DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 18.11.1998.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

18.11.1998

Sednicu je otvorio: Dragan Tomić

Sednica je trajala od 10:25 do 14:55

  • TAGOVI

  • Druga sednica Drugog redovnog zasedanja (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o načinu i uslovima priznavanja prava i vraćanju zemljišta koje je prešlo u društvenu svojinu (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o načinu i uslovima priznavanja prava i vraćanju zemljišta koje je prešlo u društvenu svojinu (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o putevima (načela) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o putevima (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o putevima (pojedinosti) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (načela) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o samostalnom obavljanju umetničke ili druge delatnosti u oblasti kulture (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o samostalnom obavljanju umetničke ili druge delatnosti u oblasti kulture (načela) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o samostalnom obavljanju umetničke ili druge delatnosti u oblasti kulture (pojedinosti) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (pojedinosti) (1998) Glasanje o predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o prestanku važenja Zakona o advokaturi i službi pravne pomoći (načela) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o prestanku važenja Zakona o advokaturi i službi pravne pomoći (u celini) (1998)
  • Predlog odluke o utvrđivanju arhivske građe od izuzetnog značaja koja se čuva u arhivima (jedinstveni pretres) (1998)
  • Predlog zakona o prestanku važenja Zakona o advokaturi i službi pravne pomoći (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova odbora Narodne skupštine (jedinstveni pretres) (1998)
  • Glasanje o predlogu odluke o utvrđivanju arhivske građe od izuzetnog značaja koja se čuva u arhivima (jedinstveni pretres) (1998)
  • Poslanička pitanja (1998)
  • Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova odbora Narodne skupštine (jedinstveni pretres) (1998)
  • OBRAĆANJA

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Ima reč narodni poslanik Dragan Todorović.
    ...
    Srpska radikalna stranka

    Dragan Todorović

    Ne treba puno ubeđivati, dovoljno je posmatrati gospodina Atanackovića i shvatiti u kakvom se teškom položaju on nalazi. Teško je priznati istinu. Ne zna šta je bilo, a predsednik je opštine, u kojoj su meni ukrali mandat. Ne zna kakvi su rezultati bili, kaže - pobeđivao je on, pobeđivao sam ja. Nije tačno. Dva puta su izbori poništeni, jedanput na žalbu Srpske radikalne stranke, drugi put na žalbu SPO, a tri puta, kada su se rezultati brojali, pobedio sam ja. I peti put, kada sam pobedio, žalili ste se sudu. I sudije, sa kojima ste vi uradili ono što ste uradili, doneli su takvu odluku kakvu su doneli.
    Ali, građani su rekli svoju reč. Najbolji primer za to može da vam posluže izbori 21. septembra, kada su građani glasali za republički parlament. Na tom biračkom mestu sva četiri puta od 21. septembra do 21. decembra Srpska radikalna stranka je ubedljivo pobeđivala. Prema tome, ako laže koza, ne lažu rezultati na izborima u septembru, oktobru i decembru.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Ima reč narodni poslanik Života Cvetković.

    Života Cvetković

    Socijalistička partija Srbije
    Poštovani poslanici, zaista smo danas u prilici, bez obzira na našu političku pripadnost, da damo punu podršku ovakvom zakonskom projektu. Zašto? Pa, svima nam je u interesu da dalje usavršavamo putnu mrežu, da dalje jačamo komunalnu infrastrukturu. Upravo Vlada na ovakav način stvara prostor, dajući novu ulogu i mesto Direkciji za puteve. To je interes svih naših građana, to je interes ove države i za to tu moramo biti apsolutno jedinstveni.
    Jedan broj poslanika danas je shvatio da se razgovara o izveštaju o radu i nastoji da minimizira rezultate, koji su postignuti poslednjih godina na ovom planu. Ako ovu vladu narodnog jedinstva treba za nešto pohvaliti, treba je pohvaliti za napore da se zaista promeni slika u našoj putnoj mreži. Niko ne tvrdi da imamo razvijenu putnu mrežu, ali je nesporno da je na tom planu urađeno više nego ikada, na čitavom prostoru Srbije od Horgoša do Dragaša radilo se na lokalnim, regionalnim, magistralnim putevima i auto-putu. Svuda tamo, gde je bilo inicijative i gde su građani bili na nogama i svuda tamo, gde su građani bili spremni da udružuju sredstva, njima se izlazilo u susret preko Direkcije za puteve, opštinske ili republičke i tako, naravno, treba da se ponašaju. Nigde nije bilo političkih kriterijuma što se tiče pripadnosti, svi smo bili u istoj poziciji.
    Zato plediram na vas da danas damo punu podršku ovakvom projektu. Nesporno je da možemo razgovarati i da možemo danas otvarati prostor za neke nove inicijative, kako da dođemo do novih izvora sredstava, da bi se još više radilo.
    Dakle, dajem punu podršku ovakvom zakonskom projektu, jer na ovaj način stvaramo uslove i ambijent da se nastave ovakve aktivnosti. Jer, kako Latini kažu: Via e vita, put je život. Hvala.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Za reč se javio ministar građevina, Dejan Kovačević.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Dejan Kovačević

