BRANIMIR JOVANOVIĆ

Socijaldemokratska partija Srbije

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Branimir Jovanović do sada je bio narodni poslanik u tri saziva. Prvi put je izabran za narodnog poslanika u 11. sazivu, od 2016. do 2020. godine, drugi put u 12 sazivu, od 2020. do 2022. godine, i treći put u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 11. sazivu bio je član Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, i zamenik člana Odbora za dijasporu i Srbe u regionu.

U 12. sazivu bio je predsednik poslaničke grupe Socijaldemokratska partija Srbije, član Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, kao i zamenik Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku i Odbora za prava deteta. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 686 sati, 62 puta se obraćao u plenumu, 4 puta učestvovao u postavljanju poslaničkih pitanja i jednom u traženju obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 401 put, i uvek svaki glasao “za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 61. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je predsednik je poslaničke grupe Socijaldemokratska partija Srbije, član Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova i Odbora za prava deteta, i zamenik člana Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo.

BIOGRAFIJA

Rođen 1979. godine. Živi u Kraljevu. Po zanimanju je diplomirani politikolog.

Radio je novinar u RTV Kraljevo.

Od 2012. do 2016. bio je odbornik u Skupštini grada Kraljeva
Poslednji put ažurirano: 15.02.2024, 18:46

Osnovne informacije

Statistika

  • 43
  • 0
  • 4 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 4 godine i 3 meseca i 18 dana

Poštovani gospodine Jovanoviću, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju kor...

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 14 dana

Poštovani, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

Pismo poslanicima - pitanja za vladu

čeka se odgovor 6 godina i 4 meseca i 21 dan

Poštovani/a, Obraćamo Vam se, kao predstavniku/ci građana, da na sednici za postavljanje poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu (26. oktobra 2017. godine), iskoristite vaše poslaničko pravo i postavite ova pitanja predstavnicima Vlade Republike Srbije u ime nas građana.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 23.10.2023.

Hvala predsedniče.

Poštovani ministri, poštovane koleginice i poštovane kolege, centralna tema današnje rasprave svakako je budžet i on je ogledalo jedne ekonomije i najjasniji pokazatelj prioriteta Vlade. Tu se kao na skeneru vide prioriteti, kao na skeneru se vidi politika koju jedna Vlada vodi, ali za ovaj budžet mogu da kažem da je krojem po meri građana.

Izdvojio bih dve ključne tačke koju je ministar u svom uvodnom obraćanju izdvojio, a to su životni standard i kapitalne investicije, to je ono što je najvažnije i što usmerava ovaj budžet na 2024. godinu. Kada je jedan ovako važan dokument pred nama u Skupštini, uvek se trudim da ga maksimalno objektivno sagledam i da vidimo kako budžet izgleda sa različitih aspekata i da čujemo različita mišljenja.

Fiskalni savet daje uvek svoju ocenu budžeta i često zna da bude kritičan, ali i moram da napomenem da su ovoga puta moju radost članovi Fiskalnog saveta izneli pozitivno mišljenje i citiram – rekli su da je budžet održiv i kredibilno planiran. Dakle, i to je još jedan dokaz da Vlada Srbije i mi kao poslanici imamo jedan odgovoran odnos prema građana i odgovoran odnos prema situaciji, s obzirom na okruženje koje je oko nas i koje je veoma nestabilno.

Socijaldemokratska partija Srbije će podržati ovaj budžet, jer on garantuje da ćemo zadržati isti onaj kurs, istu onu politiku i principe koji su doveli do toga da imamo finansijsku stabilnost i ovakav budžet nam garantuje redovno finansiranje svih oblasti u društvu, garantuje nastavak investicija i zavidan nivo privrednog rasta.

Smatram da je na ovaj način pronađen balans da se sa jedne strane pomogne građanima i da se sa druge strane izađe u susret privredi, da privreda ostane što više otporna na globalne izazove i da izađe neoštećena iz jednih turbulencija koje su pogodile čitav svet. A moram da napomenem da je poslednjih godina primetno da je naša privreda, odnosno naše ekonomija otpornije nego što je to bio slučaj ranije.

Zato je važno što je budžet za 2024. godinu predviđa sredstva za rezerve u slučaju da se desi situacija kao što je to bilo i prethodnih godina, da može da se reaguje pravovremeno i da se pomogne najugroženijim grupama.

