MARIJA JEVĐIĆ

Jedinstvena Srbija

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Marija Jevđić je dosada bila narodna poslanica četiri puta. Prvi put je izabrana za poslanicu u desetom sazivu, 2014, a zatim i u naredna tri saziva, tako da je na funkciji narodne poslanice od 2014. godine do danas.

U 11. sazivu bila je članica Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva i Odbora za prava deteta.

U 12. sazivu bila je potpredsednica Narodne skupštine. Bila je i zamenica predsednika Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, članica Odbora za evropske integracije i Odbora za prava deteta, kao i zamenica člana Odbora za zdravlje i porodicu. Tokom 12. saziva a redovnim zasedanjima u Skupštini je provela 461 sat, i učestvovala u glasanju o 321 aktu, od čega je za 320 glasala “Za”. U plenumu se obratila 48 puta, nije učestvovala u postavljanju poslaničkih pitanja, dok je pet puta tražila objašnjenja i obaveštenja.

U 13. sazivu izabrana je za poslanicu kao deseta na listi IVICA DAČIĆ – PREMIJER SRBIJE, mandat joj je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bila je deo poslaničke grupe Jedinstvena Srbija - Dragan Marković Palma, članica Odbora za zdravlje i porodicu i Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, i zamenica člana Odbora za evropske integracije i Odbora za prava deteta. Takođe, bila je članica Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.

U 14. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao deseta na listi Ivica Dačić – Premijer Srbije, mandat joj je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođena je 1981. godine u Kraljevu, gde je završila osnovnu i srednju školu. Visoku poslovnu školu strukovnih studija završila je u Beogradu.

Nekadašnja vicešampionka sveta, višestruka prvakinja Evrope i Mediterana, višestruka prvakinja Jugoslavije u kik boksu. Pet puta je proglašavana za najbolju sportistkinju grada Kraljeva, i bila stipendistkinja Ministarstva za sport.

Od 2008. godine bila je odbornica i predsednica odborničke grupe u Skupštini grada Kraljeva.

Bila je zamenica direktora JP Sportski centar Ibar Kraljevo.

Potpredsednica je Jedinstvene Srbije.

Poslednji put ažurirano: 17.02.2024, 11:09

Osnovne informacije

Statistika

  • 29
  • 0
  • 4 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 4 godine i 3 meseca i 18 dana

Poštovana gospođo Jevđić, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupci...

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 16 dana

Poštovana, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

Pismo poslanicima - pitanja za vladu

čeka se odgovor 6 godina i 4 meseca i 21 dan

Poštovani/a, Obraćamo Vam se, kao predstavniku/ci građana, da na sednici za postavljanje poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu (26. oktobra 2017. godine), iskoristite vaše poslaničko pravo i postavite ova pitanja predstavnicima Vlade Republike Srbije u ime nas građana.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Četvrto vanredno zasedanje , 24.07.2023.

Zahvaljujem.

Poštovani ministri, poštovani poslanici, pre nego što pređem na amandman, ja sam se inače javila na amandman kolege Komlenskog, želim da iskoristim prisustvo ministara i da vas zamolim da iskoristite vaš uticaj i da utičete na to Vlada što pre donese uredbu kako bi grad Kraljevo mogao da pomogne svim građanima koji su pretrpeli ogromne štete zbog oluje koja je u subotu zadesila grad Kraljevo. Slike iz sela Mrsać, Samaila, Oplanić, Jadrani, Sirča, Grdica su apokaliptične. Razmere štete su ogromne. Uništeni su poljoprivredni usevi.

Iskoristiću prisustvo ministarke poljoprivrede da vidimo kako da pomognemo tim građanima. Ja sam juče obišla, pošto živim u tom delu Kraljeva, to je zastrašujuće. To je zastrašujuće, kažem vam, kao iz apokalipse. Uništeni su stambeni objekti. Jedan auto plac npr. koji je imao 150 automobila na tom auto placu, to više ne postoji. Znači, sve je uništeno. Takvo nevreme do sada nisam videla. Građani koji su 2010. godine preživeli razoran zemljotres, i dalje osećaju taj strah od zemljotresa. Ova dodatna oluja koja nas je pogodila u subotu nas je ponovo vratila u tu 2010. godinu.

