ĐORĐE MILIĆEVIĆ

Socijalistička partija Srbije

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Đorđe Milićević je do sada pet puta bio narodni poslanik. Prvi put je izabran za poslanika u osmom sazivu, 2008. godine, a zatim i u naredna četiri skupštinska saziva, tako da je na funkciji narodnog poslanika od 2008. godine do danas.

Bio je višegodišnji član Zakonodavnog odbora, Odbora za omladinu i sport, Odbora za pravosuđe i upravu, Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, Odbora za evropske integracije i Odbora za odbranu i unutrašnje poslove.

U devetom sazivu bio je zamenik predsednika Poslaničke grupe Socijalistička partija Srbije.

Od desetog do 12. saziva bio je predsednik Poslaničke grupe Socijalistička partija Srbije.

U 11. sazivu bio je potpredsednik Narodne skupštine, član Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, Odbora za odbranu i unutrašnje poslove i Odbora za prava deteta, i zamenik člana Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava Narodne skupštine Republike Srbije

U 12. sazivu bio je predsednik poslaničke grupe Socijalistička partija Srbije, zamenik predsednika Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, i član Odbora za spoljne poslove i Odbora za evropske integracije.

Tokom 12. saziva bio je poslanik sa najviše obraćanja u plenumu, ukupno 214, i poslanik koji je najviše puta tražio obaveštenja i objašnjenja, ukupno 46 puta. U postavljanju poslaničkih pitanja Vladi Srbije učestvovao je tri puta. Na redovnim zasedanjima u Skupštini je proveo 337 sati, i učestvovao u glasanju o 403 akta, od čega je 402 puta glasao “Za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 16. na listi IVICA DAČIĆ – PREMIJER SRBIJE, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine.

U 13. sazivu bio je zamenik predsednika poslaničke grupe IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS), i član Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope. Podneo je ostavku na početku saziva, mandat mu je završen 25.10.2022.

BIOGRAFIJA

Rođen 1978. godine u Valjevu. Po zanimanju diplomirani ekonomista.

Bavio se novinarstvom, radio je u više medijskih kuća.

Takođe, bio je sportista i istaknuti sportski radnik, aktivno je igrao fudbal u nekoliko fudbalskih klubova.

Savetnik je direktora u JP Srbijašume.

U četiri mandata (2004, 2008, 2012, 2016) biran je za odbornika Skupštine grada Valjeva. U sazivu od 2004. godine bio je i potpredsednik Skupštine opštine Valjevo.

Na funkciju ministra bez portfelja u Vladi Republike Srbije izabran je 26. oktobra 2022. godine.

Član je Socijalističke partije Srbije od 1996. godine. Od 2002. godine predsednik je Gradskog Odbora Socijalističke partije Srbije Valjevo. Od 2007. godine član je Glavnog Odbora Socijalističke partije Srbije, iste godine bio je izabran i za portparola Glavnog Odbora Socijalističke partije Srbije. Član je predsedništva Socijalističke partije Srbije od 2015. godine.

Potpredsednik je Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije.
Poslednji put ažurirano: 25.02.2023, 11:14

Osnovne informacije

Statistika

  • 67
  • 2
  • 4 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 15 dana

Poštovani, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

Pismo za narodne poslanike - Pitanja za Vladu

čeka se odgovor 6 godina i 4 meseca i 21 dan

Poštovani/a, Obraćamo Vam se, kao predstavniku/ci građana, da na sednici za postavljanje poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu (26. oktobra 2017. godine), iskoristite vaše poslaničko pravo i postavite ova pitanja predstavnicima Vlade Republike Srbije u ime nas građana.

Inicijativa za izmene i dopune Porodičnog zakona

čeka se odgovor 6 godina i 6 meseci i 23 dana

Poštovani, U ponedeljak, 14. avgusta 2017. pokrenula sam inicijativu "Naše dete - naša odluka", za izmene i dopune Porodičnog zakona. Prema aktuelnom Porodičnom zakonu roditelji nemaju pravo da odrede potencijalne staratelje svoje dece u slučaju porodične tragedije, pa je odluka o deci...

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Treće vanredno zasedanje , 10.07.2023.