Napomenuću da je deficit budžetski u ovoj godini 2,8%, možda nešto manji iako je prvobitno planirano da bude preko tri posto. Takođe, projektovani deficit budžeta za 2024. godinu je 2,2% i upravo smanjenje deficita iz godine u godinu, dakle u tekućoj godini i kada govorimo o sledećoj godini, ukazuje nam da ide u jednom dobrom smeru, u smanjenju učešća javnog duga u ukupnom PDV-u. Ministar je izneo podatak da je taj udeo 51%, dakle, mi smo u jednoj stabilnoj zoni, sačuvali smo makroekonomsku stabilnost i daleko smo od one granice od 60% koju predviđa Mastrikt.

Budžetom su planirana sredstva za veće plate, za veće penzije i to pokazuje opredeljenost naše politike da se konstantno radi na podizanju životnog standarda građana. Preduslov dobrog životnog standarda je da tržište rada funkcioniše dobro, da ljudi mogu da nađu posao u skladu sa svojim obrazovanjem, sa svojim kvalifikacijama, sa svojim veštinama, da budu adekvatno plaćeni, nagrađeni za takve poslove. Zato kažem da životni standard gleda se i treba ga gledati uvek kroz prizmu zaposlenosti, a činjenica je da se nastavljaju pozitivan kretanja na tržištu.

Ako uporedimo broj stanovnika i broj zaposlenih, očigledno da nikada nismo imali više zaposlenih u odnosu na broj stanovnika, to je preko dva miliona i 300 hiljada građana. Ti ljudi zvanično rade, samim tim im štiti zakon, samim tim jer su evidentirani kao zvanično zaposleni i mogu da koriste sva prava koje im zakon garantuje. Dobijamo još jedan benefit od toga, što za te ljude se uplaćuju redovno doprinosi, uplaćuju se porezi i na taj način se i puni budžet za period koji je planiran za sledeću godinu.

Sa druge strane kada govorimo o nezaposlenosti i taj broj je jednocifren, odnosno stopa nezaposlenosti je jednocifrena. Podsetiću da je bilo kritika u prethodnom periodu za mere koje je preduzimala Vlada, posebno za vreme korone, a evo sada se ispostavilo da sve te mere koje su tada preduzete su dovele do rezultata i da mi u našoj zemlji nismo imali otpuštanja, a opet neke veće ekonomije se imale problema i korona je dovela do recesija u mnogo većim ekonomijama i u drugim zemljama zapada.

Zato je važno da trošite rada i u narednom periodu funkcioniše stabilno uz smanjenje stope nezaposlenosti i naravno uz rast zarada. Mi smo pre mesec i po dana usvojili rebalans budžeta i podsetiću da smo tada rebalansom izdejstvovali veće plate za medicinske sestre, za negovateljice, tehničare, ali i za prosvetne radnike. Ovim predlogom budžeta za sledeću godinu planirano je povećanje za još deset posto u javnom sektoru.

Ono što je važno da takvo povećanje plata kao i do sada prati privredni rast, dakle, da povećanje bude usklađeno i da ne izlazi iz jednog stabilnog okvira. Dakle, povećanje prati potencijale privrede. Samim tim smo pokazali da se ne bavimo populizmom već da radimo konkretno, da otvoreno govorimo o planovima za koje možemo da garantujemo da će se ostvariti.

Za nas iz SDPS naročito je važno što je napravljen dogovor o povećanju minimalne cene rade. Smatramo da je odlika jednog socijalnog pravednog društva da uvek vodi računa o minimalnoj ceni rada i ona će ove godine preći tu granicu, odnosno u narednoj godini će preći granicu od 400 evra, što nam po projekciji budžeta i garantuje da će se to desiti.

Uvek je dobro da postoji socijalni dijalog između zaposlenih, između poslodavaca, da se uvaže potrebe jednih i drugih i da se uzmu u obzir mogućnosti države. Još jedan veoma pozitivna stvar je to što će biti povećan ne oporezivi deo zarade. Samim tim država je pokazala da preuzima deo tereta na sebe i izašla je u susret poslodavcima, što utiče dvostruko na njih da mogu da otvaraju nova radna mesta i da mogu da povećavaju, odnosno otvara se prostor da povećavaju plate zaposlenima.

