Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja, 01.12.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj: 06-2/476-15

01.12.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 20:50

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Gospodine Markoviću, ja vas molim da ne ličite na prethodnog govornika, koji u ovom trenutku dobacuje. Molim vas, vratite se na temu.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Marković

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem.
Da, gospodine predsedavajući, nisam stručnjak za ovu oblast. Ne znam mnogo o rudarstvu, a ne znam mnogo ni o kopanju kanala i ne znam kada će biti izgrađen čuveni kanal Morava – Solun, ali ono što znam i ono što znam pouzdano to je da će DS izgubiti na Vračaru na sledećim lokalnim izborima, i to je sigurno.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Molim vas, gospodine Markoviću, dajte nešto novo, to je opšte poznato.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Marković

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem se što ste me opomenuli.
Kada je reč o Predlogu zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima, istakao bih, radi vremena i poslaničke grupe SNS, dakle, samo one najvažnije elemente za koje smatram da će proizvesti sve pozitivne efekte i doprineti unapređenju ove oblasti.
Dakle, naglasio bih, kao prvo, da usvajanjem ovog zakona stvaramo sve one neophodne uslove za transparentno izdavanje odobrenja za vršenje geoloških istraživanja, kao i eksploataciju mineralnih sirovina. Obezbeđivanjem tih navedenih uslova pomoću kojih će vršenje geoloških istraživanja, odnosno eksploatacija mineralnih resursa i sirovina zauzeti onaj adekvatan položaj o kome smo pričali, odnosno dostići željeni nivo u privrednom smislu, direktno ćemo stimulisati dalji ekonomski rast, kao i šansu da, rekao bih, osnažimo održivi razvoj u sektoru mineralnih sirovina, a od čega će korist imati čitava zajednica, odnosno svi građani Srbije.
Kao ne manje važno, želeo bih da istaknem da će ovaj zakon omogućiti efikasnije vršenje delatnosti geoloških istraživanja mineralnih resursa, odnosno svih mineralnih resursa i sirovina, a naročito istraživanja za potrebe prostornog i urbanističkog planiranja, za potrebe projektovanja, izgradnje objekta, kao i sanacije i rekultivacije terena u preventivnom smislu, a od onih problema koji mogu biti izazvani usled eventualnih klizišta, a o čemu smo danas dosta slušali i ne bih ponavljao sve ono što su moje kolege već istakle, kao najvažnije.
Ono što je važno, imajući u vidu obaveze koje se odnose na punu implementaciju propisa EU, a koje smo prosto obavezni da primenimo na domaće zakonodavstvo, što je još jedan razlog zbog koga bih pozvao da podržimo današnje predloge zakona. Hvala najlepše.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem se, gospodine Markoviću.
Reč ima narodni poslanik Goran Ćirić.
Nije u sali.
Reč ima narodni poslanik Borisav Kovačević.
Izvolite.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Borisav Kovačević