Zahvaljujem uvaženi predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, dakle pred vama predlog za razrešenje člana Vlada i ja pre nego što se osvrnem na samo obrazloženje, ono što je definisano kao razlog za donošenje ovakve odluke, želim na samom početku pre svega, kao član Vlade Republike Srbije, da kažem nekoliko reči.
Dakle, Vlada Republike Srbije je kolektivni organ ima jasno definisanu državotvornu politiku koja je konzistentna po svim elementima. Dakle, i kada je reč o nacionalnim i državnim interesima i kada je reč o ekonomskoj politici i kada je reč o evropskom putu Srbije i jasno je, nekoliko rečenica samo o evropskom putu Srbije.
Dakle, jasno je strateški cilj Srbije punopravno članstvo u EU i da Srbija upravo zahvaljujući evropskom putu, zahvaljujući reformama koje proizilaze iz procesa evropskih integracija, jeste i ekonomski i pravno ojačala.
Tačno je da, i to nije tajna, da imamo različite stavove sa većinom članica EU po pitanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta po pitanju Kosova i Metohije i zato Srbija mora da razgovara i sa ostalim partnerima, sa ostalim tradicionalnim prijateljima kako bi pre svega na međunarodnom planu odbranila naš teritorijalni integritet i suverenitet, ali isto tako ja sam stava, i želim da kažem kad je reč o EU. Dakle, svi vi ste svedoci da smo upravo ovde u domu Narodne skupštine Republike Srbije, između ostalog i menjali ustav Republike Srbije, kako bi harmonizovali naše zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU i kako bi ubrzali evropski proces.
Isto tako kao što sa rekao ja sam stav i spremnost Srbije da sarađuje sa svim prijateljima i bez svrstavanja. Dakle, ovo je period kada se mnogo veće snažnije države, veće po površini, po broju stanovnika svrstavaju na istok ili na zapad. Srbija tu imamo potpuno jasan stav želi da sarađuje i sa istokom i sa zapadom, ali ono što je najvažnije moramo da jačamo našu regionalnu saradnju, poučeni iz iskustvom iz perioda Kovida, poučeni iskustvom iz perioda energetske krize, potpuno je da logično da države, koje su susedi da države koje su naslonjene jedna na drugu razgovaraju i rešavaju ono što jeste zajednički interes, odnosno rešavaju ono što jesu otvorena pitanja.
Da nemamo takvu politiku sigurno je da u ovakvoj konkurenciji Srbija ne bi pobedila, da tako kažem, i dobila Ekspo 2027.
Kada je reč o sankcijama i ne spominjem slučajno danas pitanje sankcija. Dakle, Savet za nacionalnu bezbednost i po tom pitanju ima potpuno jasan stav. Mi smo narod koji nešto drugačije naspram ostalih država u Evropi sagledava efekat represivne politike i sagledava efekat sankcija jer smo više od deceniju, zapravo deceniju bili pod sankcijama i imamo kažem nešto drugačiji osećaj. Jako dobro znamo da sankcije i represivna politika nisu način da se dođe do mira i do stabilnosti, da se dođe do kompromisnih i pravičnih rešenja, za tako nešto je potreban dijalog i dijalog nema alternativu.
Dakle, kada govorimo o sankcijama ovo pitanje svakako nikada u Srbiji ne treba posmatrati iracionalno. Uvek treba sagledati šta je to što Srbija gubi, šta je to što Srbija dobija.
Ovakva politika i zahvaljujući ovakvoj politici predsednika Srbije, državnog rukovodstva, dakle Vlade Republike Srbije, uspeli smo da u proteklih godinu i po dana zadržimo svoj politički kurs, o kojem sam maločas govorio, dakle jasno definisana državotvorna politika da ga ne menjamo i da se ne svrstavamo, kao što sam rekao.
Uspeli smo da sačuvamo svoju samostalnost, jer suština vođenja jedne države upravo jeste u toj samostalnosti. Srbija svakoga dana pokazuje da nije marionetska država, već da vodim nezavisnu i unutrašnju i spoljnu politiku, u skladu pre svega sa međunarodnim pravom, u skladu sa poveljom i principima UN i naravno u skladu sa svojim nacionalnim i državnim interesima.
Naravno, s tim u vezi jako dobro znate da od početka ukrajinskog sukoba, evo godinu i po dana do danas, Srbija trpi dve vrste pritiska ili priznajte nezavisnost tzv. Kosova ili uvedite sankcije Rusiji.
Po pitanju sukoba u Ukrajini, po pitanju pravno-političke prirode sukoba u Ukrajini Srbija ima jasan i nedvosmislen stav poštuje teritorijalni integritet i suverenitet međunarodno priznatih država, ali isto tako očekuje da i ostale međunarodno priznate države poštuju teritorijalni integritet i suverenitet Srbije.
Što znači da ako Srbija poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, ako je jasno rekla da ne prihvatamo rezultate referenduma, ako nije prihvatila nijednu rezoluciju na ovu temu, onda očekujemo da postoji znak jednakosti između teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine i teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije, koje je narušeno od 1999. godine i on nije prestao da se narušava i nakon usvajanja Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN odlukom o jednostranom proglašenju nezavisnosti KiM, kada je više od stotinu država prihvatilo, nažalost, ovakvu odluku.
Odgovorna državna politika se jasno pokazala i kada je reč o našim dobrim bilateralnim odnosima sa velikim silama, sa SAD, ali isto tako Srbija ne okreće leđa svojim, kao što sam rekao, tradicionalnim prijateljima. Na tome smo kao Vlada dobili podršku građana. Na tome svakako čuvamo mir i ekonomski razvoj zemlje.
Vraćam se na početak. Dakle, Vlada Republike Srbije je kolektivni organ koji ima jasno definisanu nacionalnu i državnu politiku. Zato je važno da svaki član Vlade Republike Srbije kao deo tog kolektivnog organa poštuje tu jasno definisanu politiku i da kroz posao za koji je preuzeo odgovornost kroz rezultate koje će ostvariti kroz taj posao da svoj doprinos u realizaciji proklamovanih ciljeva i načela.
Iz tog razloga upravo i imamo predlog koji je danas pred vama i, kao što je definisano u obrazloženju ovog predloga, dakle, tačno je da shodno koalicionom sporazumu, koalicioni partneri Jedinstvena Srbija, izvinite gospodine Markoviću, ali moram da vas spomenem obzirom da je tako definisano u obrazloženju ovog predloga, Jedinstvena Srbija je pokrenula inicijativu, zatražila razrešenje ministra privrede.
Takav predlog podržao je i predsednik SPS, prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova. Nakon konsultacija, razgovora sa predsednicom Vlade Republike Srbije, zapravo rezultat tih razgovora, epilog tog razgovora jeste predlog odluke koja je danas pred vama.
Zahvaljujem, predsedniče.