Stabilne javne finansije prethodnih godina su dale mogućnost da se najpre rebalansom, a sada i novim budžetom bavimo i povećanjem penzija, da bi se prevazišle trenutne okolnosti koje su bile u tom trenutku. Mi smo rebalansom budžeta već išli na povećanje penzija. U sledećoj godini one će biti veće za 14,8% i nastavljamo sa primenom švajcarske formule.

Dakle, ovo je jedna najbolja formula koju možemo da primenjujemo kada govorimo o penzijama, zato što ona podjednako u obzir uzima, prilikom povećanja penzije i rast zarada i rast potrošačke korpe.

Ova formula je objektivna. Ona je pravična. Ona ne uzima u obzir političku odluku, već se zasniva isključivo na ekonomskim parametrima. Ono što nam je dalje potrebno da funkcioniše jeste stabilan penzioni fond i upravo moram da se vratim na onu priču od malopre kada sam govorio da se povećava broj zaposlenih i da se penzije putem doprinosa koje se uplaćuje i poreza, da se penzije isplaćuju iz realnih prihoda, dakle ne zadužujemo se da bi isplatili penzije, već idu na osnovu jednog stabilnog penzionog fonda.

Druga ključna tema ovog budžeta jesu kapitalne investicije. To je onaj razvojni segment društva. Plan je da se nastavi trend investicionih aktivnosti, odnosno da se po planu realizuju oni najvažniji, oni krupni projekti iz oblasti saobraćaja pre svega, ali i iz oblasti zdravstva, sporta, kulture.

Za pohvalu je što je procenat ulaganja u kapitalne investicije ove godine 6,8%, odnosno da godinama unazad taj procenat ulaganja ne ide ispod ovog nivoa.

Kapitalnim investicijama, pre svega omogućavamo svima nama, svim građanima da koriste bolje autoputeve, bolje saobraćajnice, da gradimo bolnice, bolju opremu za zdravstvo, opremu za škole, nove škole, vrtiće, ali sa druge strane samim tim pokazujemo ozbiljnost kao država i postajemo sve više, odnosno i dalje ostajemo atraktivno tržište za ulaganje, o čemu zapravo i govori nivo investicija tokom ove godine.

Već sada možemo da kažemo da smo po izgradnji autoputa, da prednjačimo, zapravo, u ovom delu Evrope. Nabrojaću samo neke projekte koje treba da se realizuju novcem koji predviđa budžet. To su obilaznica oko Kragujevca, Fruškogorski koridor, Dunavski koridor, deonica autoputa Preljina-Požega, deonica autoputa Preljina-Pojate, magistrala od Požarevca do Golupca, završetak brze pruge Beograd – Budimpešta u onom delu koji je na našoj teritoriji.

Namerno sam selektivno izdvojio samo neke od projekata koji treba da se realizuju. Da bih pokazao još jedan kvalitet ovog budžeta, a to je da uvek se ulaže ravnomerno u sve delove Srbije. Dakle, svako ima šansu za razvoj i delovi Srbije kao što su Prijepolje, kao što je Vranje, kao što je Kraljevo, kao što je Beograd ili Novi Sad. Dakle, ravnomeran regionalni razvoj je veoma važan za dalji napredak Srbije.

Očigledno je da uslužni sektor i dalje zadržava ulogu dominantnog izvora ekonomskog rasta i to pre svega kao rezultat nastavka dobrih kretanja u sektoru informaciono komunikacione tehnologije, finansija, ali i turizma.

Za pohvalu je što je Srbija u protekloj godini bila među retkim zemljama koje su po ostvarenom turističkom prometu nadmašile 2019. godinu. To je za nas tada bila rekordna godina. Zašto govorim 2019. godina? Zato što je to bila godina pre izbijanja korone, kada je nakon izbijanja korone došlo zaista do velikih poteškoća u turizmu, u celom svetu, a evo mi smo već uspeli za tri, odnosno četiri godine da se vratimo na staze uspeha.

Trend rasta je nastavljen i u ovoj godina. Najveću zaslugu za to svakako da imaju strani gosti koji beleže i u tom delu se beleži dvocifrena stopa rasta. Očekuje se do kraja godine da prvi put bude premašen broj od dva miliona stranih turista.

