Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 16.10.2013.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja

4. dan rada

16.10.2013

Sednicu je otvorio: Nebojša Stefanović

Sednica je trajala od 10:10 do 17:25

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Narodni poslanik Radmilo Kostić.
...
Srpska napredna stranka

Radmilo Kostić

Srpska napredna stranka
Hvala gospodine predsedniče.
Poštovani ministre, članovi ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, obzirom da smo i u prošli četvrtak a i danas puno čuli o izmenama i dopunama ovog seta zakona, osvrnuću se pre svega na zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti konkurencije. Razlozi za donošenje ovih izmena i dopuna Zakona vezani su za unapređenje procesuiranog okvira, primena pravila o konkurenciji, a radi otklanjanja uočenih nedostataka u tom postupku u periodu od njegovog stupanja na snagu novembra 2009. godine u praksi, komisije nadležnog suda, kao i na osnovu primedbi i komentara iz izveštaja o napretku Srbije za 2012. godinu, Evropske komisije.
Ono što treba istaći je da u tom izveštaju Evropske komisije nisu bili zadovoljni radom naše komisije, dok na sajtu naše komisije stoji da su ocene bile povoljne. Takođe nisam video da se u izveštajima komisije pominju dodele državnih subvencija preduzećima koja su bila politički podobna, a to se pominje u osnivačkom aktu EU kao drugi stub za zaštitu od nelojalne konkurencije.
Statistički podaci iz globalnog izveštaja o konkurentnosti koji objavljuje Svetski ekonomski forum kažu sledeće - u 2008. godini Srbija je zauzimala 129 mesto od 134 rangirane zemlje, u 2009. godini smo bili na 130 mestu, a 2011. godine na 137 od 139 rangiranih zemalja. Iza nas su bili Jermenija i Venecuela.
Tranzicioni indeks Evropske banke za obnovu i razvoj u oblasti zaštite konkurencije, koji se kreće od jedan do četiri plus, Srbija se nalazi u donjem delu evropskih tranzicionih zemalja sa skorom od 2,33. Iza nas od zemalja regiona su Albanija, BiH i Crna gora. U praksi evropske komisije, primenom ovog instituta se rešava više od 60% slučajeva, što ukazuje na to da je reč o delotvornom načinu otklanjanja povreda pravila konkurencije.
Ono što je značajno, a to je uvedena novina u zakonu koja tretira kolektivnu dominaciju, gde dva i više učesnika na tržištu mogu da imaju dominantan položaj, ako na relevantnom tržištu zajednički nastupaju ili deluju kao jedan učesnik.
Takođe, izmene zakona regulišu i prisutnost ekonomske struke u komisiji, za razliku od trenutne situacije gde su svi članovi komisije pravnici. To će obezbediti izbalansiran sastav saveta, kako bi se povećala kompetentnost komisije, posebno u pogledu ekonomskih nalaza i pravilnog sagledavanja ekonomskog aspekta.
Ono što je takođe značajno, a to je član 24. stav 4. tačka 3, reči - i ugled komisije u javnosti, zamenjuju rečima - ili etički kodeks. Etički kodeks nije obavezujući akt već samo apel na moralnost članova komisije. Ne prejudiciram da su Srbi svi podložni nekom uticaju, samo izražavam sumnju u podobnost aktuelnih članova komisije koji su izabrani pre tri godine. Etički kodeks možda ima težinu u razvijenim zemljama EU, međutim, kod nas nije dao očekivane rezultate, naročito u lokalnim samoupravama. Možda je dobro da se umesto etičkog kodeksa u zakonu predvidi poseban akt koji će sadržati jasne sankcije za članove komisije koji prekrše profesionalna pravila.
Takođe, ovlašćenja koja ima predsednik Komisije nameću da na to mesto bude osoba kredibiliteta i jedne Verice Barać. To su neka moja zapažanja, možda i preporuke.
Takođe bih se osvrnuo i na zakon o izmenama i dopunama Zakona o elektronskoj trgovini, a ona predstavlja najsavremeniji oblik trgovine danas, mešavinu poslovne vizije i tehnologija koje tu viziju mogu ostvariti, što omogućava da kompanije dobiju mogućnost da budu efikasnije i fleksibilnije u internim odnosima, praveći prostor za bližu saradnju sa snabdevačima, kao i za odgovornije i bolje shvatanje samih potrošača. Takođe, elektronska trgovina omogućava kompanijama da odaberu najbolje partnere, bez obzira na geografsku poziciju i da prodaju na globalnom tržištu.
O značaju ovog vida trgovine i njegovom sve većem učešću u ukupnoj razmeni dobara i usluga ne treba posebno govoriti, ali je neophodno istaći i značaj da i ovaj vid trgovine bude što jasnije i preciznije uređen zakonom.
Zakon iz 2009. godine, koji reguliše ovu oblast, uređuje pravni okvir za elektronsku trgovinu, uz minimalna ograničenja, kako ne bi došlo do stvaranja bespotrebnih prepreka za obavljanje elektronske trgovine. Iako ovaj zakon predstavlja izraz pravne harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, četvorogodišnje iskustvo u primeni ovog zakona ukazalo je na potrebu da se određenim izmenama i dopunama ovaj vid trgovine potpuno uklopi, kako u pravni, tako i tržišni okvir, kao i da se jasnije formuliše odnos sa drugim sistemskim zakonima. Tu mislimo na, pre svega, Zakon o trgovini, Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o registraciji privrednih društava, a sve u cilju dalje harmonizacije sa direktivom i uspostavljanje pravne sigurnosti u ovoj oblasti.
Najznačajnije izmene postojećeg zakona odnose se na precizniju formulaciju osnovnog teksta zakona, brisanje definicija koje dovode do konfuzije u primeni zakona, preciznije regulisanje primena zakona, odnosno proširenje i na pružaoce usluga van teritorije Republike Srbije, kao i na unapređenje pravne zaštite dodavanjem novog ovlašćenja tržišnim inspektorima i inspektorima za elektronske komunikacije. Ovim izmenama i dopunama ostvariće se pozitivan uticaj, kako na sve pružaoce usluga informacionog društva, tako i na korisnike ovih usluga i potrošača, u smislu otklanjanja nedoumica vezanih za postojeći zakon, čime će se njihovo poslovanje olakšati i učiniti efikasnijim.
Moje mišljenje je da je ovaj predlog trebalo povezati, ili ovde makar pomenuti elektronsko plaćanje, za koje u Srbiji ne postoje baš svi preduslovi, makar kada je u pitanju međunarodna elektronska trgovina. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Narodni poslanik Jelena Budimirović.

