PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 07.10.2004.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

07.10.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 11:15 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Srpska narodna partija

Jovan Palalić

Demokratska stranka Srbije
Dame i gospodo narodni poslanici, želim da na početku ove diskusije o Predlogu rezolucije o pridruživanju Evropskoj uniji istaknem značaj činjenice da se pred Narodnom skupštinom Republike Srbije raspravlja o pridruživanju Srbije Evropskoj uniji.
Imali smo u prethodnom periodu situaciju da se kroz radnu grupu, kroz unapređeni stalni dijalog na nivou administrativnih organa Republike Srbije i predstavnika evropske administracije raspravlja o pitanjima o pridruživanju Evropskoj uniji, merama koje je potrebno da učini državna zajednica i Republika Srbija.
Upravo činjenica da se posle donošenja Ustavne povelje državne zajednice Srbije i Crne Gore veliki deo oblasti kojima je potrebno usaglašavanje i implementacija prava Evropske unije našao u nadležnosti Republike Srbije, ukazuje na značaj i na činjenicu da je potrebno pred najvišim i najvažnijim organom kao što je Narodna skupština raspraviti o ovom strateškom pitanju i budućnosti naše Republike.
Predlogom ove rezolucije Narodna skupština dobija aktivnu ulogu. Prvi put dobija aktivnu ulogu kada je u pitanju opredeljenje naše države. Upravo je u tom smislu potrebno podržati ovu raspravu bez obzira na to na koji način se posmatra put evropskih integracija.
Bez obzira na činjenicu što, nažalost, predložena rezolucija neće biti usvojena jednoglasno, mislim da je kvalitet diskusije koja je vođena juče i danas pred Narodnom skupštinom upravo to što su sve poslaničke grupe, sve političke stranke u ovom parlamentu jasno poslale poruku i izrazile svoj stav da jesu za evropske integracije. Uglavnom su se složile sa činjenicom da je potrebno da se prihvati i kasnije primeni komunitarno pravo Evropske unije. Mislim da je to najvažniji zadatak koji u narednom periodu stoji pred Narodnom skupštinom i pred svima nama kao narodnim poslanicima.
Oko tog pitanja, oko činjenice na koji način da sve ono što čini tekovinu evropskog prava ugradimo u naše nacionalno zakonodavstvo, i time evropske vrednosti, može nas objediniti i povesti ka konačnom konsenzusu, možda nekom budućem dokumentu i tekstu neke rezolucije oko koga ćemo se svi zajedno složiti. Opet ponavljam, mislim da jeste ponuđeni tekst, ovaj sada o kojem raspravljamo, takav da bi sve političke stranke za njega morale glasati.
Naravno, za žaljenje jeste to što prethodnih godina nije pokušano da se uspostavi politički konsenzus oko jednog pitanja, bez obzira na činjenicu da se o evropskim integracijama vodilo dosta razgovora kroz radnu grupu i kroz unapređeni stalni dijalog, raspravljalo o merama koje su potrebne da Srbija preduzme.
Ali pred Narodnom skupštinom nije pokušan konsenzus i mislim da je ovaj saziv Skupštine u tom smislu učinio veliki napredak i da je ovo jedan prvi korak ka tom političkom konsenzusu i oko dogovora oko generalnog kursa budućeg razvoja Srbije.
Naravno da ta priča o evropskim integracijama ne ostane samo na nivou deklaracije, nego da se pristupi jednom ozbiljnom i operativnom poslu potrebno je sagledati u kakvom stanju se nalaze naše institucije, naš politički i pravni sistem, a gledano iz lupe kopenhagenških kriterijuma ili onog 31 uslova koji su pobrojani u tzv. "Beloj knjizi" kada je u pitanju usaglašavanje sa unutrašnjim tržištem Evropske unije.
Ne može se reći da u prethodnom periodu nije po tom pitanju činjeno ništa. Baš u ovo sazivu Narodne skupštine usvojeni su neki zakoni koji u dobroj meri ispunjavaju deo uslova koji se traži od države koja želi da se priključi Evropskoj uniji kada je u pitanju taj 31 uslov.
Bilo koju oblast da uzmemo, ako uzmemo činjenicu javnih službi, mi smo imali situaciju da je usvojen Zakon o javnim nabavkama, da je upravo u ovom sazivu Narodne skupštine taj zakon popravljen, da je popravljen u delu koji se odnosi na pritužbe o procesu javnih nabavki.