Partija ujedinjenih penzionera Srbije
Hvala, gospodine predsedavajući.
Poštovani ministar nije tu, ali svejedno ga pozdravljam, kao i njegove sve saradnike. Drage koleginice i kolege, ponoviću nešto što je danas bezbroj puta rečeno, ali prosto moram, da danas ovim zakonom postavljamo na mnogo ozbiljnije temelje jednu od osnovnih, rekao bih, pre svega, strateških grana privrede, a to je rudarstvo, a uz njega i geološko istraživanje.
Zakon je vrlo obiman i po tekstu i po broju članova. Neću reći da nema i drugih zakona toliko obimnih, ali spada sigurno u obimnije. Osim toga, karakteriše ga to što, koliko sam nabrojao, ne računajući strategiju koja treba da se donese, je predviđeno njime, ni manje, ni više, 15 podzakonskih akata koji treba da se donesu u naredne dve godine.
No, bez obzira na to, neka ovo bude nekakva blaga opaska, jer je pitanje izbora, ali mislim da se pristupanju zakona prišlo dosta ekstenzivno, što ne mora da bude samo po sebi mana. Pitanje je onoga ko je zakon pisao da li se opredelio za ekstenzivnu varijantu ili drugo. U drugačijem pristupu, naravno, moglo se drugačije raditi.
Mislim da se, bez obzira na ovaj veliki broj podzakonskih akata, koji su predviđeni, koje treba ministar da donese, uz nekoliko još takvih podzakonskih akata, posle ću reći nešto o tome, mogao zakon rasteretiti nekih balasta i bio bi mnogo, hajde da kažem tako, ja nisam pravnik, upotrebljiviji, operativnije bi se koristio, posebno od strane ne pravnika, kao što sam i sam, a njih je predominantan broj među onima koji koriste zakon i bar u osnovi može da tumači.
Mislim da je zakon u mnogim segmentima teško pratiti, jer imate članove zakona koji su pisani na stranici, stranici i po, a čini mi se i na dve strane. Osim toga, sam pojmovnik, koji je rađen, govori o tome da se tumače pojmovi koji se koriste u zakonu, a onda imate tumačenje jednog pojma na pola stranice ili ne znam koliko.
Dakle, takve stvari mogle su možda obezbediti, pored mnogih, još dodatni kvalitet ovome zakonu. Posle ću reći ukupno oko zakona u celosti.
U zakonu mislim da nedostaje eksplicitnije izražena komponenta bezbednosti čuvanja podataka, njihovoj tajnosti, jer su od krucijalnog strateškog značaja po zemlju, tim pre ovo pitanje vuče značaj jer je normalno, ministar je to danas vrlo pragmatično objasnio, jer smo u situaciji, kao što je svugde u svetu i malopre je o tome govorio, da pre svega i zbog nedostataka sredstava da će nam sve više strane kompanije ulaziti i baviti se geološkim istraživanjima.
Mislim da zakon u dobroj meri to nadomešćuje dvema stvarima koje su u njemu predviđene. Dakle, velik broj svega što cirkuliše, pa i na planu bezbednosti kroz ovaj zakon je stavljeno u nadležnost samog ministarstva, dakle nema disperzovanja odgovornosti nego je odgovornost centralizovana i to je dobro.
Druga stvar koja to može da obezbedi jeste što je inspekcija razrađena vrlo široko i dobro, ali mislim i predlažem da uz onih 15, to je jedan od onih za koji sam rekao treba da bude još jedan podzakonski akt, koji bi ministar doneo, gde bi se mnoge stvari još precizirale kada je u pitanju inspekcija rada, jer ona se odnosi uglavnom na stručnu stranu, ali bi trebalo ugraditi u njen delokrug i ovu bezbednosnu komponentu.
Ministar je vrlo jasno rekao da ćemo voditi računa o tome i da moramo da vodimo računa, jer to je naše blago, ali mislim da bi trebalo tu komponentu direktnije još ugradi da se obezbedimo kada su neke stvari iz oblasti bezbednosti u ovoj privrednoj grani, koja je vrlo osetljiva na to, da budu zastupljeni.
Pominjana je ova strategija, naravno to nije ova strategija o kojoj danas raspravljamo, Strategija o upravljanju mineralnim i drugim geološkim resursima. Malopre sam pomenuo, kada čitate zakon u članu 12. se strategija tretira pa ne možete pobeći utisku da ta strategija treba da se razradi još kroz jedan dodatni podzakonski akt.
Ona bi po svojoj prirodi morala biti šira od zakona, bar ja tako gledam na to. Pri tome ne mislim da je greška pogotovo zbog toga što je bila urađena, ne dajte mi da pogrešim, ja mislim negde do 2012. godine se radilo na toj strategiji, pa je onda odjednom prekinuta, zato je dobro što u zakonu stoji ovaj član 12. koji će nas naterati da to moramo da uradimo i što pre moramo. Kod toga bih rekao i molio bih, gospodine ministre, ovde je predviđeno da sva ova podzakonska akta za dve godine budu doneta, naravno ne mogu odmah biti ali neka ova strategija ima prioritet
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem. Završite rečenicu.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Borisav Kovačević

Partija ujedinjenih penzionera Srbije
Upravo završavam, samo ću reći sledeću. Dozvolite mi tih nekoliko sekundi.
Mislim da je zakon, bez obzira na sve ovo što sam rekao, jedan ne možete pobeći od tog utiska, ja sam ga temeljno iščitavao, jedan od najbolje pripremljenih uz sve ovo što ovde danas rečeno, jedan od najbolje pripremljenih, najsveobuhvatnijih, najtemeljnije urađenih sa veoma širokom javnom raspravom u kojoj su učestvovala i nauka i praksa i firme i sve institucije koje se dotiču ove oblasti. Zato ja ovaj zakon pozdravljam i poslanička grupa PUPS-a će, naravno, podržati ovaj zakon i strategiju koja je danas na dnevnom redu, o kojoj ja nisam govorio. Hvala vam na ovim ustupljenim sekundama.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Neđo Jovanović.
Izvolite, gospodine Jovanović.
...
Socijalistička partija Srbije

