MILIJA MILETIĆ

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Milija Miletić je do sada bio narodni poslanik u četiri saziva. Prvi put je izabran za poslanika u desetom sazivu, 2014. godine, a zatim i u naredna tri skuštinska saziva, tako da je na funkciji narodnog poslanika od 2014. godine do danas.

U 11. sazivu bio je član Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i zamenik člana Odbora za prava deteta, kao i predsednik Pododbora za praćenje stanja u poljoprivredi u marginalnim-najnerazvijenijim područjima Republike Srbije.

U 12. sazivu bio je zamenik predsednika poslaničke grupe Stranka pravde i pomirenja SPP – Ujedinjena seljačka stranka USS, član Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i član Odbora za prava deteta, kao i zamenik Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva. Takođe, bio je predsednik Pododbora za praćenje stanja u poljoprivredi u marginalnim - najnerazvijenijim područjima Republike Srbije - područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi i član Pododbora za praćenje socijalne politike i smanjenje siromaštva, zaduženog za četvrtu grupu nerazvijenih i devastiranih opština i područje AP Kosovo i Metohija. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 668 sati, 137 puta se obraćao u plenumu, imao je jedno učešće u postavljanju poslaničkih pitanja, i 30 traženja obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 394 puta, od čega je za 393 akta glasao “za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 62. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe ZA POMIRENjE SPP-USS-DSHV. Bio je i član Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, i zamenik člana Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije i Odbora za zaštitu životne sredine. Takođe, bio je i predsednik Pododbora za praćenje stanja u poljoprivredi u marginalnim - najnerazvijenijim područjima Republike Srbije - područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, kao i član Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Crnomorske ekonomske saradnje.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 62. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođen je 1968. u selu Plužina kod Svrljiga. Živi u Svrljigu.

Po zanimanju je terenski veterinar, sa dugogodišnjim iskustvom.

Politikom se bavi od 2002. godine, a pre toga je bio sindikalni aktivista.

Godine 2004. izabran je za zamenika predsednika opštine Svrljig.

Predsednik opštine Svrljig postao je 2008, godine i, izuzimajući 4 meseca tokom 2009. godine, na toj funkciji ostao je do 2014. godine, kada je podneo ostavku jer je izabran za narodnog poslanika.

U Skupštini opštine Svrljig bio je odbornik od 2016. godine.

Osnivač je i predsednik Ujedinjene seljačke stranke.

Poslednji put ažurirano: 17.02.2024, 11:24

Osnovne informacije

Statistika

  • 282
  • 0
  • 4 postavljeno / 0 odgovoreno

Članstvo u radnim telima

Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu

Odbor za prava deteta

Poslanička grupa prijateljstva - Ažerbejdžan

Poslanička grupa prijateljstva - Belgija

Poslanička grupa prijateljstva - Bosna i Hercegovina

Poslanička grupa prijateljstva - Brazil

Poslanička grupa prijateljstva - Bugarska

Poslanička grupa prijateljstva - Danska

Poslanička grupa prijateljstva - Egipat

Poslanička grupa prijateljstva - Finska

Poslanička grupa prijateljstva - Grčka

Poslanička grupa prijateljstva - Holandija

Poslanička grupa prijateljstva - Hrvatska

Poslanička grupa prijateljstva - Japan

Poslanička grupa prijateljstva - Kanada

Poslanička grupa prijateljstva - Makedonija

Poslanička grupa prijateljstva - Mađarska

Poslanička grupa prijateljstva - Norveška

Poslanička grupa prijateljstva - Poljska

Poslanička grupa prijateljstva - Rumunija

Poslanička grupa prijateljstva - Slovačka

Poslanička grupa prijateljstva - Slovenija

Poslanička grupa prijateljstva - Turska

Poslanička grupa prijateljstva - Velika Britanija

Poslanička grupa prijateljstva - Češka

Poslanička grupa prijateljstva - Španija

Poslanička grupa prijateljstva - Švajcarska

Poslanička grupa prijateljstva - Švedska

Poslanička grupa prijateljstva - Belorusija

Poslanička grupa prijateljstva - Crna Gora

Poslanička grupa prijateljstva - Italija

Poslanička grupa prijateljstva - Kina

Poslanička grupa prijateljstva - Nemačka

Poslanička grupa prijateljstva - Rusija

Poslanička grupa prijateljstva - Sjedinjene Američke Države

Pododbor za praćenje stanja u poljoprivredi u marginalnim - najnerazvijenijim područjima Republike Srbije

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 4 godine i 3 meseca i 18 dana

Poštovani gospodine Miletiću, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korup...

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 14 dana

Poštovani, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

Pismo poslanicima - pitanja za vladu

odgovoreno za 1 sat

Poštovani/a, Obraćamo Vam se, kao predstavniku/ci građana, da na sednici za postavljanje poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu (26. oktobra 2017. godine), iskoristite vaše poslaničko pravo i postavite ova pitanja predstavnicima Vlade Republike Srbije u ime nas građana.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2023.

