Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Marko Đurišić

Marko Đurišić

Socijaldemokratska stranka

Govori

Hvala.

Ovaj član glasi malo drugačije u odnosu na prethodna četiri člana. Kaže – garanciju iz člana 1. ovog zakona Republika Srbija izdaje u korist „NBG bank Malta LTD“ kao zajmodavca i „Vojvođanske banke“ a.d. Novi Sad kao agenta obezbeđenja i agenta isplatioca, na ime obaveza iz ugovora o kredita, pa broj, za održavanje tekuće likvidnosti u iznosu od 20 miliona američkih dolara. Uslovi za ovaj kredit su kamatna stopa varijabilna, iznosi tromesečni, američki, dolarski LIBOR, plus kamatna marža od 4,5% na godišnjem nivou, kao i naknada i troškovi između zajmoprimca i „NBG bank Malta“.

Ovde se zadužujemo kod jedne strane banke, gde Vojvođanska banka ima samo ulogu agenta obezbeđenja i agenta isplatioca, i pretpostavljam da za tu ulogu uzima neki procenat. Pretpostavljam da uzima, verujem da ću dobiti odgovor i da ćemo razjasniti da li ovih 20 miliona dolara nije moglo da se nađe kod neke domaće banke, odnosno banke registrovane u Srbiji kako bi izbegli plaćanje usluga agenta obezbeđenja i agenta isplatioca.
Hvala poštovani predsedavajući.

Član 7. čije smo brisanje predložili govori o ingerenciji koji Republika Srbija daje korist „AIK Banke a.d“, znači, domaće banke, većinski u vlasništvu domaćeg kapitala. Naime, obaveza o kreditu broj taj i taj, za održavanje tekuće likvidnosti u iznosu od 20 miliona američkih dolara pod uslovima da je kamata, nominalna kamata sa varijabilom iznosi tromesečni dolarski libor, plus kamatna marža koja ovaj put iznosi 6%. Čini mi se da je to najveća kamata. Možda to i nije loše, s obzirom da se radi o domaćoj banci, pa će ona imati najveću korist od davanja ovog kredita. Znači, 6% na godišnjem nivou, zatim naknada troškova koji su zaključeni 8. decembra 2014. godine.

Ponavljam da nisam, ne izražavam nikakvu sumnju nikakvu zlu nameru, želim da čujem i evo čuo sam još jedno obrazloženje zašto je onaj prethodni kredit ugovoren kako je ugovoren. Verujem i da je ovaj kredit ugovoren pod ovom najvećom kamatom u odnosu na sve druge kredite, jer je ova domaća banka verovatno imala najteže pregovarače i bilo ih je najteže ubediti da jednoj opterećenoj firmi kakav je „Srbijagas“, kako je direktor i sam rekao, dati ponovo novi kredit bez obzira što je država Srbija garancija i da mnogo bolje od ovog uslova nije moglo.

Nadam se da će biti kako je direktor rekao, da u budućnosti nećemo uzimati nove kredite.
Hvala predsedavajući, evo pošto vi niste, da ja upoznam kolege poslanike sa sadržinom našeg amandmana. Znači amandman na član 13. naš predlog je da se briše. A sam član 13. glasi – Sredstva kredita koja zajmoprimcu stavljena na raspolaganje na osnovu zaključenih ugovora za održavanje tekuće likvidnosti iz člana 2. do 9. ovog zakona za koje se izdaje garancija po ovom zakon uplatiće se na namenski račun zajmoprimca koji će se otvoriti kod  NBS nakon stupanja na snagu ovog zakona. Sredstva sa namenskog računa koristiće se za plaćanje obaveza zajmoprimca samo uz saglasnost ministra nadležnog za poslove finansija.

Moram da priznam jako neobično.
Jako je neuobičajeno to da se zajmoprimcu vezuju ruke i da će nalogodavac isplata biti ministar finansija.

Da li to znači da ova Vlada nema poverenje u direktora Srbijagasa i da možda misli da on neće na pravi način raspolagati ovim sredstvima kada to pravo da raspolaže ovim sredstvima na računu koji se otvara kod NBS, daje praktično isključivo ministru finansija.

Mislim da u krajnjoj liniji nije ni zgodno da direktora jedne velike i ozbiljne firme tretiramo kao nekog ko ne može samostalno da odlučuje, nego će morati da pita ministra finansija za sve i da jedino po njegovom nalogu može da vrši određene transakcije.