Još jedan od pokazatelja rasta turističkog sektora i što prema podacima sistema e-turista, ove godine je u Srbiji više zabeleženo stranih nego domaćih turista. Na taj način vidimo da je Srbija poznata kao jedna atraktivna turistička destinacija i očigledno je da se prethodnih godina, u prethodnom periodu veoma dobro radilo u sektoru turizma i zato i ne čudi što je kada govorimo o ulaganju u turističku infrastrukturu budžet u tom delu veći za trećinu nego što je to predviđeno za ovu godinu, a nekoliko puta veći u odnosu na 2019. godinu.

Budžet je najbolji pokazatelj naših namera, naše ideje kojim putem želimo da idemo i kojim programima i koje planove želimo da realizujemo. Smatram da je Ministarstvo finansija pokazalo odgovoran pristup, koji nam obezbeđuje dalji ekonomski rast, a sa druge strane predviđa i sredstva da se zaštite svi oni kojima je pomoć u određenom trenutku najviše potrebna. Takođe, budžet je transparentan i u budžetu se jasno vidi trenutak kada novac putem poreza i drugih naplata uđe u budžet, do trenutka kada se njime iz budžeta finansira neki projekat ili bilo kakva druga vrsta usluge. Zbog svega toga, SDPS će glasati za ovakav predlog budžeta ali i za druge zakone koji se nalaze na dnevnom redu. Hvala.

Treće vanredno zasedanje , 29.06.2023.

Hvala predsedniče.

Poštovana predsednice Vlade, koleginice i kolege, Socijaldemokratska partija Srbije neće podržati predlog da se smeni ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić.

Mislim da je dovoljno da navedem dva razloga. Prvi je taj što smatramo da nema njegove lične odgovornosti i da nema njegove lične krivice za tragedije koje su se dogodile u Školi „Vladislav Ribnikar“ i u selima Malo Orašje i Dubona, a koje su u stvari i bili povod da uopšte raspravljamo o ovoj tački dnevnog reda.

Drugi razlog je taj što smatram da bismo na ovaj način uveli jedan opasan presedan u naš politički društveni život i to bi moglo da bude predmet zloupotrebe budućnosti.

Nama u ovom trenutku su potrebna rešenja, a ne ostavke. Skoro dva meseca se kreira atmosfera u društvu da je vlast direktno odgovorna za tragedije koje su se dogodile i umesto da razgovaramo o konkretnim predlozima, umesto da tražimo efikasne mehanizme i rešenja, uporno se pokušava da se ova tema svede na politički teren.

Najlakše je tražiti ostavke, ali time ne dobijamo ništa. Smatram da je nama u ovom trenutku potrebniji dijalog, da razgovaramo o tome kakvo društvo želimo, koje su to vrednosti koje želimo da ugradimo u temelje našeg društva i to ne da razgovaramo samo na ovoj sednici, ne sam danas, ne u narednoj sednici, nego i u mesecima koji dolaze.

U danima kada je zaista posle ove dve tragedije situacija bila veoma teška i kada je situacija bila osetljiva smatram da je MUP-a donelo dobre mere, odnosno Vlada Republike Srbije, da su mere bile u pravom trenutku, a posebno bih pohvalio akciju koja se odnosi na razoružanje i podatak da je u ovih skoro dva meseca vraćeno preko 72.000 komada oružja i skoro četiri miliona komada municije, govori o tome koliko su ove mere bile dobre i da su dale rezultat.

Niko nije mogao da nasluti da će se tragedije ovakvih razmera i ovog tipa dogoditi kod nas. Nemoguće je bilo preventivno delovati u takvoj situaciji. Činjenica je i da se posle ovih tragedija niko u društvu ne ponaša isto, da svi gledamo drugačije na ovakva pitanja.

Očigledno je da se promenila svest kod ljudi. Ljudi su počeli da shvataju koliko je opasno da poseduju oružje, ljudi su baš zbog toga i vratili ovoliku količinu oružja.

Mi moramo i u narednom periodu da šaljemo takve poruke da edukujemo ljude i da ukazujemo na opasnost od neadekvatnog držanja oružja i municije i da je to posebno opasno za porodice onih ljudi koji drže oružje u svojim domovima na posredan ili neposredan način.

Takođe, Socijaldemokratska partija Srbije podržava i mere koje su najavljene, koje će biti donete, pre svega one mere koje se odnose na izmenu Zakona o oružju i municiji, kojima bi se pooštrili uslovi za držanje i nošenje vatrenog oružja.