Treće vanredno zasedanje , 10.07.2023.

Zahvaljujem.
Samo nekoliko stvari, obzirom da sam shvatio da je postavljeno u formi pitanja predstavniku Vlade.
Dakle, ja ne želim danas kao predstavnik Vlade da govorim o privatnom životu gospodina Baste, već o njemu kao ministru i kao delu Vlade Republike Srbije, odnosno kao što sam rekao, kolektivnom organu.
Ovde ne govorimo o tome da li je on bio dobar ili loš ministar privrede. O tome može da govori predsednica Vlade Republike Srbije. Svako od nas unutar Vlade Republike Srbije uvek je spreman da podnese odgovornost i položi računa za ono za šta je preuzeo odgovornost.
Ovde govorimo o delovanju koje je suprotno onome što je, kao što sam rekao, jasno definisana državotvorna politika Vlade Republike Srbije i ne bih, malo je gruba reč, znate, rekli ste – Vlada se drznula. Naravno da Vlada ima jasno definisanu politiku i da je tu politiku i te proklamovane ciljeve i načele… O tome je govorila predsednica Vlade tokom izlaganja ekspozea ovde u Narodnoj skupštini Republike Srbije i potpuno je logično da se ta i takva politika koordinira sa predsednikom Republike. Dakle, razlog nije deo njegovog resora i ne govorim o tome da li je loš ili dobar ministar.
Kada je reč o onome o čemu ste, takođe, govorili - o sankcijama Rusiji, ja sam u uvodnom izlaganju jasno rekao da je Savet za nacionalnu bezbednost izašao sa jasnim i nedvosmislenim stavom, ali je tačno i ovo što ste rekli, o čemu je govorio i predsednik Republike i prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova, da ćemo svakako pratiti situaciju, uvek donositi odluke koje će biti u najboljem interesu građana. Nećemo dozvoliti da naši građani, ekonomija i razvoj trpe zbog bilo čega jer i predsednik Republike i Vlada Republike Srbije smatraju da ne postoji viši interes. Kao što je predsednik više puta rekao, dakle, sagledaćemo gde je granica do koje možemo izdržati pritiske te vrste. Ponavljam, godinu i po dana je prošlo i Srbija nije promenila svoj politički kurs.
Slušali smo tokom izborne kampanje da će i SNS i SPS i JS da samo tokom izborne kampanje govorimo da nećemo uvesti sankcije Rusiji, da nećemo priznati nezavisnost tzv. Kosova i Metohije, a da ćemo odmah nakon izborne kampanje upravo to učini. Godinu i po dana je prošlo, političi kurs je nepromenjen, politika, kao što sam rekao, jasna i nedvosmislena.
Što se tiče spoljne politike, ona je potpuno jasno i precizno definisana. O spoljnoj politici je naročito bilo reči, ako se sećate, nakon odluke u Savetu Evrope i nagrade koju je Priština dobila od strane Saveta Evrope. Tada smo imali sednicu Vlade Republike Srbije zajedno sa predsednikom Republike Aleksandrom Vučićem i jasno definisali, rekao bih, šta je to što činimo i kako se ponašamo u narednom vremenskom periodu. Svakako da nismo zemlja koja će zbog jednog glasanja promeniti odnose sa čitavim svetom, i to nikako ne smemo da dozvolimo, ne smemo da prekidamo odnose sa svima.
Znamo, kao što sam rekao u uvodnom izlaganju, da je većina članica EU za nezavisnost tzv. Kosova, pa smo i dalje na evropskom putu, ali kako se ponašamo u narednom vremenskom periodu? Kada je reč o ponašanju, oni koji su raspoloženi prijateljski ka Srbiji, i to su jasno pokazali na sednici Saveta Evrope, oni su ispred svih, njih daleko više poštujemo. U spoljnoj politici vodimo računa, pre svega, o bilateralnim odnosima, ne izlazimo iz granica recipročnosti. To se ne kosi… Naravno, zapravo, to se na neki način kosi sa prvim stavom naše strategije poštovanja međunarodnog prava i Povelje UN o kojoj sam maločas govorio, ali ispunimo prvi, pa onda sledi drugi zadatak.
Ne moramo, dakle, sa previše emocija, kao do sada, da reagujemo kada je reč o teritorijalnom integritetu i suverenitetu drugih država, jer druge države nisu pokazale takvu vrstu emocija kada je reč o Srbiji, konkretno na sednici Saveta Evrope. Dakle, ne moramo da štitimo po svaku cenu.
Nisu ove promene beznačajne, nisu tektonske, ali jesu suštinske i mi smatramo da je to fer i da je to odgovorno, pre svega, prema Srbiji, prema građanima Srbije.
Srbija, dakle, kao što sam rekao, nikada nije bila uzdržana po pitanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine. Sankcije su nešto drugo. To je naša politika. Spoljna politika jedne zemlje nije, kao što znate, priča za sebe, ona je deo sveukupne političke strategije naše zemlje i mora biti u skladu sa unutrašnjom politikom zemlje.
Ako je suština zaštita teritorijalnog integriteta i suvereniteta, a jeste, onda je potpuno normalno da svi koraci koje preduzimamo i koje ćemo preduzimati u narednom vremenskom periodu upravo budu usmereni na pravo našeg naroda, na zaštitu teritorijalnog integriteta i suvereniteta i koliko je moguće reagovati u raznim međunarodnim organizacijama. Naša odbrana je kako, dakle, glasaju u tim međunarodnim organizacija.
Zahvaljujem.