Zahvaljujem se predsedniče.

Uvaženi ministri, kolege poslanici, evo kolega Rističević koji je sada govorio po amandmanu koji je on predložio mislim da o njemu i o njegovim aktivnostima svi znamo vezano za razvoj poljoprivrede za svakog čoveka, bez obzira da li on živi u Svrljigu, Beloj palanci, da li živi u Kuršumliji, da li živi u bilo kom delu Srbije.

U okviru ovog budžeta koji imamo današnjih dana koji ćemo usvojiti, za sve nas je bitno da će imati veća izdvajanja za sve naše ljude, za subvencije i da se isplata sva ona zaostala dugovanja koja su bila u prethodnom periodu. Meni je kao čoveku isto vrlo bitno, to sam postavio i u delu kada su bila poslanička pitanja, da se reše problemi naših ljudi koji su izgubili svoja radna mesta u prethodnom periodu. Tu konkretnom mislim do 2012. godine, kada su bile one naknadne privatizacije, poseban akcenat na ljude koji žive u Nišu, Nišavskom okrugu i drugim delovima gde su trebali da im isplate po tužbi, gde ćemo sada doneti zakon kojim ćemo to obezbediti određenim ljudima koji su tužili. Ali, imamo i one kojima neće moći da se isplati, to su ljudi koji nisu hteli da tuže svoju zemlju, nisu hteli da tuže državu i oni će sada biti uskraćeni. Očekujem da ćemo naći načina da im nadomestimo.

Tu konkretno mislim na one naše ljude koji su svakodnevno na liniji i sa gradonačelnicom u Nišu, sa predstavnicima ministarstva i ti ljudi su u nekim očekivanjima da će to biti rešeno. Siguran sam da se mora naći rešenje i da im se to isplati zato što je taj period, to je bilo posle 2000. godine, period kada je bila naknadna privatizacija, gde je veliki broj ljudi ostao bez posla, elektronska, mašinska u Nišu i veliki broj ljudi. Sada će se njima rešiti koji su podneli prijave, tužbe, ali za one koji nisu njima to neće biti rešeno.

Jedna od bitnih stvari jeste i lokalna samouprava, kao što je moja opština gde ja dolazim Svrljig i velikih takvih opština da se u narednom periodu obezbede sredstva da mogu lakše da funkcionišu, da se obezbede sredstva, da se završe projekti koji su započeti. Konkretno kod mene u opštini, imamo projekat sportske hale koji je započet, gde bi trebalo da realizujemo, rešavanje vodosnabdevanja i u samom Svrljigu i okolnim mestima i okolnim selima i normalno, ja to potenciram i to ću potencirati u narednom periodu zato što je dobro da se rade stadioni, da se prave stadioni nacionalni, svi ostali. Dobro bi bilo, kada sve to završimo da jedan deo toga bude urađeno ne stadion nego da bude rađena ta sportska hala za našu decu koja žive u Svrljigu, a i u drugim opštinama gde nema sportske hale.

Još jedna bitna stvar jeste što se u okviru ministarstva date mogućnosti i u budžetu date mogućnosti zbog zapošljavanje novih ljudi, za stimulisanje radnih mesta. Još jednom akcenat moramo staviti na male sredine, na male opštine, ne razvijena područja, na rubna područja, na granična područja. Verujte mi, tamo mora biti veća ulaganja, veća izdvajanja, direktna davanja u odnosu na centralnu Srbiju, odnosno na Beograd, odnosno Novi Sad. Ljudi koji žive u Svrljigu traže pažnju, ne samo pažnju ovako retoričku, nego i finansijsku podršku da mogu tamo da ostanu, to važi za ljude koji žive u Knjaževcu, Negotinu, Zaječaru, Boljevcu, Sokobanji, svim tim delovima jugoistočne Srbije.

Svima nama koji tamo živimo vrlo je bitno da se obezbede radna mesta, da se reši infrastruktura, da se reši sve ono što ima i u velikim centrima. Uvek sam potencirao da se stavi akcenat na one naše žene koje žive na selima, na našu decu koje žive u selima, na naše ljude koji žive u selima, da se njima obezbede na neki način isti uslovi života, evo sada konkretno imamo mamograf koji ide od jednog mesta do drugog mesta. Kod nas trenutno u Svrljigu ima mogućnost da se rade pregledi, ali bilo bi dobro da iznađemo način da se obiđu i naša seoska područja, da naše žene na selu mogu da rade te preglede, kod njih u selu i da na taj način izjednačimo njima iste uslove života kao ženama u gradu.