Mislim da bi bilo u redu da je, ili ministar izvršilac ili da je to direktor firme onako kako je vezano za ostale poslove.
Gospodo ministri, član 14, koji predlažemo brisanje, kao i za sve prethodne članove, glasi onako kako glasi za sve članove svih zakona koje smo danas i juče raspravljali, a to je da ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „ Službenom glasniku Republike Srbije“.

Vidim da je to bio argument pojedinih kolega poslanika, da smo mi bili loši, jer se kod prethodnog donošenja zakona kada su se takođe davale garancije „Srbija-gasu“ za uzimanje kredita, takođe su ti zakoni stupali na snagu narednog dana po objavljivanju u „Službenom glasniku“.

Ja samo želim da ponovim ono što sam ponavljao više puta o sličnim slučajevima kao što je ovaj, a to je da je ova većina izabrana, zato što je navodno bolja od onih koji su u nekom ranijem trenutku vodili ovu državu, a sada vidimo na ovom primeru da nije ništa bolja, a mogu slobodno da kažem da je gora, jer ste vi imali od koga da naučite, da naučite na tuđim greškama i da ih ne ponavljate.

A vi nažalost ponavljate iste greške i ponavljate ih uporno, ponavljate ih toliko da praktično sve zakone donosite sa odredbom da stupaju na snagu narednog dana od dana u objavljivanju u „Službenom glasniku“, što je suprotno Ustavu.

Ustav govori o tome da zakoni stupaju na snagu 8 dana po objavljivanju, ostavlja mogućnost izuzetka i ta mogućnost zahteva da se posebno skupština o tome izjasni u danu za glasanje.
Ja nisam mahao papirima, ništa od toga nisam rekao što je rekao kolega Babić, nadam se da ste me čuli.
Poštovana predsedavajuća, ja stvarno ne znam, direktno me je kolega Babić prozvao i tražio da mu dam određena objašnjenja.
Evo da ne bi trošili vreme, ja pozivam kolegu Babića da okrene stranu 24. i 25. Predloga zakona o budžetu, tu će videti kredite za „Srbijagas“ i može da vidi uslove pod kojima su ti krediti dogovoreni, a može da pogleda ovaj zakon i videće da ni u jednom članu, ni za jedan kredit ne piše kolike su naknade i troškovi. Piše kolika je kamatna stopa, da je kredit u dolarima, piše kamatna stopa i piše naknade i troškovi i nema ni jedne jedine cifre.

(Zoran Babić, s mesta: A naknade? Gde?)