    Poštovani predsedniče, poštovani narodni poslanici, želio bih da iznesem neke podatke, koji su interesantni za Skupštinu Srbije.
    Prvo, u Republici Srbiji imamo 17.000 kilometara regionalnih i magistralnih puteva. Imamo već izgrađenih 600 kilometara auto-puteva, odnosno na jednom delu su polu auto-putevi sa svim elementima auto-puta.
    Ove godine Vlada Republike Srbije donela program da 224 projekta gradi u Republici Srbiji. Praktično svi ti projekti su već u završnoj fazi i ulažu se sredstva i u lokalne, regionalne i magistralne puteve. Mogu da vam kažem da se u ovoj godini gradi na 48 magistralnih puteva, na 72 regionalna puta i 104 lokalna puta.
    U programu Vlade Republike Srbije predviđeno je da deo sredstava obezbede i opštine, naročito na lokalnim putevima.
    U ovom periodu, od kako je donet ovaj program u 1998. godini, urađeno je preko 300 kilometara lokalnih, regionalnih i magistralnih puteva, i to je sve organizovala Vlada Republike Srbije.
    Dalje, mogu da vam kažem da se grade auto-putevi. Do kraja ove godine završavamo 15,5 kilometara auto-puta, što nam je preostalo iz prošle godine od Subotice do granice sa Mađarskom i proširenje graničnog prelaza. Završava se deo obilaznice auto-puta sa velikim mostom preko Save kod Beograda od 16,8 kilometara i to će biti pušteno pre kraja godine. Gradimo 24 kilometra auto-puta kod Leskovca i 21 kilometar auto-puta od granice Makedonije prema Bujanovcu. Takođe je u izgradnji 5,6 kilometara auto-puta od Niša prema Bugarskoj granici. To je deonica Komnen-Prosek.
    Dalje, mogu da vam kažem da je Vlada Republike Srbije preduzela meru projektovanja izgradnje za iduću godinu. U završnoj fazi je generalni projekat auto-puta Beograd-Južni Jadran, deonica od 130 kilometara, koja se približava Čačku. U projektovanju je generalni projekt auto-puta od Niša prema bugarskoj granici i pripremljeni su svi elementi za davanje koncesije za izgradnju auto-puta od Niša prema makedonskoj granici.
    Prema tome, to su sve poslovi koji su urađeni u ovoj godini i koje Vlada Republike Srbije finansira, i to finansira iz sledećih izvora: jedan deo sredstava se naplaćuje kao putarina na putevima i to se koristi za izgradnju lokalnih puteva, i regionalnih i magistralnih i za održavanje puteva. Mogu da vam kažem da se svakog meseca ulaže 15 miliona dinara za održavanje puteva i predviđena su sredstva koja će se koristiti za održavanje u zimskom periodu - za uklanjanje snega i leda sa autoputeva, kao i sa svih drugih puteva koji su u Republici Srbiji.
    Vlada Republike Srbije je takođe donela jednu uredbu još krajem 1996. godine, gde se iz derivata nafte izdvajaju sredstva za izgradnju autoputeva. I ove godine, u maju, donela je odluku da se 25 para od prodatog benzina izdvaja za izgranju lokalnih, regionalnih i magistralnih puteva.
    Znači, to su sve izvori koji su korišćeni u ovoj godini.
    Ovde je neko pomenuo strane kredite. Mogu da vam kažem da ih je još 1991. godine suspendovala Evropska zajednica, one koje je dala Republici Srbiji. I sve što je građeno 1991. - autoputeva i ovih puteva u Republici Srbiji, kao i održavanje, to je sve finansirala Vlada Republike Srbije.