Zato apelujem na vas da svi zajedno pomognemo građanima grada Kraljeva, ali i drugih gradova koji su se našli na udaru do sada neviđenog vremena.

Što se tiče amandmana gospodina Komlenskog, smatram da o njemu treba da raspravljamo i da čujemo zbog čega, da nam obrazloži dodatno za skraćenje tog roka od 30 na 15 dana. Ali, ako znamo da u Srbiji ima skoro dva miliona bespravno podignutih objekata, i dok se ne reši pravno-imovinski status građana koji u nekima od njih žive, nemaju pravo na priključak na struju, vodu i kanalizaciju, nova nada za njih je upravo dopuna Zakona o ozakonjenju. Omogućiti tim ljudima da u jednom kratkom vremenskom roku dobiju priključak recimo na struju ili na kanalizaciju ili na vodu, možda nama ovde je nezamislivo. Možda mi ne možemo da verujemo da postoje u 21. veku domaćinstva koja nemaju toplu vodu, koja nemaju struju, koja nemaju kanalizaciju, ali prosto, to postoji.

Ja dolazim iz Kraljeva i 1999. godine, kada su, nažalost, sa svojih vekovnih ognjišta proterani skoro 30.000 porodica, infrastruktura grada Kraljeva je bila na velikom udaru, jer grad Kraljevo je tada imao negde oko 80.000 stanovnika. Mnogo je porodica, doduše, otišlo iz Kraljeva, ali mnogo više je ostalo u Kraljevu. Mislim da će upravo ovim novim Zakonom o ozakonjenju pomoći da posle skoro dve decenije te porodice koje su sa mnogo muke i odricanja napravile kuće, a nisu, nažalost, zbog postojećeg zakona mogli da legalizuju te kuće i da se priključe na vodu i struju, da im ovim zakonom to omogućimo.

Bilo je kritika da se ovim zakonom čine ustupci onima koji krše zakon, ali samo trebamo, opet apelujem, da pomislimo na one koji nemaju humane uslove za život, na one porodice u kojima deca i dalje, nažalost, uče uz sveću. Eto, makar zbog njih da podržimo ovaj zakon.

Pre nekoliko meseci sam gledala reportažu, čini mi se da je to bilo u januaru mesecu ove godine, o dečaku iz Grocke, koji ima samo pet godina, devet dijagnoza, koji pije 22 leka u toku dana, koji je na respiratoru svaki dan, koristi ga i koji živi u mraku. Zamislite dete koje na samom početku svog života boluje od devet bolesti, koji živi u mraku, koji mora da pije 22 leka, nema frižider u koji može da stavi te lekove. Eto, možda zbog nekih tih mladih naraštaja, koji su, nažalost, na samom početku svog života poneli ogroman problem, eto, zbog njih, da im pošaljemo jednu poruku da postoji nada za sve njih.

Nisam uspela da nađem da li se u ovom periodu od januara do sada, da li je opština Grocka izašla u susret toj porodici, pošto ta porodica čini mi se da ima, da je on peto dete, da li su uspeli da ih priključe za struju i da li smo omogućili tom dečaku da pored sve muke koju ima, makar može da te lekove sačuva u frižideru i da makar može da se probudi ujutru uz televizor i da pogleda crtaće i da mu, eto, pokažemo da detinjstvo nije baš tako surovo. Zahvaljujem.

Treće vanredno zasedanje , 10.07.2023.

Poštovani predsedavajući, javljam se po članu 107.

Smatram da je prethodni govornik narušio dostojanstvo Skupštine, s obzirom da sam ja narodna poslanica i član sam ove Narodne skupštine, da ja sam kik bokserka, trenirala sam 30 godina, pet puta sam proglašavana za sportistu grada Kraljev.

