DEJAN MIROVIĆ

Nestranačka licnost

Rođen je 16. septembra 1972. godine u Baru. Srednju školu, Pravni fakultet i postdiplomske studije završio je u Beogradu. Magistrirao je iz oblasti međunarodnog privrednog prava.

Zamenik je generalnog sekretara i član predsedničkog kolegijuma radikala. Član je stručnog tima za odbranu Vojislava
Poslednji put ažurirano: 19.02.2022, 18:11

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

DRUGO VANREDNO ZASEDANJE, 29.02.2012.

Dame i gospodo, radi se o jednoj zameni teza, jer pre svega svi naši amandmani imaju za cilj i to piše u svakom našem amandmanu – prestanak daljeg zaduživanja Republike Srbije, i to je poenta naših amandmana i ovde piše da se treba poštovati fiskalna disciplina ili disciplina koju je vladajuća većina usvojila u Zakonu o budžetskom sistemu, dakle, taj procenat od 45% javnog duga u odnosu na BDP. Šta je sad tu sporno?
Ovo su naši argumenti i mi kao opoziciona partija koja je protiv EU, koja je protiv daljeg zaduživanja Republike Srbije, imamo pravo da podnesemo takav jedan argumentovan amandman, ili da podnesemo jedan takav dobar amandman, kao što je podneo kolega Stevanović.
Ako ćemo da se lažemo i da govorimo kako nije veliko zaduživanje Republike Srbije, onda treba priznati da je Tomislav Nikolić magistar ekonomskih nauka, svi znamo da nije i da se ne zna šta je.
Dakle, možemo da zamenjujemo teze beskonačno, ali ovde se radi o ekonomskim argumentima, o pravnim argumentima i, jednostavno, naše pravo kao opozicione partije koja je protiv EU što ćemo danas pokazati u 12,00 časova, je da podnosimo amandmane koji su protiv daljeg zaduživanja Republike Srbije, pod maskom fraze da EU nema alternativu.
Ako se svake godine daje četiri milijarde evra samo za vraćanje spoljnjeg duga, mi smo protiv toga. Smatramo da te pare treba usmeriti ka zdravstvu, socijali, prosveti i našim penzionerima. To je naš cilj.
Protiv toga smo, da odnos između javnog duga i BDP bude kao u EU – 80%, hoćemo da imamo standarde kao u Ruskoj Federaciji, da taj dug iznosi negde oko 12%. Protiv EU smo, protiv smo daljeg zaduživanja Republike Srbije i takvih obmana. Zahvaljujem.

DRUGO VANREDNO ZASEDANJE, 29.02.2012.

Uvažena predsednice, iskreno, razmišljao sam da li da uopšte učestvuje u ovoj raspravi jer je bilo mnogo populizma i netačnih ekonomskih i pravnih tvrdnji, ali zbog stava SRS povodom ovih amandmana mislim i smatramo da smo dužni da iznesemo nekoliko činjenica.
Prvo, dug 2000. godine je bio 10 milijardi dolara, a sada je preko 30 milijardi dolara. To je činjenica. Možemo da koristimo razne metode za izračunavanje BDP, ali činjenica je da je dug porastao sa 10 milijardi na 30 milijardi dolara. To se ne može osporiti.
Druga je stvar što koristite statistiku koja pokazuje prenaduvan BDP, što se ne koriste stalne cene nego tekuće, ali nećemo zamarati naše građane time. Uglavnom, činjenica je da je dug porastao za tri puta.
Takođe, što se tiče gospodina iz DS koji nam je ovde govorio o društvenom proizvodu, to ne postoji, postoji samo bruto domaći, bruto nacionalni proizvod. Molim vas, kada govorimo o nekim ekonomskim stvarima, dajte da se koriste termini koji su prihvaćeni od strane UN, tog MMF i svih ostalih ekonomskih organizacija. Dakle, prosto treba govoriti o činjenicama i baviti se ekonomskom metodologijom, a ne populizmom i nagađanjem.
Treća stvar koju hoću da napomenem ispred SRS, jasno je da je kandidatura otvaranje tržišta Republike Srbije, jasno je da je kandidatura neoliberalni koncept, to je rekao gospodin Mirko Cvetković u pismu Evropskom savetu povodom dobijanja kandidature pre dve godine i rekao je, citiram, da jednostavno Republika Srbija traži u trenutku kada sve zemlje sveta uvode novi protekcionizam, traži i jednu vrstu druge ekonomske politike ili primenu jednostranog prelaznog trgovinskog sporazuma, te gubimo upravo zbog liberalne politike 300 miliona dolara godišnje. To su činjenice.
Možemo sada da govorimo o 90-tim godinama, možemo da govorimo šta je bilo pre 100 godina, ali ovde se radi o našoj budućnosti, da li ćemo da živimo kao Bugari, Rumuni, Mađari, Grci ili ćemo da napravimo jednu normalnu zemlju koja neće propadati zbog fraze da EU nema alternativu. To je činjenica i tražimo to našim amandmanima, stop daljem zaduživanju i stop besmislenoj politici da EU nema alternativu. O tome se radi. Zahvaljujem.

DRUGO VANREDNO ZASEDANJE, 29.02.2012.

Amandman gospodina Buhe je u kontekstu svih naših amandmana čiji je cilj prestanak daljeg zaduživanja Republike Srbije pod nepovoljnim, a čak bi rekao i lihvarskim uslovima.
Kao što znate, mi smo naveli da zaduživanje od milijardu i po evra u ovom trenutku kada je spoljni dug Republike Srbije dostigao 24 milijarde evra je potpuno besmisleno, sa ekonomske i pravne i sa političke tačke gledišta, posebno kada se radi o bankama iz zapadnog dela EU, koji se pominju u ovom amandmanu. Tu pre svega mislim na "Unikredit banku", jer je opšte poznato i nemoguće je da Vlada Republike Srbije to nije znala, da upravo ta "Unikredit banka" doživljava jednu vrstu propasti i otpušta pet hiljada radnika u istočnoj Evropi, ali gle čuda, samo u Republici Srbiji ta banka ima mogućnost, da pod lihvarskim kamatama, lihvarskim uslovima, daje kredite, koji uz euribor i promenjivi euribor i fiksnu maržu dostižu ukupnu kamatu od 7%.
Mi smo protiv toga. Naravno da smo protiv toga i u principijelnom smislu i smatramo da je to loše za budućnost ove zemlje, ove ekonomije i ovih građana. Ne vidimo razloga zašto bi se sada raspravljalo o nekim događajima od pre 20, 100 i ne znam koliko godina, nego jednostavno, svi naši amandmani i ovaj amandman gospodina Buhe, usmereni su ka budućnosti. Oni su konstruktivni, argumentovani i usmereni na to da se prestane sa ovim zaduživanjem.
Takođe smatramo, a zbog toga se i briše ovaj član, da treba usmeriti ta sredstva, ne ka stranim bankama, ne ka pomaganju socijalnog mira u Austriji, Italiji i svim onim zemljama iz zapadnog dela EU odakle dolaze ove banke, koje se pominju u ovom amandmanu, nego ka našim građanima, ka socijali, ka prosveti, ka penzionerima, jer smatramo da socijalna država nije prevaziđena u ovom ekonomskom trenutku. Štaviše, smatramo da se ona ponovo pojavila kao jedan uspešan ekonomski model. Ovo što se dešava u EU, to je nešto što treba odbaciti u ekonomskom, pravnom i svakom političkom smislu i osloniti se na svoje snage i na pomoć prijatelja iz Ruske Federacije. Zahvaljujem.