Takođe su neophodne i izmene zakonskih normi koje podrazumevaju oštrije sankcije za određena krivična dela.

Rekao sam da drugi razlog zašto nećemo podržati predlog da se smeni ministar unutrašnjih poslova taj što smatramo da je to jedan opasan presedan. Da bi svako u budućnosti mogao da se pozove na takav slučaj, da za zloupotrebi i da optuži bilo kog ministra ili celu Vladu za nešto za šta nisu odgovorni. Ne govorim to samo za dve, tri ili četiri godine, već govorim da bi u nekih 10, 15 godina, ako bi se usvojio takav jedan princip, imali jedan sistem koji bi lako mogao da se parališe i koji bi svako mogao da zloupotrebi.

Podsetiću i da smo nedavno raspravljali i SDPS će podržati predlog da se formira anketni odbor koji treba da utvrdi sve okolnosti koje su dovele do tragedija početkom maja meseca, ali tu nailazimo na jednu nelogičnost. Traži se smena ministra policije, a da pritom nije ni formiran anketni odbora, da još nismo ni utvrdili okolnosti i eventualne propuste, ako ih je bilo, i ko je napravio propuste. I van svake pameti je da na osnovu paušalnih procena prvo nekog smenjujemo, a onda utvrđujemo da li je kriv, odnosno da li uopšte ima njegove krivice u svemu tome.

Zbog toga nećemo podržati ovaj predlog. Ali, ono što možemo da podržimo to je dijalog, da radimo na tome da jačamo institucije, da imamo jedinstveno delovanje porodice i škole, da u kontinuitetu unapređujemo naš obrazovni sistem i to je jedini put na koji možemo da se oslonimo da neželjene oblike ponašanja pre svega kod mladih ljudi svedemo na minimum, na najmanju moguću meru.

Takođe, moramo stalno da šaljemo poruke mladima, da šaljemo poruke deci, da poštuju svoje vršnjake, da cene jedni druge, da uvažavaju različitosti. Jedino tako možemo da gradimo i da poboljšamo sistem vrednosti i na taj način jedino možemo i da unapredimo naše društvo, a međusobne optužbe neće nam doneti zaista ništa dobro i svi moramo da budemo svesni toga da ne smemo da dozvolimo da zbog kratkoročnih političkih ciljeva i političkih poena dugoročno uništavamo naše društvo. Hvala.

Treće vanredno zasedanje , 31.05.2023.

Hvala, predsedniče.

Socijaldemokratska partija Srbije ne beži od odgovornosti. Stojimo iza svojih reči, stojimo iza svojih dela. Smatram da je gospodin Rasim Ljajić svaki put radio odgovorno svoj posao. Iza njega stoje rezultati. Ali, isto tako, smatram da nam ne treba politički savetnik sa strane, imamo dovoljno mudrosti da se sami organizujemo, da sami povlačimo političke poteze. Mi već nekoliko izbornih ciklusa izlazimo na izbore sa našim koalicionim partnerima iz SNS, PUPS, SPO, tako da imamo jasne ciljeve i radimo na tim ciljevima.

Kada podržimo nekoga, stojimo iza toga. Kada podržimo predsedničkog kandidata, stojimo iza toga i podržavamo ga imenom i prezimenom. Ne treba nam nikakva pomoć sa strane, ne treba nam nikakav predsednik druge države da nam stoji na bilbordima da bi nam pomogao da ostvarimo bolji rezultat. To je princip na kome mi insistiramo.

I dalje ćemo raditi kao i do sada i za sve političke odluke konsultovaćemo se unutar stranke i ne treba nam nijedan savetnik sa strane. Hvala.

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.11.2021.

Hvala potpredsedniče.

Poštovana predsednice Vlade, poštovani ministri, koleginice i kolege, malopre je predsednica Vlade govorila o tome sa kojim se problemima suočavamo kada govorimo o obrazovanju u vremenu pandemije i govorila je školskom raspustu, svakako centralna tema ovih dana i opravdano zbog zdravstvene situacije u zemlji.

Međutim, moram da izrazim jednu zabrinutost od strane roditelja koja dolazi, a tiče se teme iz obrazovanja, odnosno upisa đaka koji su u završim razredima osmog razreda osnovne škole i četvrtog razreda srednje škole na fakultet, odnosno u srednju školu.