(Dragan Nikolić: Da, ali vi niste ministar bili.)

Molim vas, da li možete samo…

Treće vanredno zasedanje , 10.07.2023.

Mnogo emotivno sam ovo doživela.
Samo da vam kažem da je sada, prošle nedelje je tri kik boksera učestvovalo na Evropskim igrama u Poljskoj, osvojili su jednu zlatnu, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Ti kik bokseri su ljudi, ti kik bokseri su deca koja kroz sport treniraju, donose uspehe našoj zemlji, dičimo se njima, tapšemo im kada osvajaju zlatne medalje.
Sada ja treba da kažem – e, tamo neki bio je advokat. Pa šta? Znači, ne možemo da pričamo o celoj grupi ljudi ako već pričamo o nekom. Slažem se, pričali ste vi o temi, ali ne možete pet puta da kažete kik bokser, dobro i kakav je problem on napravio zato što je kik bokser? Prebio nekog? Ne razumem. Zašto stalno se dovodi ta konotacija kik bokser prebiću nekog, ne razumem.
Mislim da ste tu trebali da reagujete i da kažete da može da priča o radu Radetu Basti kao ministru, ali ne o njegovom privatnom životu. To upravo piše u članu 107.
Čisto, eto želim da se informišete i da malo taj kik boks uđe na vrata i ove Skupštine i naše zemlje i Ministarstva sporta i svih i da znamo da ti kik bokseri isto donose medalje, isto postižu uspehe jednako kao drugi sportovi i mnogo im je teže jer je to individualni sport, nije kolektivni. Znači, sami nose svoj teret.
Da vam kažem još nešto, ja sam ponosna na to što sam i kik bokser i što sam narodna poslanica JS i što sam član ovog parlamenta i zato smatram da je prethodni govornik prekršio svojim govorom moje dostojanstvo kao članici Narodne skupštine.
Ne tražim da se u danu za glasanje glasa o povredi Poslovnika.

Treće vanredno zasedanje , 01.06.2023.

Zahvaljujem, poštovani predsedniče.

U ime poslaničke grupe Jedinstvena Srbija koristim svoje poslaničko pravo da postavim pitanje na osnovu člana 287. i upućujem ih Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Ministarstvu za brigu o porodici i demografiji.

Delatnost centara za socijalni rad je da se brinu i da najbolje štite interese socijalno ugroženih grupa. Međutim, medijsko izveštavanje često prikazuje stručne radnike zaposlene u sistemu socijalne zaštite u negativnom smislu, što u velikoj meri utiče na mišljenje građana o njima i o tome kako oni obavljaju svoj posao. Uloga medija je da objektivno i tačno izveštava, ali je često uloga medija zloupotrebljena sa ciljem postizanja senzacije gledanosti. Posebno zabrinjava činjenica da se na temu zlostavljanja i zanemarivanja maloletne dece iznose neargumentovani zaključci, bez uključivanja kompetentnih osoba.

Na taj način su ozbiljno narušeni principi zaštite prava i interesa deteta, kao i obaveze zaštite podataka o ličnosti. Senzacionalističko izveštavanje medija nije u skladu sa zaštitom interesa dece i sa druge strane predstavlja model po kome se vrši pritisak na rad organa državne uprave, zbunjuje javnost i izaziva efekat urušavanja sistema vrednosti.

Čitajući istraživanje stavova građana o socijalnim radnicima u Republici Srbiji koje su sproveli studenti Fakulteta političkih nauka, smera – socijalni rad i socijalna politika, došla sam do podatka da čak 37,5 ispitanika smatra da je posao socijalnih radnika među ugroženim zanimanjima.

Socijalni radnici su tihi nosioci društva, koji u nastojanju da poprave njegove pukotine svaki dan izlažu svoju sigurnost i psihofizičko zdravlje. Vrlo često intervencija socijalnih radnika na terenu je medijski propraćena i izaziva negativne komentare građana, sa druge strane, socijalni radnici se ne mogu braniti jer su vezani profesionalnom tajnom koja im ne dopušta iznošenje informacija o slučaju kojim se bave.