Treće vanredno zasedanje , 10.07.2023.

Zahvaljujem, gospodine Pastor.
Vi ste zapravo u svom izlaganju jasno definisali proceduru kada je reč o razrešenju ministra unutar Vlade Republike Srbije. Definisali ste i Ustav. Dakle, Vlada jeste organ koji vodi politiku. Rekli ste ono o čemu sam i ja govorio, između ostalog u uvodnom izlaganju, da sankcije jesu političko pitanje, ja sam samo dodao da na to pitanje ne treba da posmatramo iracionalno u smislu da upravo ovo o čemu ste govorili, dakle treba da imamo na umu bezbednost na prvom mestu.
Dakle, da, imamo parlamentarni sistem državne vlasti i ne postoji način da imenujete ili razrešite ministra u Vladi Republike Srbije, a da to ne prođe proceduru i da to ne bude u Narodnoj skupštini Republike Srbije na predlog predsednice Vlade i da svaki član Vlade, to sam i ja rekao, odgovara za rad predsedniku Vlade Republike Srbije.
Što se tiče migrantske krize, vi znate da i predsednik Republike i Vlada Republike Srbije posebnu pažnju i akcenat stavljaju na ovo pitanje i posvećuju se ovom pitanju. Jako dobro znate da je jedna od ključnih tema o kojoj se razgovaralo u Beču, a sastanku su prisustvovali i predsednik Republike i ministar unutrašnjih poslova i ministar spoljnih poslova, upravo jeste migrantska kriza, što zapravo jasno govori o odlučnosti i opredeljenosti Vlade kada je reč o ovoj temi.
Još jednom zahvaljujem, gospodine Pastor, vama i vašoj poslaničkoj grupi. Inače, naravno, znate, ovo je demokratija i legitimno je pravo svake poslaničke grupe da ima svoj stav po svakom pitanju. Naravno i po ovo pitanju kada je reč konkretno o razrešenju ministra privrede. Zahvaljujem.
(Radomir Lazović: Poslovnik.)

Deseta sednica Prvog redovnog zasedanja , 29.04.2021.

Zahvaljujem, poštovani predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije.

Uvažena premijerko Vlade Republike Srbije, dame i gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, predsedniče na samom početku, pošto je na prošloj sednici kolegijuma bila digresija upućena meni da imam dvostruke standarde i aršine, ja vas molim da vodite računa tokom predsedavanja i da poštujemo i mi i vi Ustav Republike Srbije. Ne postoje sandžačke opštine, postoji, ponoviću po ko zna koji put, Raški upravni okrug. Prosto da ne bude da imam dvostruke standarde i aršine samo kada je gospodine Enis Imamović i njegova poslanička grupa tu, jer smo maločas čuli da postoji sandžačke opštine, pa vas čisto molim da poštujemo Ustav Republike Srbije, jer to smo potpisali svi prilikom polaganja zakletve.

Što se tiče današnjeg pitanja, dakle, najpre želim da kažem da je rezultat posete predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Briselu i dogovori koji su postignuti zaista ohrabrujući za Srbiju.

