JADRANKA JOVANOVIĆ

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Jadranka Jovanović bila je narodna poslanica u tri saziva do sada. Prvi put je izabrana za poslanicu u 11. sazivu, 2016. godine, a zatim i u sledeća dva saziva, tako da je na funkciji narodne poslanice od 2016. godine do danas.

U 11. sazivu bila je članica Odbora za dijasporu i Srbe u regionu i Odbora za kulturu i informisanje. Obavljala je funkciju šefa Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Frankofonije.

U 12. sazivu bila je članica Odbora za dijasporu i Srbe u regionu i Odbora za kulturu i informisanje. Tokom 12. saziva imala je pet obraćanja u plenumu, a u postavljanju poslaničkih pitanja Vladi Srbije nije učestvovala nijednom, kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja. Na redovnim zasedanjima u Skupštini je provela 134 sata, i učestvovala u glasanju o 216 akta, od čega je 214 puta glasala “Za”.

U 13. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao 11. na listi Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, mandat joj je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bila je deo poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, i šefica Delegacija u Parlamentarnoj skupštini Frankofonije.

U 14. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao 24. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat joj je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođena 08. januara 1958. godine u Beogradu. Diplomirala je dva odseka, teoriju i solo pevanje, na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi profesora Slobodana Turlakova. Magistrirala je solo pevanje.

Debi u Beogradskoj operi bila je Rozina u Seviljskom berberinu 1981. godine. Prvi internacionalni angažman imala je u milanskoj Skali od 1984. do 1985.

Gostovala je na operskim scenama Italije (Firenca, Rim, Pezaro, Bergamo, Trst, Kaljari, Trapani), Španije (Teatar Liseo, Barselona), Francuske (Bordo, Nim, Ruan), Brazila (Rio de Žaneiro, Sao Paulo), Meksika (Meksiko Siti, Gvadalahara), Japana (Tokijo, Nagoja), Portugala (Lisabon), Irske (Dablin), Engleske (London)...
Poslednji put ažurirano: 15.02.2024, 16:21

Osnovne informacije

Statistika

  • 7
  • 2
  • 6 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 4 godine i 3 meseca i 18 dana

Poštovana gospođo Jovanović, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korup...

Otvoreno pismo Odboru za kulturu i informisanje Narodne skupštine Republike Srbije

čeka se odgovor 5 godina i 3 meseca i 24 dana

Imajući u vidu ogroman značaj koji Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, kao nezavisni državni organ, ima za pružanje pravne zaštite prilikom ostvarivanja ta dva ustavna prava građana, poučeni lošim iskustvima iz prošlosti i štetnim posledicama za ra...

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 15 dana

Poštovana, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 25.04.2023.

Zahvaljujem predsedavajuća.

Dame i gospodo uvaženi poslanici, dragi građani, izdvojiću tri predloga Zakona o potvrđivanju Sporazuma koji se odnose na oblast kulture, nauke, obrazovanja, medija, omladine i sporta, sa tri različite zemlje. Dakle, to su sporazumi između Vlade Republike Srbije i Vlade Savezne Republike Nemačke, Vlade Srbije i Vlade Severne Makedonije, Vlade Srbije i Vlade Rumunije.

Upravo je Nemačka bila inicijator potpisivanja novog sporazuma iz ovih oblasti, sada obnovljenog, proširenog i, rekla bih, osavremenjenog. Nemačka je naša naš najvažniji trgovinski partner, ali svakako i naš najveći bilateralni donator.

Od ovog sporazuma, konkretno, korist će imati svi ovi pomenuti sektori, dakle i kulturne institucije i obrazovane institucije, filmska produkcija, ali i najviše i pre svega mladi, dakle, iz sektora obrazovanja u vidu razmene studenata i ne samo studenata nego i nastavnog osoblja, administrativnog osoblja. Da spomenem stipendije koje svakako će značiti mladim ljudima, doktorantima, stipendije za usavršavanje i za specijalizacije.

Naravno, bogatstvo sveta je u različitosti i sigurna sam da kada je Nemačka u pitanju imaćemo i vrlo pozitivne i dragocene modele koje ćemo mi moći da primenimo, a naravno sve u sklopu zaštite našeg ličnog kulturnog nasleđa.