Naime, svedoci smo da su od izbijanja pandemije đaci krenuli na neki vanredan režim pohađanje nastave. Ja ću podsetiti kako je to sve teklo. Dakle, od marta 2020. godine đaci su pohađali nastavu do kraja školske godine onljan, a zatim su tokom cele prošle godine 2020/2021. godine išli kombinovano. Dakle, jedan dan su išli u školu, a drugi dan onlajn, ili 15 dana su provodili u školi, 15 dana onlajn. Znate kako je to u glavama đaka, oni tu budu malo neozbiljni i onaj dan kada ne idu u školu ne shvate to za ozbiljno.

Ove godine idu po jednom režimo koji mislim da je sasvim prikladan za ove prilike, ali i dalje nije to u onim vanrednim okolnostima na koje smo navikli. Tako da, postavlja se pitanje koliko su đaci usvojili iz onog plana i programa koji je bio prvobitno namenjen njima? Dakle, to je već dve i po godine, jedan ozbiljan period. Sa te strane čujem od roditelja da su zabrinuti kako će đaci upisati srednje škole i fakultete, a da pri tom to bude na jedan pravedan način. Pre svega, zbog nivoa znanja koji je usvojen na ovaj način, a drugo i zbog kriterijuma.

Podsetiću, mislim da su mere koje je Vlada tada uvela bile odlične i Ministarstvo prosvete zaista na dobar način, u takvoj jednoj teškoj situaciji, sprovelo program onlajn nastave, ali je činjenica i da taj nivo znanja nije onaj kao što je planiran. Sami nastavnici su imali problema u toku onlajn nastave prilikom ocenjivanja đaka. Nije to moglo da bude onako adekvatno ocenjivanje kao što bi inače bilo.

Dakle, da li se sada razmišlja o drugačijem modelu koji bi bio modifikovan u skladu sa planom i nastavnim programom u prethodne dve i po godine? Mislim da je vreme da razmišljamo već sada u novembru, decembru o tome da se modifikuje način upisa u srednje škole i na fakultete. Hvala.

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.11.2021.

Hvala.

Drugo pitanje upućeno predsednici Vlade.

Podsetiću vas, vi ste u junu mesecu ove godine bili u Kraljevu, u mom gradu, na jednom zaista lepom događaju, kada ste podelili ključeve od stanova koji su izgrađeni za pripadnike snaga bezbednosti. Sećam se, bili ste tu i kada je položen kamen temeljac, dve godine pre toga. Zaista, mogli ste da se uverite koliko je promenjena slika grada, naravno na bolje, u pozitivnom smislu, kako je taj deo grada izgrađen zahvaljujući ovom projektu.

Mislim da je to jedan odličan projekat. Videlo se da je i grad uspešno odradio svoj deo posla, da je Republika odradila svoj deo posla onako kako treba. U toj jednoj kombinaciji dobili smo deo završenog projekta i 200 stanova je već gotovo, dobili su prve stanare. Očekuje se još 700 stanova da bude gotovo u narednom periodu. Ali, to nije jedini grad gde se gradi ovakva vrsta stanova.

Mi smo najpre doneli zakon koji se tiče, još kada je sada potpredsednica Vlade bila i ministar građevine, Zorana Mihajlović, ovih stanova za pripadnike snaga bezbednosti. Kasnije smo imali izmenu i dopunu zakona, tako da za te stanove mogu da konkurišu i članovi porodica palih boraca i ratnih vojnih invalida.

Moje pitanje se odnosi na to da li imamo u planu u budućnosti da proširimo kategoriju onih koji će moći da konkurišu za ove stanove, pre svega na medicinske radnike, na lekare, medicinske sestre i na prosvetne radnike? Mislim da su lekari zaista u ovoj situaciju kada su se suočili sa velikim problemima tokom pandemije i te kako zaslužili da im se pruži jedna ovakva šansa, i oni i prosvetni radnici, da mogu na ovaj jedan dobar, izuzetno povoljan način, sa finansijske strane gledano, da reše svoje stambeno pitanje.