Neđo Jovanović

Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem se predsedavajući.
Uvaženi ministre sa saradnicima, poštovane kolege narodni poslanici, nesumnjivo je da oba seta odnosno oba zakonska predloga u ovom setu o kome raspravljamo zavređuju izuzetnu pažnju, jer se radi o sistemskim zakonskim rešenjima sa dalekosežnim posledicama za budućnost države Srbije.
U svojoj diskusiji, uvaženi ministre, osvrnuću se isključivo na Strategiju energetike Republike Srbije, odnosno razvoja i u tom pravcu izneti ne samo ono što je naš šef poslaničke grupe istakao kroz podršku ovog zakona, već i određene sugestije koje bi mogle da doprinesu u daljem periodu razvoja strategije energetike nečem što je korist.
Moramo se, pre svega, osvrnuti na ono što je nepobitno, a nepobitno je da se upravo kroz ovu strategiju energetike vezujemo istovremeno i za harmonizaciju našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.
Podsećanja radi, na snazi je Nacionalni akcioni plan za korišćenje obnovljivih izvora energije Republike Srbije koji je donet 2013. godine i kao dokument je predstavljao jednu vrstu osnova, zakonskog osnova koji bi trebalo da predstavlja mogućnost stimulisanja investitora i to u oblast obnovljivih izvora energije.
Obnovljivi izvori energije nesumnjivo predstavljaju jedan kamen temeljac u smislu njihovog učešća o nečemu što predstavlja bruto finalnu potrošnju i kamen temeljac uopšte daljeg razvoja strategije energetike Republike Srbije.
Kada smo već kod toga onda treba istaći da je upravo preuzeta obaveza Republike Srbije da obnovljivi izvori energije do 2020. godine učestvuju sa 20% u bruto finalnoj potrošnji na nivou EU, pri čemu Republika Srbija ima obavezu da poveća i poboljša energetsku efikasnost za 20%, a ispravite me ako grešim, mislim da je postavljen i jedan previše ambiciozan cilj za koji smatram da je realan, da 2020. godine to učešće u finalnoj potrošnji energije sa obnovljivim izvorima energije bude 27%.
Mislim da to nije nerealno i mislim da je i ova Vlada na dobrom putu ka trasiranju nečega što podrazumeva bržu i efikasniju realizaciju ovog cilja. Naravno da u ovoj energetskoj strategiji podrazumeva se i nešto što je takođe jako značajno, a to je smanjenje od uvozne zavisnosti kada su u pitanju energenti s jedne strane, s druge strane, balans između proizvodnje energije i dostupnih izvora. U svakom slučaju, radi se o ciljevima koji su i te kako značajni za Republiku Srbiju.
Radi se o ciljevima koji omogućavaju, kao što je rečeno u uvodnom delu ekonomski prosperitet i privredni rast. Međutim, ono što mi se čini da se negde malo marginalizovalo, a u svakom slučaju treba da ima veoma značajnu pažnju, barem ovde u parlamentu, kad već govorimo o energetskoj strategiji jeste integrisano upravljanje otpadom u Republici Srbiji.
U tom pravcu ni zakonodavna regulativa ni bilo šta što se u faktičnom smislu reči radi nije dovoljno da bi se upravo taj otpad mogao koristiti kao nešto što je jako značajno, da bi se mogao koristiti kao energent i da bi se mogao upotrebiti u proizvodnji energije.
Ono što Evropska zajednica već odavno u svom konceptu realizuje, Srbija ima još uvek na početku, a to je prevashodno izgradnja spalionica, zatim akumulacija otpada i otpadnog materijala koji je za te spalionice neophodno potreban i ono što je danas dosta često pominjano, gde su to lokalne samouprave. Pa evo upravo kada su te kritike u pitanju, evo upravo pokazatelja gde mogu lokalne samouprave da budu afirmisane. Da budu afirmisane upravo u onom delu gde se upravo ukazuje na ono što ja sada smatram važnim ciljem, a to je ono što je institucionalno definisano ili terminološki opredeljeno kao integrisano upravljanje otpadom.