U tom delu je zadovoljen onaj deo koji se traži - da konkurentnost pri dobijanju javnih poslova bude jedno od opredeljenja, a da ne govorim kada je u pitanju kompanijsko pravo da je donet Zakon o privrednim registrima, o Agenciji za privredne registre, a u pripremi je i Zakon o privrednim društvima. Donet je Zakon o stečajnom postupku. Donet je novi Zakon o osiguranju, kao i niz drugih zakona koji su u setu propisa čije je donošenje traženo da bi se ispunili ti uslovi, donet je u ovom sazivu parlamenta.
Naravno, da bi se u potpunosti uspostavila dinamika celog toka pridruživanja, koja ne može da bude nagla, ne možemo kompletno komunitarno pravo da prihvatimo, jer stanje u našem društvu, stanje u našem političkom sistemu nije takvo da može da ga prihvati, pa je potrebno ono što se traži ovim predlogom rezolucije, a to je donošenje nacionalne strategije za pridruživanje Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji.
Upravo će se kroz tu nacionalnu strategiju videti ta dinamika donošenja propisa i usaglašavanje i harmonizacija sa komunitarnim pravom, kako bi naša privreda, koja je u teškoj situaciji, uspela da izdrži i da se prilagodi tom stepenu liberalizacije i tim ekonomskim slobodama. Ovde su spomenute tačno četiri ekonomske slobode, kojima mora da se prilagodi da bi mogla da opstane.
Kada su u pitanju kriterijumi, imamo situaciju da onaj osnovni uslov, koji se njima traži, politički i pravni, koji nismo uspeli da ispunimo, a prilika je da se u narednom periodu oko toga, kada već svi jesmo za evropske integracije, postigne konsenzus, jeste donošenje novog ustava Srbije.
Upravo novi ustav Srbije treba da bude ne samo to što ćemo se oko njega svi okupiti i zajedno ga doneti, nego izvor svih pravnih normi, novih pravnih normi, novih stabilnih institucija, koje će efikasno da rešavaju o pravima, obavezama i odgovornostima i koji će zadovoljiti te kriterijume.
Kada je u pitanju kriterijum koji se odnosi na tržište i stanje naše privrede, tu je situacija mnogo složenija, jer ti kriterijumi traže da naša preduzeća izdrže pritisak konkurentnosti, kada jednog dana budu deo jedinstvenog tržišta Evropske unije.
Bojim se da je pitanje konkurencije jedno od najvažnijih pitanja, koje se tiče naše privrede, i na tom polju je neophodno mnogo toga uraditi. Naša preduzeća, pored toga što imaju loš menadžment, što su nekonkurentna i u cenama i u kvalitetu, što nemaju dovoljne razvojne programe, opterećena su velikim socijalnim problemima, nisu ozbiljno pristupila pitanju jačanja svoje konkurentnosti i marketinga.
U prethodnom periodu je nešto učinjeno kada je u pitanju jačanje konkurentnosti naše privrede, ali to je jedan od prioriteta koji se mora u narednom periodu učiniti.
Činjenica da mi ovom rezolucijom donosimo jasnu odluku da prioritet u radu Narodne skupštine u narednom periodu bude usaglašavanje naših propisa sa propisima Evropske unije, izgradnja institucija koje su kompatibilne sa onim što se traži od nas i uvođenje takvih procedura kojima će se postići efikasnost u donošenju propisa, a i obavezujemo Vladu Republike Srbije da izradi nacionalnu strategiju za to, jeste nešto što ovu narodnu skupštinu stavlja u centar pažnje kada su u pitanju evropske integracije i povećava odgovornost svih nas i prema građanima koji zaista u velikoj meri žele da Srbija jednog dana postane deo Evropske unije, a i da pojačaju kontrolni mehanizam prema Vladi Republike Srbije.
U tom smislu narodni poslanici DSS-a, koji će glasati za ovu rezoluciju, uzeće veoma aktivno učešće u narednom periodu, posle usvajanja ove rezolucije, u postupku usaglašavanja našeg prava sa komunitarim pravom Evropske unije i time doprineti da se proces integracija poboljša i ubrza i da jednog dana Srbija postane i ostvari svoj cilj koji je zacrtan Ustavnom poveljom, da postane deo Evropske unije. Hvala.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić, a neka se pripremi Goran Jakšić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Smatram da je dobro što je ova tačka uvršćena u dnevni red, jer je krajnje vreme da javnost u Srbiji dođe u situaciju da primeti, možda malu, a možda i onu suštinsku razliku u političkim stavovima između političkih stranaka, a ta razlika je potrebna, odnosno potrebno je da se utvrdi ta razlika da bi se videlo na kojoj strani se nalaze iluzije, a na kojoj strani se nalaze činjenice i realno sagledavanje našeg položaja, naše perspektive i naše budućnosti.