Pogledajte član 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8. i 9. zakona i videćete da samo stoje naknade i troškovi bez iznošenja cifara. Nismo mogli da čujemo cifru i od direktora koji je ugovore dogovorio, ni od ministra koji predložio ovaj zakon.
Hvala poštovana predsednice, vidite da ja ne mogu ni da uključim ni da isključim ovaj mikrofon.
Podsetio bih da se ovaj zakon zove Predlog zakona o preuzimanju obaveza privrednog društva Er Srbija a. d. Beograd prema pravnim i fizičkim licima po osnovu izvršenih usluga, isporučenih roba i pretvaranju tih obaveza.
Znači, Er Srbija i postavlja se pitanje, s obzirom da je ugovor kojim je osnovana Er Srbija potpisana 1. avgusta 2013. godine, a član 2. govori o stanju duga koji iznosi 19,3 milijarde dinara ili 62 miliona evra na dan 31. decembra 2013. godine, postavlja se prvo pitanje da li je u tom periodu od 1. avgusta do 31. decembra napravljen neki dug ili nije? Mi to kroz ovaj zakon ne možemo da vidimo. Vidimo da je taj dug 162, otprilike, miliona evra.
Zašto je to važno? Imamo izjavu direktora gospodina Kondića iz marta meseca ove godine, koji je rekao da je gubitak „JAT Ervejza“ 73 miliona evra i da se tu podvlači crta, da je gubitak 45 miliona evra operativni gubitak, a u skladu sa MSP, saldo 28 miliona evra obuhvata korekcije stanja konta bivšeg JAT-a.
Hvala.
Poštovani predsedavajući, želim da predložim da po članu 97. stav 3. vreme rasprave za svih ovih 12 tačaka koje smo danas stavili na dnevni red, produžimo na duplo vreme, na deset sati.
Bez obzira na to što smo pola od ovih zakona o kojima danas raspravljamo dobili u subotu popodne, što je budžet u Skupštinu došao u četvrtak, s obzirom na važnost tačaka koje treba da raspravljamo, a to su rebalans budžeta za 2014. godinu, budžet za narednu godinu, tri zakona kojim se zaduženje Republike Srbije povećava za više od pola milijarde evra, smatram da je potrebno produžiti raspravu, jer siguran sam da poslanici, pored kratkog vremena koje su imali da se spreme za sve ove tačke dnevnog reda, imaju puno toga da kažu, tako da predlažem da se Skupština izjasni o produženju odnosno dupliranju vremena za sve ove tačke dnevnog reda. Hvala.
Hvala poštovani  predsedavajući.
Smatram da je povređen u izlaganju gospodina Babića, član 107. gde kaže u stavu 1. da je govornik dužan da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine.
Nismo čuli ni jednu reč o povredi Poslovnika u njegovom izlaganju. Čuli smo besmislene tvrdnje o tome kako je nekada rađeno. Nikada u ovoj Skupštini, na istoj sednici u objedinjenoj raspravi, nisu usvajani rebalans budžeta za tekuću godinu i budžet za sledeću godinu. Ni jedan jedini put. Ova većina očigledno želi da postavi nove standarde u obesmišljavanju parlamenta.
Vaša uloga kao predsednika parlamenta je da zaštitite instituciju parlamenta i da to ne dozvolite. Ono što je ukazivano kao povreda Poslovnika je bilo u tom smislu, da se zaštiti ovaj parlament i njegovo dostojanstvo, tako što će nam se omogućiti da kvalitetno vodimo raspravu.
Ne možemo da vodimo raspravu o rebalansu budžeta koji smo dobili u subotu popodne. Poslat je na način koji nije po Poslovniku. O tome je govorila koleginica Jerkov. Taj rebalans je katastrofa, sramota. Nije urađen po Poslovniku. U njemu se nešto krije i vaša je obaveza da sačuvate dostojanstvo Skupštine i da to ne dozvolite.
Budžet po zakonu treba u parlament da dođe 1. novembra. Čekali smo ga do 18. decembra. Umesto dve nedelje minimalno, koliko je trebalo po Poslovniku da stoji pre nego što se usvaja, mi imamo četiri dana. I ovde nekome smeta kada se to kaže.
Mi smo ovde došli da raspravljamo i ne želimo da trpimo neke uvrede i da slušamo besmislene tvrdnje kako je nekad nešto bilo.
Ja nisam brojao koliko puta sam tražio produženje rasprave u ovom mandatu. Nisam 12 puta, verujem, kao kolega Babić, kako je rekao, za četiri godine, ali sam sigurno pola od toga za nepunih godinu dana. Vrlo brzo ćemo doći do tih 12 i 22 i 52, bojim se.