Još jednom uvaženi predsedniče, uvaženi potpredsedniče Vlade gospodine Mali, ja ću podržati predlog budžeta i sve ove predloge zakona zato što su dobri, zato što misle da to daje budućnost za razvoj svakog dela naše Srbije, ali potenciram da u narednom periodu iznađemo mogućnost da se veći akcenat stavi na nerazvijena područja, područja u težim uslovima života, to konkretno mislim na Svrljig i veliki broj takvih opština, jer verujte mi kod nas nije isto da se živi kao što živi u većim centrima. Još jednom podržavam predloge ovog budžeta i nisu samo da su veoma dobri.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.10.2023.

Zahvaljujem se dr Orliću.

Uvažene kolege, građani Srbije, ja sam u razgovoru sa ljudima koji žive na jugoistoku Srbije više puta postavljao ovde poslanička pitanja koja se tiču skoro svakog čoveka koji dolazi u vreme da razmišlja po penziji i na sednici kada je tu bila Vlada to sam i našoj premijerki postavio pitanje.

Još jednom ću postaviti pitanje vezano za ove naše ljude koji su otišli u penziju, koji treba da odu u penziju pre 65 godina – da li i kada ćemo iznaći mogućnost da sa tim ljudima ne naplaćuju kaznu, da se njima ne uzimaju kazneni poeni za svaku godinu koliko ranije odu u penziju od 65 godina?

Mislim da je to potrebno i velika potreba da to rešimo. Očekujem da ćemo to rešiti u narednom periodu.

Jedna od stvari oko koje sam ovih dana imao dosta razgovora sa ljudima, a evo današnjih dana, danas i sutra, ovde je kod nas set zakona gde je jedan od tih zakona vezan za suđenje u razumnom roku, gde će u okviru toga biti rešenje problemi velikog broja naših ljudi koji su otišli na tržište rada, koji su izgubili svoja radna mesta u društvenim firmama. Ti ljudi, ima ih veliki broj, ali ja sam razgovarao sa ljudima u Nišu, Svrljigu, okolnim opštinama gde radnici elektronske, mašinske industrije koji su tužili, kojima nisu obezbeđena sredstva, sada ćemo imati mogućnost da se njima reši problem i to na način koji je najbolji za njih. Imaće mogućnost da se obeštete, da za ono što su radili nisu dobili sredstva, da to bude njima urađeno i da to bude njima isplaćeno na način kako to je najbolje za njih.

Ali imamo sada tu jedan problem da dosta tih ljudi koji su izgubili radna mesta, koji su imali poverenja, a nisu hteli da tuže državu, da tuže zemlju, sada za te ljude nema rešenja pošto ćemo sada rešiti one koji su imali tužbe.

Zbog toga moramo da iznađemo mogućnost da i onima koji nisu tužili, a imaju sve potkrepljeno dokazima da su radili, da su bili prisutni, a da im nisu isplaćene zarade, moramo naći rešenje i za njih, i to je pitanje našem sadašnjem ministru, gospodinu Selakoviću, ministru za rad i socijalnu politiku, kako i na koji način da te ljude obeštetimo za sve ono što su radili, a nisu tužili svoju zemlju. Još jednom siguran sam da će to biti rešeno na najbolji način, a velika potreba svih ti ljudi jeste pošto su ljudi već u nekim godinama, neki su prešli 65 godinu, neki su otišli u penziju, nemaju dovoljno sredstava. Taj dug koji oni imaju u tim firmama, kojima će država isplatiti onima koji su tužili, to će njima sutra značiti, da sve ono što su radili, koji imaju određena dugovanja za komunalne delatnosti, to će njima stvarno mnogo značiti. Još jednom siguran, sam da to mora biti rešeno na najbolji način, a posebno akcentiram i za naše ljude koji odu ranije u penziju od 65 godina da se njima više ne naplaćuju kazneni poeni. Hvala još jednom.

Peto vanredno zasedanje , 05.09.2023.

Zahvaljujem se.

Uvaženi predsedniče, ja bih postavio nekoliko pitanja, uz dužno poštovanje, normalno.

Prvo bih pozdravio sve naše učenike koji su sada pošli u prvi razred, u drugi razred. Danas je 5. septembar, veliki broj naše dece su pošli u školu. Njima čestitam i želim uspešan rad u školi, da u školi bude sve najbolje. Nadam se i siguran sam da ćemo mi svi se truditi da u narednom periodu obezbedimo, da svakom detetu se obezbede isti uslovi života, isti uslovi rada, normalno i da za svu decu obezbedimo i besplatne udžbenike.

Za mene je veoma bitno da kažem – veliki broj naše dece u svim školama ima problema sa govorom. To važi za onu decu predškolskog uzrasta, to važi za decu prvi, drugi, treći razred, a u velikom broju škola nemamo te stručne radnike, logopede koji sutra mogu raditi sa decom i na taj način pomoći deci da mogu da izgovaraju sve ono što je potrebno. Znam to iz primera kod mene u Svrljigu gde smo imali logopeda, čovek koji je umro pre 12,13 godina, do današnjeg dana mi nemamo logopeda, a što je najgore nema ih na tržištu rada.

