DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 18.11.1998.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

18.11.1998

Sednicu je otvorio: Dragan Tomić

Sednica je trajala od 10:25 do 14:55

  • TAGOVI

  • Druga sednica Drugog redovnog zasedanja (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o načinu i uslovima priznavanja prava i vraćanju zemljišta koje je prešlo u društvenu svojinu (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o načinu i uslovima priznavanja prava i vraćanju zemljišta koje je prešlo u društvenu svojinu (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o putevima (načela) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o putevima (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o putevima (pojedinosti) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (načela) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o samostalnom obavljanju umetničke ili druge delatnosti u oblasti kulture (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o samostalnom obavljanju umetničke ili druge delatnosti u oblasti kulture (načela) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o samostalnom obavljanju umetničke ili druge delatnosti u oblasti kulture (pojedinosti) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (pojedinosti) (1998) Glasanje o predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o prestanku važenja Zakona o advokaturi i službi pravne pomoći (načela) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o prestanku važenja Zakona o advokaturi i službi pravne pomoći (u celini) (1998)
  • Predlog odluke o utvrđivanju arhivske građe od izuzetnog značaja koja se čuva u arhivima (jedinstveni pretres) (1998)
  • Predlog zakona o prestanku važenja Zakona o advokaturi i službi pravne pomoći (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova odbora Narodne skupštine (jedinstveni pretres) (1998)
  • Glasanje o predlogu odluke o utvrđivanju arhivske građe od izuzetnog značaja koja se čuva u arhivima (jedinstveni pretres) (1998)
  • Poslanička pitanja (1998)
  • Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova odbora Narodne skupštine (jedinstveni pretres) (1998)
  • OBRAĆANJA

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Ima reč potpredsednik Vlade, Vojislav Šešelj.
    ...
    Srpska radikalna stranka

    Vojislav Šešelj

    Dame i gospodo, meni je veoma drago što, koliko vidim, svi poslanici Narodne skupštine podržavaju ovaj zakonski projekat, jer je projekat dobar i uneće pozitivne promene u našu praksu u ovoj oblasti.
    Pošto smo se svi usaglasili oko tog projekta možemo malo i da se našalimo, a povod su uvek poslanici Srpskog pokreta obnove i da vas nema u ovoj Narodnoj skupštini nama bi bilo strašno dosadno. Kroz sve te šale pojavio se i jedan ozbiljan problem, problem nepotizma, problem tih rođačkih veza i odnosa, pa bi možda mogla da se pokrene inicijativa da se menja izborni zakon, pa da taj izborni zakon tako jasno formulišemo da uvek znamo na vašim listama ko su vam stranački kadrovi, a ko su rođaci, pa ide lista rođaka Srpskog pokreta obnove i ide i lista aktivista Srpskog pokreta obnove. Tako je i kada se ide na lokalne izbore. Na lokalne izbore su išli aktivisti, a funkcije u gradskoj vlasti Beograda preuzeli rođaci. Nema mnogo aktivista među funkcionerima, ali ima ogroman broj rođaka. Demokratska stranka je pravila cele spiskove tih rođaka, a vi to niste demantovali. Mi vas i ne poznajemo tako dobro.
    Kada sam bio predsednik opštine dolazi kod mene Slavica Altipar-Markov, gradski sekretar za obrazovanje, prvo da nas pohvali što smo ulagali mnogo u zemunske škole, a onda da predloži još neke projekte. Ja je lepo primim, razgovaramo i ona se predstavi kao sestra Vuka Draškovića. Ni ja nisam znao da Vuk Drašković ima toliko rođaka, a da o Danici Drašković i ne govorim. Vi to najbolje znate.
    Onda da idemo sa dve liste na sledeće izbore, pa i da narod zna - ovo su stranački aktivisti, možete za njih glasati, a ovo su stranački rođaci, možete i za njih glasati, pa neka se svako opredeli. Onda da vodite računa kada raspoređujete funkcije posle izbora, ako vam slučajno negde upali u nekoj mesnoj zajednici da ponovo osvojite vlast, onda bar pola stranačkih aktivista među funkcionere odredite, a pola rođaka. Nemojte kao sada samo rođaci da drže vlast, a vi morate na svojim leđima kampanju da izvučete.
    (Zoran Jovanović traži reč.)

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Nemate više pravo, vi ste izazvali repliku. Jednom ste izlazili i to je gotovo. Vi ste pomenuli gospodina Šešelja, ali nemate pravo ponovo. Vi tako možete sto poslanika da pomenete, pa mislite da možete da izađete sto puta. Nije povreda Poslovnika.
    Ima reč narodni poslanik Atanacković, odgovor na repliku.