Zbunjujuće deluje za javnost kada predstavnici onih političkih stranaka, koji podržavaju ovakvu rezoluciju, u ovom tekstu, pričaju i iznose stavove o Evropskoj uniji i tako prostiru jednu iluziju, jednu lažnu sliku o nečemu što nas čeka tu, samo preko puta, jedan korak je potreban, jer i ono što su napisali u ovom predlogu rezolucije je u suprotnosti ne samo sa evropskim standardima nego i sa osnovnim dokumentima Evropske unije, gde navodno žele da vode ovu republiku.

Krenuću redom da analiziram Predlog ove rezolucije, ali moram na početku da iznesem stav da ova materija, na način kako je izneta u ovom predlogu, treba da bude deklaracija, deklaracija Narodne skupštine Republike Srbije u kojoj se iznosi stav Republike Srbije kao države članice državne zajednice Srbije i Crne Gore.

Bilo da je u pitanju neka druga forma, naziv ili oblik akta kojim se jasnije izražava to opredeljenje, to je ipak u nadležnosti Skupštine Srbije i Crne Gore. Neke formulacije u Predlogu rezolucije su u očiglednoj suprotnosti sa onim što ste napisali u Ustavnoj povelji. Ustavna povelja sadrži nekoliko teških propusta. Jedan od tih je što je u jednom članu data definicija puta i cilja kome državna zajednica teži. Državna zajednica nije ni konfederacija, ni federacija, ni savez, ona je u formalno-pravnom smislu - ništa, apsolutno ništa.

Ako se krene ovom logikom koja je bila prisutna kod predlagača ove rezolucije, onda mora da se primeti da se u prvom stavu preambule kaže ''potvrđujući privrženost Republike Srbije izgradnji demokratskog društva''. Demokratsko društvo je termin koji koriste pojedini novinari, a u većini slučajeva neznalice. Demokratsko društvo republikanskog oblika je iznošenje istih pojmova na nekoliko načina.

Očigledno je da onaj ko je pisao tekst ove rezolucije ne zna elementarne stvari. Ne zna šta je to oblik države; šta je to oblik društvenog uređenja; šta bi to moglo da bude obeležje spoljne politike neke države, ne zna šta je politička komponenta uređenja jedne države. Ne zna šta je oblik državnog uređenja, a ne zna ni šta bi mogao da bude motiv integrisanja neke države prema nekoj asocijaciji.

Tako, ovaj tekst sadrži nešto što lingvista i čovek koji se malo razume u ove termine, koji se bavi spoljnom politikom, jednostavno može samo da pocepa, ili da kaže - molim vas, ovo je neuspeli politički pamflet. U tom maniru je sastavljen ovaj predlog dokumenta.

On u stvari ništa ne znači. Skup nejasnih i protivrečnih pojmova, a to se potvrđuje, rasipanjem iluzija sa ove govornice o jednom jedinom putu bez alternative i još nekim drugim otrcanim floskulama koje slušamo već 15 godina na političkoj sceni Srbije. Vidite, u tom prvom stavu se kaže ''kao i izgradnji delotvornih državnih institucija''.

Termin - institucija postoji u Ustavnoj povelji, da bi izrazio da to što su Veće ministara i ta ministarstva tamo, nisu ni državni organi, oni su srozani ispod tog nivoa, ali šta znači ovo - delotvorni? Toga nema, verovatno je neko, pretpostavljam, dobronameran mislio na unapređenje rada državnih organa i organizacija i recimo do postizanja nivoa koji je potreban za ravnopravno i punopravno pristupanje Evropskoj uniji.

To bi bila jedna formulacija koja bi verovatno bila prihvatljiva za sve političke stranke koje su zastupljene u Narodnoj skupštini. Ovako, delotvornih državnih institucija, ja mislim da onaj ko je pisao, ne zna šta je napisao.

U drugom stavu – ''potvrđujući punu opredeljenost Republike Srbije za sprovođenje Ustavne povelje''. Molim vas, na ovaj način mi kažemo, kao ne verujemo u Ustavnu povelju državne zajednice, pa moramo da se zaklinjemo ponovo da ćemo biti opredeljeni. Juče je bio potpredsednik Vlade koji je u vreme usvajanja Beogradskog sporazuma, to je ono kada je Solana zavrtao ruke, potpisao Beogradski sporazum i dva minuta posle postavljenog potpisa pred TV kamerama rekao, ja ne znam šta sam ovo potpisa.