Ironično je koliko se govori o humanosti, empatiji, osećaju za ljude, a koliko nedostaje razumevanja za socijalne radnike i stručne radnike zaposlene u sistemu socijalne zaštite, koji uz sve pritiske, nedostatke resursa i zakonske barijere završavaju posao. Nažalost, mnogi koji smatraju da su uskraćeni, kojima je država kriva, koje je izneverio sistem, ne znaju kome da usmere svoj bes i razočaranje i stoga ga usmeravaju upravo prema prvoj vidljivoj temi, a to su socijalni radnici, odnosno stručni radnici.

Mislim da je jako bitno da se rad stručnih radnika poštuje jednako kao i rad tužioca i sudija. Potrebno je da i sami tužioci i sudije poštuju mišljenje stručnih radnika i da veruju njihovoj proceni i da zaista imaju status specijalizovanih veštaka, da pravosuđe bude agilnije i da brže reaguje, da može da izvede i druge dokaze i odlučuje da se postupci koji se tiču dece i osetljivih grupa ne bi odugovlačili. Tužioci uglavnom svoj krajnji sud donose na osnovu izjave svedoka, ali često su žene koje su pretrpele nasilje preplašene i pod strahom povlače svoje izjave.

U situacijama kada se proceni da dete mora biti izmešteno iz jedne porodice, iz jednog nebezbednog okruženja, radnici centra su opet na meti javnosti da otimaju decu, da prodaju decu itd. Slika koju stvaraju zajedno paušalni komentari nestručnih osoba pomešani sa medijskim senzacionalizmom dovodi do toga da danas ja postavim upravo pitanje i Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijala pitanja, kao i Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju. Koliko je zaista teško radnicima u centrima za socijalni rad? Kolika je autonomija centara za socijalni rad i da li postoji i da li je u pripremi nacionalna strategija kojom će se povećati broj socijalnih radnika, odnosno stručnih radnika i time se rasteretiti broj predmeta koji obavlja jedan radnik, kao i da li se preduzima nešto konkretno da bi se zaposleni u ustanovama socijalne zaštite zaštitili od uticaja medija i pritisaka medija i društvenih mreža?

Želim da pitam i dokle se stiglo sa izjednačavanjem osnovice zarade stručnih radnika socijalne zaštite sa medicinskim radnicima u socijalnoj zaštiti, s obzirom da je za vreme korone povećana plata našim lekarima i medicinskim radnicima, a samim tim i medicinskim radnicima koji su zaposleni u ustanovama socijalne zaštite, ali sa druge strane, stručnim radnicima i socijalnim radnicima, oni su bili uskraćeni za to povećanje.

Nadam se da će nadležno ministarstvo imati sluha i da će u dogledno vreme odgovoriti na moje pitanje i da će uraditi sve da se status i položaj socijalnih radnika i stručnih radnika u Srbiji poboljša. Zahvaljujem.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 06.12.2022.

Zahvaljujem.

Poštovani predsedniče, poštovane kolege narodni poslanici, koristeći svoje pravo po članu 287. Poslovnika Narodne skupštine, svoje pitanje danas upućujem Ministarstvu finansija i Ministarstvu ekologije.

U Srbiji je u ovom trenutku nešto više od polovine domaćinstava priključeno na kanalizacionu mrežu. Mali procenat takve kanalizacione infrastrukture obuhvaćen je nekim stepenom prečišćavanja otpadnih voda i samo prečišćavanje otpadnih voda je u direktnoj vezi sa dostupnosti pijaće vode, sa zdravljem građana, kao i sa zaštitom životne sredine.

Republika Srbija je tokom prošle godine započela izgradnju oko 800 km kanalizacione i kolektorske infrastrukture u više od 20 lokalnih samouprava. Cilj Vlade je da se u narednih pet godina kanalizacionom infrastrukturom pokrije 80% stanovništva, kao i da mreža obuhvata i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. U budžetu za tekuću godinu izdvojeno je 28 milijardi dinara i mislim da je to rekordna investicija koja će doprineti da se postignu ekološki standardi kakvi postoje u zemljama zapadne Evrope. Inače, taj novac je namenjen za ekološke projekte.