Prema tome, voleo bih da nadležno Ministarstvo prosvete obezbedi uslove da se prime ti stručni ljudi koji mogu raditi sa decom od predškolskog uzrasta do osnovnog obrazovanja. To je veoma bitno i za svakog malog i za svaku malu da mogu slobodno da govore, da znaju šta kažu i da se čuje šta treba da se kaže. To je stvarno velika potreba i veliki problem.

Ujedno, zahvalio bih se nadležnom Ministarstvu prosvete koje je obezbedilo uslove da deca u seoskim školama imaju mogućnost da tamo bude nastave, da se tamo ne gase odeljenja jer je to veoma bitno zato što i kada imamo jedno dete u jednom selu to je znak da će selo živeti, da će se razvijati i da ima selo budućnost. Tako se mora i nastaviti.

Moje drugo pitanje konkretno je vezano za poljoprivredu. Malopre je kolega govorio, pre mene, vezano za poljoprivredu, za e-agrar. Ja sam oko e-agrara govorio više puta. Podržao sam taj predlog, ali sam tražio da se e-agrar, da mogućnost najmanje godinu dana, čak i više, da mogućnost ljudima da se upišu u e-agrar.

U krajnjem slučaju, čuli smo unazad dvadesetak dana kako je bilo dosta problema sa nekim poljoprivrednim gazdinstvima, gde su neke parcele, u okviru orto foto snimka vidi se da neke kulture nisu tu, da neke kulture nisu tu i za te ljude se govori da su hteli nešto da urade, ono što nije dobro.

Ja sam i na Odboru za poljoprivredu, sa Rističević Marjanom, govorili smo o tome, donosili zaključke i evo sada inspekcija ide po našim selima, po našim gazdinstvima gde ima do 250, 270 kontrola. Veliki deo tih kontrola se odnosi na ta gazdinstva za koja postoji sumnja i da je u 90% ta sumnja istinita.

Suština svega jeste i siguran sam da najveći broj naših poljoprivrednih gazdinstava koja dolaze iz tih malih sredina nemaju interese, nisu želeli nikog da prevare, već su to slučajne greške zbog toga što su bile velike gužve kada su bili upisivani u e-agrar. Nisu znali koja je koja parcela, gde je šta postavljeno, šta je zasađeno i zbog toga su te greške napravljene.

Pozvao bih nadležno Ministarstvo poljoprivrede, kao i sve nas, pošto inspekcija daje mogućnost da do kraja godine se sve te isprave i da naši poljoprivredni proizvođači koji nisu imali nameru da prevare, da zloupotrebe, da uzmu neka sredstva, što se kod nas kaže da uzmu leba bez motike, tim ljudima da se da mogućnost da to isprave, da nastave da budu aktivna gazdinstva, da ne odu u pasivu. Za one ljude koji su hteli da rade zlonamerno, da zloupotrebe to gazdinstvo, a uopšte ne znaju gde je čija njiva, ni koja je njegova njiva, već su to samo prijavili, tim ljudima normalno treba po zakonu da odgovaraju za to i materijalno i krivično, jer nikoga ne treba da štitimo. Zastupam interes da najveći broj naših malih gazdinstava, tih ljudi koji su obnavljali gazdinstva preko e-agrara nisu imali nameru i nisu to želeli da urade. Tim ljudima trebamo staviti pažnju, poštovanje, jer kao što smo uvek govorili, seljak je hranio i branio naša sela i našu Srbiju. Hvala lepo.

Treće vanredno zasedanje , 29.06.2023.

Zahvaljujem se dr Orliću.

Uvažena predsednice Vlade, gospođo Brnabić, poštovani prvi potpredsedniče Vlade, druže i gospodine Ivice Dačiću, uvaženi ministri, građani Srbije, ja sam Milija Miletić. Dolazim iz Svrljiga, a to je najlepša opština u Srbiji koja se nalazi pored grada Niša, a to je najlepši grad u Srbiji. Inače sam ovde u Skupštini izabran sa liste Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, a predstavljam Ujedinjenu seljačku stranku.

Ja ću kao i do sada postaviti nekoliko pitanja koja se tiču svakog čoveka, bez obzira da li on živi u Svrljigu, Beloj Palanci, Gadžinom Hanu ili u drugom delom Srbije.

Prvo pitanje – da li postoji mogućnost, odnosno da promenimo zakon kojim se sankcionišu svi oni ljudi koji odu u penziju pre 65 godina, a imaju 40 godina radnog staža. Oni sada po ovom zakonu svaku godinu preko 60 godina imaju sankcije za to po 0,4% što znači, ukoliko je sa 60 otišao u penziju, on kasnije 20% ima manju penziju. Bilo je inicijative da se ovo promeni i kada napune 65 godina da im se tada daje kompletna penzija.