Severna Makedonija - porast i ekonomska i politička u našim odnosima, rekla bih najpre zahvaljujući inicijativi Otvoreni Balkan. Ovaj Predlog zakona predviđa konkretno otvaranje kulturno-informativnih centara po sistemu reciprociteta. Jedan u Beogradu, dakle, Severne Makedonije i Srpski kulturno-informativni centar u Skoplju. To će biti prilika da se još više zbliže naši narodi, da razmene kulturu, međusobno obrazovanje, da ne kažem čitav niz manifestacija koje će moći da se dešavaju u kulturno-informativnim centrima, od likovnih izložbi, primenjene umetnosti, muzičkih programa, koncerata, tribina naučnih, promocija knjiga i u okviru ovih kulturno-informativnih centara verujem da će za našu dijasporu to mnogo značiti, ne da verujem, sigurna sam jer sam i nedavno gostovala u Skoplju.

Takođe bih želela da kažem i da vas obavestim sa velikom radošću da je upravo u okviru inicijative Otvoreni Balkan prvi događaj iz kulture se dogodio baš u Beogradu i to u Narodnom pozorištu u Beogradskoj operi. Inicijativom i agilnošću direktora Opere, Nikole Mijailovića, mi smo već u oktobru prošle godine imali u Operi „Boemi“, gostovanje umetnika iz Tirane i iz Skoplja. Da ne kažem da je naš Balet „Žizela“ gostovao u Skoplju. Takođe, u decembru prošle godine Skopska opera nam je bila gost u Beogradu sa predstavom „Seviljski berberin“, a očekujemo i gostovanje njihovog baleta.

Sve je to u okviru inicijative Otvoreni Balkan, a mislim da će i ovaj sporazum i te kako doprineti produbljivanju saradnje i da naglasim da je Rumunija što se tiče odnosa sa Rumunijom sa velikom radošću Beogradska opera gostuje 17. juna sa predstavom „Manol Lesko“ na jednom velikom festivalu.

Kada smo već kod opere želela bih da kažem da je na jednom od prethodnih zasedanja predsednik Odbora za kulturu i informisanje uputio kritiku Vladi po pitanju nove zgrade opere.

Dakle, bilo je – zašto stadion, a ne nova zgrada opere? Sklona sam da pomislim da je bilo obrnuto, da bi bilo – zašto nova zgrada opere a ne stadion, kada smo mi prvenstveno i većinski sportska nacija, a ne svakako operska. Da, to jeste veliki problem. To je višedecenijski problem i opšte je poznato da se u Narodnom pozorištu sudaraju tri sektora, drama, balet i opera i ne samo prostorno, ali to ću nekom drugom prilikom.

No, da se vratim na ovo što sam počela, tom prilikom je uvaženi poslanik čitajući svoj govor, svoje obraćanje pročitao i to da među parlamentarnom grupom većinske stranke se nalazi i onaj ko se profesionalno bavi operom, dakle, ja se bavim profesionalno operom, i kao neko ko je otpevao preko 70 uloga na preko 120 svetskih operskih i koncertnih pozornica, ali uvek sa stalnom adresom u Narodnom pozorištu, u Beogradu, koji je živeo svaki dan svih ovih decenija sve lepote i teškoće i prepreke i probleme ne samo skučenog prostora, nego i svih drugih stvari, e taj neko, ja, je zapravo od svih nas ovde prisutnih poslanika, samo se jedan sada istakao svojom brigom za operu, iako je posle 2000. godine bio i te kako uključen u politički život Srbije dugo i aktivno, često bivajući na vrlo visokim pozicijama, ali tada nije iskazao svoju brigu za operu i potencijalnu mogućnost realizacije nove zgrade. Toliko od mene. Hvala.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 21.10.2022.

Hvala vam, gospodine Orliću, uvaženi poslanici, dame i gospodo, ne samo po ovom sada upravo predloženom amandmanu, nego nekako, ako mi dozvolite, objedinila bih i neke prethodne, a žao mi je što nismo imali prilike da čujemo obrazloženje, iz razloga što predlagač nije bio u sali, još jednog amandmana koji se baš odnosio na kulturu u informisanje.

Dakle, upravo sam sa ovog mesta iz Doma Narodne skupštine predlagala više puta da se Ministarstvo kulture i informisanja transformiše, doduše, tada sam ja možda i iz neiskustva, ali svakako sam nalazila neku vezu između kulture i turizma. To su bili moji predlozi, ali akcenat svakako je uvek u mom obraćanju bio ka tome da se informisanje odvoji od Ministarstva kulture.