Dakle, svi su počeli posle da poništavaju taj dokument i kao rezultat poništavanja i inaćenja dobili smo Ustavnu povelju koja je ništa. Sada se predlagači ovog akta zalažu da nas ubede da treba ponovo da se zakunemo da ćemo da primenjujemo Ustavnu povelju. To verovatno ne sme da stoji u jednom dokumentu, ali ovo – ''odlučno zalaganje i za izgradnju funkcionalne državne zajednice'', u kom smislu je upotrebljena reč - funkcionalne? Da li u smislu da državna zajednica treba da dobije neke funkcije, da su male ove funkcije koje postoje uređene Ustavnom poveljom, da li ovo treba da znači da napokon državna zajednica počinje da ispunjava svoje obaveze po Ustavnoj povelji ili možda znači nešto treće?

Znači, predlagač nas dovodi u jednu situaciju, to je jedna iluzija, jedna floskula, verovatno se čitalo u nekom dokumentu Evropske unije, pa onda malo odavde, malo odande, pa miks i taj miks je ništa.

U trećem stavu kaže se ''uzimajući kao polaznu osnovu jasno izraženo opredeljene građana Srbije''. Dakle, jasno opredeljenje građana Srbije se manifestuje na nekom referendumu, jer je to samo jasno.

Ono opredeljenje građana Srbije koje dolazi preko stavova političkih stranaka za koje su građani glasali je posebno, pa ne može biti jasno.

Ali ako se ima u vidu da zbog nepoštovanja izborne volje građana mi nemamo Vladu koja odražava izbornu volju građana, onda zašto nas čudi da su građani potpuno svesni da njihov glas u političkom životu Srbije ništa ne znači, pa jednostavno tiho bojkotuju izbore, pa verovatno na sledećim izborima možda neće ni 80% građana da izađe na izbore, pa kako će onda neko na bazi 20% birača koji su izašli da kaže - to je jasno opredeljenje građana.

Dalje, u tom istom stavu se navodi ''ostvareni politički konsenzus o pristupanju Republike Srbije''. Vidite, čak se ne kaže državne zajednice, nego Republike Srbije. Zato sam na početku rekao da je ovo materija koja treba da se uredi deklaracijom kojom se izražava politički stav, ali uvek pri izražavanju tog političkog stava mora da se navede da kroz i preko državne zajednice, Republika Srbija izražava svoju spremnost. Toga nema ovde, a ovo su pretpostavljam radili ljudi koji su na neki način učestvovali u onoj kreaturi Ustavne povelje.

Vidite, tu se kaže, ''političkim konsenzusom o pristupanju Republike Srbije''. Slažem se, postoji politički konsenzus, skoro sve političke stranke jesu za to približavanje, ali da li na ovaj način, da li je ovo pravi put, da li ova formulacija strategije kojom treba da se ide prema Evropskoj uniji zaslužuje konsenzus? Ne zaslužuje, onda ne možete ovo da stavite.

Kaže - kao nesporni strateški cilj. Cilj pojedinca i cilj nekog društva definiše se kao poslednja uporišna tačka ili granica do koje pojedinac ili grupa želi da dođe, da dostigne, da postigne to, dakle, strateški cilj je, pre svega sa gledišta reči strateški apsolutna zloupotreba jednog pojma kome nije mesto u ovakvom jednom dokumentu.

Da ste rekli da je potreban plan, program sa jasnim merama, radnjama, kako da se ostvare ciljevi, a ciljevi su ti i ti, to bi bilo jasno, pa bi ljudi mogli da se opredele, a ovako iza reči ''strateški'', vi možete sve i svašta da stavite. Mi smo svedoci za protekle četiri godine da se sve i svašta stavlja iza reči - strateški.

Ja ću da vas podsetim da su se u Saveznoj skupštini 2001. godine prilikom usvajanje nekih zakona kojim su se ratifikovali sporazumi između bilo koje asocijacije Evropske unije i naše države o finansijskoj pomoći, pojavljivali još gluplji pojmovi, ali onda u to vreme potpredsednik Vlade koji je vodio ekonomiju, kaže znate šta, to je problem prevoda. Molim vas, ovde nije problem prevoda, ovde se tačno zna koja grupa poslanika stoji, jer oni svi govore srpski kao maternji jezik.

Znači, nije problem u prevodu, problem je neznanja ili da se kroz ovu formulaciju progura sve i svašta, pa sutra kada neko kaže, predložili ste taj predlog zakona, pa neko ospori, pa kaže, nije to nigde u Evropi tako regulisano.

A onda neko kaže - mi smo glasali za rezoluciju, tu je pisalo to i to. Tu je ta zloupotreba koja je moguća zbog ovako loše upotrebljenih termina, da budem baš onako blag u ovoj kritici.