    Nebojša Atanacković

    Poštovane kolege narodni poslanici, nisam imao nameru da izlazim i da nešto govorim o ovom zakonu. Smatram da je više stvar koja praktično uređuje jednu oblast u okviru delatnosti jednog ministarstva i čudi me, jasno je da ovde ima puno kolega koji žele inače da govore o putevima, kao jednoj vrlo važnoj stvari za našu zemlju, pa je čini mi se to više bio razlog za ovo što smo do sada čuli.
    Međutim, zaista više ne znam da li ikakvog smisla ima da se, ako se raspravlja o jednom ovakvom zakonu, istovremeno prelazi na savim drugo polje koje baš nikakve veze nema sa zakonom i da se onda cela diskusija, mada nam je to možda interesantnije, bilo bi možda dosadno, ali ne treba na početak odgovarati na takav način i pošto sam ja ovde prozvan i to u nekoliko različitih nivoa, prvo ja zaista nisam platio svoje mesto predsednika opštine.
    Ja sam od prvih ljudi koji su se 1990. godine uključili inače u naše političke promene, sa željom da napravimo višestranačje i da to višestranačje pomogne ovoj zemlji da stupi u red ostalih zemalja sveta i da pomoću višestranačja pokušamo, ne ovakvim svađama i ovakvim pričama, nego ozbiljnim radom da doprinesemo boljitku naše zemlje.
    Koliko smo u tome uspeli, žao mi je da mogu da konstatujem da su još uvek prisutne iste pojave i da nismo ozbiljno napredovali na tom polju.
    Što se tiče ove druge stvari, nekih mojih izjava, odnosno kako ministar kaže, inače žitelj moje opštine, da je pokraden i da je to uradio SPO i slično, vi znate kakav je bio izborni zakon i znate šta se sve dešavalo tih dana i meseci. On je u pet krugova učestvovao u tom nadmetanju sa svojim protivkandidatom, pobeđivao je on, pobeđivao je ovaj drugi i na kraju se završilo kako se završilo. U tome ja zaista ne mogu da budem arbitar, tu su arbitrirali sudovi, kao i u svim drugim situacijama. Znate i sami, bio je primenjen i lex specialis našeg predsednika. Prema tome, suditi o tome da li je više u pravu jedan ili drugi zaista je bilo teško. Ali, mislim da su preteške kvalifikacije povodom tog čina i ne odgovaraju ovom mestu. Mi ovde treba da razgovaramo o nekim drugim stvarima, a ne o takvim. Mislim da ovako gubimo vreme, treba da se bavimo ozbiljnim poslovima, ozbiljni smo ljudi. Mada može biti interesantno, učešće u tome i priča, ali mislim da to nije mesto da bi se na njemu ovako raspravljalo. Ja zaista na taj način ne želim, niti umem da razgovaram.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Ima reč narodni poslanik Dragan Todorović.
    ...
    Srpska radikalna stranka

    Dragan Todorović

    Ne treba puno ubeđivati, dovoljno je posmatrati gospodina Atanackovića i shvatiti u kakvom se teškom položaju on nalazi. Teško je priznati istinu. Ne zna šta je bilo, a predsednik je opštine, u kojoj su meni ukrali mandat. Ne zna kakvi su rezultati bili, kaže - pobeđivao je on, pobeđivao sam ja. Nije tačno. Dva puta su izbori poništeni, jedanput na žalbu Srpske radikalne stranke, drugi put na žalbu SPO, a tri puta, kada su se rezultati brojali, pobedio sam ja. I peti put, kada sam pobedio, žalili ste se sudu. I sudije, sa kojima ste vi uradili ono što ste uradili, doneli su takvu odluku kakvu su doneli.
    Ali, građani su rekli svoju reč. Najbolji primer za to može da vam posluže izbori 21. septembra, kada su građani glasali za republički parlament. Na tom biračkom mestu sva četiri puta od 21. septembra do 21. decembra Srpska radikalna stranka je ubedljivo pobeđivala. Prema tome, ako laže koza, ne lažu rezultati na izborima u septembru, oktobru i decembru.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Ima reč narodni poslanik Života Cvetković.