Na moju veliku radost, mi sada upravo pred sobom imamo taj predlog. Šest godina sam bila član Odbora za kulturu i informisanje. Nije bilo teško primetiti do koje mere su teme iz informisanja, ne mogu da kažem bacale senku na teme iz kulture, ali su svakako svojim mnogobrojnim, važnim, izuzetno važnim temama, na neki način oštricu fokusa ka kulturi umanjivale. Svakako, informisanje je, tu se slažem, izuzetno važno za svaku zemlju, informisanje je veoma važno za našu zemlju, ali iskustvo govori o tome da je upravo polje informisanja ono polje koje je, da tako kažem, polje neslaganja, trvenja, da ne kažem bojno polje, između svake opozicije i pozicije.

Mislim da je ovaj predlog jako dobar, s obzirom da informisanje zahteva ozbiljne stručne ljude, pogotovo danas, sa svim ovim telekomunikacionim inovacijama, posvećenost, rekla bih i dobronamernost, pa i ozbiljan osećaj za pravednost, za pošteno sagledavanje realne situacije. Ja kao neko ko direktno učestvuje u kulturi izuzetno sam srećna što pred sobom imamo upravo sada kulturu izdvojenu na ovaj način kako je to predloženo.

Od 2000. godine, ako se osvrnemo iza sebe, mogli smo da steknemo različite utiske o Ministarstvu kulture i informisanja, u zavisnosti od toga na koji način, kako, sa kojom požrtvovanošću, znanjem i željom da se nešto u njemu učini su različiti ministri i njihovi timovi vodili ta ministarstva. Nekih se teško sećamo, nažalost, ima i onih koji će ostati upamćeni upravo po tome da su jedino i isključivo brinuli o sebi, o svom interesu.

Ne mogu a da ne primetim da je u poslednje dve godine Ministarstvo kulture imalo velike aktivnosti, mnogo zalaganja, mnogo dobrih rezultata. Neću da oduzimam vreme drugima da sada to detaljnije obrazlažem. Svakako, veliki broj ljudi, ne samo ja, već i mnogi sa kojima sam razgovarala, koji na različite načine učestvuju u svim segmentima kulture, nadamo se i voleli bismo da Maja Gojković i njen tim nastave i u budućnosti da vode ovaj resor.

Dozvolite mi samo još da kažem da ću sa najvećim zadovoljstvom upravo podržati predlog da Ministarstvo kulture bude zasebno ministarstvo i sigurna sam da svako ko aktivno učestvuje u kulturi i te kako će se obradovati ovom predlogu. Hvala vam.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 19.10.2021.

Hvala vam.

Poštovani poslanici, dragi građani, uvaženi ministre, predstavnici vojske, svi smo se ovde već složili da su predloženi zakoni i te kako dobri, svrsishodni i pre svega u interesu naših građana.

Ja sam htela da kažem nešto, i to ne slučajno baš o toj temi, o Predlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma koji se odnosi na vojnu saradnju između Vlade Republike Srbije i Vlade Arapske Republike Egipat.

Naravno da su glavni nosioci ovog memoranduma, pre svega, ministarstva odbrane dve zemlje, dakle, Ministarstvo odbrane naše zemlje i Ministarstvo odbrane Egipta, ali kao što sam rekla, i počeću od toga da nisam slučajno odabrala ovu temu. Od svojih nekih umetničkih prvih koraka počela je moja intenzivna saradnja, umetnička, sa vojskom i ona traje do dana današnjeg. Možda su ljudi očekivali da ja pričam i o kulturi, ali verujte mi da je i ovo tema o kojoj rado pričam, jer je poznat moj odnos prema našoj vojsci, koji je pun poštovanja, uvažavanja. Možda nije Skupština mesto za ovu reč, ali reći ću je, zaista iskrene i ljubavi prema našoj vojsci i divljenja. I u mnogim godinama, a koje su iza nas, kriznim, kada je to bilo potrebno, i te kako sam beskompromisno i hrabro je i branila, opravdano i sa razlogom. Zato se radujem svakom napretku naše vojske, a mislim da će i kroz ovaj memorandum i kroz ovu saradnju naša vojska napredovati.

Već smo čuli da se ovaj memorandum odnosi na čitav niz oblasti vojske, od vojnotehničke saradnje, vojno-naučne, obrazovne, obuke, vojne medicine i to me posebno raduje. Naravno da je ovim memorandumom do detalja stavljeno u pravni okvir sve ono što su prava i obaveze dveju strana i na neki način se definisalo sve u pojedinostima ono što je bitno za ovu saradnju. Egipat je svakako zemlja sa kojom smo mi već imali saradnju. Moram da istaknem, baš u ovom parlamentu, razgovarali smo i o drugim vrstama saradnje, sa ovom divnom i velikom zemljom.

