ALEKSANDAR PERANOVIĆ

Srpska napredna stranka

Rođen je 1976. godine. u Šabcu.

Po zanimanju je doktor medicine. Radio je u Opštoj bolnici u Šapcu.

Do 2013. bio je predsednik Opštinskog odbora Srpske napredne stranke u Šapcu. Nakon izbijanja unutarstranačkih sukoba, izabran je za jednog od tri poverenika OO SNS u Šapcu. Pre ulaska u SNS bio je član Demokratske stranke.

Odbornik je u Skupštini grada Šapca. Predsednik je Kinološkog društva.

Nakon parlamentarnih izbora 2014. godine izabran je za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a na tom mestu ostao je sve do 03. juna 2016. godine.
Poslednji put ažurirano: 01.12.2016, 09:46

Osnovne informacije

  • Srpska napredna stranka
  • Šabac
  • Šabac
  • 1976

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja, 22.12.2015.

Zahvaljujem poštovani predsedavajući.
Poštovana ministarka sa svojim saradnicima, uvažene kolege poslanici,
građani Srbije i poljoprivredni proizvođači koji pratite današnji prenos, pred nama se nalazi, ja bih rekao na samom početku, jedan od krovnih zakona iz oblasti poljoprivrede, odnosno dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu i nešto što odmah mogu reći je za svaku pohvalu.
Rekao bih da je Vlada u nekim svojim analizama da bi došli do ovog zakona došla do zaključka da se u Republici Srbiji izdaje samo oko 30% poljoprivrednog zemljišta, a na osnovu toga gubitak u kasi Republike Srbije je oko 100 miliona evra. To su razlozi za donošenje ovakvog zakona i mora se priznati da treba da se stane na put svim bahatim stvarima kada je poljoprivreda u pitanju.
Ja dolazim iz jednog poljoprivrednog kraja iz Mačvanskog okruga, iz Šapca uvek to kažem, jer delegiran sam od poljoprivrednih proizvođača i građana Srbije da se i njihov glas čuje u Narodnoj skupštini Republike Srbije iako je moje osnovno zanimanje nije vezano direktno za poljoprivredu.
Ciljevi ovakvog zakona jesu dolazak novih investicija. Nove investicije će doći samo ako mi imamo uređen sistem i stvorene uslove za svakog novog poljoprivrednog proizvođača i svaki hektar poljoprivrednog zemljišta da može da se odradi na najbolji mogući način.
Dalje, unapređene produktivnosti i efikasnosti, unapređenje postupaka davanja u zakup, omogućavanje podjednakih i ravnopravnih zastupljenih korisnika poljoprivrednog zemljišta, unapređenje politike, korišćenja i upravljanja, unapređenje praćenja korišćenja, povećanje zainteresovanosti i broja, ovo je jako bitno. Jer, mi smo imali situaciju u prethodnim godinama gde u pojedinim opštinama ili možemo reći na nivou cele Republike imali tri, četiri zakupca koji dođu na licitaciju, oni pokupe zemljište svi ostali kada su licitacije u pitanju posvađaju se i neke gore stvari se dešavaju. Ja sam uveren da ovakvim izmenama to više neće biti i da će se stati na put svim tim tajkunima i bahatim radnjama kad je vezano za poljoprivredno zemljište.