Hvala.
Gospodine predsedavajući, poštovani članovi Vlade, kolege poslanici, ministar, kada je obrazlagao budžet, osvrnuo se na naše kritike sa početka, kako nismo imali dovoljno vremena da se upoznamo sa predlogom budžeta, pa je rekao – bio je u medijima, mogli ste da vidite šta ima novo u budžetu. Mislim da ministar treba da zna da narodni poslanici ne mogu iz medija da se upoznaju sa sadržajem budžeta ili bilo kog drugog zakonskog predloga, nego jedino kada predlog nekog zakona iz Vlade stigne ovde u parlament, kao što je stigao predlog budžeta u četvrtak, a predlog rebalansa u subotu popodne i danas, u ponedeljak, počeli smo raspravu.
Kada bi čitali medije i ono što piše u medijama, onda bi možda čitali, kaže: „Vujović sakrio minus od 60 milijardi dinara“. Možda bi tako čitali o budžetu. Ili: „Srbija najlošija u regionu po uslovima za poslovanje“, istraživanje Forbsove liste, najlošija u regionu. „Srbija je na 78. mestu liste zemalja po percepciji korupcije, pad sa 72 na 78 mesto“. „Srbija je tek 78. u svetu po kvalitetu života starih“, od 96 zemalja u kojima je rađena ova anketa, a rađena je pre smanjenja penzija. Pa, „Vučić obećava – živećete bolje krajem 2014. godine“. Ja se izvinjavam, ovo je od pre godinu dana. Ima nova, to je od juče: „Boljitak kreće od 2015. godine“.
Da li mi na osnovu ovih naslova iz novina treba da vodimo diskusiju ovde ili treba da vodimo diskusiju na osnovu ovoga što piše u predlozima zakona koji su danas pred nama? Ja mislim ovo drugo.
Još jednom ponavljam, predlog rebalansa je skandalozan. On nema obavezan pregled članova koji se menjaju i šta se menja. Čuli smo od ministra kako se tu nekih devet milijardi samo premešta sa jednog na drugo mesto, ali smo čuli da je napravljena ušteda, da je deficit bio krajem novembra 155 milijardi, a da je procena da će na kraju godine on biti 190 milijardi, za razliku od 225 milijardi, koliko je planirano rebalansom budžeta, koji smo usvojili ovde krajem oktobra.
Sada, ministre, da citiram ono što ste izjavili na početku rasprave 24. oktobra. Kaže – kao što znate, valjda mi treba ovde da učimo, rebalans budžeta svake godine donosi se zbog toga da bi se omogućilo nesmetano funkcionisanje državnih organa i organizacija kroz uredno izvršavanje budžeta, tj. plaćanje rashoda i izdataka i usklađivanje sa onim elementima ostvarenja koja nisu mogla da se predvide.
Šta vi niste mogli da predvidite i šta se promenilo u ova dva meseca? Kako ste za toliko promašili deficit, ako je istina ovo što nam kažete, da deficit nije 225 milijardi, koliko smo usvojili u oktobru, nego da će biti 190 milijardi?
Zamislite da ste vlasnik neke kompanije i da vam dođe CFO i kaže – imaćemo ove godine gubitak, pa onda dođe posle dva meseca i kaže, izvinite šefe, preračunao sam se, nije baš toliki gubitak, malo je manji. Mislim da bi mu se vi zahvalili na saradnji i da biste mu rekli – ako vi ne možete u dva meseca da predvidite šta će da se dešava sa budžetom, vi ne zaslužujete da budete na tom mestu. Kako mi vama da verujemo u ove brojeve za budžet za 2015. godinu, ako vi niste mogli da pogodite brojeve za dva meseca, ako ste za ovoliko promašili?
Šta piše u rebalansu? Rekli ste – skida se sa aproprijacija za Ministarstvo finansija, ali ne skida se samo za to, samo sa tih mesta. Skida se sa Ministarstva zdravlja jedna milijarda. Tu je napravljena ušteda, kako vi kažete. Skida se sa Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja 450 miliona sa mesta naknade za socijalnu zaštitu u budžetu. Pa, isto 450 miliona sa klasifikacije, pošto je ovo sad nečitljivo, naknade za socijalnu zaštitu iz budžeta i prebacuje se onda Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja 500 miliona u tzv. tranzicioni fond.