Moram da podvučem da je intenzivirana saradnja iz oblasti kulture, ali i turizma poslednjih godina. Ali, posebno je za mene veliko zadovoljstvo što se, čini mi se, naročito intenzivira sada ova vojna saradnja.

Sa ovom nama izrazito prijateljskom zemljom imala sam prilike da se upoznam i profesionalno, ali i kroz bliske kontakte sa njenim diplomatskim predstavnicima i pre nego da postanem član parlamenta, a kasnije, sada kao član parlamenta i kroz rad, kroz Frankofoniju, sa jednim od, rekla bih, najaktivnijih ambasadora u našoj zemlji, to je upravo egipatski ambasador, njegova ekselencija gospodin Amr Alguvejli, sa kojim sam imala blisku saradnju kroz Frankofoniju. On je predsednik Frankofone grupe ambasadora, koja je osnovana 2018. godine ovde kod nas. I uvek dobronamerno, prijateljski, sa velikom harmonijom i požrtvovanošću, što je još jedan znak do koje mere naše dve zemlje dele jedno iskreno i duboko prijateljstvo.

Da ne govorim o predstavnicima Egipta sa kojima sam se susrela u Tunisu u okviru Posmatračke misije kroz Frankofoniju, kada je naša zemlja prvi put učestvovala, prilikom predsedničkih i parlamentarnih izbora u Tunisu 2019. godine.

Dakle, na sve strane su dokazi izuzetnog prijateljstva naše dve zemlje. Pozdravljam ovu saradnju i nastavak. I kada govorim o Egiptu, ne mogu a da ne pomenem da sam izuzetno srećna i zadovoljna, sa zadovoljstvom ispratila i uz sve čestitke našem rukovodstvu, upravo nedavni Samit Nesvrstanih u Beogradu. Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 04.12.2018.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Moje pitanje upućeno je ministru finansija. Obrazložiću o čemu se radi.

Dana 23. aprila 2019. godine navršiće se 20 godina od neobjašnjivog, necivilizovanog, prvog u istoriji svetskog ratovanja, bombardovanja jedne informativno-medijske kuće, našeg RTS-a, u okviru NATO bombardovanja Jugoslavije, suprotno svim međunarodnim pravima.

Kao što se zna, nažalost, tada je poginulo 16 nedužnih ljudi, civila, radeći svoj posao, sa nekima od njih sam i sarađivala, i isto toliko ljudi je bilo i povređeno. Kao član Odbora za kulturu i informisanje, bila sam u prilici da se informišem od državnog sekretara za informisanje Aleksandra Gajovića, da je Upravni odbor RTS-a pokrenuo inicijativu, koju je i usvojio, da se izgradi memorijalni centar nevino stradalim žrtvama. Upravni odbor RTS-a je takođe oformio već i organizacioni odbor pri RTS-u, sa zadatkom da prikupi sve potrebne građevinske dozvole i svu ostalu dokumentaciju na nivou grada neophodnu da se ovaj predlog realizuje.

S obzirom na to da je Ministarstvo kulture i informisanja odbijeno u svom prvom obraćanju Ministarstvu finansija za dodatna sredstva kojima bi se pokrila i rekonstrukcija dela oštećene zgrade RTS-a prilikom NATO bombardovanja i izgradnja memorijalnog centra, moje pitanje za ministra finansija je – da li može ovaj stav da se revidira i da se tražena sredstva odobre?

Verujem da bi bilo teško pronaći čoveka, zapravo želim da verujem da bi bilo teško naći nekoga ko bi bio protiv izgradnje ovog memorijalnog centra, koji bi bio ne samo simbol tuge i žala za nedužno stradalim ljudima te noći, nego jedna svevremenska civilizacijska opomena za ono što se desilo, a što nikako nije smelo da se desi, ni nama ni bilo kome na zemaljskoj kugli, za sve ono što se nama tada dešavalo, za svu silu i način na koji se ta sila obrušila na nas. Kao što su i mnoge civilizacije pre nas ostavljale obeležja i tragove za buduća pokolenja, ovaj budući memorijalni centar bi svakako bio jedna opomena čitavom čovečanstvu.

Sada ne mogu da se ne osvrnem i ne podvučem da se naša obaveza obeležavanja progona i stradanja našeg naroda, npr. prilikom akcije „Oluja“, dogodila tek pre nekoliko godina, i to zalaganjem, stavom i odlučnošću tada premijera a sada našeg predsednika Aleksandra Vučića.