Cela Srbija ima jedan problem koji se vezuje za nedovoljnu koncentraciju otpada na način koji podrazumeva njegovu upotrebu u korisne svrhe. Najkorisnija svrha jeste pretvaranje otpada u toplotnu energiju od koje isključivu korist mogu da imaju građani Srbije. Čini mi se da u tom pravcu lokalne samouprave ne samo zbog toga što nemaju dobru zakonsku regulativu, već zbog toga što postoji određena intertnost, nisu preduzele određene mere i aktivnosti koje se vezuju i za identifikaciju, a nakon toga i koncentraciju tzv. divljih deponija gde je velika količina otpada u pitanju. Jedna spalionica da bi radila i proizvodila dovoljnu količinu energije za jedan grad, grad od 100.000 stanovnika, oni koji se u ovu materiju bolje razumeju, možda će me ispraviti, ali ja se nadam da neću pogrešiti, da je od prilike dovoljno negde kilogram do kilogram i po otpada po jednom stanovniku, kako bi se na taj broj stanovnika formirala količina od negde 150.000 tona godišnje. To je sasvim dovoljno za izgradnju jedne spalionice koja može da servisira potrebe celog grada, dakle 150.000 stanovnika.
Mi smo imali takav primer na Zlatiborskom okrugu i inicijativu da se takva spalionica izgradi na teritoriji Grada Užica. Nažalost, takav koncept, iako kao ideja postoji, nije realizovan, ali nije u pitanju samo Užice, u pitanju je cela Srbija gde se upravo ova akumulacija otpada može na ovakav način koristiti, gde možemo afirmisati upravo ovaj koncept dovođenja investitora u Srbiju i na taj način omogućiti, pod jedan, veliki broj zaposlenih u novim spalionicama, drugo, omogućiti servisiranje potreba građana kada je ono što daje toplotna energija za njih i te kako, u smislu životnog standarda i osnovnih elementarnih potreba domaćinstva, neophodno, i na kraju, ono što se vezuje za dalje stimulisanje upravo ovakvog koncepta rada.
Podsećanja radi, u Beču je takva spalionica postavljena u samom centru grada, tako da predrasude građana o eventualno štetnim posledicama ili negativnim emisijama takvih spalionica apsolutno ne postoje. Ne postoje zbog toga što su tehnološki procesi i tehnologija došli do takvog nivoa da jednostavno ne postoji nikakva mogućnost uticaja na životnu sredinu u negativnom smislu reči.
Ja se nadam da će u ovom pravcu i Vlada Republike Srbije učiniti dodatne napore da se upravo ovakav koncept kao što sam pomenuo, bude istovremeno i paralelno postavljen uz ostale koncepte koji se vezuju za bio mase, za vetro parkove, za solarne kolektore, kao načine proizvodnje energije.
Osim toga mislim da bi trebalo posvetiti pažnju i nečemu što nije dovoljno iskorišćeno, opet se vezuje za strategiju energetskog razvoja Republike Srbije, a to je nedovoljna iskorišćenost hidropotencijala, naročito vodotokova koji omogućavaju osnivanje tzv. mini hidrocentrala. Naime, u Srbiji je taj koncept izgradnje i osnivanja mini hidrocentrala već odavno u toku, ali je isto tako nesporna činjenica da se ipak ti potencijali nedovoljno koriste i da još uvek nisu iskorišćeni na onaj način koji je Republici Srbiji neophodno potreban, a to opet ima za posledicu dovođenje investitora i sve one efekte koji se pojavljuju kao pozitivni efekti kroz investiciono ulaganje.
Ja se opet tu pozivam na kraj iz kog ja dolazim zbog toga što su te hidrocentrale, tamo gde su locirane, odnosno predviđene za izgradnju, nešto što može da podrazumeva stimulans za privredni razvoj i Zlatiborskog okruga i ostalih delova, odnosno teritorije Republike Srbije.
Ja se naravno, izvinjavam vama zbog toga što nisam obuhvatio sve ono što nacionalna strategija podrazumeva, ali sam se fokusirao na one tačke za koje smatram da su i te kako značajne kada je u pitanju energetski razvoj Republike Srbije. Sve ovo, uz ono što je rekao naš ovlašćeni predstavnik, daje dovoljno razloga da se upravo predlog strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine prihvati, uz sve ovo što sam istakao kao krajnje dobronamerne sugestije, kako bi se ono što se vezuje za strategiju energetike, odnosno razvoja energetike u Republici Srbiji, podiglo na još veći nivo. Ja vam se zahvaljujem.