Šta je najbitnije? Ovakvim zakonom doći ćemo do unapređenja poljoprivredne proizvodnje malih i srednjih poljoprivrednih gazdinstava, odnosno fizičkih lica. Imali smo situaciju da jedan zakupac uzme neko zemljište, govorim iz ličnog primera, iz svoje sredine. Pre desetak godina kada je bila velika suša u Republici Srbiji, gde nije imao adekvatan, odnosno dobar rod taj zakupac nije platio zakupninu, to više ne može da se desi. Ovakvim zakonom mi ćemo stvoriti uslove, pre svega, za jednu ravnopravnu licitaciju, imaćemo šanse i mogućnosti da svi učestvuju u tome i da ostvare posle toga prihod.
Sada bih želeo da napravite jednu paralelu između ovog zakona i onog zakona od juče, što smo govorili Zakon o zadrugama koji će biti usko povezani, i ako ih budemo poštovali mi možemo doći do jednog zaista sistema i reda u poljoprivredi. Zašto je to bitno? Bitno je da na tržištu moramo biti i korektni i konkurentni. To je suština priče. Da imamo kvalitetan proizvod i da imamo dovoljno proizvoda. Zapravo, udruživanje je nešto što mora da se desi u Srbiji, manje poljoprivrednih proizvođača, gazdinstava da se udruže u jedno veće i da tako možemo ponuditi svoj proizvod.
U zemlji Srbiji prethodnih godina dešavalo se stihijska proizvodnja, bez obzira da li pričamo o ratarstvu, voćarstvu i povrtarstvu. Evo, imamo od prošle godine, odnosno ove jeseni, ne znamo samo koliko je hektara zasađeno pod malinama. Ja bih zaista bio presrećan da svi poljoprivredni proizvođači, pa čak u nekim segmentima i ja razmišljam o tome, može se ostvariti fini prihod od toga da svi poljoprivredni proizvođači koji to rade zarade. Ali, mogu zaraditi samo na jedan način, ako se bude poštovao zakon, sva pravila i ako budemo radili to na one načine, po onim pravilima kako stoji u ovom zakonu.
Još jedna stvar, još jedan zakon koji je danas na dnevnom redu jeste zaštita poljoprivrednog zemljišta, kao lekaru izuzetno značajan i bitan, ali i za sve ostale činioce našeg društva. Imali smo situaciju da se poljoprivredne zemljište nije tretiralo onako kako treba i često se raubovalo. Govorili smo ovde o zemljoradničkim zadrugama, govorili smo o šumama, gde su šume često bile popločane sa najlonom, plastičnim flašama i svim drugim otpadom, paralelno i poljoprivredno zemljište i šume dovede do toga da to sve bude zagađeno.
Mislim da donošenje ovakvog zakona i poštovanje kada se uredi sistem, kada se napravi sistem, mi ćemo stvoriti uslove. Pod broj jedan - zdravu životnu sredinu, pod broj dva - dovoljno ploda sa njive, pod broj tri - svi će biti zadovoljni. Verujem da će i naši poljoprivredni proizvođači biti zadovoljni sa ovakvim zakonima i da će svi moći da ravnopravno i jednako utiču u ovim poljoprivrednim utakmicama. Ja vam se zahvaljujem.