Treba reći ko je jedini na dobitku ovim rebalansom, a to su zaposleni u MUP-u, jedini kojima, kako ste rekli, biće plaćena dugovanja koja postoje već godinama, koje je ne znam ko napravio, a sada će 518 miliona dinara biti podeljeno zaposlenima u MUP-u. Verujem da i u zdravstvu i u prosveti postoje neka dugovanja. Ako smo već uštedeli, kako vi kažete, 35 milijardi, hajde onda isplatite ta dugovanja i zaposlenima u MUP-u ili samo neki su u ovoj zemlji povlašćeni, pa će samo u MUP-u da se isplate zaostale nagrade i ostala dugovanja. Zašto baš u MUP-u?
(Zoran Babić, s mesta: A ko je zadužio?)
Ja bih vas molio, ako može bez dobacivanja. Znate da je to kršenje Poslovnika.
Pitajte vašeg koalicionog partnera, koji je bio šest godina ministar unutrašnjih poslova, ko je napravio taj dug?
Kako zvuči ovaj rebalans o kojem vi nama govorite ovde ceo dan? Zvuči kao da imate 1.000 dinara u džepu i krenete u grad i kažete – ja ću da potrošim 2.000 dinara. Onda se vratite kući i kažete – super, potrošio sam samo 1.500 dinara, uštedeo sam 500 dinara.
Ništa niste uštedeli, samo niste potrošili sve ono što ste mislili preko onoga što imate da potrošite. Ništa niste uštedeli. Gde su te silne nove naplate PDV-a? Zašto se to ne vidi kroz ovaj rebalans u prihodnoj strani? Tu se ništa ne menja. Toga u ovom rebalansu mi ne vidimo. Možemo da vam verujemo na reč. Ali, moram da vam kažem da vaša reč ne vredi, čini mi se, mnogo više.
Slušao sam 54 minuta vrlo pažljivo vaše izlaganje i čitao sam obrazloženje budžeta. Prosto mi je fascinantno da nigde, ni jednom rečju, niste rekli koliki je pad bruto nacionalnog društvenog proizvoda za 2014. godinu. Ni jednom jedinom rečju. Postoji u obrazloženju da će biti povećanje, kad se gleda iznos u dinarima, od 0,2%. Treba da kažete građanima da je pad 2%. U 2014. godini 2% je pad GDP, iako ste nam u oktobru rekli da će biti 1%. Taj pad će biti 2%.
Ono što vi nama nećete da kažete i što se ne nalazi u obrazloženju budžeta, koji ste nam poslali, nalazi se u jednom drugom dokumentu skinutim sa sajta Ministarstva finansija, jutros, izveštaj za decembar - tekuća makro-ekonomska kretanja. Tu piše kako se GDP kretao u Srbiji za ovu godinu, po tromesečjima. U prvom tromesečju je pad bio, izvinjavam se, teško se ovde snaći, 0,2%, u drugom tromesečju pad je 1,3%, u trećem 3,6%. Vi ste ovde napisali u budžetu prognozu da će pad biti u sledećoj godini 0,5%. To je vrlo optimistično. Vrlo optimistično, zato što kretanja u 2014. godini ne govore da će biti tako.
Evo šta piše ovde u ovom papiru, u ovom pregledu, koje je vaše ministarstvo uradilo. Po prvi put od početka 2012. godine izvoz je u trećem kvartalu 2014. zabeležio pad od 10,6%. To je stanje srpske privrede danas i nije realan optimizam koji ste vi stavili u ovaj budžet. Voleo bih da budete u pravu, kao građanin ove zemlje, nemojte da imate sumnju, ali mi ovde treba da govorimo otvoreno i realno i da otvoreno i realno govorimo o stanju zaposlenosti u Srbiji. Vidim da ste i vi ovde, a drugačije je urađen rebalans koji smo usvajali u oktobru, izbacili neke cifre, verovatno zato što smo na osnovu njih kritikovali rebalans, sada se to ne nalazi, pa i vi ovde govorite o anketi, o radnoj snazi koja govori da je stopa nezaposlenosti pala na 17,6%.
Konstantno postavljam pitanje – koliko je formalno zaposlenih u Srbiji? Čuli smo to, na kraju krajeva, danas i od ministra Vulina, da je to jedini parametar, jer se na osnovu onih formalno zaposlenih puni budžet i da treba da radimo na povećanju formalne zaposlenosti u Srbiji. Kakvo je stanje danas? Evo, na ovom ovde papiru možemo da vidimo da je u 2014. godini prvi put taj broj pao ispod milion i 700.000 i da se nije pomerio, da stoji na milion i 690.000 plus, minus koju hiljadu. Gde su sad ti silni zaposleni? Evo ih ovde. Evo šta piše zašto je smanjena nezaposlenost na tih 17,6% na osnovu ankete. Kaže – između ostalog povećan je broj neformalne zaposlenosti, a u zagradi piše, rad na crno. Znači, to piše na papiru Ministarstva finansija. Rad na crno je povećao formalnu nezaposlenost. Toliko o borbi protiv sive ekonomije i rezultatima te borbe. Vi ste samo uspeli da izmerite da je više ljudi zaposleno na crno, nego što je bilo.
