Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Vladimir Đurić

Vladimir Đurić

Stranka moderne Srbije

Pitanje

Vi ste kao predsedavajući dozvolili ministru odbrane, a sada dozvoljavate ostalim poslanicima da dobacuju.

Ministru odbrane ste dozvolili da ovde iznosi i svoje neke privatne uznemirenosti. Ja razumem to što je on imao potrebu ovde da iznese, ali nije poslovničko vreme predviđeno za to. Mogao je sazvati pres konferenciju u holu, pa sve to reći takođe u ovom domu.

No, moje pitanje koje želim da delegiram ovde odnosi se na ono o čemu smo razgovarali dok nije krenula ova kampanja odgovaranja na afere. Čini mi se nekako da proizvođačima afera i otkrivačima afera i vama te afere jako odgovaraju, jer onda možete slupate sat vremena i onda ne možemo da se bavimo životnim temama, a to smo radili u početku ove senice, bavili smo se životnom sredinom, npr. i pitanjima finansiranja socijalnih politika u porodici.

Ja želim da delegiram ministru Antiću pitanje šta će da uradi u pogledu investicionih potreba EPS-a, jer, po najnovijim analizama, kapaciteti EPS-a uskoro će biti nedovoljni da namire rastuće potrebe i biće potrebne ogromne investicije u nove kapacitete, biće potrebno nadomestiti dotrajale kapacitete i zameniti i prepraviti postojeće kapacitete zbog zaštite životne sredine, jer je EPS postao jedan od najvećih zagađivača životne sredine u Srbiji.

Ja sam danas u plenumu to rekao i sada ću ponoviti - jedna TE "Kostolac B" emituje 130 hiljada tona ugljendioksida godišnje. To je emisija jednaka zajedničkoj emisiji svih nemačkih termoelektrana.

Dakle, u poslednjih pet godina EPS-ova proizvodnja opada. Osam posto je manja nego u 2013. godini. Propisi EU kada bi se primenili na Srbiju u pogledu emisije štetnih materija iz EPS-ove proizvodnje, koštali bi EPS 500 miliona evra i postojeći proizvodni model EPS bi bio potpuno ekonomski neisplativ, a daću još jedan podatak koji je dala Energetska zajednica u ovom domu Narodne skupštine.

Kada bi za Srbiju trenutno važili evropski propisi u pogledu emisije štetnih gasova i kada bi Srbija po tim propisima morala da plaća emisione kvote i penale za prekomernu emisiju i trovanje vazduha koji građani dišu, pa kada bi taj dodatni trošak tih penala prevalili na cenu struju i na krajnjeg korisnika, struja u Srbiji bi morala poskupeti čak 24%.

Podsećam da se EPS obavezao da će do 2027. godine sprovesti evropske zahteve u pogledu zaštite životne sredine. Interesuje me da li postoji uopšte plan ovih ogromnih, masovnih investicija, jer investicioni gep EPS-a u poslednjih šest godina je… EPS je već u kašnjenju sa minimum 400 miliona evra investicija u poslednjih šest godina samo do nivoa amortizacija, a investicije su potrebne preko toga. Hvala.
Hvala.

Čini mi se da će ovo biti sada završno, pa ću probati, pošto se sedam sati približava.

Vaše informacije o stanju u EPS-u su u konfliktu sa Fiskalnim savetom i onda ne znam da li ova Vlada treba možda da ukine Fiskalni savet.

Plan investicija koji sam ja očekivao da čujem od vas je kako će se povećati investicija EPS-a za 200, 250 miliona evra godišnje, još gore, kako će se obezbediti 1,1 milijarda evra za koju Fiskalni savet kaže da je potrebna za obezbeđenje proizvodnje uglja, ili da mi kažete da su ti podaci jednostavno netačni, ali onda ćemo stvarno postaviti pitanje kredibiliteta Fiskalnog saveta, koji barata podacima za koje vi smatrate da su netačni.

Ovo je 1,1 milijarda evra investicija potrebnih u proširenje proizvodnje uglja. To je 10% godišnjih prihoda i primanja budžeta. To je ogroman novac.

Još jedan problem, neprofitabilnost EPS-a. EPS je deset puta manje profitabilan od uporedivih kompanija. Čak i da podigne profit na 200, 250 miliona evra, on bi tek bio na 60% profitabilnosti sa uporedivim kompanijama.