Jelena Budimirović

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem se.
Poštovani predsedavajući, poštovane kolege, poštovani ministre, poštovani građani Srbije, pred nama je danas na dnevnom redu, između ostalog, i predlog za izmene i dopune Zakona o elektronskoj trgovini i ja ću se u svom izlaganju bazirati upravo na pomenuti Predlog zakona.
Elektronska trgovina je danas najznačajnija oblast elektronskog poslovanja. U savremenim tendencijama modernog biznisa, naročito u poslovanju između preduzeća, sve je izraženija prisutnost interneta kao kanala za elektronsko poslovanje, jer obezbeđuje najniže troškove poslovanja uz najefikasnije obavljanje poslovnih operacija. Primene elektronske trgovine je ubrzala i unapredila ekonomije razvijenih zemalja i u mnogim razvijenijim zemljama ona predstavlja najpopularniji vid trgovine, a u prilog tome govore i podaci o rastu obima trgovanja u zemljama koje imaju najrazvijenije informacione tehnologije.
Još 2001. godine EU je u Lisabonu definisala svoju strategiju razvoja informacionog društva, a u cilju da zemlje članice u savremenim uslovima poslovanja očuvaju ekonomski nivo razvoja i omoguće njegov dalji rast. Savet ministara EU je 2003. godine usvojio akcioni plan „Elektronska Evropa 2005“, čiji je cilj bio da Evropa do kraja 2005. godine ima moderne javne elektronske servise i povoljno okruženje za razvoj elektronskog poslovanja.
Srbija je, kao članica inicijative za elektronsku jugoistočnu Evropu, još 2002. godine potpisala agendu za razvoj informacionog društva. U Srbiji je Zakon o elektronskoj trgovini donet 29. maja 2009. godine, a stupio je na snagu 6. juna iste godine. Međutim, do danas Zakon o elektronskoj trgovini u Srbiji nije u potpunosti zaživeo, jer nije pružao dovoljno sigurnosti. Građani Srbije se iz mnogih razloga ne opredeljuju za ovaj vid kupovine zbog straha od gubitka novca, zbog straha od zloupotrebe ličnih podataka i sl.
Danas se pred nama nalaze izmene i dopune ovog zakona, koje imaju za cilj da otklone i unaprede određene nejasnoće i nedostatke koji su uočeni u praksi primenom ovog zakona. Takođe su veoma bitne u smislu da građanima Srbije približimo ovu oblast. Predloženim izmenama i dopunama vrši se preciziranje pojedinih formulacija i vrši usklađivanje ovog zakona sa drugim sistemskim zakonima, kao što je Zakon o trgovini, Zakon o zaštiti potrošača.
Jedna od najznačajnijih novina je preciznije regulisanje polja primene zakona i ova izmena omogućava da se elektronska trgovina obavlja na neograničenoj udaljenosti, a u minimalnom vremenskom razmaku. Izmenama će se takođe uspostaviti pravna sigurnost, što znači da država treba da pridobije poverenje građana u ovoj oblasti. Izmene zakona će imati pozitivan uticaj, kako na sve pružaoce usluga informacionog društva, tako i na korisnike ove usluge, potrošače.
Ovaj set zakona je veoma bitan na reformskom putu naše ekonomije i iz svih navedenih razloga poslanička grupa SNS će u danu za glasanje podržati ove izmene. Zahvaljujem se.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Narodni poslanik Zoran Bojanić.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Bojanić