Prihode u budžetu za sledeću godinu ste planirali, poreske prihode, praktično na istom nivou kao u 2014. godini. Povećanje manje za pet milijardi dinara, ali niste rekli da su prihodi manji planirani za 2015. godinu nego što su bili prihodi u 2013. godini, 73 milijarde dinara su manji, iako ste povećali poreske stope u međuvremenu. Jedino značajnije povećanje u prihodima na koje računate je dobit javnih preduzeća i čuli smo ovde od ljudi iz vladajućih stranaka da izražavaju sumnju da ta javna preduzeća mogu u narednoj godini da ostvare prihod koji vi od njih očekujete i da uplate iznos sredstava koji je planiran Predlogom budžeta.
Rashodi su umanjeni za 27 milijardi u odnosu na rebalans budžeta iz oktobra ove godine. Tada ste rekli da 40 milijardi ćemo uštedeti na platama i penzijama. Znači, da su ponovo povećani rashodi.
Rekli ste da se budžet ne može izolovati i posmatrati samo za jednu godinu. Ne može. Zato postoji zakonska obaveza, ministre, da fiskalna strategija bude u parlamentu pre budžeta. To je Zakon o budžetskom sistemu. Ako vam se ne sviđa zakon, promenite ga.
Zašto to nije obuhvaćeno ovim promenama koje danas usvajamo, ako nećete da poštujete taj zakon? Nama govorite – usvojićemo, pa ćemo ga poslati narednih dana. Ne, on mora da bude tu da bi mogli danas da raspravljamo o njemu, da vidimo kakve projekcija Vlada pravi za budućnost, onda bi možda mogli da vidimo kako je, recimo, ovim rebalansom danas, tehničkim, kako vi zovite, napravljena ušteda, pod znacima navoda, u Ministarstvu poljoprivrede od 300 miliona dinara. Na poziciji, izvinjavam se, ta pozicija kaže – revitalizacija postojećih sistema za navodnjavanje. Bilo je planirano 358 miliona, a sada 58 miliona. U fiskalnoj strategiji za prošli budžet bilo je planirano do 2015. godine za tu namenu da se odvoji milijardu dinara, a 2016. godine milijardu i 150.
Zašto je ovo važno? Bez navodnjavanja, nema razvoja poljoprivrede. Bez navodnjavanja, mogu da nam se ponovo dese štete od poplava koje smo imali u maju ove godine. Vi sada to smanjujete rebalansom, a budžetom za sledeću godinu planirate za to 182 miliona dinara. Toliko o brizi za poljoprivrednika, poljoprivredu kao razvojnu granu Srbije, a i brizi da nam se ne ponovo ono što nam se dešavalo u maju mesecu ove godine.
Ima još stvari, ne mogu sve da stignem. U članu 21. Predloga zakona o budžetu obrisali ste da Narodna skupština mora da da saglasnost na otpis na osnovu duga koji se napravi kao pozajmica iz budžeta ili pretvaranja tog duga u kapital. Obrisali ste „parlament“. U svakom prethodnom budžetu stajao je „parlament“, kao institucija koja je morala da da saglasnost. Toga više nema.
U članu 36. govori se o tome da lokalne samouprave, pored smanjenja ukupne mase plata, na osnovu usaglašavanja sa izmenama i dopunama ovog Zakona o smanjenju plata, treba dodatno da smanje masu plata za 2,5%. Šta to znači? Da naprave plan racionalizacije za koji će biti nadležan ministar. Da li je to otpuštanje, koliko ljudi ili dodatno smanjenje plata?
Zakon o podsticajima u poljoprivredi, o kome nije bilo reči danas od ministarke, jer je ona nadležna, prvo, je katastrofalan, obrazloženje je uvredljivo, a drugo smanjuje se 20 hektara po gazdinstvu, ne više, ali se smanjuje. U dosadašnjem predlogu je bilo da će ukupna sredstva za podsticaje biti najmanje 5% od prihoda budžeta, a sada se kaže da je ceo budžet Ministarstva tih 5%. Znači, na sve ove druge stvari će se trošiti, pa koliko ostane za podsticaje. Tako ćemo mi ulagati u poljoprivredu, kao našu granu.
Rekao je na kraju ministar Sertić šta možemo da uradimo danas, da bi nam bilo bolje sutra. Ministre, imali smo prošle nedelje nekoliko hiljada privrednika, uglavnom i državnih delegacija na Samitu u Beogradu, Kine sa zemljama jugoistočne Evrope. Između ostalog, bilo je nekoliko okruglih stolova gde su države predstavljale svoje potencijale za ulaganje kineskih kompanija.
