LJILJANA KOSORIĆ

Srpski pokret obnove

Rođena je 1957. godine.

Po zanimanju je pedijatarkinja.

Bila je narodna poslanica X. saziva, a na tom mestu je ostala sve do 03. juna 2016. godine.
Poslednji put ažurirano: 30.11.2016, 16:31

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Četvrto vanredno zasedanje, 09.02.2016.

Zahvaljujem.
Gospodine predsedavajući, poštovane kolege i koleginice, poštovani gospodine ministre sa saradnicima, danas se pred narodnim poslanicima na dnevnom redu nalazi zakon o dopunama Zakona o sprečavanju diskriminacija osoba sa invaliditetom, koji će svojim predloženim rešenjima uticati na ravnopravno ostvarivanje prava svih osoba sa invaliditetom, koji zbog prirode svojih problema nisu u mogućnosti da se svojeručno potpišu u različitim situacijama i omogućiti im ostvarivanje ljudskih prava u skladu sa načelima koja se odnose na poštovanje dostojanstva, samostalnosti i nezavisnosti osoba sa invaliditetom i punog učešća u društvenom životu, pristupačnosti i dostupnosti prava i usluga.
Dopune se odnose, kao što smo čuli u uvodnom izlaganju gospodina ministra, na član 34, 34a i 52, gde su organi javne vlasti dužni da u postupcima osoba sa invaliditetom pred tim organima, koja imaju trajne posledice telesnog ili senzornog oštećenja ili bolesti, omoguće potpisivanje isprava uz pomoć pečata koji sadrži podatke o ličnom identitetu ili uz pomoć pečata sa ugraviranim potpisom. Pravna i fizička lica dužna su da osobama sa invaliditetom koja imaju trajne posledice telesnog ili senzornog oštećenja ili bolesti omoguće korišćenje usluga potpisivanja uz pomoć pečata. Predviđene su i kazne u slučaju nepridržavanja, nepoštovanja ovih odredbi zakona kako za pravna, tako i odgovorno pravno lice u pravnom licu i fizička lica.
Istakla bih da jedan od osnovnih pravnih i moralnih principa svakog savremenog demokratskog društva, zasnovanog na ljudskim slobodama i vladavini prava, jeste princip jednakosti ljudi, kojim se garantuje jednakost ljudi pred zakonom i zabranjuje svaki oblik neposredne i posredne diskriminacije, a Srbija se nalazi u procesu priključivanja Evropskoj uniji, zajednici zemalja koje pridaju veliku važnost suzbijanju diskriminacije i ostvarivanja ravnopravnosti i zato i postoje nastojanja da domaći pravni sistem integrišemo na najviše međunarodne standarde upravo u ovoj oblasti ostvarivanja jednakosti prava osoba sa invaliditetom.
Sprečavanje diskriminacije i ostvarivanje prava, u skladu sa potrebama osoba sa invaliditetom, je trajno opredeljenje Republike Srbije, što govori i već pomenuta Strategija unapređenja položaja osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji, Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, Ustav Republike Srbije, Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom, jer osobe sa invaliditetom imaju pravo na bezbednost i sigurnost, jednaku zaštitu pred zakonom, život bez diskriminacije pojedinaca ili institucija po osnovu invalidnosti, pristupačnost, obrazovanje, stanovanje, zdravlje i rad. Ova prava su sadržana i u drugim zakonskim rešenjima, a postoji namera Vlade da ako nisu dovoljno definisana, to budu u narednom periodu.
Tako bih pomenula i Zakon o sportu, koji smo upravo prethodnih dana i usvojili ovde u Skupštini, gde je jasno određena i pristupačnost sporta, programa i tema upravo ovim osobama, Zakon o stanovanju, Zakon o organizacijama osoba sa invaliditetom, koji tek treba da se nađe u skupštinskoj proceduri, Zakon o socijalnom preduzetništvu, o visokom obrazovanju, Porodični zakon, gde je posebno bitno pitanje starateljstva nad osobama sa invaliditetom, Zakon o socijalnoj zaštiti, takođe reguliše ovu problematiku i Zakon o rodnoj ravnopravnosti.
U korist volje i želje da se ostvare vidni koraci unapred u ovoj oblasti, napomenula bih da je osnovana i Radna grupa ovde u ovom visokom domu Narodnoj skupštini za osnaživanje osoba sa invaliditetom u politici, na čelu sa predsednicom Skupštine Majom Gojković, čiji je cilj jačanje političkog učešća osoba sa invaliditetom u Srbiji, unapređenjem njihovog uticaja na zakonodavni okvir i izborne procese, kako bi se u praksi poboljšalo ostvarivanje ljudskih prava osoba sa invaliditetom i njihova puna uključenost u društvo, privredu, politiku, obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport i druge oblasti života.
Na kraju, pozdravila bih ovu inicijativu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračku i socijalnu zaštitu za doprinose i ove dopune Zakona o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom koji su i te kako značajni i, da kažem na kraju, poslanici Srpskog pokreta obnove u Danu za glasanje će prihvatiti i glasati za ove dopune. Hvala.

Četvrto vanredno zasedanje, 09.02.2016.