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedniče, gospodine potpredsedniče Vlade, koleginice i kolege, pred nama se nalazi set od sedam predloga zakona i to dva predloga zakona koje država Srbija do danas nije imala i koji su u duhu približavanje naše zemlje EU i evropskim standardima, dve izmene i dopune postojeći zakonskih rešenja, te tri predloga zakona o potvrđivanju međunarodnih sporazuma Republike Srbije. Posebnu pažnju bih posvetio Predlogu zakona o izvozu i uvozu robe dvostruke namene.
Pod pojmom robe dvostruke namene smatra se roba koja, pored civilne, može imati i vojnu namenu, usklađena sa listom roba i tehnologija dvostruke namene EU. Cilj kontrole prometa roba dvostruke namene je borba protiv širenja oružja za masovno uništenje i borba međunarodnog terorizma.
Savet bezbednosti UN je 2004. godine usvojio Rezoluciju broj 1540 kojom se širenje nuklearnog, biološkog i hemijskog oružja označava kao glavna pretnja međunarodnom miru i bezbednosti. Ovim dokumentom pozivaju se sve zemlje članice da ispune svoje obaveze i spreče širenje svih vrsta oružja za masovna uništenja. Rezolucijom su sve zemlje članice u obavezi da usvoje i primene delotvorne zakone i sprovedu ih kroz uspostavljanje kontrola i mera, kao što su mehanizmi kontrola na nacionalnoj granici prilikom izvoza i uvoza.
Kontrolna lista roba i tehnologija dvostruke namene EU spaja sve različite međunarodne režime, uključujući između ostalih i Vasenarski sporazum, kojim se kontroliše i konvencionalno oružje i srodni proizvodi i tehnologije za dvojnu upotrebu, Konvenciju o hemijskom oružju, obavezni međunarodni sporazum koji kontroliše hemikalije i hemijsko oružje, režim kontrole tehnologije projektila, dobrovoljna međunarodna asocijacija koja kontroliše transfer tehnologije i opreme za balističke i krstareće projektile za svemirske letilice i druge sisteme za isporuku bez posade, odnosno bez ljudstva, grupu nuklearnih snabdevača, to je neobavezujući međunarodni sporazum, ali i kolektivni politički sporazum država učesnica, odnosno potpisnica. Kontroliše i izvoz opreme za dvojnu upotrebu, koja se može upotrebiti kao nuklearno oružje. Takođe, tu je i australijska grupa, neformalni sporazum država koji predstavlja dopunu Konvencije o hemijskom oružju.
Cilj predloga ovog zakona je uspostavljanje kontrole u oblasti izvoza i uvoza robe dvostruke namene, pružanja tehničke pomoći i brokerskih usluga radi obezbeđivanja, pre svega, odbrambenih interesa Republike Srbije, te poštovanje preuzetih međunarodnih obaveza naše države.
Zakon o spoljnoj trgovini, naoružanju i vojnoj opremi i robe dvostruke namene iz 2005. godine je usklađen sa evropskom regulativom. No, raspad državne zajednice Srbije i Crne Gore, na koji se zakon odnosio i nova pravila i procedure EU, je osnovni razlog da Srbija, kao i sve zemlje regiona, donese svoj nacionalni zakon. Ovim predlogom zakona se definišu područja primene, način i postupak izdavanja dozvola, uređuje pitanje kontrole, kao i sankcije i kazne za činjenje, odnosno nečinjenje u skladu sa predloženim zakonskim rešenjem.
Takođe, treba istaći da je ovaj predlog zakona u potpunosti usaglašen sa odredbama člana 3. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i zemalja članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane, kao i Uredbom Saveta od maja 2009. i aprila 2012. godine o uspostavljanju režima zajednice o izvozu i kontroli, transferu, brokeringu i tranzitu roba dvostruke namene.
Drugi predlog zakona iz ovog seta je Predlog zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti. Ovaj predlog zakona proistekao je iz potrebe da se uredi jedan segment našeg tržišta koji je bio pun nedorečenosti, nelogičnosti i neodgovornosti. Prema nekim procenama, na tako neuređenom tržištu godišnji promet iznosi oko tri milijarde evra, od čega se jedna milijarda ostvari putem 500 registrovanih posrednika koji prihoduju oko tri milijarde dinara posredničke provizije.