U četvrtom stavu se kaže ''potvrđujući odlučnost Republike Srbije da ispuni obaveze preuzete'', pa se navode neki dokumenti, pa jedna

država ukoliko nije član neke asocijacije, ona ne može da preuzme neku obavezu, njoj može ta obaveza da se nametne kao uslov. U tom smislu treba da pišete ova dokumenta. Dakle, imajući u vidu da je Evropska unija odlučila to i to, da je uslovila naš ulazak tim i tim uslovima, mi se opredeljujemo da ispunimo te i te uslove koji su navedeni. Ako to može da vam posluži kao neka pomoć kada pišete nešto, neka bude tako.

U petom stavu navodi se ''ističući želju Republike Srbije da aktivno i svestrano doprinese naporima međunarodne zajednice''.

Molim vas, koji su napori međunarodne zajednice i Evropske unije u uspostavljanju političke stabilnosti i trajnog mira u jugoistočnoj Evropi?

Pre nekoliko meseci smo doneli dokument gde smo konstatovali da međunarodna zajednica ništa nije uradila kada je u pitanju Kosovo i Metohija, da je uradila sve mimo i suprotno Rezolucije 1244 i da je na putu nezavisnosti Kosova i Metohije. Kritikovali smo svi ustavne okvire, kritikovali smo privatizaciju, kritikovali smo što nije razoružana OVK, a to su sve bili napori međunarodne zajednice. Sada ovi predlagači teraju nas da dignemo ruku da podržavamo te napore. Molim vas, ko bi to mogao da podrži?

Ja verujem u dobre namere nekih ljudi koji su radili ovu rezoluciju, ali da li su oni svesni šta znači ovo što su napisali. Izgleda da nemate pojma šta stoji u ovom tekstu.

Napor međunarodne zajednice, kada je u pitanju Republika Srbija i ovo sve što se dešavalo na prostoru i teritorije bivše SFRJ, napore koji su oni ulagali nisu bili dobronamerni, nisu svi bili dobronamerni prema ovom narodu i ovoj državi.

Ko nas sad tera da podržavamo te napore? Setite se, iskonstruisan je Račak, pa je posle 10 dana utvrđeno da to nema veze, da to nije tako bilo. Međunarodna zajednica nije povukla sankcije koje je uvela zbog Račka. Setite se pijace u Sarajevu. Tada je Srbija dobila sankcije. Posle pet dana je bilo jasno da to nema veze ni sa jednim Srbinom iz Republike Srpske. Da li je međunarodna zajednica povukla sankcije? Nije povukla sankcije. Nemojte da me terate da podržavam te napore, jer te napore ne mogu da podržim.

Dalje, prema količini ovih ne samo terminoloških, pojmovnih i političkih nedorečenosti, vidi se prava namera onoga ko je, mogu da kažem, podvalio ljudima koji su potpisali ovaj predlog rezolucije.

Stav 6. kaže: "Deleći načela, vrednosti i ciljeve na kojima se temelji Evropska unija, uz uvažavanje istorijskih i kulturnih osobenosti Republike Srbije". Apsolutno sam siguran da potpisnici ovog predloga rezolucije ne znaju ni načela, ni vrednosti ni ciljeve. Ne znaju ili nisu mogli da prepoznaju šta su to pravi ciljevi.

Tačka 7. kaže: "Pozdravljajući istorijsko proširenje Evropske unije od 1. maja 2004. godine, kojim je ukinuta politička, vojna, ekonomska i ideološka podela Evrope". Molim vas, ta podela je ukinuta padom Berlinskog zida. Nemojte da menjate istoriju. Padom Berlinsko zida, Nemačka se ujedinila, a sve druge države su se iscepkale, nestala je bipolarna Evropa, dominira samo jedna strana. Nemojte da menjate istoriju. Prvi maj 2004. ste valjda proslavili kao Praznik rada, ali nije tog momenta pala ta podela. Podela je pala kada je pao Berlinski zid.

Dalje: "Polazeći od člana 49. Ugovora o Evropskoj uniji...", dali ste nam neku brošuru, priručnik za poslanike – šta je Evropska unija. Oni tamo navode neke druge članove, ali neka bude to greška. "... postupak i uslove primanja države koja je podnela zahtev za članstvo u Evropskoj uniji ...". Sada ide suština i sadržina onoga što vi predlažete. Moraću da vam pročitam. Jedan poslanik je pokušao da ovaj tekst preuredi i da pročita svoj predlog ove rezolucije. Nešto je uspeo, ali nije mogao da popravi tekst. Ovaj tekst je nepopravljiv.