U potpunosti sam saglasan sa predsednikom koji ovu posetu ocenjuje kao jednu od najboljih i kada to kažem ne mislim samo na EU i pomoć i podršku u oblasti železničke infrastrukture, već pre svega mislim na obostrano poverenje.

Mi smo tokom jučerašnjeg dana ovde u parlamentu razgovarali o Izveštaju Evropskog parlamenta, razmenili mišljenje sa gospodinom Bilčkikom koji je sastavio Izveštaj Evropskog parlamenta, sugerisali da je potrebna još bolja saradnja za koju smo uvek otvoreni i spremni kako ubuduće ne bi došlo do različitih tumačenja, određenih procesa u Srbiji i do različitih konstatacija koje su prethodnom izveštaju bili posledica amandmana podnetih od strane nekih evroparlamentaraca.

Pre svega, ovde mislim na amandmane podnete od strane evroparlamentaraca na Predlog izveštaja Evropske komisije o Srbiji za 2019. i 2020. godinu, izvesne konstatacije koje su kod nas izazvale negodovanje, jer nam se činilo, ne, da nam se činilo, nego u potpunosti smo ubeđeni da nisu utemeljene i nisu precizne i nisu tačne. To smo u razgovoru sa evroparlamentarcima i sa gospodinom Bilčikom istakli.

Takođe smo rekli da se slažemo da je važna percepcija građana u EU. S tim u vezi želim da kažem da je velika razlika između, recimo izveštaja Evropskog parlamenta i rezultata posete predsednika Srbije EU i onoga što je dogovoreno u Briselu. U tom smislu molim vas, gospođo Brnabić da kao predsednica Vlade prokomentarišete, recimo dve konstatacije koje su iznete u izveštaju.

Prva, gde Evropski parlament izražava zabrinutost zbog navodnog istraživačkog novinarstva o tome da Vlada manipuliše statističkim podacima o Kovidu-19 u političke i izborne svrhe i druga koja se takođe tiče zdravstva, moram da pomenem zdravstvo, jer oni su heroji Srbije danas, gde se kaže – konstatuje da zdravstveni sistem Srbije trpi zbog nedostatka resursa i odliva stručne snage što je rezultiralo nedostatkom medicinske opreme, medicinske stručnosti i laboratorijskih kapaciteta za testiranje tokom pandemije Kovida-19.

Zahvaljujem.

Deseta sednica Prvog redovnog zasedanja , 29.04.2021.

Zahvaljujem, predsednice.

U potpunosti se slažemo sa vama i ovo pitanje smo postavili upravo zarad javnosti i jednog odgovornog i ozbiljnog odnosa koji ima predsednik Republike, Vlada Republike Srbije, čitava zdravstvena struka tokom perioda pandemije.

Naravno da smo, između ostalog, po ko zna koji put evroparlamentarcima jasno stavili do znanja odlučnost, opredeljenost i posvećenost Srbije na putu evropskih integracija i jasno rekli da umesto izjave da je dobra vest da Evropski savet i Evropska komisija neće otvoriti nova pregovaračka poglavlja za Srbiju u prethodnoj godini, mi uvek predlažemo otvoren i konstruktivan dijalog sa predstavnicima Evropskog parlamenta.

Sledeće pitanje je upućeno Ministarstvu prosvete. Gospodine Ružiću, vi ste nedavno sa predsednikom Republike Aleksandrom Vučićem razgovarali o tome da država sačini jedinstvene udžbenike za srpski jezik i književnost, istoriju i geografiju za osnovnu i srednju školu. U tom smislu dogovoreno je da vaše ministarstvo pripremi izmenu dva zakona kako bi se za ostvarivanje ovog cilja stvorile i zakonske i normativne pretpostavke.

Pitanje je, kako bi javnost bila opet upoznata, dakle, želim da postavim pitanje ministru – kada možemo očekivati početak realizacije Inicijative o jedinstvenim identitetskim udžbenicima kako u pogledu najavljenih izmena zakona, tako i u pogledu pisanja i štampanja ovih udžbenika, da li su već započete aktivnosti Ministarstva i kada se očekuju prvi udžbenici?

Treće vanredno zasedanje , 25.02.2021.

Prelazim odmah na stvar.

Najpre kao Valjevac želim da zahvalim na jednom odgovornom i ozbiljnom odnosu predsedniku Republike Srbije, Vladi Republike Srbije, kada je reč o investicionim ulaganjima u Valjevo.

Ja jesam predsednik političke opcije koja je u Valjevu opozicija, ali ja nikada ne mogu biti opozicija gradu i građanima i zaista hvala vam na tome.

Želim da zahvalim gospodinu Momiroviću, ministru Momiroviću što je obišao jednu veoma važnu deonicu u Lajkovcu, jer ta deonica nije važna samo za Valjevo, važna je za čitavu zapadnu Srbiju, za dovođenje investicija i nadam se da ćete efikasno ovaj projekat dovesti do kraja i sprovesti u realizaciju.