Deveta sednica Drugog redovnog zasedanja, 16.12.2015.

Hvala poštovani predsedavajući.
Uvaženi ministre sa saradnicima, kolege poslanici, poštovani građani koji gledate Skupštinu Republike Srbije, pred nama se nalaze tri predloga zakonska rešenja iz oblasti zdravlja i na samom početku moram da kažem da je ovo spremnost Ministarstva da se uhvati u koštac sa svim problemima koji su proizilazili iz prethodnih godina, dok je Ministarstvo vodila neka druga vlast, ili struktura.
Ja ću da krenem prvo od zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji govori da se Ministarstvo zdravlja suočava sa dopunskim radom gde zdravstveni radnici trećinu radnog vremena mogu da provedu u privatnoj praksi.
Ovo je jedna osetljiva tema i ovo Ministarstvo zdravlja i aktuelna Vlada na čelu sa premijerom Vučićem je spremna da rešava sve ozbiljne probleme i suštinske probleme, govori u prilog i današnje obraćanje ministra Lončara koji je rekao da mnoge bolnice u Srbiji imaju probleme, ali će se to u narednom periodu rešiti. Čuli smo i od kolega iz Užica, iz Čačka, iz mog grada, brojni su takvi gradovi i takve situacije.
Druga stvar jeste da osnivački akti, odnosno klinički centri prelaze iz nadležnosti grada, odnosno lokala na Republiku i to je jedna sjajna priča gde će i Ministarstvo i Vlada i država, na kraju krajeva, imati uvid i kontrolu nad svim tim ustanovama.
Na jučerašnjoj sednici Odbora ja i profesor Vekić govorili smo usput pod tačkom Razno kako je nekada funkcionisao sistem kada smo imali zdravstvene centre. Tada je to mnogo bolje bilo nego kada su razvodnili, kada se to raščlanilo i sada imate, da kažem, u svakoj opštini, u svakom gradu opšte bolnice i domove zdravlja gde ne zna se ko pije ko plaća, narodski rečeno.
Drugi zakon jeste o medicinskoj evidenciji, dokumentaciji. Jedna tehnička stvar, gde se pomera sa 2016. godine na 2017. godinu i to je u susret sa savremenim informacionim tehnologijama, sa internetom, nešto što zaista treba uraditi i učiniti da sve bude dostupno onim najranjivijim kategorijama, a to su pacijenti.
Treće zakonsko rešenje, predlog, jeste osiguranike koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, ja ne znam šta bih rekao, do samo da je jedno sjajno rešenje, gde ljudi kad odu tamo ne moraju da se vraćaju da bi dolazili da ponovo urade ono što je potrebno, nego mogu na početku za sve vreme boravka.
Druga stvar jeste da osiguranice koje imaju sprečenosti za rad, bolesti, komplikacije u trudnoći, za ovih 35% i 65%, znači 100% uplate ide kod poslodavca. Nećemo više imati situacija da jedni plaćaju ovako, drugi da plaćaju onako, sve će biti na jednom mestu, smanjena administracija. Svi znamo da je danas u Srbiji što manje papira, to je bolje. Vlada, aktuelna, sa premijerom Vučićem ovo radi na najbolji način.
Ja ću da se osvrnem na zašto je ovo sada, zašto nije pre? Juče smo i danas imali kritike na nešto što je istorijski došlo u Srbiju, a to je otvaranje poglavlja. Čuli smo od opozicionih poslanika da mi kasnimo tri godine. Gospodo, mi kasnimo vaših 15 godina koje ste vodili ovu državu i gde ste samo bacili prašinu u oči građanima Srbije i ništa niste uradili. Aktuelna vlast rešava etapu po etapu, rešava sve goruće probleme, tako i ovo Ministarstvo je spremno da se uhvati u koštac sa svim problemima, sa najtežim stvarima i da ih uspešno reši.
Kao i moje kolege iz poslaničke grupe SNS, i ja podržaću ove zakone u danu za glasanje.