Tačka 1. kaže: "Narodna skupština Republike Srbije potvrđuje da je ubrzani ulazak Republike Srbije, kao članice državne zajednice Srbije i Crna Gore ..." Valjda je ubrzani ulazak državne zajednice Srbije i Crne Gore, a u okviru toga i Republike Srbije, ali ajde, neka ide. "... strateški i nacionalni cilj". Oko strateških ciljeva, mislim da je preuranjeno ovako kvalifikovati. Da postoji interes, to može, ali da se taj interes baš ovako definiše, ne bih mogao to da uradim.

Tačka 2. kaže: "Narodna skupština Republike Srbije izražava punu spremnost da ispuni sve neophodne preduslove potrebne za ubrzanu integraciju u Evropsku uniju". Ako se ima u vidu da je Kris Paten rekao – dva odvojena koloseka itd, kvalifikacija "puna spremnost" bi značila neku punu opredeljenost, odanost, nastojanje da se sve to uradi, da se ispune preduslovi. Očigledno onaj ko je pisao ne zna koji su sve uslovi. Uslovi su i u domenu politike, i u domenu ekonomije, i u domenu odbrane, i u domenu bezbednosti i generalno u domenu ekonomije.

Mislim da onaj ko izražava "punu spremnost", za četiri godine nije ništa uradio ili je samo unakazio neke zakonske predloge predstavljajući ih kao dostignuća Evropske unije, poput Zakona o radu u prošlom sazivu – to je evropski zakon, Međunarodna organizacija rada je dala saglasnost.

Kasnije se ispostavilo da je to Zakon iz 1848. godine, koji nigde ne važi, niti može da važi. Oni nam predlažu puno ispunjavanje. To je da se samo naježimo.

"Poštovanje prava čoveka i manjina", to je u redu, samo treba da se kaže da u tom delu mi ne zaostajemo baš mnogo. To što neko ne želi da nas baš pogleda na pravi način, to je druga stvar. Sledeće: "Ispunjavanje svih međunarodnih obaveza Republike Srbije i odlučno podržavanje stava da se sva lica osumnjičena za zločine počinjene ..."

Šta je zločin? Zločin je krivično delo. "Počinjene"? Kada biste znali koju definiciju počinjenja koristi Haški tribunal, nikada ne biste stavili ovo ovde. To nije samo izvršilaštvo, nego i saučesništvo, a u okviru počinjenja tretiraju i udruženi zločinački poduhvat. Kada biste znali šta je udruženi zločinački poduhvat, prva, druga i treća kategorija. Prva kategorija je najšira po cilju. Mogao bih da vam kažem da ste, sa gledišta Haškog tribunala, svi ovde prisutni zločinci, jer ste delili isti cilj, jer su svi građani delili isti cilj. Terate nas to da potpišemo, da prihvatimo.

Dalje kaže: "... počinjene tokom oružanog sukoba u periodu od 1991. do 2000. godine ...". Koji je to oružani sukob bio 2000. godine? Ako ste već hteli da asocirate na Haški tribunal, što onda niste dali definiciju statuta, ''Statuta Međunarodnog krivičnog suda za krivično gonjenje lica koja su počinila teške povrede međunarodnog humanitarnog prava od 1991. godine na prostoru bivše Jugoslavije''. Niste smeli to da stavite, a mislili ste na to.

Dalje kaže: "... na teritoriji bivše SFRJ, privedu pravdi u skladu sa pozitivno-pravnim propisima i međunarodnim obavezama". Pozitivno-pravni propisi su naši propisi. Ko je priveden u skladu sa našim propisima? Koji je to međunarodni propis? Mislite na Statut Haškog tribunala? To nije propis. Mislite na Haški tribunal? To je preki vojni sud, to nije sud. Da ste čitali malo knjige, verovatno bi vam bilo jasno da Haški tribunal pravi krivična dela, svojim tumačenjima daje nove elemente bića krivičnog dela, koji ne postoje, sa ciljem da po širini pokrije sve i da svakog može odavde da izvuče po potrebi i preko svakog imena i prezimena da uslovi vlast.

A onda, mi imamo takve na vlasti, da ne bi on išao, sve prihvata, pa su Srbi genocidan narod, pa su činili ovo, pa treba povući tužbu, pa treba ovo, ono, idite na izbore da legalizujemo nezavisno Kosovo i Metohiju. Mi to nećemo da potpišemo, nećemo da dignemo ruku za to. Nećemo eutanaziju, nećemo da sutra Kris Paten kaže – šta da radi, vi ste sami odlučili. Moramo da budemo uporni da istina i pravda dođu. Teško je, ali moramo da budemo uporni, jer nemamo drugi put.