Prvo pitanje zato i postavljam vama - kada je o reč stanovima za pripadnike snaga bezbednosti koliko je država izdvojila sredstava, koliko se stanova gradi i koji je rok za završetak radova, kao i kako teče dinamika radova?

Drugo pitanje – Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara uredio je koje naknade su prihod republičkog, a koje lokalnog budžeta, kao i raspodelu prihoda od naknada između republike i lokala u slučaju da je prihod zajednički. Isti zakon definiše naknade za vodu u članu 74. Članom 98. zakona definisano je da prihodi ostvareni od naknade za vode pripadaju budžetu Republike Srbije, a prihodi ostvareni na teritoriji AP pripadaju budžetu AP. Međutim, prilikom same eksploatacije i distribucije vode javlja se ogromna amortizacija infrastrukture koja se često mora sanirati iz budžeta upravo jedinica lokalnih samouprava. Kao primer navodim opštinu Mionica.

Pitanje glasi – da li u cilju rešavanja ovog problema koji nije samo problem opštine Mionica se razmišlja o izmeni člana 98. zakona? Pre izmene zakona potrebno je uraditi dodatne analize kako bi se procenili troškove koje jedinice lokalne samouprave imaju u vezi sa eksploatacijom voda.

Sledeće pitanje je za ministra prosvete. Naši učenici i studenti postižu izvanredne rezultate na nacionalnim i međunarodnim takmičenjima, pa u tom smislu bih pitao – na koji način Strategija predviđa da se postigne opšti nivo kvaliteta svih obrazovnih institucija i poveća briga o talentima?

S obzirom na brz razvoj tehnologija svedoci smo da pojedina zanimanja nestaju, a nova nastaju. Na koji način Strategija obrazovanja prati brz proces promena, a da se pri tome ne izgubi identitet, jer postoje i naučno-obrazovne oblasti trajnog karaktera?

Poslednje pitanje – koji su prioriteti razvoja nerazvijenih opština kao pristup u rešavanju istih?

Molim ministre za kratak odgovor.

Samo jedna digresija. Evo, nisam ni tri minuta iskoristio. Samo jedna digresija, pošto je maločas ministar Krkobabić napravio jednu konstataciju.

Gospodine Krkobabiću, ne daje vama predsednik Narodne skupštine Republike Srbije mogućnost da radite ili ne radite, te naloge vam daje predsednica Vlade Republike Srbije, a predsednik Narodne skupštine Republike Srbije rukovodi i daje nama naloge, kao poslanicima Narodne skupštine Republike Srbije.

Zahvaljujem. Neću se javljati drugi i treći put.

Zahvaljujem.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 18.10.2022.

Zahvaljujem.

Poštovani predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženo predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedniče, tri grane su vlasti u Srbiji – izvršna, zakonodavna i sudska i vi to jako dobro znate. Vi predsedavate najvišim organom zakonodavne vlasti. Neposredno pred polaganje zakletve dobili smo svi jednu knjižicu u kojoj su Ustav, Zakon o Narodnoj skupštini i Poslovnik o radu.

Ovaj deo sednice je vezan za član 287. i ja vas molim samo da shodno ovom Poslovniku, a vi ga jako dobro poznajete, poštujemo taj član i na osnovu toga postavljamo pitanja.

Biću veoma kratak. Poslanička grupa „Ivica Dačić – Socijalistička partija Srbije“ ne smatra da danas treba da postavlja pitanje Vladi, upućeno pitanje vama, a tiče se Izveštaja Evropske komisije koji je ambasador EU pre nekoliko dana dostavio predsedniku Republike i jasna je poruka predsednika Republike, Aleksandra Vučića, da će biti jasna i ozbiljno uzeto u razmatranje sve što je napisano u Izveštaju Evropske komisije.

Verujem da ćemo nastaviti sa onim što je bila praksa u prethodnom vremenskom periodu, da poslaničke grupe imaju uvid u Izveštaj, da će se o Izveštaju razgovarati i na sednici odbora, a zašto da ne, i na sednici parlamenta. Slušamo evropske parlamentarce, njihove stavove, te ne bi bilo loše da i oni čuju stav i glas nas, koji smo ipak glas naroda, parlament je glas naroda.

Ono što mi nismo imali prilike još uvek da imamo uvid u kompletan sadržaj, vi nadam se da jeste i zato upućujem pitanje vama, naime, interesuje nas onaj deo koji se konkretno tiče rada Narodne skupštine Republike Srbije, a vezano je za Izveštaj Evropske komisije.