Plan je da se u Srbiji u narednih pet godina investira više od četiri milijarde evra i izgradi više od 7.000 km kanalizacione mreže i više od 250 postrojenja za prečišćavanje otpadne vode.

Grad iz kojeg ja dolazim, Kraljevo je sa Javnim preduzećem „Vodovodom“ korisnik projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koje se finansira iz sredstava IPA fonda. Projekat je planiran kroz realizaciju u dve faze. Prva faza koja je ugovorena za realizaciju predviđa kapacitet od 90.000 ekvivalent stanovništva sa sekundarnim stepenom tretmana otpadnih voda. Druga faza koja je planirana da se izgradi do 2040. godine predviđa povećanje kapaciteta na 120.000 ekvivalent stanovnika i uvođenje tercijalnog stepena prečišćavanja otpadnih voda.

U procesu izrade projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Kraljevu pribavljeni su vodni uslovi od strane Direkcije za vodu, čime je nedvosmisleno zahtevano da prilikom izgradnje prve faze postrojenja ispuni uslove koji su zahtevani za drugu fazu, odnosno za tercijalni stepen prečišćavanja otpadnih voda.

Izgradnjom tercijalnog stepena prečišćavanja u prvoj fazi ovo postrojenje bi bilo tehnološki koncipirano na način koji se u Republici Srbiji i u inostranstvu već duži niz godina grade. U Srbiji već imamo slična postrojenja u Vrbasu, Leskovcu, Šapcu i Vranju. Benefit zaštite životne sredine, ekosistema reke Ibra i Zapadne Morave ovom izmenom su nemerljivi, naročito s obzirom da su ove reke već ugrožene prisustvom azota i fosfora preko graničnih vrednosti.

Ovakvim pristupom bi se smanjili operativni troškovi i olakšalo održavanje, a vrlo verovatno i izbegle nepotrebne investicije u drugoj fazi, što bi do kraja životnog veka postrojenja rezultovalo značajnim uštedama i za grad Kraljevo, ali i za Republiku Srbiju. Procenjena ušteda je oko osam miliona i 600 hiljada evra.

Htela bih da podsetim da smo prošle godine u januaru imali poplave koje su dovele do pucanja bedema oko jalovišta u Leposaviću, jalovina se izlila u Ibar. Moglo je doći do velikog ekološkog problema, ali srećom to je sanirano. Ne smemo dozvoliti da otpadne vode ugroze naše reke, a samim tim i pijaću vodu i na kraju zdravlje naših građana.

Zato moje pitanje postavljam i Ministarstvu finansija i Ministarstvu ekologije - da li postoji mogućnost izmene prve faze realizacije navedenog projekta i mogućnost obezbeđivanja dodatnih sredstava za realizaciju i tako uključiti i izgradnju tercijalnog sistema za prečišćavanje otpadnih voda?

Predložila bih nadležnim ministarstvima organizaciju jednog zajedničkog sastanka sa predstavnicima grada i javnog preduzeća kako bi zajedno došli do rešenja, smanjili troškove, sprečili veće zagađenje reke Ibra i Zapadne Morave, zaštitili životnu sredinu i ekosistem pomenutih reka. Zahvaljujem.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 07.10.2021.

Zahvaljujem, poštovani potpredsedniče.

Poštovani narodni poslanici, svoje današnje pitanje ispred poslaničke grupe Jedinstvene Srbije, na osnovu člana 287. Poslovnika Narodna skupštine, upućujem ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru.

U Srbiji, kao i u Evropi, svaki šesti par ima problem sa začećem, odnosno problem sa sterilitetom. Do sada je na svet putem vantelesne oplodnje rođeno više od 8.000.000 beba, to pokazuju podaci evropskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju.