Da, rekli ste, tačno je da je cena struje u Srbiji niska. Ukrajina je jedina sa nižom cenom struje u Evropi. I, naravno, to je i neka cena socijalnog mira i to je nužda, ali će očigledno morati doći do povećanja struje. Međutim, problem sa sistematizacijom zaposlenih, dakle, EPS mora i vi kao nadležno ministarstvo morate dati plan kako ćete rešiti višak zaposlenih za koje je Fiskalni savet procenio da je oko 15% do 20%. A, 30% su troškovi zaposlenih u proizvodnji EPS-a. To je ogromno. Vi kad imate uslužnu delatnost, vi imate racio, kaže treba da bude 50-30-20, 50% su troškovi zaposlenih, 30% su svi ostali troškovi, 20% je dobit. To je logično za uslužne delatnosti koje nemaju troškove amortizacije ogromne, ogromne opreme. EPS tu ne može da se poredi. Zato je ovih 30% učešća troškova zaposlenih kod EPS-a ogromno. Taj plan mi očekujemo da čujemo, jer ovo su strateške stvari koje će se morati rešavati za narednih pet, 10, 15 godina, zato što smo mi već došli u situaciju da je tražnja za električnom energijom na putu da u narednih pet godina potpuno prevaziđe proizvodne kapacitete EPS-a.

Još jednu stvar bih kao dopunsko pitanje i dopunsku informaciju. Simpatična je bila rasprava. Verujem da premijerka puno svog vremena troši na materijalno stanje porodica sa decom, ali ja moram ovde da pitam jednu vrlo konkretnu stvar, za koju ne znam da li ću stići dobiti konkretan odgovor – kada ćemo u Skupštini dobiti izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodica sa decom? To je obećanje koje se sada već duže od godinu dana čeka, jer para novih u budžetu za porodilje i majke nema. Istih je 64 milijarde kao lane. Hvala.
Hvala predsedavajuća.

Poštovana premijerko, poštovani ministri i kolege poslanici i građani, iduće godine dospeva termin za redovne parlamentarne pokrajinske i opštinske izbore u skoro svim opštinama po Srbiji, uključujući tu i sve beogradske opštinske skupštine. Izborni uslovi, izborno zakonodavstvo medijske slobode, birački spisak i način sprovođenja izbornog procesa, aktuelna su tema u javnosti i predmet su i protesta građana koji su se održavali prethodnih meseci.

Najavljeni i mogući bojkot izbora od strane opozicije ukoliko ne dođe do promene izbornih uslova, stanja medijskih sloboda i to najmanje šest do devet meseci pre održavanja izbora. Izbori održani uz bojkot dela političke scene, svakako dovode u pitanje legitimitet vlasti izabrane na takvim izborima, sveukupan kapacitet države, unutrašnju političku stabilnost i spoljnopolitičku poziciju države i onih koji bi se u spoljnopolitičkim kontaktima, predstavljali kao legitimno izabrani predstavnici vlasti ove države.

Stranka moderne Srbije smatra da je s toga poslednji čas da se otvori dijalog na temu medijskih sloboda i izbornih uslova, a u protivnom, možemo se suočiti sa političkom krizom koja može otići u nesagledivom pravcu, jer izborni proces i sve druge demokratske procedure su jedini prirodni način kanalisanja političkih nesuglasica.

Ukoliko su ti demokratski procesi, ukoliko nisu uspostavljeni, onda antagonizmi u društvu eskaliraju.

Interesuje nas najpre da li predstavnici Vlade misle da je naš izborni proces sveukupno zadovoljavajući, da nam je izborno zakonodavstvo dobro i da ga ne treba popravljati, da su nam medijske slobode adekvatne i da omogućavaju jednaku zastupljenost svih političkih aktera.

Poslednji izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije u evropskim integracijama, koje Stranka moderne Srbije, uvažava kao merodavan dokument i kao merodavnu sliku stanja našeg društva, konstatuje, citiraću „da Srbija nije u dovoljnoj meri iskoristila period između izbora, kako bi se rešili trajni nedostaci, neadekvatna transparentnost u finansiranju partija i kampanja, nejasna razlika između stranačkih i državnih aktivnosti i neravnomerno medijsko izveštavanje“.