Drugo pitanje tiče se svih naših ljudi koji su redovne platiše električne energije, jer oni kroz program plaćanja električne energije plaćaju i taksu za RTS. Veliki broj nas, veliki broj ljudi koji žive u ruralnim područjima, veliki broj njihove dece otišli su, ti ljudi sada više ne žive u tim područjima, a i dalje plaćaju električnu energiju, pa bi bilo dobro da se iznađe mogućnost da se tamo tim ljudima ne naplaćuje taksa za RTS. Razlog svega toga jeste, oni to ne gledaju, nisu tamo, ali žele da nekada odu, da vide kakvo je to njihovo gazdinstvo i mislim da bi to bilo veoma bitno za svakog čoveka.

Jedno od pitanja koje sam hteo da postavim jeste da veliki broj naših radnika koji su izgubili posao, unazad od 2000. godine, posle onog DOS-ovog režima, gde su bile društvene firme, gde je veliki broj iz tih firmi izgubio posao, kroz sudske postupke, oni su dobili sudske postupke, odnosno izvršenje, ali do sada to nije ništa naplaćeno.

Da li postoji mogućnost, pošto znam da je kompletna i Vlada, tada je predsednik Srbije bio i predsednik Vlade, imali su u Nišu određene sastanke gde su radnici u mašinskoj industriji, u elektronskoj industriji imali neke dogovore, a to važi i za Svrljig i za ostale opštine, da se tim ljudima iznađe način, pa makar to da bude kao što je ranije bilo za neka dugovanja kroz devizne rezerve, odnosno kroz neko odloženo plaćanje, ali bitno je da se tim ljudima to isplati. Velika potreba svih ljudi je da to bude plaćeno.

Treće vanredno zasedanje , 29.06.2023.

Zahvaljujem se.

Pitanje vezano za prosvetu. Konkretno svedoci smo, o tome smo govorili više puta, ali ja ću sada da prenesem neka zapažanja, neke potrebe naših učitelja iz tih naših malih sredina.

Konkretno ja sam više puta razgovarao sa učiteljima koji imaju veći broj dece, odnosno 30 dece, što od prvog do osmog razreda. Imaju pojedina deca koja idu i po obrazovanju. To je IOP program, to su deca koja imaju posebne potrebe gde njima treba veća pažnja. Bila je neka inicijativa da ako postoji mogućnost da taj maksimalni broj dece koji je sada 30, da se smanji makar na 25, da bi moglo sa decom da se radi i sa ovom decom koja imaju posebne potrebe, njima treba maksimalna pažnja, a i za ostalu decu. Mi želimo svakom detetu da se obezbede isti uslovi da može da zna.

Još jedna stvar koju sam hteo da pitam. Vezano je za besplatne udžbenike. Inače, ministar Tončev, koji je zadužen za nerazvijena područja, je već inicirao određene stvari, da makar u tim opštinama koje su četvrta ili peta grupa nerazvijenosti, da se tamo obezbede udžbenici besplatni za svakog učenika.

Jedno od pitanja jeste i to, pošto imamo sada velike količine kiše, velike poplave. Šta se dešava u područjima koja su isto četvrta grupa, a imali su velikih problema. Da li će imati mogućnost i u ostalim područjima da se tim ljudima nadomesti? U tim područjima su uvedene vanredne situacije.

To je ono što je za mene bitno i ukoliko postoji mogućnost Ministarstvo poljoprivrede, još jednom, oko isplata zaostalih dugovanja subvencija. Konkretno, to je period 2021, 2022. ili 2023. godine, a tiče se stočara i pčelara. Pošto je ova godina bila veoma loša za pčelare, veliki trošak jeste da se pčele prehrane. Tu se mora kupiti veća količina šećera, a to je za njih veliki trošak. Da ljudi ne bi izgubili to, trebalo bi da se njima isplate subvencije koje su zaostale. Hvala.

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja , 25.05.2023.

Zahvaljujem, gospodine Orliću.

Poštovana predsednice Vlade, uvaženi ministri, kao prvo ću čestitati slavu Spasovdan, Gradu Beogradu, svim građanima Beograda, sa željom da ova litija koja sada treba da krene, da bude najbolji način, na čelu sa našim patrijarhom Porfirijem. Srećna slava i sve najbolje. Moramo se poštovati i moramo se uvažavati svako svakog, jer vreme koje dolazi, moramo biti svi zajedno.

Postaviću prvo pitanje, Ministarstvu zdravlja dokle se stiglo sa Predlogom zakona o hitnoj pomoći, zato što je taj zakon koji sam ja predložio veoma bitan za sve građane Srbije, jer veliki broj naših opština nemaju službu hitne pomoći i to je nama veoma potrebno.