U razgovoru sa predstavnicima lokalne samouprave sam i saznao da kada se izgrade stanovi koji su predviđeni da će biti još prostora i da će biti mesta preostalih da mogu i druge kategorije da apliciraju za ovakvu vrstu stanova. Naravno, treba možda razmišljati o tome da ovakvo jedno rešenje primenimo u budućnosti, kada smo već ušli u ovakav projekat, i za mlade bračne parove i za naučnike.

Dakle, moje pitanje je da li možemo da očekujemo u budućnosti da se proširi projekat i na druge službe koje rade u javnom sektoru? Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.10.2021.

Hvala, potpredsedniče.

Poštovani ministri, koleginice i kolege, danas je u Skupštini Srbije održan Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje, tačnije sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i razgovaralo se sa kolegama iz Brisela o daljoj saradnji, odnosno o putu Srbije ka EU. Zato se moje sledeće pitanje odnosi i upućujem ga ministru za evropske integracije Jadranki Joksimović.

Biću konkretan. Naravno da nas sve raduje pozitivan signal iz Brisela da otvorimo klastere tri i četiri i još je možda bolja stvar koju smo čuli da je Srbija ispunila standarde za otvaranje ovih klastera, dakle ništa nam nije poklonjeno. Lepo je čuti kada iz Brisela stižu poruke da posvećeno radimo na pridruživanju EU, ali što se tiče konkretno, klastera 3 i 4. Mi smo, naravno, prihvatili novu metodologiju.

Interesuje me kakve su naše polazne osnove sada, s obzirom da ste i malopre sami rekli da smo mi već otvorili neka poglavlja iz ovih oblasti i šta sve treba da ispunimo dalje da bismo uspešno zatvorili ove klastere, s obzirom da je totalno drugačija metodologija u odnosu na početak kako smo krenuli u pristupne pregovore sa EU? Naravno, ove oblasti se odnose i na zaštitu životne sredine, pa bih voleo da čujem i mišljenje ministarke Irene Vujović na Zelenu agendu, energetiku itd.

Skupština Srbije je u prethodnim mesecima raspravljala i usvojili smo veoma bitne zakone koji se odnose na klimatske promene i Zakon o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti. Iz trećeg klastera takođe je otvoreno nekoliko poglavlja koji se tiču ekonomske i monetarne politike, preduzetničke i industrijske politike, nauke, istraživanja, obrazovanja, kulture i Carinske unije.

Još jedno pitanje – koliko će nam sama ta činjenica da smo otvorili ta neka poglavlja koja obuhvataju ovi klasteri dalje olakšati posao da uspešno završimo proces, kada govorim konkretno o ovim temama? Hvala.

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 02.03.2021.

Poštovani predsedavajući, koleginice i kolege, 27. februara na delu Ibarske magistrale kod Kraljeva dogodila se na istom mestu još jedna u nizu saobraćajnih nezgoda i tom prilikom jedna osoba je izgubila život, a dve osobe su povređene.

Ne želim da prosuđujem o uzrocima ove saobraćajne nezgode, niti onih koje su se dogodile pre nje, ali želim da ukažem da je na ovom delu magistrale prošle godine urađen kružni tok, a da na ovom mestu još uvek nije urađena javna rasveta.

Ovom prilikom upućujem pitanje JP „Putevi Srbije“ – kada će biti završeno javno osvetljenje na ovom mestu, na kružnoj raskrsnici kod fabrike „Leoni“ u Kraljevu? I, upućujem apel da se taj posao obavi što pre.

Nisam prvi koji je ukazao na ovaj problem. Podsetiću da je u ime lokalne samouprave gradonačelnik Kraljeva 4. decembra prošle godine uputio dopis JP „Putevi Srbije“ da se što pre završi javno osvetljenje na ovom mestu.

U tom dopisu je navedeno da je zbog nepostojanja rasvete ova kružna raskrsnica nebezbedna i da su česte saobraćajne nezgode na ovom mestu u kojima učestvuju najčešće vozači i pešaci koji ne poznaju dovoljno ovaj deo puta. Zbog toga je važno da se što pre na ovom mestu uradi javno osvetljenje, s obzirom na veliku frekvenciju saobraćaja i to će sigurno unaprediti bezbednost svih učesnika u saobraćaju. Hvala.

Imovinska karta

(Kraljevo, 10.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 142265.00 RSD 03.08.2020 - 01.08.2022.
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 142265.00 RSD 01.08.2022 -