Srpska javnost informiše da se u Izveštaju insistira na izradi novog Poslovnika o radu. Za nas je to vrlo interesantno pitanje ukoliko je to tačno, ali, da li to stoji u Izveštaju, to je konkretno pitanje? Jer, vi ste kao potpredsednik Skupštine u prethodnom sazivu učestvovali zajedno sa nama u dijalogu sa evropskim parlamentarcima i nijednog trenutka nije pomenuto pitanje Poslovnika. Pitanje Poslovnika o radu smo pokrenuli mi, na šta nismo imali nijedan odgovor od strane evropskih parlamentaraca.

Takođe, prethodni saziv Narodne skupštine je bio simbol i demokratičnosti i efikasnosti i transparentnosti i javnosti u radu i ja sam potpuno ubeđen da ćete vi…

Nešto je smešno?

Šesnaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 28.12.2021.

Zahvaljujem, uvaženi predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije.

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, dozvolite mi da u ime poslaničke grupe SPS izrazim saučešće porodici Marinković. Iznenadnim odlaskom Marinkovića, zapravo našeg Branka, najviše je izgubila njegova porodica, ali ubeđen sam da ćete se složiti sa mnom da je izgubio svako od nas pojedinačno, ne samo saradnika i zamenika sekretara, već čoveka koji je u svima nama gledao prijatelja i uvek bio spreman da pomogne logistički ili u bilo kojem drugom smislu.

Branka sam prvi put upoznao kada sam sedeo zajedno sa Srđan za ovim stolom predsedavajućeg, kada je ova Skupština bila poprilično poprište dijaloga opozicije i pozicije i prvi koji su mi nesebično pružili podršku su upravo bili pokojni Branko i Srđan. Tada sam rekao i sada ću reći, zapravo ponoviću ono što sam gospodinu Odaloviću rekao na početku ovog mandata, a to je da je reč o čoveku koji je odgovorno, ozbiljno i posvećeno obavljao svoj posao. Neka počiva u miru i hvala mu na svemu što je učinio za nas.

Moje pitanje danas se odnosi na nešto o čemu nije popularno da govore verovatno, odnosno siguran sam, i predsednik države i ministri, ali zato možemo mi narodni poslanici da govorimo isto onako kako predstavnici drugih država, susednih država govore u evropskom parlamentu, jer mi smo predstavnici građana i prenosimo samo stav i mišljenje građana.

Mnogo puta do sada smo istakli da su pred Srbijom velika iskušenja i veliki zazovi i da imamo jednu osmišljenu strategiju pritiska na Srbiju. Pre svega, pritisak na pet država koje nisu prihvatile jednostavno proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije. Drugi pritisak kroz pokušaj kriminalizacije i predsednika i porodice predsednika Republike Srbije. Treći pritisak preko susednih država koje su se najpre utrkivale koja će usvojiti rezoluciju da je Srbija genocidna država, a da su Srbi genocidan narod. Četvrta vrsta pritiska iznutra, jer uvek ćete naći unutrašnjosti i na unutrašnjoj političkoj sceni neku Mariniku ili nekog Đilasa, koji će uvek biti spremni ili nekog Ugljanina koji će uvek biti spremni da pokrenu tu inicijativu i rezoluciju, kao predlog rezolucije, da je Srbija genocidna država, a Srbija genocidan narod ovde u Narodnoj skupštini Republike Srbije i koji će se uvek truditi da pošalju onu najgoru sliku o Srbiji.

Međutim, ono što nas posebno brine, a desilo se proteklih dana, je političko ponašanje nekih susednih zemalja, pre svih Republike Hrvatske, koja je od momenta priznavanja secesije Kosova otvoreno podržava sve aktivnosti Prištine i albanskih separatista kako bi bili potpuno međunarodno priznati u Evropi.

I ne samo da je u pitanju politička podrška, Hrvatska je otišla još i korak dalje. Prethodnih dana poslala je svoje vojne stručnjake i oficire da obučavaju albanske vojnike za stvaranje sopstvene vojske.

Šta će Albancima vojska? Jasno je, to su nam pokazali devedesetih godina. Ono što zaista dodatno zabrinjava jeste prošlonedeljna poseta i predsednika Hrvatske, Milanovića, Prištini, koji je tom prilikom kazao, citiram: „Da dolazi u prijateljsku državu“.

Pored toga, predsednik Hrvatske je upozorio Albance, rekavši im, citiram: „Da na severu Kosova morate biti uporni, jer ako se zapostavi, nikada nećete da ga rešite“. Nisu li ove reči Hrvatskog predsednika direktan poziv napade na severu Kosova i Metohije?

Milanović je tada obećao prištinskim Albancima i da će raditi na priznavanju Kosova od strane članice EU koje to nisu učinile. Nije ni ovo sve, ministar odbrane Hrvatske u ime svoje Vlade potpisao je sa Prištinom međudržavni Ugovor o vojnoj saradnji, što jasno govori o otvorenoj vojnoj saradnji jedne članice EU i nepriznate samoproglašene države. Podsetiću vas, EU nije prihvatila i nije priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije.