Polazeći od ovih podataka, pretpostavka je da je godišnji izvoz nenaplaćenog poreza između 600 miliona dinara i dve milijarde dinara. Promet i zakup nepokretnosti se u većini slučajeva odvijao na nelegalnom tržištu, što je prouzrokovalo mnoge probleme, počev od gore pomenutog obračuna i naplate poreza, pa do pravne sigurnosti, odnosno nesigurnosti učesnika u prometu i zakupu nepokretnosti.
Predlogom zakona stvaraju se uslovi da se promet i zakup nepokretnosti uvede u legalne tokove. Obezbeđuje se osiguranje od odgovornosti, utiče na kvalitet usluga posrednika, pre svega kroz definisanje potrebne stručne spreme za lica koja se bave posredovanjem. Definiše se obaveza zaključivanja ugovora o posredovanju sa svim bitnim elementima, obavezama i odgovornostima ugovarača.
Ovim putem dobija se evidencija zaključenih ugovora sa podacima o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, kao što su vrsta, vrednost, obim i sve drugo što je bitno. Naplata provizije se dovodi u legalne tokove prometa novca i, što je najvažnije, posrednici su u obavezi da kupcu, zakupcu predoče svu dokumentaciju bitnu za nepokretnost, kao i da istu čuvaju određeni vremenski period.
Mere koje će biti sprovedene tokom primene ovog zakona odnose se pre svega na formiranje registra posrednika, javnost u radu, program stručnog osposobljavanja i na kraju kontrolu rada posrednika i izricanje odgovarajućih mera.
Predlogom zakona predviđa se i donošenje sedam pratećih podzakonskih akata koji bliže uređuju pitanje registra posrednika, sprovođenje polaganja stručnih ispita, visinu taksi, sastav i naknadu za rad komisije, način vođenja evidencija uverenja o položenom stručnom ispitu, sadržinu i oblik istog, kao i minimalne tehničke uslove za prostor i opremu potrebnu za obavljanje posredovanja, te na kraju oblik, sadržinu, rokove i načine vođenja dokumentacije o posredovanju.
Na kraju, sa par reči reći ću nešto o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti konkurencije. Predlogom izmena i dopuna ovog zakona pre svega se definiše pojam dominantnog položaja na tržištu, kao i tržišna snaga učesnika na tržištu primenom devet parametara, počev u strukturi tržišta, preko tržišnog udela ekonomske i finansijske snage, do snage kupca i tehnoloških prednosti, odnosno prava intelektualne svojine.
Takođe, definiše se i pojam kolektivne dominacije dva ili više pravno nezavisnih učesnika. Predlog zakona bliže određuje i pojam neposredne ili posredne kontrole nad drugim učesnikom ili većem broju učesnika na tržištu, kao i sastav komisije i savet, odnosno način izbor istih. Dodaje se novi stav u zakonu koji se tiče etičkog kodeksa i isti bliže određuje.
Predlogom zakona definiše se pitanje prihoda i rashoda komisije, kao i elementi za određivanje zarada iste. Predlog izmena i dopuna zakona bliže uređuje i pitanje prava žalbe na zaključke komisije, kao i prava žalbe savetu, kao i odrednice o prekidu ispitivanja povrede konkurencije, kao i rok za izvršenje obaveza stranaka u postupku, te za dostavu dokaza o ispunjenju uslova iz mera, kao i rokovi i razlozi za nastavak postupaka. Zaključak o prekidu, odnosno nastavku donosi samo savet.
Osnovni razlozi za donošenje izmena i dopuna su unapređenje pravila i otklanjanje uočenih nedostataka od strane komisije i nadležnog suda, kao i primedbe iz Izveštaja o napretku Srbije iz 2012. godine. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Željko Sušac. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Željko Sušec