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 18.11.2015.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, kolege poslanici i građani Srbije koji pratite današnje zasedanje, čuli smo da je ovo naizgled jedna opuštena izmena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Reći ću da to ni malo nije tako.
Ove promene su suštinske i one menjaju naš zdravstveni sistem u onom smeru u kom idu. Čuli smo od ministra od posle 60 godina dolazimo do nekih promena vezano za profesore na našim fakultetima, za naše učitelje. Reći ću da to nije baš tako slučajno. Kada smo imali prethodnog ministra pre nekih deset godina, koji se lečio u inostranstvu, kako ste onda mislili da može doći do promene nekog zdravstvenog sistema i promene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kada prvi čovek zdravstva Srbije nije imao poverenja u svoje kolege. Sa druge strane, nedopustivo je da pravnici komentarišu zdravstveni sistem i da oni o tome donose sud. To je njima na čast.
Krenuću od profesora na medicinskim fakultetima. Sjajna je stvar što će doći do potpisivanja jednog trojnog sporazuma između zdravstvene ustanove, fakulteta i Fonda. Mi ćemo na ovaj način urediti taj sistem sa onim podzakonskim aktima koje ste naveli i ubeđen sam da više neće biti propusta onih kojih je bilo do sada.
Naravno, ništa nije jednostavno. Ovi procesi su teški, oni su usklađenje sa evropskim zakonodavstvom i mi, pošto težimo ulasku u EU, naše zakone moramo u tom smeru i formirati.
Šta je bitno? Bitno je ulaganje u nauku. Investicija u nauku je najisplativija. Imamo ovde jednu stvar, da pored profesora imamo i svršene studente zdravstvenih oblasti, lekare, stomatologe i farmaceute, čiji će staž biti izjednačen. Do sada je to bilo različito. Svi smo imali na završnim godinama ta, kako profesor Poskurica reče, urgentna stanja. Sada će to biti šest meseci i posle tog obavljenog staža pristupiće se ostalim testovima i proverama.
Licence su nešto što je u svetu već prisutno više godina. Mi smo ovih meseci predavali, odnosno zaključivale su se te licence.
Moram da istaknem da je kvalitetnim zakonskim rešenjima i promenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti prethodila jučerašnja sednica Odbora za zdravlje, koja je bila, evo, tu je profesorka Đukić Dejanović, izuzetno kvalitetna, konstruktivna, od strane svih članova Odbora. Kada imate jedan takav Odbor, onda sigurno i ovi zakoni i današnja rasprava idu u smeru da budu kvalitetni i u jednom pozitivnom pravcu.
Juče se niko od nas, članova Odbora, nije složio da mi prikupljamo poene. To je kontinuirana medicinska edukacija i prikupljanje poena može da bude u kladionicama ili na nekim sportskim manifestacijama. Ovde je jedno stručno usavršavanje, pa i mlađi, stariji, profesori, učitelji, svi moraju non-stop raditi na sebi i svoje znanje obnavljati.
Po meni, ključnu ulogu u ovome će imati direktori i članovi i predsednici upravnih odbora, tu pre svega mislim na unutrašnjost, da svojim delanjem podignu to na najviši mogući nivo i da to ne bude ovako kako je sada.
Koraci koji su predloženi, stvari koje su predložene su sjajne. Pre svega, svi smo na fakultetu težili da ne moramo 24 poena ili boda, a sada imamo 20. Minimum po godini je 10. Sedam godina po 20, to je 140 poena koji moraju da se skupe. Za vreme specijalizacije je to 10 po godini. To su stvari koje će umnogome olakšati ostvarenje tih stvari.
S druge strane, ako teramo nekog lekara da ide na seminare, na savetovanja, na kongrese, onda od tog posla nema ništa. Do sada je bilo da se farmaceutske kuće oglase i da one plate određenim lekarima prisustvo na tim kongresima i to je tako funkcionisalo. No, objavljivanje stručnih radova, naučnih radova u raznoraznim i domaćim i svetskim časopisima je nešto što moramo svi kao zdravstveni radnici preuzeti odgovornost na sebe. To je rad na sebi i kroz takav način funkcionisanja mi ćemo naš zdravstveni sistem podići na najviši mogući nivo.
Međutim, ove promene su teške. Ovo su promene u ekonomiji, promene u zdravstvenom sistemu, ali i conditio sine qua non, jeste suština, da se mi moramo sami menjati, prihvatiti savremene trendove.
Čuli ste od profesora Đurovića, od profesora Poskurice, od ovlašćenog predstavnika SNS doktora Laketića, kuda ide medicina. Ona više nije ista, od pre pet godina kao i sada. Svaki dan se razvijamo, pa i ova dešavanja koja su prisutna u Srbiji, svaka čast vama ministre i vašim saradnicima, gama-nož, linearni akceleratori, to je budućnost. Mi u tom pravcu moramo ići – diferencijalna dijagnostika, sve ono što je potrebno, to je nama od bitnog značaja.
Ubeđen sam da će cela Poslanička grupa SNS, kao i svi poslanici, na kraju krajeva, jer ovo nije s jedne strane, ovo je bitno za celu zemlju, za sve zdravstvene radnike, podržati ovaj zakon.