    Života Cvetković

    Socijalistička partija Srbije
    Poštovani poslanici, zaista smo danas u prilici, bez obzira na našu političku pripadnost, da damo punu podršku ovakvom zakonskom projektu. Zašto? Pa, svima nam je u interesu da dalje usavršavamo putnu mrežu, da dalje jačamo komunalnu infrastrukturu. Upravo Vlada na ovakav način stvara prostor, dajući novu ulogu i mesto Direkciji za puteve. To je interes svih naših građana, to je interes ove države i za to tu moramo biti apsolutno jedinstveni.
    Jedan broj poslanika danas je shvatio da se razgovara o izveštaju o radu i nastoji da minimizira rezultate, koji su postignuti poslednjih godina na ovom planu. Ako ovu vladu narodnog jedinstva treba za nešto pohvaliti, treba je pohvaliti za napore da se zaista promeni slika u našoj putnoj mreži. Niko ne tvrdi da imamo razvijenu putnu mrežu, ali je nesporno da je na tom planu urađeno više nego ikada, na čitavom prostoru Srbije od Horgoša do Dragaša radilo se na lokalnim, regionalnim, magistralnim putevima i auto-putu. Svuda tamo, gde je bilo inicijative i gde su građani bili na nogama i svuda tamo, gde su građani bili spremni da udružuju sredstva, njima se izlazilo u susret preko Direkcije za puteve, opštinske ili republičke i tako, naravno, treba da se ponašaju. Nigde nije bilo političkih kriterijuma što se tiče pripadnosti, svi smo bili u istoj poziciji.
    Zato plediram na vas da danas damo punu podršku ovakvom projektu. Nesporno je da možemo razgovarati i da možemo danas otvarati prostor za neke nove inicijative, kako da dođemo do novih izvora sredstava, da bi se još više radilo.
    Dakle, dajem punu podršku ovakvom zakonskom projektu, jer na ovaj način stvaramo uslove i ambijent da se nastave ovakve aktivnosti. Jer, kako Latini kažu: Via e vita, put je život. Hvala.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Za reč se javio ministar građevina, Dejan Kovačević.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Dejan Kovačević