Drugo pitanje, Ministarstvu bez portfelja, gospodinu Tončevu, kakvo je stanje u opštinama koje su u njegovoj nadležnosti i da li će biti novih izdvajanja u okviru mogućnosti ministarstva?

Treće pitanje, Ministarstvu finansija, da li postoji mogućnost, da se povećaju transferi za opštine četvrti i pete grupe nerazvijenosti, jer deset godina u nazad se transferi ne menjaju, a troškovi su sve veći i veći. Konkretno to je veliki problem.

Četvrto pitanje, Ministarstvo za javna ulaganja, završetak sporske hale u Svrljigu, 2017. godine kada je bila Kancelarija za ulaganje, mi smo imali tu opredeljen milion evra za izgradnju i za završetak sportske hale. Pitanje, da li će to postojati mogućnost ove godine da završimo?

Peto pitanje, Ministarstvu turizma i JP „Stara planina“, da li će biti većih ulaganja u objekte za smeštaj i proširenje kapaciteta na Staroj planini? Stara planina je biser turizma i potrebno je veliko ulaganje. Siguran sam da će to biti urađeno zato što je Vlada Republike Srbije formirala radno telo koje će na tome raditi.

Šesto pitanje, aerodrom u Nišu, da li će biti većih investicija u aerodrom u Nišu? Da li će biti izgrađen novi terminal, jer dosta se radi i ulaže, a o tome se malo govori.

Pitanje koje sam hteo da postavim vezano je za privredu, da li postoji mogućnost da se obezbede investicije u opštini kao što je Svrljig, Bela Palanka, Gadžin Han, jer unazad dvadesetak dana bio je kod nas predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, gde smo zajedno sa njim imali određene predloge, gde bi trebalo da se dovede određen broj investitora. Radna mesta su veoma bitna i da li će imati mogućnost da se obezbede radna mesta. Jedno od bitnih stvari jeste završetak i izgradnja određenih putnih pravaca. Magistralni put od Niša, Svrljiga, prema Knjaževcu, Zaječaru, da li postoji da se uradi treća traka, zaustavna traka na delu gde je mesto zvano Gromada, zato što je tu veliki zastoj, kada je loše vreme. Hvala još jednom.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.10.2023.

Zahvaljujem se dr Orliću.

Uvažene kolege, građani Srbije, ja sam u razgovoru sa ljudima koji žive na jugoistoku Srbije više puta postavljao ovde poslanička pitanja koja se tiču skoro svakog čoveka koji dolazi u vreme da razmišlja po penziji i na sednici kada je tu bila Vlada to sam i našoj premijerki postavio pitanje.

Još jednom ću postaviti pitanje vezano za ove naše ljude koji su otišli u penziju, koji treba da odu u penziju pre 65 godina – da li i kada ćemo iznaći mogućnost da sa tim ljudima ne naplaćuju kaznu, da se njima ne uzimaju kazneni poeni za svaku godinu koliko ranije odu u penziju od 65 godina?

Mislim da je to potrebno i velika potreba da to rešimo. Očekujem da ćemo to rešiti u narednom periodu.

Jedna od stvari oko koje sam ovih dana imao dosta razgovora sa ljudima, a evo današnjih dana, danas i sutra, ovde je kod nas set zakona gde je jedan od tih zakona vezan za suđenje u razumnom roku, gde će u okviru toga biti rešenje problemi velikog broja naših ljudi koji su otišli na tržište rada, koji su izgubili svoja radna mesta u društvenim firmama. Ti ljudi, ima ih veliki broj, ali ja sam razgovarao sa ljudima u Nišu, Svrljigu, okolnim opštinama gde radnici elektronske, mašinske industrije koji su tužili, kojima nisu obezbeđena sredstva, sada ćemo imati mogućnost da se njima reši problem i to na način koji je najbolji za njih. Imaće mogućnost da se obeštete, da za ono što su radili nisu dobili sredstva, da to bude njima urađeno i da to bude njima isplaćeno na način kako to je najbolje za njih.

Ali imamo sada tu jedan problem da dosta tih ljudi koji su izgubili radna mesta, koji su imali poverenja, a nisu hteli da tuže državu, da tuže zemlju, sada za te ljude nema rešenja pošto ćemo sada rešiti one koji su imali tužbe.