Srpska napredna stranka
Uvaženi gospodine ministre, uvaženi predstavnici ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, trend globalizacije, kao i sve veći broj korisnika interneta i reputacija novih tehnologija doprinosi ekskluzivnom rastu elektronske trgovine i ona se posmatra ne samo kao globalni trend, već i kao nova grana poslovnog i trgovinskog prava. Elektronska trgovina je jedan multidisciplinarni koncept koji utiče na načine na koji se odvijaju interakcije i pregovori sa klijentima, načine na koji se obavljaju plaćanja, kao i odnosi sa dobavljačima.
Iz navedenog zaključuje se zahtev za stvaranje novog pravnog i tržišnog okvira, koji je zasnovan na Direktivi Evropskog parlamenta od 8. juna 2000. godine, o određenim pravima, aspektima usluga informacionog društva, naročito elektronske trgovine i u okviru internog tržišta. Kako Republika Srbija nije još uvek zemlja članica EU, tako su neka rešenja iz Direktive modifikovana, jer se ne mogu primenjivati u našem pravnom zakonodavnom sistemu.
Nakon donošenja Zakona o elektronskoj trgovini i njegovog stupanja na snagu 6. juna 2009. godine, rađena su u kontinuitetu praćenja i analize postojećeg zakona. Nakon analize i praćenja i funkcije postojećeg zakona, uočeni su mnogi nedostaci i propusti koje izmene i dopune Zakona o elektronskoj trgovini treba da isprave.
Moram da napomenem da su prilikom izrade izmene i dopune Zakona o elektronskoj trgovini uzimana rešenja zemalja u regionu koje su sličnog tržišnog razvoja. Predložene odredbe o izmenama i dopuna Zakona o elektronskoj trgovini odnose se na materiju koja se reguliše zakonom, pri čemu se vrši neophodno usklađivanje sa zahtevima tržišta i Direktivom, kao i precizniji odnos sa drugim sistemskim zakonima – Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o trgovini i Zakon o registraciji privrednih društava.
Novim izmenama i dopunama Zakona o elektronskoj trgovini postiže se pozitivan uticaj na pružaoce usluga informacionog društva, kao i za korisnike ove usluge i potrošače. Jedna od najznačajnijih novina je preciznije regulisanje polja primene zakona time što se on proširuje i na pružaoce usluga koji nemaju sedište u Republici Srbiji. Predlog novog zakona obavezuje na poštovanje merodavnih pravila zakona Republike Srbije.
Prilikom izrade teksta zakona o izmenama i dopunama Zakona o elektronskoj trgovini zainteresovane strane su imale priliku da daju svoje primedbe i sugestije na određene članove zakona, a sve sa ciljem stvaranja jednog funkcionalnog zakona, zakona usklađenog sa potrebama tržišta.
Koliko je važno usvajanje izmena i dopuna Zakona o elektronskoj trgovini govori podatak da je vrednost elektronske trgovine u prošloj godini u Republici Srbiji iznosila oko 180 miliona evra i da je ovaj vid transakcije, odnosno kupovine i prodaje preko interneta koristilo 600.000 građana Republike Srbije.
Iako smatram da dosta kasnimo u razvijenosti elektronske trgovine za svetom, što govori podatak da u Republici Srbiji prosečna vrednost transakcija na našim sajtovima iznosi nešto manje od 50 evra, dok je na inostranim sajtovima prosečna vrednost transakcije oko 180 evra, ovaj podatak daje nam obavezu da moramo da pratimo evropske standarde, jer je želja svih građana Republike Srbije da ubrzo postanemo deo velike evropske porodice. Republika Srbija se nalazi na pravom putu razvoja kupovine i prodaje putem interneta. Elektronska trgovina je budućnost, perspektiva i mogućnost velikog doprinosa ekonomskom razvoju i zapošljavanju u Republici Srbiji.
Na osnovu svega navedenog i onog što je u interesu građana Republike Srbije, u danu za glasanje poslanička grupa SNS podržaće izmene i dopune Zakona o elektronskoj trgovini. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Demokratska stranka | Predsedava
Tri minuta i 50 sekundi iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Nebojša Berić. Posle njega narodni poslanik Srđan Milivojević. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Berić