    Poštovani predsedniče, poštovani narodni poslanici, želio bih da iznesem neke podatke, koji su interesantni za Skupštinu Srbije.
    Prvo, u Republici Srbiji imamo 17.000 kilometara regionalnih i magistralnih puteva. Imamo već izgrađenih 600 kilometara auto-puteva, odnosno na jednom delu su polu auto-putevi sa svim elementima auto-puta.
    Ove godine Vlada Republike Srbije donela program da 224 projekta gradi u Republici Srbiji. Praktično svi ti projekti su već u završnoj fazi i ulažu se sredstva i u lokalne, regionalne i magistralne puteve. Mogu da vam kažem da se u ovoj godini gradi na 48 magistralnih puteva, na 72 regionalna puta i 104 lokalna puta.
    U programu Vlade Republike Srbije predviđeno je da deo sredstava obezbede i opštine, naročito na lokalnim putevima.
    U ovom periodu, od kako je donet ovaj program u 1998. godini, urađeno je preko 300 kilometara lokalnih, regionalnih i magistralnih puteva, i to je sve organizovala Vlada Republike Srbije.
    Dalje, mogu da vam kažem da se grade auto-putevi. Do kraja ove godine završavamo 15,5 kilometara auto-puta, što nam je preostalo iz prošle godine od Subotice do granice sa Mađarskom i proširenje graničnog prelaza. Završava se deo obilaznice auto-puta sa velikim mostom preko Save kod Beograda od 16,8 kilometara i to će biti pušteno pre kraja godine. Gradimo 24 kilometra auto-puta kod Leskovca i 21 kilometar auto-puta od granice Makedonije prema Bujanovcu. Takođe je u izgradnji 5,6 kilometara auto-puta od Niša prema Bugarskoj granici. To je deonica Komnen-Prosek.
    Dalje, mogu da vam kažem da je Vlada Republike Srbije preduzela meru projektovanja izgradnje za iduću godinu. U završnoj fazi je generalni projekat auto-puta Beograd-Južni Jadran, deonica od 130 kilometara, koja se približava Čačku. U projektovanju je generalni projekt auto-puta od Niša prema bugarskoj granici i pripremljeni su svi elementi za davanje koncesije za izgradnju auto-puta od Niša prema makedonskoj granici.
    Prema tome, to su sve poslovi koji su urađeni u ovoj godini i koje Vlada Republike Srbije finansira, i to finansira iz sledećih izvora: jedan deo sredstava se naplaćuje kao putarina na putevima i to se koristi za izgradnju lokalnih puteva, i regionalnih i magistralnih i za održavanje puteva. Mogu da vam kažem da se svakog meseca ulaže 15 miliona dinara za održavanje puteva i predviđena su sredstva koja će se koristiti za održavanje u zimskom periodu - za uklanjanje snega i leda sa autoputeva, kao i sa svih drugih puteva koji su u Republici Srbiji.
    Vlada Republike Srbije je takođe donela jednu uredbu još krajem 1996. godine, gde se iz derivata nafte izdvajaju sredstva za izgradnju autoputeva. I ove godine, u maju, donela je odluku da se 25 para od prodatog benzina izdvaja za izgranju lokalnih, regionalnih i magistralnih puteva.
    Znači, to su sve izvori koji su korišćeni u ovoj godini.
    Ovde je neko pomenuo strane kredite. Mogu da vam kažem da ih je još 1991. godine suspendovala Evropska zajednica, one koje je dala Republici Srbiji. I sve što je građeno 1991. - autoputeva i ovih puteva u Republici Srbiji, kao i održavanje, to je sve finansirala Vlada Republike Srbije.
    Mogu da vam kažem da je naša transevropska magistrala već u toj fazi da mnogo bolje izgleda nego što je to slučaj kod mnogih drugih susednih zemalja, ali je tačno da smo imali nedovoljno sredstava koliko smo mi mogli da uradimo. Mi sada sa programom koji je Vlada usvojila da se ide u koncesiji želimo da privučemo koncesionara, gde bismo mu dali jednu deonicu. Normalno, tu treba Vlada da donese odluku, da usvoji koncesioni akt i da se raspiše međunarodna licitacija. I to je jedan vid privlačenja stranog kapitala. Mislim da svi ovi podaci dovoljno govore šta Vlada Republike Srbije preduzima.
    Dalje, moram da kažem nekoliko reči kako se određuje šta se radi i šta će se raditi. Direkcija za puteva angažuje Institut za puteve koji uradi jedan program na osnovu snimljenog stanja na terenu, oštećenog kolovoza i frekvencije saobraćaja na putu i na osnovu toga se donese program. Tačno je da mi imamo daleko više potreba nego što imamo finansijskih sredstava, ali na osnovu toga se izabere ono što mora da se gradi u dotičnoj godini.
    Mislim da neki pravci, kao što su magistralni i regionalni putevi, uvek su u prioritetu, jer je tu najveća frekvencija saobraćaja, ali moram da kažem da su i lokalni putevi takođe značajni za građane, pa i tu Vlada Republike Srbije pomaže maksimalno da se neki lokalni putevi ili poprave, ili izgrade, ili da se isprave neki elementi.
    Za sve ovo u ovoj godini Vlada Republike Srbije uložiće oko milijardu i trista miliona dinara iz ovih raznih izvora, bar tako očekujemo da će biti, na osnovu podataka koje imamo za deset meseci, jer su svi ovi prilivi realni i dolaze i koriste se za izgradnju ovih saobraćajnica.
    Normalno, iz tih sredstava se mora platiti projektovanje, mora se platiti eksproprijacija, mora se platiti opremanje saobraćajnica.
    Dalje, mislim da se takođe značajno ulaže i u rekonstrukciju i u izgradnju mostova. Srbija ima preko tri hiljade mostova, od kojih su neki napravljeni još i krajem prošlog veka. Prema tome, to jedan podatak koji može da koristi nekome ko želi da se udubi u ovu materiju.
    Moram da kažem sledeće, da putevi koji su dovedeni do grada su u nadležnosti Republike, a sve što je u gradu, što uključuje ulice itd., to je obaveza grada u pogledu održavanja tih saobraćajnica, njihove gradnje, rekonstrukcije itd. Vi ste videli koliko je u Beogradu urađeno, što je radila lokalna vlast, a i u drugim gradovima. Normalno, tu su još i drugi izvori sredstava.
    Želim da dodam da je prošle godine Fond za razvoj Republike Srbije uložio 81 milion maraka za izgradnju magistralnih, regionalnih i autoputeva u Republici Srbiji. To su sredstva koja su došla od Telekoma.
    Znači, Vlada Republike Srbije se prema svim građanima jednako odnosi. Ovo je stručna materija, pripremaju je stručni ljudi i instituti, projektanti, projekti koji su od značaja za Republiku rediguju se u državnoj revizionoj komisiji, koja je inače u okviru Ministarstva građevina.
    Prema tome, Vlada Republike Srbije vodi računa da se sve što treba da se uloži - uloži maksimalno profesionalno, da za određenu sumu para dobijemo što više kilometara autoputeva. Potrebe su sigurno veće, ali moramo imati u vidu i situaciju u kojoj se nalazimo.