Zbog toga moramo da iznađemo mogućnost da i onima koji nisu tužili, a imaju sve potkrepljeno dokazima da su radili, da su bili prisutni, a da im nisu isplaćene zarade, moramo naći rešenje i za njih, i to je pitanje našem sadašnjem ministru, gospodinu Selakoviću, ministru za rad i socijalnu politiku, kako i na koji način da te ljude obeštetimo za sve ono što su radili, a nisu tužili svoju zemlju. Još jednom siguran sam da će to biti rešeno na najbolji način, a velika potreba svih ti ljudi jeste pošto su ljudi već u nekim godinama, neki su prešli 65 godinu, neki su otišli u penziju, nemaju dovoljno sredstava. Taj dug koji oni imaju u tim firmama, kojima će država isplatiti onima koji su tužili, to će njima sutra značiti, da sve ono što su radili, koji imaju određena dugovanja za komunalne delatnosti, to će njima stvarno mnogo značiti. Još jednom siguran, sam da to mora biti rešeno na najbolji način, a posebno akcentiram i za naše ljude koji odu ranije u penziju od 65 godina da se njima više ne naplaćuju kazneni poeni. Hvala još jednom.

Peto vanredno zasedanje , 05.09.2023.

Zahvaljujem se.

Uvaženi predsedniče, ja bih postavio nekoliko pitanja, uz dužno poštovanje, normalno.

Prvo bih pozdravio sve naše učenike koji su sada pošli u prvi razred, u drugi razred. Danas je 5. septembar, veliki broj naše dece su pošli u školu. Njima čestitam i želim uspešan rad u školi, da u školi bude sve najbolje. Nadam se i siguran sam da ćemo mi svi se truditi da u narednom periodu obezbedimo, da svakom detetu se obezbede isti uslovi života, isti uslovi rada, normalno i da za svu decu obezbedimo i besplatne udžbenike.

Za mene je veoma bitno da kažem – veliki broj naše dece u svim školama ima problema sa govorom. To važi za onu decu predškolskog uzrasta, to važi za decu prvi, drugi, treći razred, a u velikom broju škola nemamo te stručne radnike, logopede koji sutra mogu raditi sa decom i na taj način pomoći deci da mogu da izgovaraju sve ono što je potrebno. Znam to iz primera kod mene u Svrljigu gde smo imali logopeda, čovek koji je umro pre 12,13 godina, do današnjeg dana mi nemamo logopeda, a što je najgore nema ih na tržištu rada.

Prema tome, voleo bih da nadležno Ministarstvo prosvete obezbedi uslove da se prime ti stručni ljudi koji mogu raditi sa decom od predškolskog uzrasta do osnovnog obrazovanja. To je veoma bitno i za svakog malog i za svaku malu da mogu slobodno da govore, da znaju šta kažu i da se čuje šta treba da se kaže. To je stvarno velika potreba i veliki problem.

Ujedno, zahvalio bih se nadležnom Ministarstvu prosvete koje je obezbedilo uslove da deca u seoskim školama imaju mogućnost da tamo bude nastave, da se tamo ne gase odeljenja jer je to veoma bitno zato što i kada imamo jedno dete u jednom selu to je znak da će selo živeti, da će se razvijati i da ima selo budućnost. Tako se mora i nastaviti.

Moje drugo pitanje konkretno je vezano za poljoprivredu. Malopre je kolega govorio, pre mene, vezano za poljoprivredu, za e-agrar. Ja sam oko e-agrara govorio više puta. Podržao sam taj predlog, ali sam tražio da se e-agrar, da mogućnost najmanje godinu dana, čak i više, da mogućnost ljudima da se upišu u e-agrar.

U krajnjem slučaju, čuli smo unazad dvadesetak dana kako je bilo dosta problema sa nekim poljoprivrednim gazdinstvima, gde su neke parcele, u okviru orto foto snimka vidi se da neke kulture nisu tu, da neke kulture nisu tu i za te ljude se govori da su hteli nešto da urade, ono što nije dobro.

Ja sam i na Odboru za poljoprivredu, sa Rističević Marjanom, govorili smo o tome, donosili zaključke i evo sada inspekcija ide po našim selima, po našim gazdinstvima gde ima do 250, 270 kontrola. Veliki deo tih kontrola se odnosi na ta gazdinstva za koja postoji sumnja i da je u 90% ta sumnja istinita.

Suština svega jeste i siguran sam da najveći broj naših poljoprivrednih gazdinstava koja dolaze iz tih malih sredina nemaju interese, nisu želeli nikog da prevare, već su to slučajne greške zbog toga što su bile velike gužve kada su bili upisivani u e-agrar. Nisu znali koja je koja parcela, gde je šta postavljeno, šta je zasađeno i zbog toga su te greške napravljene.