Pohvalno je da je Srbija jedna od retkih država u Evropi koja finansira neograničen broj pokušaja o trošku fonda za prvo dete do 43 godine života. Do te godine žene, ukoliko par nema nijedno dete, a postoje medicinske indikacije za vantelesnu oplodnju, parovi imaju pravo da preko RFZO apliciraju za vantelesnu oplodnju. Postoje komisije koje oni moraju da prođu i u Srbiji trenutno postoji šest državnih i jedanaest privatnih klinika koje mogu da biraju i to je svakako velika podrška svim parovima koji se bore sa sterilitetom.

Međutim, problem koji se javlja, a koji je možda nedovoljno poznat javnosti, jer se o njemu ne govori dovoljno kao o primarnom sterilitetu, jeste sekundarni sterilitet. On je postao čest problem mladih parova. Koliko je taj problem učestao govori podatak da od 50 dnevnih telefonskih poziva na nacionalni broj za vantelesnu oplodnju 15 je vezano za sekundarni sterilitet.

Sekundarni sterilitet je problem kada parovi prvo dete dobiju prirodnim putem, a u međuvremenu se javi zdravstveni problem kod muškarca ili kod žena i ne mogu prirodnim putem da dobiju dete, a Fond ih kao takve ne prepoznaje jer su prvo dete dobili prirodnim putem. I pored medicinske dokumentacije da nije moguće začeće prirodnim putem, Fond za vantelesnu oplodnju ne može po postojećim odredbama da im pomogne da prošire porodicu.

Jedini grad koji je napravio iskorak po ovom pitanju jeste grad Beograd, koji je pre nekih mesec dana doneo odluku i odvojio oko 30.000.000 dinara da pomogne oko 100 parova koji su već jednom postali roditelji prirodnim putem, a sada zbog sekundarnog steriliteta moraju vantelesnom oplodnjom da dobiju drugo dete.

Međutim, jedan grad u Srbiji nije dovoljan, iza ovog problema mora da stane država, mora da stane fond. Ako znamo da se u Srbiji rađa oko 100.000 beba manje nego pre 70 godina, da samo sedam opština u Srbiji ima pozitivan prirodni priraštaj, da svakog dana čujemo jedan težak podatak, a to je da svake godine nas je sve manje i da otprilike godišnje nestane jedan grad veličine Novog Bečeja. I bez obzira koliko država pomaže finansijski porodicama sa decom za rađanje prvog, drugog, trećeg deteta, trebalo bi da prepoznamo i problem parova koji žele da prošire svoje porodice, a zbog pojave sekundarnog steriliteta i toga da su prvo dete dobili prirodnim putem nisu vidljivi za postojeći zdravstveni sistem.

Svaku odluku koju donesemo ovde u Skupštini sprovodimo u cilju da Srbija bude pre svega zdravije i bolje mesto za život naše dece i briga o natalitetu jeste strateški cilj ove Vlade, ali i svih nas. Za Jedinstvenu Srbiju očuvanje srpske porodice je prioritet, jer je porodica svetinja i bez zdrave porodice ne možemo govoriti ni o jednom segmentu društva.

Naša direktna borba je da se iskoreni bela kuga, da se svake godine rađa sve više dece, da podatak da će nas do 2050. godine biti ispod šest miliona bude samo statistička greška. Zbog toga, danas postavljam pitanje ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru – da li postoji mogućnost da se kroz Fond za vantelesnu oplodnju nađu sredstva za pomoć parovima koji zbog sekundarnog steriliteta nisu u mogućnosti da prošire svoju porodicu, a to žele? Zahvaljujem.

Imovinska karta

(Beograd, 29.12.2021.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Odbornik Skupština grada Kraljeva (šef odborničke grupe) Grad Mesečno 18000.00 RSD 02.07.2020 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 80000.00 RSD 03.08.2020 -
Grad Kraljevo (član Komisije za urbanizam) Grad Po zasedanju 2047.00 RSD 02.07.2020 -