SAZIV 2001 - 2004

Trajanje saziva: 22.01.2001 - 27.01.2004.

Peti saziv Narodne skupštine Republike Srbije, od uvođenja višestranačja 1990. godine, konstituisan je 22. januara 2001. godine. Poslanici u ovaj saziv izabrani su na vanrednim izborima održanim 23. decembra 2000. godine.

Najviše mandata (176) osvojila je Demokratska opozicija Srbije, koju je činilo 17 stranaka. Socijalistička partija Srbije osvojila je 37 mandata, Srpska radikalna stranka 23, a koalicija Stranka srpskog jedinstva - Stranka srpskog preporoda - Penzionerska stranka - Seljačka stranka 14.
Za predsednika Narodne skupštine izabran je Dragan Maršićanin (DOS).

Stranke koje su činile vladajuću većinu (DOS) bile su: Demokratska stranka, Demokratska stranka Srbije, Demokratska alternativa, Nova Srbija, Građanski savez Srbije, Demohrišćanska stranka Srbije, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Socijaldemokratska unija, Savez vojvođanskih Mađara, Reformisti Vojvodine, Sandžačka demokratska partija, Koalicija Vojvodina, Socijaldemokratija, Pokret za demokratsku Srbiju, Liga za Šumadiju, Nova demokratija i Demokratski centar.

DSS je u leto 2001. napustio Vladu Srbije i poslanički klub DOS-a u republičkoj skupštini i formirao sopstveni.
Nataša Mićić (DOS) izabrana je u decembru za predsednicu Skupštine Srbije, nakon što je Dragan Maršićanin (funkcioner DSS) podneo ostavku na tu dužnost ( posle višečasovne rasprave o predlogu poslaničke grupe DOS da Maršićanin bude razrešen dotadašnje funkcije).

Nakon ubistva premijera Zorana Đinđića, 12. marta 2003, za novog predsednika Vlade izabran je Zoran Živković, tadašnji zamenik predsednika Demokratske stranke i savezni ministar policije. Njegov kabinet razlikovao se od Đinđićevog samo po izboru novog potpredsednika Vlade - Čedomira Jovanovića. U oktobru Skupština Srbije počela je raspravu o izglasavanju nepoverenja Vladi, koju je inicirala opozicija. U sred te rasprave,13. novembra, tadašnja v. d. predsednika Republike,Nataša Mićić, raspustila je parlament i raspisala vanredne skupštinske izbore za 28. decembar.
U trenutku raspisivanja vanrednih izbora, poslanike u parlamentu imalo je 28 stranaka. Na tom spisku nisu se nalazile dve stranke koje su bile originalne članice DOS-a – Socijaldemokratija Vuka Obradovića i Socijaldemokratska unija potpredsednika Vlade Žarka Koraća. Socijaldemokratija, koja je u parlament ušla sa devet poslanika, ostala je bez mandata nakon seks-skandala vezanog za ime Obradovića, nakon čega se stranka pocepala. Poslanički mandati pripali su delu stranke na čijem je čelu bio Slobodan Orlić. Obradovićevom krilu ostali su ime Socijaldemokratija i prilika da sudskim putem pokuša da se vrati u parlament. A s Orlićevom strankom jedno vreme bio se ujedinio SDU Žarka Koraća. (Korać i Orlić bili su kopredsednici ujedinjene stranke pod imenom Socijaldemokratska partija). Nakon propasti tog projekta dvojica "originalnih poslanika" SDU-a (Branko Pavlović i Miroslav Hristodulo), formirali su novu stranku – Inicijativu za normalnu Srbiju (Korać je svoj poslanički mandat vratio kada je ušao u vladu).

Srpski pokret obnove, koji u decembru 2000. nije prešao cenzus, prvi je iskoristio ocenu Ustavnog suda Srbije prema kojoj su poslanici vlasnici mandata, pa je u parlament ušao preko bivšeg poslanika Demokratske stranke Srbije. Na isti način, samo uz pomoć bivšeg člana Koalicije Vojvodina, i G17 plus, koji je 2000. bio nevladina organizacija, a kao politička partija registrovan je decembra 2002. godine, ušao je u Skupštinu Srbije.

I SPS, koja je u parlament ušla sa 37 poslanika, na kraju je ostala sa manje mandata, jer je nekadašnji potpredsednik te stranke Branislav Ivković "otkinuo" sedam mandata i osnovao Socijalističku narodnu stranku.

I koalicija okupljena oko SSJ raspuštanje skupštine dočekala je sa 11 poslanika u klubu, sa početnih 14.
Poslednji put ažurirano: 21.09.2016, 13:53