Pozvao bih nadležno Ministarstvo poljoprivrede, kao i sve nas, pošto inspekcija daje mogućnost da do kraja godine se sve te isprave i da naši poljoprivredni proizvođači koji nisu imali nameru da prevare, da zloupotrebe, da uzmu neka sredstva, što se kod nas kaže da uzmu leba bez motike, tim ljudima da se da mogućnost da to isprave, da nastave da budu aktivna gazdinstva, da ne odu u pasivu. Za one ljude koji su hteli da rade zlonamerno, da zloupotrebe to gazdinstvo, a uopšte ne znaju gde je čija njiva, ni koja je njegova njiva, već su to samo prijavili, tim ljudima normalno treba po zakonu da odgovaraju za to i materijalno i krivično, jer nikoga ne treba da štitimo. Zastupam interes da najveći broj naših malih gazdinstava, tih ljudi koji su obnavljali gazdinstva preko e-agrara nisu imali nameru i nisu to želeli da urade. Tim ljudima trebamo staviti pažnju, poštovanje, jer kao što smo uvek govorili, seljak je hranio i branio naša sela i našu Srbiju. Hvala lepo.

Četvrto vanredno zasedanje , 25.07.2023.

Zahvaljujem se, doktore Orliću.

Uvažene kolege poslanici, ja ću postaviti nekoliko pitanja, a tiču se i vezano je za probleme naših sela, ljudi koji žive na selima, jer uvek i svi vidimo da su to mahom stari ljudi, gde su njihovi mlađi otišli u veće gradove, u veća mesta i imamo takvu situaciju, a to je pitanje MUP-u Srbije.

Pitanje je, pošto u tim našim seoskim područjima svakodnevno dolaze pojedini prodavci, trgovci i kvazi prodavci koji nude određene predmete tim našim starim ljudima kroz određena obaveštenja, oni njima kažu da je to odlično, dobro, da to treba da uzmu, ubeđuju ih, uzmu im ček, a ovi potpišu, čak neko i u njihovo ime potpiše i za deset, petnaest dana ljudima dolazi, ili mesec dana, dolazi to što su naručili, a oni ni ne znaju šta su naručili, jer kažem da su to mahom stariji ljudi koji stvarno puno i ne razumeju i ne čuju, a ti trgovci, da ne kažem nešto ružnije, oni ih ubeđuju i na kraju dođemo do toga da je čovek koji živi sam ili sa svojom ženom, koji su stari i koji imaju poljoprivredne penzije ili jedan od njih ima poljoprivrednu penziju, a drugi nema nikakvu penziju, oni potpišu nešto da uzmu, a vrednost je po 300.000, po 200.000 dinara, na 24 rate ili više.

To je za njih katastrofalna situacija. Oni imaju malu penziju, sami žive, njihova deca nisu tu i sada dolaze u situaciju kada dođe vreme da se odbija njima taj novac, oni kasnije ne mogu da obezbede sebi one osnovne životne namirnice ili da plate struju ili da plate porez.

Moje pitanje jeste MUP-u, pošto imamo situacije da dođu ti trgovci ili neki prodavci nečega, čak i magle, da posle njih, kada vide da su prazne kuće, u tim kućama dolaze lopovi koji ljudima obijaju kuće, koji ljudima uzimaju sve što vredi, recimo, kazane za rakiju i sve što vredi, a pre toga su bili kao da nešto prodaju.

Stvarno je to vrlo ozbiljna situacija, baš zbog toga što su naša sela skoro ispražnjena. To govorim iz delokruga svoje opštine. To važi za sve opštine koje su tu na jugoistoku Srbije, male sredine, gde sela imaju po 20-ak, 30-ak kuća, a u tim kućama to su sve mahom stariji ljudi. Stvarno je takva situacija da se tim ljudima to ponudi, oni nešto potpišu, ne znaju šta potpišu i na kraju im dolazi da oni to što su uzeli, to njima ničemu ne služi, pokušavaju da vrate. Prođe taj rok ili čak te firme uopšte ne postoje i tada dolaze u situaciju da na svakom mestu u svakom pogledu tim ljudima se pravi problem, ti ljudi se varaju.

Zbog toga bih pozvao nadležno MUP, pozvao bih Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave da zajedno svi iz svog delokruga se angažuju da u okviru nadležnosti, policijski službenici budu prisutni u tim našim seoskim područjima, da lokalne samouprave imaju obaveze preko mesnih kancelarija da budu više prisutni kod tih naših starih ljudi, da im daju obaveštenja, da ih usmeravaju da ne prihvataju svakakve potpise, a s druge strane, da ti koji to prodaju budu malo razumniji, da ne gledaju samo interes i da ne varaju ljude, jer oni su svesni toga da tim ljudima to neće trebati.

Još jednom pozivam sve naše ljude u našim seoskim područjima, kada neko dođe kod njih i nešto ponudi da kupe, da im daje na odloženo, da to ne prihvataju i da zovnu svoje najbliže, svoju decu, unuke, i ako budu navalentni da to i dalje traže, da se obavesti policijska stanica ili policijska ispostava, da na vreme reaguju. Još jednom pozivam sve da obrate pažnju.

Imovinska karta

(Svrljig, 30.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 224148.00 RSD 01.08.2022 -
Odbornik Skupština opštine Svrljig Opština Po održanoj sednici 55348.00 RSD 20.08.2020 -