    Mogu da vam kažem da je naša transevropska magistrala već u toj fazi da mnogo bolje izgleda nego što je to slučaj kod mnogih drugih susednih zemalja, ali je tačno da smo imali nedovoljno sredstava koliko smo mi mogli da uradimo. Mi sada sa programom koji je Vlada usvojila da se ide u koncesiji želimo da privučemo koncesionara, gde bismo mu dali jednu deonicu. Normalno, tu treba Vlada da donese odluku, da usvoji koncesioni akt i da se raspiše međunarodna licitacija. I to je jedan vid privlačenja stranog kapitala. Mislim da svi ovi podaci dovoljno govore šta Vlada Republike Srbije preduzima.
    Dalje, moram da kažem nekoliko reči kako se određuje šta se radi i šta će se raditi. Direkcija za puteva angažuje Institut za puteve koji uradi jedan program na osnovu snimljenog stanja na terenu, oštećenog kolovoza i frekvencije saobraćaja na putu i na osnovu toga se donese program. Tačno je da mi imamo daleko više potreba nego što imamo finansijskih sredstava, ali na osnovu toga se izabere ono što mora da se gradi u dotičnoj godini.
    Mislim da neki pravci, kao što su magistralni i regionalni putevi, uvek su u prioritetu, jer je tu najveća frekvencija saobraćaja, ali moram da kažem da su i lokalni putevi takođe značajni za građane, pa i tu Vlada Republike Srbije pomaže maksimalno da se neki lokalni putevi ili poprave, ili izgrade, ili da se isprave neki elementi.
    Za sve ovo u ovoj godini Vlada Republike Srbije uložiće oko milijardu i trista miliona dinara iz ovih raznih izvora, bar tako očekujemo da će biti, na osnovu podataka koje imamo za deset meseci, jer su svi ovi prilivi realni i dolaze i koriste se za izgradnju ovih saobraćajnica.
    Normalno, iz tih sredstava se mora platiti projektovanje, mora se platiti eksproprijacija, mora se platiti opremanje saobraćajnica.
    Dalje, mislim da se takođe značajno ulaže i u rekonstrukciju i u izgradnju mostova. Srbija ima preko tri hiljade mostova, od kojih su neki napravljeni još i krajem prošlog veka. Prema tome, to jedan podatak koji može da koristi nekome ko želi da se udubi u ovu materiju.
    Moram da kažem sledeće, da putevi koji su dovedeni do grada su u nadležnosti Republike, a sve što je u gradu, što uključuje ulice itd., to je obaveza grada u pogledu održavanja tih saobraćajnica, njihove gradnje, rekonstrukcije itd. Vi ste videli koliko je u Beogradu urađeno, što je radila lokalna vlast, a i u drugim gradovima. Normalno, tu su još i drugi izvori sredstava.
    Želim da dodam da je prošle godine Fond za razvoj Republike Srbije uložio 81 milion maraka za izgradnju magistralnih, regionalnih i autoputeva u Republici Srbiji. To su sredstva koja su došla od Telekoma.
    Znači, Vlada Republike Srbije se prema svim građanima jednako odnosi. Ovo je stručna materija, pripremaju je stručni ljudi i instituti, projektanti, projekti koji su od značaja za Republiku rediguju se u državnoj revizionoj komisiji, koja je inače u okviru Ministarstva građevina.
    Prema tome, Vlada Republike Srbije vodi računa da se sve što treba da se uloži - uloži maksimalno profesionalno, da za određenu sumu para dobijemo što više kilometara autoputeva. Potrebe su sigurno veće, ali moramo imati u vidu i situaciju u kojoj se nalazimo.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Ima reč narodni poslanik Milan Miković, šef poslaničkog kluba Srpskog pokreta obnove.