Zato za izgradnju memorijalnog centra postradalim nevinim žrtvama, zaposlenima u RTS-u tokom NATO bombardovanja, ne smemo propustiti tu 2019. godinu. Zato molim ministra finansija da revidira svoj stav i da odobri dodatna sredstva za izgradnju ovog spomen-obeležja.

Dozvolite mi samo još nešto. Sa velikom radošću i ponosom sam primila vest da je naš predsednik dobio međunarodno priznanje za mir, i to u ovako teškom i ozbiljnom trenutku u kome se nalazi naša zemlja. Hvala.

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 18.10.2018.

Zahvaljujem predsedavajući.

Moje izlaganje upućujem premijerki Brnabić i ono se odnosi na ozbiljan problem kada je u pitanju balet Narodnog pozorišta, zapravo kada su u pitanju baletski igrači u celini. Iako baletski igrači imaju, odnosno baletski umetnici imaju beneficirani radni staž, njihov odlazak u penziju je u potpunoj disharmoniji sa zahtevima baletske profesije. Dakle, zna se da baletski umetnici počinju veoma rano svoje umetničke karijere, ali nažalost one i kratko traju, tako da već negde oko 40 godine života praktično njihovo telo kao i kod sportista, jednostavno nije u mogućnosti da odgovori visokim zahtevima ove teške i lepe profesije.

I, onda dolazimo do jednog začaranog kruga da novi baletski igrači ne mogu da budu primljeni, a jedan deo postojećih baletskih igrača, ne može da učestvuje u predstavama, samim time se stvara jedna ozbiljna teškoća uopšte u izvođenju repertoara u organizaciji, a de ne govorimo o tome da se time prosto zaustavlja napredovanje našeg baleta, a samim tim i ove ozbiljne grane naše kulture.

Ja sam pre izvesnog vremena po ovom bila i na razgovoru kod ministra za kulturu i informisanje i moram da kažem, istina me obavezuje, da kažem da sam bili i prijatno iznenađena, mada bi trebalo da je to sastavni deo rada svakog ministarstva, ali zaista Ministarstvo kulture je za dve godine učinilo ozbiljan pomak u zaštiti interesa baletskih igrača, pre svega kada je u pitanju nagrađivanje, jer su, verujem sa mnogo teškoća i mnogo prepreka morali da savladaju jednu zakonsku činjenicu, kada je u pitanju nagrađivanje, a to je da baletski igrači ne mogu da imaju visoku stručnu spremu, odnosno ne postoji fakultet za baletske igrače.

Takođe, sam tada shvatila da i problem o kome sada govorim prevazilazi jedno ministarstvo, zato se obraćam premijerki Brnabić sa molbom da što je pre moguće, evo predlažem, da primi u najkraćem mogućem roku direktora baleta, on je dugo direktor i mislim da iz prakse može da da mnogo dobrih ideja, da zajedno sa ministarstvima, svakako ovo mora biti uključeno i Ministarstvo finansija i Ministarstvo za rad, a rekla bih i Ministarstvo prosvete, ne bih sada da objašnjavam zašto jer nemamo vremena.

Dakle, molim da se u najkraćem mogućem roku ovaj problem u okviru zakona reši, to je dug problem, dugo traje, da ne kažem više decenijski problem, njega nije rešila ni prethodna vlast, a rekla bih da nije ni pokušavala da ga reši iako su mnogi koji su došli na vlast posle 2000. godine i te kako činili sve da se prikažu kao jedini i ekskluzivni nosioci svega što je dobro, pametno i kreativno u kulturi. Hvala vam.

Imovinska karta

(Beograd, 27.01.2021.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 27320.00 RSD 03.06.2016 - 03.08.2020.
Narodno pozorište, Beograd (Solista-prvak opere) Javni prihod Mesečno 68771.00 RSD 01.05.1988 -
Niški simfonijski orkestar (ugovor o autorskom honoraru - solista) Javni prihod Jednokratno 125000.00 RSD 01.01.2018 - 31.12.2018.
Kulturni centar Vrnjačke Banje (autorski ugovor) Javni prihod Jednokratno 120000.00 RSD 20.07.2018 -
Narodno pozorište Leskovac Javni prihod Jednokratno 200000.00 RSD 08.10.2018 -
Niški kulturni centar (autorski honorar) Javni prihod Jednokratno 250000.00 RSD 14.10.2019 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 33148.00 RSD 03.08.2020 -
Kulturno-obrazovni centar "Toplica" Prokuplje Javni prihod Jednokratno 250000.00 RSD 22.09.2020 -