Skratiću, moje pitanje je da li će Vlada i MUP, da li planiraju određene diplomatske aktivnosti kojima bi se ukazalo na ovaj diplomatskim presedan koji je Hrvatska učinila, javno podržavajući secesiju Kosova?

Ovo pitanje treba postaviti i međunarodnoj zajednici koja umesto da podstiče dijalog, ostaje nema na ovakvo ponašanje jedne članice EU, što posebno zabrinjava. Zahvaljujem.

Četrnaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 21.12.2021.

Zahvaljujem uvaženi predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, gospodine Dačiću.

Uvaženo predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, juče se u Tirani desio jedan nezapamćen, rekao bih, diplomatski skandal, kada su na ulicama glavnog grada Albanije pristalice Beriše organizovale demonstracije, naravno, uz pomoć Kurtija, protiv regionalne inicijative „otvoreni Balkan“ i njenog lidera predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Tom prilikom albanski ekstremisti su palili srpske zastave i planirali da napadnu kolonu službenih automobila kako bi sprečili održavanje ovog samita.

Srbija se dosledno zalaže za politiku mira i stabilnosti a svoje prijateljsko lice prema regionu pokazala je i onda kada je bilo najteže u vreme pandemije Kovid 19. Pandemija je još uvek istakla značaj ove inicijative koja treba regionu da omogući nesmetanu saradnju, region bez pasoša i granica, slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala, čime bi se region ojačao, objedinilo tržište i Balkan učinio konkurentnijim i atraktivnijim prostorom pre svega za nove investicije.

Imajući u vidu da su sve ekonomije regiona bile pogođene i još uvek osećaju posledice prouzrokovane Kovidom, ova inicijativa je od nemerljivog značaja za oporavak privrednog regiona, odnosno privrede regiona, jer svakako bismo se zajedno brže oporavili.

Srbija ovu inicijativu vidi kao priliku da gledamo budućnost u prošlost i zato joj je istinski i posvećena. Dakle, tri države su odlučile da se ne okreću ka prošlosti, već da gledaju sadašnjost i budućnost i to pre svega u interesu svojih građana, u interesu svakog grada, u interesu svakog sela u kojem žive naši građani. Tu posvećenost utvrđuju i brojni do sada potpisani sporazumi sa Severnom Makedonijom i Albanijom.

Ovo što se juče desilo u Tirani neprihvatljivo je i nažalost pokazuje da bi se neki vrlo rado vratili u prošlost ma kakva da je bila. Očigledno je da nekome smeta ekonomski jaka i stabilna Srbija, Srbija koja je danas nesporni faktor stabilnosti u regionu i lider pre svega po privrednom rastu u regionu. Srbija se uvek zalagala i uvek će se zalagati za politiku mira i saradnje, a ne za politiku sukoba.

Možda se od albanskih ekstremista ovo i moglo očekivati, ali se slična situacija dogodila i 2019. godine na samom početku uspostavljanja „otvorenog Balkana“, ali ono što zaista brine jeste potpuni izostanak reakcije međunarodne zajednice koja bi trebalo da održava regionalne integracije i napredak Zapadnog Balkana na tom putu.

Zar Evropi nije do regionalnog razvoja i bržih evropskih integracija? Ova inicijativa upravo ima za cilj da podigne sve kapaciteta našeg regiona.

Sa druge strane, Brisel je taj koji svakog dana ispostavlja različite zahteve Srbiji i u pogledu evropskih integracija i u pogledu odnosa Beograda i Prištine, a sada ćuti, ne oglašava se iako je u pitanju nezapamćen diplomatski presedan. Ne želim ni da zamislim kako bi se, recimo, Brisel i čitav zapad, pa i SAD obzirom da se daleko brže i više uključuju kada je reč o Zapadnom Balkanu, naročito proteklih dana i proteklih meseci, ne mogu ni da zamislim kako bi oni reagovali kada bi se ovako nešto desilo u Beogradu.

Nažalost, ponovo smo svedoci tih dvostrukih aršina i dvostrukih standarda kada je reč o međunarodnoj zajednici.

Osuđujući pre svega jučerašnji skandal u ime Poslaničke grupe SPS i pokušaj napada na predsednika Vučića želim da postavim pitanje Ministarstvu spoljnih poslova i Vladi Republike Srbije – kakav će stav zauzeti Ministarstvo spoljnih poslova i Vlada Republike Srbije nakon jučerašnjeg skandaloznog diplomatskog incidenta u Tirani, pokušaja da se Srbija unizi pred svetom paljenjem srpskih zastava i demonstracijama protiv Srbije? Zahvaljujem.

Imovinska karta

(Valjevo, 12.04.2021.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 33148.00 RSD 03.08.2020 -
JP za gazdovanje šumama Srbijašume sa PO Beograd (savetnik direktora preduzeća) Sopstveni Mesečno 146300.00 RSD 04.11.2020 -