Navodi se i da preporuke OEBS apsolutno nisu uvažene i da se tek treba pozabaviti sveukupnom reformom izbornog zakonodavstva.

Ako predstavnici vlasti ili Vlade, sa druge strane misle da ništa ne treba popraviti u svemu ovome, onda nažalost skrećem pažnju da nam preti ozbiljna politička kriza koja zaista može otići u nesagledivom smeru. Hvala.
Hvala vam na odgovoru, ali mislim da ga ipak nisam dobio.

Dakle, ja ne bih ovde sa vama vodio dijalog o tome gde su druge organizacije iz opozicije i da li su opravdano tamo gde su, nema potrebe sa mnom da vodite tu polemiku, oni imaju svoje razloge i veruju da su opravdani. Ja pitam za konkretne izborne nedostatke u izbornom procesu, u izbornom zakonodavstvu i činjenicu da te nedostatke konstatuje i Evropska komisija u svom poslednjem izveštaju.

Tačno je da su svi poslednji izbori sprovođeni, manje, više, po zakonima i procedurama koje je bivša vlast donosila, ali je isto tako tačno i da OEBS i da Evropska komisija u svojim uzastopnim godišnjim izveštajima i analizama svih prethodnih izbornih procesa konstatuju pogoršanje stanja demokratije u Srbiji, pogoršanje sprovođenja demokratskih procedura, a izborne procedure i državni organi koji u izbornim procedurama učestvuju su svakako temelj svih drugih demokratskih procesa.

Dakle, imamo nacrt izmena i dopuna Zakona o političkim strankama, ali to je premalo. Ja sam očekivao da ću čuti konkretne predloge zakonskih mera koje će biti iznete pred narodne poslanike u narednim mesecima, jer kažem vam, ukoliko deo opozicije ili cela opozicija budu bojkotovali izbore vi ćete imati izbore sa kojih ćete izaći kao nelegitimno izabrana vlast, a to će državu uvesti u političku krizu.

Mogu da vam nabrajam konkretne nepravilnosti, fantomski glasači koji dobijaju pozive na adrese na kojima ih nikad niko nije video da tu stanuju, automobili bez registarskih tablica koji se vozaju okolinama biračkih mesta, članovi biračkih odbora vladajućih stranaka koji šetaju biračke spiskove i vode svoje paralelne evidencije, donacije 6700 ljudi koji u nekoliko dana u sinhronizovanoj akciji uplate po 40.000 dinara na račun kampanje vladajuće stranke, to su vam indikatori pranja novca kada imate gomilu malih transakcija koje se u par dana sprovedu.

Dakle, na sve te nezakonitosti vladajući organi nikada nisu reagovali. U krajnjoj liniji, vi možete da negirate potrebu popravke izbornog procesa i izbornog zakonodavstva, ali vam kažem, potreba za to postoji, zato što deo političkog sistema ove zemlje najavljuje bojkot. Ako takve izbore budemo imali, mi nećemo imati legitimno izabranu političku vlast i to ugrožava stabilnost države i u unutrašnjem političkom planu i na spoljnopolitičkom planu. Hvala vam.
Zahvaljujem predsedavajuća.

Evo, ja imam jednu sugestiju za Kancelariju za javna ulaganja u ovom budžetu mada ćemo o tome i na tekućoj sednici pričati da Kancelarija budžetira 800 miliona dinara za naknadu štete od elementarnih nepogoda na javnim objektima, objektima javne namene. Možda treba razmisliti da se proveri jesu li ti objekti osigurani. Nema potrebe da država glumi osiguravajuću kuću i da plaća štete.

Nadovezaću se i na raspravu prethodnog govornika vezano za projekte infrastrukture. Pored deonice kod Grdelice koja je javnosti privukla pažnju zbog rušenja potpornog zida ima još jedna deonica Koridora 10 koja je bila tema jučerašnje vesti portala „Insajder“, reč je o deonici Srpska kuća-Levosoje, gde je konstatovano da je pre projektovanja ove deonice vršeno čak 30 puta i da izmene nisu pokrivene građevinskim dozvolama i da ta deonica u suštini pokazuje sve nedostatke našeg upravljanja infrastrukturnim projektima u svim njihovim fazama.