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem.
Poštovana predsedavajuća, poštovani gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, gospodo iz ministarstva, zakonski predlog o posredovanju i zakupu nepokretnosti trebalo bi da uvede red u blago rečeno haotično stanje u kome se ova oblast već duži niz godina nalazi.
Tržište nepokretnosti u Srbiji danas karakteriše veliko učešće sive ekonomije, amaterizam u obavljanju posredničkih poslova, velika nesigurnost za građane, učestali primeri klasične prevare, gde se jedna te ista nepokretnost prodaje istovremeno različitim kupcima, što je dovelo do toga da su mnoge porodice ostale bez svojih ušteđevina namenjenih za rešavanje stambenih problema, kao i bez samih nepokretnosti.
Pozitivna osobina, donošenje jednog ovakvog zakona upravo jeste obezbeđenje pravne sigurnosti, kako za fizička, tako i za pravna lica koji koriste usluge posrednika u zakupu i prometu nepokretnosti.
Vrlo dobro su nam do sada bili poznati slučajevi, nazovi posredništva, ili bar njihove naznake i korišćenje svih mogućih veza i poznanstava, da bi se našla optimalna rešenje u pogledu rešavanja stambenih problema, ali optimalna rešenja tek posle posredništva se ispostavlja da ih jednostavno nema.
Zbog svega toga definisanja posredničke uloge, njihovih prava i obaveza, nadam se pomoći će da se na jedan univerzalan način, jedino kako bi to i trebalo biti pomogne svima onima kojima će ta potreba iskazana u praksi omogućiti da dođu do prihvatljivih rešenja.
Ovim zakonom uvodi se registar posrednika sa jasno definisanim pravilima za upis privrednih društava i preduzetnika, koje će voditi Ministarstvo, a putem interneta, jer zagarantovana transparentnost podataka iz registra.
U članu 14. Predloga zakona, definiše se poslovni prostor i odgovarajuća oprema, te da je funkcionalno izdvojen od stambenog prostora. Apsolutno se slažem da baš nije prijatno ugovarati zakup, prodaju ili slično, pogađajući usput šta se to dobro kuva za današnji ručak u prostoriji pored.
Što se tiče odgovarajuće opreme, nadam se da sem telefona i kompjutera se podrazumeva i raspolaganje sa odgovarajućim softverima, koji bi trebaju da približe recimo, izgled nekretnine u trodemenzionalnom obliku, a kako bi se eventualni promet ili zakup nepokretnosti obavio što konkretnije i brže i na obostrano zadovoljstvo.
Što se tiče prava na posredničku naknadu, u članu 20. i 21, svakako da je cena posredovanja do sada utvrđivana obično u procentu konačne ugovorene cene, prodaje ili zakupa. Poenta je da se ta naknada isplati putem izdavanja fiskalnog računa, za šta odmah da napomenem i izražavam sumnju i mislim da se to i u ovom predlogu mora izričito naglasiti, kao i predvideti u glavi 5. kaznenih odredbi, gde treba jasno formulisati prekršaj, kao i visinu eventualne kazne.
U tome svemu je bitan, kao i uvek nadzor. U članu 31. se predviđa da nadzor nad primenom ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona vrši nadležno ministarstvo. U stavu 2. je izričito rečeno da se to čini putem tržišnog inspektora, na ovlašćenjima koji su propisani zakonom i kojima se uređuje trgovina. To jeste trgovina, no da li je sve baš tako glatko, videćemo u praksi. Dosadašnji inspekcijski nadzor je postojao samo kao formalnost.
Takođe je bitno naglasiti i ponoviti da se uvodi kategorija obaveznog osiguranja od odgovornosti za štetu koju bi posrednik mogao naneti nalogodavcu što jedna od postojećih evropskih normi.
Poslanička grupa SNS će podržati ovaj predlog zakona jer će po prvi put ova oblast biti uređena u društveno pravnom sistemu i biće u potpunosti u saglašena sa evropskim standardima. Takođe, nam ostaje nada da će se ovaj zakon u praksi i striktno primenjivati, a od ministarstva očekujemo da će taj nadzor o kome sam malo pre govorio biti primenjen i dosledno poštovan. Zahvaljujem.