Zahvaljujem.
Gospodine predsedavajući, poštovane koleginice i kolege, poštovani gospodine ministre sa saradnicima, na samom početku želim reći da će poslanički klub SPO glasati za usvojena zakonska rešenja koja su danas na dnevnom redu, a ja bih danas govorila o izmenama i dopunama Zakona o kulturi.
Pre usvajanja Zakona o kulturi, govorim o Zakonu iz 2009. godine, ova oblast nije bila sistemski regulisana. Dakle, postojeći Zakon je u primeni pokazao sve svoje nedostatke, a Ministarstvo je omogućilo široku, kada govorimo o učesnicima u njoj, i vremenski dugu javnu raspravu, kako bi se locirale najproblematičnije tačke koje je trebalo izmeniti. Posle sugestija Nacionalnog saveta za kulturu i okruglih stolova u Nišu, Novom Sadu, Beogradu ili javnog slušanja ovde u ovom domu, pred poslanicima je danas Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o kulturi.
Razlog donošenja zakona trebalo bi da bude utvrđivanje pravca kojim će se kretati naša kulturna politika, kako bi subjekti kulture mogli da planiraju svoje aktivnosti.
Mi bismo morali konačno utvrđivanjem opšteg interesa u kulturi, dakle, tačnim definisanjem tog interesa, da odredimo i načine i odabir finansiranja kulturnih projekata i programa, na šta će u pozitivnom smislu uticati usklađivanje okvira kulturne strategije sa potrebama institucija i umetnika koji čuvaju kulturu u pravom smislu te reči.
Zato se posle usvajanja valjanog zakonskog akta nadamo izradi i valjane kulturne strategije. Nacionalni savet za kulturu tome može dati veliki doprinos. Zato je potrebno što ovaj Predlog zakona i predviđa da i to savetodavno telo bude kompletno, odnosno da u njemu budu adekvatno zastupljeni predstavnici svih oblasti kulture. Time bi se stvorili uslovi da se sagleda celovitija slika stanja i potreba, što bi uticalo na izradu strategije sa manjim rizikom da neko bude zapostavljen.
Na kraju bih rekla da je odabir puta na svima nama. Ukus u mnogome određuje i kulturni razvoj, a on je usko povezan sa odgovornošću pojedinaca. Ako bismo se dovoljno angažovali da iskonska kultura bude merilo i vrednost u kulturi, pomogli bismo i sebi i generacijama koje dolaze da na ozbiljnim osnovama grade državu velikih umetnika, a i jakih umetničkih institucija.
Da napomenem, da Evropska komisija nije imala primedbi na predložen zakon i još jednom ću reći da će u Danu za glasanje poslanički klubu Srpskog pokreta obnove podržati ove predloge zakona. Hvala.

Treće vanredno zasedanje, 05.02.2016.

Poštovani predsedavajući, poštovane kolege i koleginice, poštovani predsedniče Vlade gospodine Vučiću, naš ovlašćeni predstavnik gospodin Čotrić je izneo stav SPO i ponoviću ga - da podržavamo vaš predlog o razrešenju gospodina Gašića, kao što smo do sada sve vaše predloge i podržavali, ali mišljenja smo da je gospodin Gašić odlično radio svoj posao u Ministarstvu, što i govore izneti rezultati, ali smo svesni da vi ovim predlogom želite da postavite veliku razliku između ove danas politike i onih prethodnih politika koje su se vodile, pa tako i kada se radi o vašim najbližim saradnicima.
Kada je reč o rezultatima Vlade, u kojoj je i gospodin Gašić bio ministar, posebne impresije moram izneti vašom skorašnjom izjavom koja sadrži u sebi svu odlučnost, posvećenost, kako vašu, tako i sažete želje i težnje građana Srbije za jednu sigurniju i lepšu Srbiju, kako za svoju decu, tako i za buduće generacije, Srbiju koju želimo da im ostavimo u nasledstvo, a ona glasi – konačno znamo gde idemo i kuda ćemo da stignemo, to je karta Srbije za Evropu, kašnjenja neće biti.
A gde to idemo? Pa, upravo putem koji vodi u članstvo u EU, putem međunarodnog kredibiliteta Srbije, jer Srbija danas ima prijatelje kako na istoku tako i na zapadu, kao i u svim delovima sveta i putem izgradnje poverenja u institucije države, putem odvajanja vlasti od tajkuna. Danas, ne može se reći da tajkuni imaju svoju državu, jer ne mogu je više uređivati onako kako žele i po svom nahođenju. Ozbiljnom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije, borbom za reforme, razvijanjem privatnog sektora, što je u osnovi svake moderne ekonomije, konsolidacijom našeg budžeta, što je i uslov za nova radna mesta, kao i za rast životnog standarda, ulaganjem u obrazovanje, zdravstvo, kulturu, infrastrukturu, jednom rečju, izgradnjom pristojnog, tolerantnog i uspešnog društva. To je upravo taj put kojim idemo, a gde hoćemo da stignemo? Pa, u Srbiju sa rezultatima, u Srbiju koja će biti sigurna zemlja za našu decu, za nas same, za buduće generacije, zemlju nezavisnih institucija, nekorumpirane policije i efikasnog sudstva.
Istina je da će ovaj put biti težak, to ste i rekli, jer pred nama su zaista teški izazovi i važno je i potrebno da ispravimo greške koje su činile i prethodne vlade i da pokažemo narodu odlučnost i hrabrost i posvećenost u sprovođenju ovih bolnih, ali potrebnih reformi. Odlučnost, hrabrost ste i pokazali jer tokom prethodnih godina i decenija javnost Srbije je bila i upoznata sa mnogim obećanjima, ali krajnji efekat nije nešto bio vidljiv.
Na kraju želim još jednom da samo istaknem da konačno znamo gde idemo i kuda ćemo da stignemo. To je karta Srbije za Evropu, kašnjenja neće biti. To je put koji SPO podržava i hvala vam.