Dalje: "Za permanentnu i kontinuiranu saradnju koja proističe iz članstva u Savetu Evrope i Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju". Mi kao članovi OEBS-a, svojevremeno, potpisali smo nepovredivost granica u Evropi, Pariski akt o budućoj Evropi itd. Sve je bilo na našoj strani. Niko nije to poštovao. Došli su i dali lepe usluge na Brionima i rasturili državu. Mi to poštujemo, ali oni ne poštuju. Kaže: "saradnju". Sa kim? Ko drži međunarodnu saradnju – Republika Srbija ili državna zajednica Srbije i Crne Gore? Razmislite.

Tačka 3. kaže: "Ukazuje na neophodnost što efikasnijeg rada zajedničkih organa državne zajednice Srbije i Crne Gore".

Žalite se nama kako državna zajednica ne posluje, ne radi itd, pa onda kaže - mere za jačanje saradnje sa EU. Naravno, treba da se završi izveštaj OLAF-a, treba da se završi izveštaj povodom šverca droge, šverca šećera. Otvoriće se još pitanja, budite sigurni, neke banke koje su prale pare, sve je to tekovina petooktobarska. Malopre ste imali prilike da čujete šta se sve zamera za proteklih godinu i po dana.

Ništa niste uradili da se približimo EU. Sa 2004., 2006., sad smo došli na neku godinu posle 2012. Mislite ovim suvoparnim podelama - ko je za, dobro je, ko nije sa nama, on je protiv nas, što mi je poznato, to je bilo i 1934. godine u Nemačkoj. Ako mislite time da podelite političku scenu, neće vam uspeti. Nema više iluzionista. Naša realnost je tako surova da nam ne dozvoljava da se seju iluzije.

Dalje, kaže se – ''očekuje od Vlade Republike Srbije da jednom u tri meseca'', tačka 5. – ''mi očekujemo od Vlade Srbije''. Ako smo Skupština, valjda tražimo, zahtevamo, ne, mi "očekujemo". Znači, to je dogovor. Da bi se u tački 6. reklo da treba neki plan da se napravi. Znači, mi prvo tražimo od njih neki izveštaj, pa u sledećoj tački kažemo - treba da se napravi neki plan. Valjda se prvo pravi plan, pa se traži kako se ispunjava taj plan. Kod njih sve to može da se promeni.

Nacionalna strategija. Nemojte nacionalnu strategiju. Imamo nacionalnu strategiju obrazovanja, imamo nacionalnu strategiju zdravstva, za lekove, imamo nacionalne strategije, ali nemamo ništa od toga. Napravite jedan običan program, plan - u ovoj godini treba da se usklade ti i ti propisi, u ovoj godini trebaju ovi propisi, u trećoj godini ovi propisi. Napravite u dogovoru.

Pošto Vlada vodi tu unutrašnju i spoljnu politiku, neka napravi timove koji će to da rade, neka obaveštavaju odbore i završavamo posao. Ali ne, vi sad hoćete posebnu proceduru. Koja posebna procedura? Procedura je samo ona koja postoji u Poslovniku. Vi hoćete neku novu ubrzanu proceduru.

Ne znam, na bazi ovoga, a pogotovo tačke 8. gde se Narodna skupština obavezuje da bude javni servis EU u smislu promocije vrednosti i tekovina.

I kad smo kod tekovina, malo čitajte, naše tekovine su i pre 90-te godine, ono što je kod nas bilo, bilo je tekovina Evrope u pravnom smislu reči. Setite se da smo do osamdeset i neke godine imali specijalni status u saradnji sa EU. Tada nisu imali politički interes da nas prime, uslovljavali su nas sa dva-tri uslova, ali nije smetalo što je Tito vladao.

Na kraju, ne zbog vas, nego zbog građana Srbije, sigurno da kao deo evropskog naroda i kao država koja se nalazi u Evropi, prijatelje i saradnju treba da tražimo u Evropi i da u toj saradnji izražavamo, pre svega, naše interese i da se uklapamo u nešto što po prirodi stvari mora da postoji. Nemoguća je međunarodna trgovinska saradnja ukoliko ne postoje zajednički kriterijumi. Nemoguća je saradnja u bankarstvu ukoliko ne postoje zajednički kriterijumi. To je sve normalno i to sve postoji, ali moramo voditi računa o našim interesima.

Put treba da bude stabilan, ne sme da bude brzoplet i ne sme da bude po sistemu političkih floskula i jeftinih političkih poena na bazi jednog provincijalskog teksta nekog novinara iz časopisa koji se izdavao u okviru nekog SOUR-a. Ako pravite neki dokument za istoriju, napravite ga da vredi. Napravite ga tako da je prihvatljiv za sve političke grupe koje su ovde prisutne, ali nemojte da idete sa većim uslovljavanjima nego što nas uslovljavaju oni koji kažu da treba da budemo u Evropi.