Onda je predstavnik vašeg ministarstva održao prezentaciju na srpskom jeziku pred stranim gostima, na ćiriličnoj prezentaciji, power point, drugi predstavnici Vlade su takođe govorili na srpskom jeziku, a predstavnici Bugarske i Slovačke su imali prezentaciju na kineskom. Njihovi predsednici su govorili na kineskom, prezentacija i za njih je bila na kineskom, bio je i film napravljen u skladu sa kineskom kulturom, od strane slovačke delegacije.
Šta mislite vi sada, kakav je bio utisak privrednika koji su otišli sa tog sastanka, kineskih? Gde će oni otići i investirati svoj novac? Propustili smo šansu. Za to vam nismo mi krivi ovde u Skupštini.
Puno ste ovde govorili o tranzicionom fondu, vi ste ministre govorili - ne zna se šta će biti sa firmama koje su u postupku restrukturiranja, ali ovaj budžet govori suprotno. Evo, ovde na strani 1.262 kaže – da će u 350 preduzeća biti regulisano radno-pravno pitanje viška zaposlenih i da će biti rešeno radno-pravni status za 26.550 zaposlenih i to je ono na osnovu čega Fiskalni savet, čiji smo izveštaj dobili danas u toku rasprave tek, kaže da će biti 27.000 otpuštenih. Hvala vam.
Ne znam koliko mi replika dajete sada za pravo, s obzirom da sam izazvao, gotovo više od pola prisutnih ministara obraćanje na moje izlaganje. To pokazuje besmislenost ovakve rasprave. Imao sam 20 minuta da kažem nešto što ministar finansija kaže – rafal. Žao mi je ministre, mi nemamo ovde priliku i danas nismo ovde da raspravljamo nego da usvojimo ovo što ste vi nama poslali bez rasprave, jer ja ne mogu u 20 minuta ni da kažem sve o 12 predloženih zakona, a kamo li da se svakom zakonu posvetim dovoljno.
Postavili ste pitanje da li ja moralno ili stručno mogu ovde nešto da govorim. Pa, građani su me izabrali da govorim ovde sa mojim moralom i stručnošću takvom kakva jeste, a vi ste izabrani od strane ovog parlamenta i za vaš rad odgovarate ovom parlamentu ovde. Treba da sa dostojanstvom dolazite ovde i da slušate sa uvažavanjem ono što vam govore poslanici. Ne možete vi meni da kažete – imali ste Predlog budžeta na sajtu. Na kakvom sajtu? Kakav predlog? Kada smo mi obavešteni da je to? Imamo zakon koji kaže 1. novembra budžet u parlamentu. Niste poštovali taj zakon poslali ste nam budžet 18. decembra i onda ste nam dali dva dana da se za to pripremimo.
Vidim da se ovde uvodi jedna nova kategorija, a to je dnevno izvršavanje budžeta. Pa na dnevnom nivou merimo da li je budžet u suficitu ili deficitu. Pa u oktobru onda svi na puna usta govore – imamo suficit. Pa onda u novembru kada je taj deficit deset milijardi onda ćutimo o tome. Poenta budžeta nije dnevno izvršavanje nego planiranje dugoročno na nivou godinu dana, a zbog toga se donosi i strategija da bi se planiralo tri godine unapred. To gledaju investitori koji treba da dođu u ovu državu i da ulože pare, a ne to šta vi od jednog do drugog dana govorite i kako se vama čini da se budžet puni ili prazni.
Mi nismo govorili ovde u raspravi u rebalansu da se poveća deficit nego smo vam govorili povećajte prihode, sredite poresku upravu. Vi ste ovde za narednu godinu niste predvideli nikakav porast naplate poreskih prihoda. Pa, gde je borba protiv sive ekonomije? Šta ćete vi to da uradite novo u narednoj godini da povećate prihode budžeta? Gde ćete, kako ćete da unapredite rad poreske uprave i kako će se to videti u budžetu?
Vi ste mi dali za pravo kada govorite nešto nije urađeno u Predlogu budžeta i zato da se te pare ne bi ugasile mi ih sada ponavljamo.
Ko je planirao ta sredstva? Gde je odgovornost toga ko je planirao i zašto da mu verujemo da ono što je planirao za budžet za 2015. godinu će biti izvršeno? Šta će da nam se desi onda, kakva neka viša sila koja će nas sprečiti da izvršimo budžet za 2015. godinu onako kako ga danas usvojimo? Kada ćete doći sa rebalansom budžeta za 2015. godinu? Kažite nam danas? Po kom kursu ste pravili ovu računicu?