    Milan Miković

    Gospodine predsedniče, dame i gospodo, ja sam se javio pre gospodina Cvetkovića, a njemu ste dali reč iako imam pravo po Poslovniku da odmah dobijem reč, ali vam ne zameram, ne mislim da ste to namerno učinili, ali hteo bih da na neke stvari ukažem i u vezi ovog zakona i u vezi svega ovoga što je rečeno, posebno prethodno od gospodina ministra.
    Gospodin ministar kaže da je Vlada finansirala ovo, i ovo, i ovo. Svi smo mi finansirali. Vlada nema svoje pare. Vlada, na osnovu ovlašćenja, raspolaže parama svih nas. Prema tome, svi putevi i sve drugo što se radi sve je to ulaganje svih nas i nemojmo da stvaramo utisak da Vlada ima i neke druge pare sa kojima može nešto da radi. Prema tome, svako od nas želi da bude ponosan da je i on učestvovao u gradnji i ovog puta i svega drugog što se radi. To je prva stvar.
    Druga stvar o kojoj bih hteo da se izjasnim, interesantna je stvar, ne da danas raspravljamo, nego i o situaciji i o izgradnji puteva i o svemu ovome. Danas smo, međutim, ograničeni - ili treba da budemo ograničeni - sa onim što je na dnevnom redu. Da li u tom pogledu ima ili nema nekih primedaba, da li je baš sve tako dobro kao što je ovde prikazano, da li je ovaj projekat mogao da bude bolji i da li u ovom projektu ima i nekih stvari koje su očigledno promakle u prvom trenutku, a koje ne bi smele takve da ostanu.
    Uzmite član 47. dosadašnjih propisa, a kod nas se radi o članu 5. ovog zakona. Tu je izmenjen stav 1., gde je izbrisano da se održavanje, zaštita i izgradnja puteva vrši na osnovu dugoročnih i srednjoročnih programa razvoja i Vlada je objasnila da neće više biti dugoročnih programa razvoja, o čemu može da bude reči - da li je to dobro ili nije dobro, da li treba i u izgradnji puteva da postoje dugoročni planovi razvoja. Prema tome, to je tema o kojoj može da bude govora, ali niste predložili da se ispred poslednje tri reči, gde se spominje direkcija za puteve napiše "Republička", jer tako smo je prekrstili i to joj je ime, to joj je naziv i mislim da je sa formalne strane to jedan propust koji bi trebao da se ispravi, jer je na svim drugim mestima gde je postojala direkcija to izmenjeno. To je jedna stvar.
    Druga stvar u vezi ovog člana je nešto našta treba da se ukaže. Do sada je postojeća direkcija, koja će sada biti Republička direkcija, donosila dugoročni plan, koga neće biti, i srednjoročni program održavanja, zaštite i svega ostalog, a na iste je davala saglasnost Narodna skupština. Ovim predlogom zakona Narodna skupština nema tu svoju ingerenciju, nema to svoje ovlašćenje, izbrisano je da Narodna skupština daje saglasnost na srednjoročni plan, ili srednjoročni program, koji će ostati. To je činjenica koja postoji, treba da navedemo, odnosno da registrujemo, da li je to dobro ili nije dobro. To je druga stvar i o tome možemo da raspravljamo, ali to je nesumnjiva stvar koja ovde postoji.
    U članu 5. vi ste rekli - Republička direcija za puteve donosi srednjoročni program izgradnje i rekonstrukcije, održavanje itd. i godišnji program radova na održavanju, zaštiti i svega toga uz saglasnost Vlade Republike Srbije.
    Da li samo godišnji program zahteva saglasnost ili i srednjoročni? Mislim da bi to moralo da bude jasno, ali smo dobili obaveštenje kako će to biti i na koji način, pa mislim da je za sve nas od značaja.
    Razlozi zbog kojih ste govorili ili predlagali da se uvede Republička direkcija za puteve, bolje reći ceo taj sistem za razliku od dosadašnje direkcije, ima jedan broj sigurno dobrih argumenata. To je ono zbog čega smo rekli da je deo koji treba podržati u ovom zakonu, jer može biti kontrola nad jednom republičkom direkcijom koja ima ovakvu samostalnost, za razliku od onoga gde je ta direkcija bila u okviru Ministarstva i zaklonjena tim ministarstvom i mogućnošću kontrole nad tim stvarima.
    Ukazao bih još na jednu stvar. Srednjoročni plan donosi se uz saglasnost Vlade. Međutim, u one tri tačke koje se pominju u članu 51b tu se govori o nečem drugom. Isto se to donosi uz saglasnost Vlade po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja. Razume se kako će Vlada drukčije i da odlučuje ako prethodno njeno ministarstvo na neki način nije dalo svoje mišljenje. Ono je jedino kvalifikovano da daje to svoje mišljenje Vladi.
    To su odnosi između jednog ministarstva i Vlade i njima nije mesto u ovom zakonu. To su razlozi stručne i tehničke prirode, na nekim mestima i suštinske, ono o ulozi Narodne skupštine zbog kojih sam smatrao da je potrebno ovog trenutka ovde da ukažem i mislim da morate da imate poverenje, zatim ono što je najvažnije i prvo da nam date vremena da svaki put kada se donosi zakon da možemo i da ga pročitamo i uporedimo, da nam date pun tekst propisa koji se menjaju, ne samo jednu tačku nego kompletan spisak članova i problema o kojima se radi i u jednoj takvoj situaciji i samo u takvoj situaciji moći ćemo da ispunimo naše obaveze da kada donosimo zakone da budu bolji od onih ranijih.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Ima reč narodni poslanik Snežana Bajović.