Dakle, sredstva se obezbeđuju za projekte koji su zastareli, koji ne uvažavaju aktuelno stanje na terenu, pa predviđaju, recimo, potrebu eksproprijacije tuđom imovinom koja se na području izvođenja projekta u međuvremenu pojavljuje.

I recimo, konkretno za onu deonicu projekat radovi su počeli 2015. godine, a projekat je „CIP“ iz 2008. godine. Dakle, to prouzrokuje izmene u projektima, to prouzrokuje probijanje rokova, to prouzrokuje promene izvođača, uvođenje novih podizvođača i sve to naravno prouzrokuje i dodatne nove troškove.

Pa recimo, tako za ovu deonicu, na primer, raspisan tender bio gde su opet isti izvođači koji su već probijali rokovi dobili da izvršavaju i ove dodatne radove po ovim dodatnim izmenama projekata bez građevinske dozvole za dodatnih 1,2 milijarde.

Ministarka je u januaru ove godine izjavila, ministarka Mihajlović koja nažalost nije danas tu, da je za nju Koridor 10 završen, ali nažalost evo vidimo da nije. Inače rokovi za ovih milijardu i 200 miliona dodatnih radova su bili novembar mesec i, evo možemo da vidimo, da to još nije završeno. Dakle, pitanje je kada će konačno biti gotov Koridor 10, koliko će ukupno koštati?

Drugo pitanje za Ministarstvo poljoprivrede vidimo da je u budžetu ove godine, ovaj razdeo dobio 7,6 milijardi dodatnih para, međutim poljoprivrednici se javljaju da im kasni uplata sredstava za nabavljenu mehanizaciju koja je po programima podsticaja države kupljena, a rate su već dospele na plaćanje, međutim novac kasni pa je pretpostavka koja treba da se razjasni da je ovih dodatnih sedam milijardi zapravo dug iz tekuće godine koji se prenosi u budžet za narednu godinu.

I treće pitanje koje bi da otvorim, je danas usvojena rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji, u kojoj se od nas traži i vladavina prava, ubistvo Olivera Ivanovića da se razreši do kraja i konstatuje se, da etnički čiste države, nisu rešenje za region.

Pa, pitam kako to se tiče politike razgraničenja koja je promovisana kao politika u pogledu Kosova? Hvala.
Nažalost, ja sam postavio još neka pitanja koja se ne tiču ni Kosova ni rezolucije Evropskog parlamenta u onom delu u kom se ta rezolucija bavi Kosovom. To su pitanja koja se tiču preko milijardu evra infrastrukturnih projekata u ovoj zemlji. Na ta pitanja mi nije odgovoreno uopšte, što samo pokazuje da privreda, njen rast i razvoj ovoj Vladi uopšte nisu u fokusu. To je najbolji odgovor građanima na pitanje zašto loše žive.

Ja sam 30 sekundi u prva tri minuta posvetio problematici koja je vezana sa Kosovom, dva i po minuta sam obrazlagao pitanje vezano za projekat u Grdeličkoj klisuri, gde je slupano milijardu i dvesta miliona dinara na loše vođene projekte, gde imamo zatvoreni krug prebacivanja odgovornosti: izvođač, projektant, nadzorni organ, ministarstvo, Vlada, država i niko nikome nije kriv.

Ne znam na koje je poslanike ovog parlamenta ministarka Joksimović mislila, kada je spominjala neke amandmane nepovoljne po Srbiju koji su u Evropski parlament slati. Naša poslanička grupa nije afilirana ni sa kim u Evropskom parlamentu apsolutno, niti ima kontakt sa bilo kim od poslanika Evropskog parlamenta, tako da bih voleo da čujem to. Nemam ništa protiv vašeg tumačenja rezolucije. Nemam ništa protiv toga. Voleo bih da ste u pravu i o tome nemam potrebu da polemišem, kako bih rekao.

Dakle, ako mislite da je ta politika na dobrom putu, vi je sprovedite. Ja bih voleo da dobijem ove odgovore na ova važna ekonomska pitanja koja se tiču milijardu evra infrastrukturnih projekata za famozni Koridor 10, koji gradimo kao Skadar na Bojani decenijama, za olimpijske igri u Atini je trebalo da bude gotov 2000. i koje godine je to bilo. Decenije su prošle od toga, decenije. To izgleda nikoga ne zanima. Hvala.