Nisam baš siguran u tu želju Evrope, da želi baš nas tamo. Nisam siguran da je to iskreno. Obzirom da je to put, napravite ovo u dve-tri rečenice, što je prihvatljivo za sve. Ovako, verujte, ne može da prođe, a biće bruka i sramota za one koji su potpisali ovo.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala. Odustao je narodni poslanik Goran Jakšić, kao i svi poslanici sa liste G17 plus i sa liste DSS.

Reč ima narodni poslanik Milan Stevović. Izvolite, minut i po. Neka se pripremi narodni poslanik Boško Ristić.

Milan Stevović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, zaista mi nije žao posle ovakvog izlaganja kolege Krasića što je potrošio i moje vreme, jer čuli ste jedno detaljno, iscrpno i pametno izlaganje. Ono što želim da kažem je činjenica da narodu dugujemo objašnjenje - zašto ova rezolucija baš sada. Jedan je jedini razlog, a to je - izbori su prošli i narodu treba da kažemo - dragi narode, moramo da vam hapsimo generale. Iza ovoga se krije cela istina i celo ovo naše razmatranje. Iza svega ovoga ne verujem da stoje oni potpisnici, već da stoji Vlada koja želi da se zakloni za ovaj parlament. Vladi je potreban zaklon za ono što je obećala i što mora da ispuni.
Podsetiću vas da je jedna umna srpska glava rekla zbog čega nam se sve ovo događa i ona veli - ovo nam se događa zbog toga što smo imali školu bez vere, što smo imali državu bez blagoslova, što smo imali vojsku bez rodoljublja i što smo imali političare bez poštenja.
Neka narod presudi da li je ova umna i sveta srpska glava bila u pravu. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama. Reč ima narodni poslanik Boško Ristić.
Izvinite, replika, Gordana Čomić.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Demokratska stranka – Boris Tadić
Dame i gospodo, u izlaganjima dva narodna poslanika, kvalifikuju se potpisnici ovog akta koji nazivamo Predlog rezolucije. Nedopustivo je da izričete kvalifikacije o potpisnicima. Možete da komentarišete tekst, možete da predlažete novi tekst, ali ako vam je jedino oružje u nemoći da pokažete hrabrost i prihvatite činjenice i realnost u Srbiji, ostalo da diskvalifikujete nekoga ko je nešto potpisao oduzimajući elementarno pravo svakog poslanika da potpiše šta god hoće, onda je to pitanje koje duboko zadire i u ono što su skupštinske rasprave.
Dakle, sa puno pažnje i uvažavanja saslušam, kao potpisnik ovog predloga, svaku primedbu koja se odnosi na tekst, ali sa isto toliko odlučnosti odbijam da prihvatim da naša Skupština treba da bude mesto gde će se neko diskvalifikovati samo zato što je nešto potpisao. Na jedan paradoksalan način, ova rasprava se svodila na osporavanja, podsećanja i kvalifikacije između dve opozicione stranke.
Postoji vlast u ovoj zemlji koja u današnjoj raspravi nije spomenuta. Meni je, kao pripadnici poslaničke grupe DS, jasno zašto se sva osporavanja rade kroz diskvalifikaciju onoga što je DS. Iz prostog i jednostavnog razloga - znate vrlo dobro da građanke i građani Srbije u DS-u prepoznaju evropske vrednosti.
Molila bih bez diskvalifikacija potpisnika ovog dokumenta. Sa diskvalifikacijama sadržaja koliko god hoćete, to će svima doneti koristi. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala. Povreda Poslovnika, gospodin Krasić. Izvolite.       
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Ukazaću na šta se odnosi povreda Poslovnika. Mislim da je prethodnik pogrešno interpretirao sve ono što sam rekao. Jesam pomenuo potpisnike predloga rezolucije. Verovatno sam 99,9% svih reči koje sam upotrebio ovde sa ove govornice iskoristio da ukažem na konkretne nedostatke ovog predloga rezolucije.
O ličnostima uopšte nisam diskutovao, ako mogu tako da kažem. Naravno, ne pada mi napamet da osporavam nekome pravo da pokrene neku skupštinsku inicijativu, a to je pravo svih poslanika. Svaki poslanik ima pravo da se koristi time. Drago mi je što je napokon izašlo jedno razmišljanje. Posebno mi je drago što je sedam meseci truda iza ove dve strane. Posebno mi je drago, jer ovo je najbolji dokaz šta se sve u politici koristi da bi se stvorio problem tamo gde čak realno ni ne postoji...

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Gospodine Krasiću, da li mogu da vas zamolim da govorite samo o povredi Poslovnika, molim vas.