    Snežana Bajović

    Poštovani narodni poslanici, gospodine predsedniče, ja sam poslanik Srpskog pokreta obnove. Evo šta mene muči, a što muči i narod, građane naše zemlje, koji žive u ovoj zemlji, koji drugu zemlju nemaju. Ovo veliko nejedinstvo i svađe su veliki problem. Verujte ljudi, verujte drage moje kolege da je naša zemlja u velikoj krizi. Na dnevnom redu je Zakon o putevima i kada je u pitanju ta oblast, kada je u pitanju putna mreža u našoj zemlji, ne mogu da kažem da je idealna, da je dobra, da su planovi razvoja dobri, jer postoje putevi koji su totalno neprohodni u našoj zemlji. A vi razmislite o kojim se putevima radi. Postoje putevi koji su delimično prohodni, postoje putevi koji su ruinirani, putevi koji su izgrađeni pre više godina, a danas preko njih ne može da se prođe.
    Jedan od glavnih razloga, čini mi se, možda glavnih, možda neću biti u pravu, jer se neko neće složiti sa mnom, saobraćajnih nesreća je stanje na putevima. Ono što ovaj zakon predviđa, a što se meni ne sviđa, a to je što je zapostavljena uloga narodnog poslanika. (smeh) Vi možete da se smejete dragi moji narodni poslanici, ali u saradnji sa narodnim poslanicima koji predstavljaju narod, jer narod govori poslanicima misleći da će poslanik da iznese sve njegove muke pred Skupštinom, da bi Vlada pomogla razrešavanju tih problema. Međutim, vi ste te probleme u ovom zakonu zapostavili. Bilo bi najbolje da se, u saradnji sa opštinama i sa predlozima narodnih poslanika, u Zakon unese jedan član pošto je katastrofa na našim putevima, da je situacija stvarno katastrofalna na putevima i da se prema tome formira jedna komisija koja bi izašla na teren i da snimi sve puteve i da posle popravki puteva koji su najugroženiji, bez obzira u kom se delu naše zemlje nalaze, da to konstatuje radi intervencije. Možete vi koji mi dobacujete da se ljutite koliko god hoćete, ali kad budete otišli kući i kada dobro razmislite videćete da sam u potpunosti u pravu. Prođite putevima pa ćete videti i u kakvoj su situaciji ti naši putevi. Videćete da su nam putevi, prvo, neobeleženi i to već izgrađeni putevi. Videćete na putevima saobraćajne nesreće mnogo veće, a razloge zbog neobeleženosti puteva i nesavesnog rada u lošim klimatskim uslovima od strane službe koja treba da održava puteve. Pre svega, ako se radi u sezonskim uslovima reč je o posipanju solju. Skoro je došlo do nesreće, ali hvala bogu, lepo se završila jer niko nije stradao. Sada je na brani Moravskog mosta zbog neblagovremenog obezbeđenja i posipanja mosta solju žena uletela u Moravu.
    Sa druge strane, regionalni put Požarevac - Svilajnac je katastrofalan. Regionalni put Petrovac - Velika Plana je isto tako u katastrofalnom položaju.