Treća sednica Drugog redovnog zasedanja, 01.11.2016.

4. dan rada

OBRAĆANJA

...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Poslanički klub Demokratska stranka Srbije
Član 104. – ako narodni poslanik u svom izlaganju, odnosi se i na ministra, uvredljivo se izrazi o narodnom poslaniku ili o poslaničkoj grupi, odnosno pogrešno protumači, pravo na repliku ima predsednik odnosno zamenik predsednika poslaničke grupe.
Izvinite molim vas, ne znam šta treba eksplicitnije da se desi da bi neko dobio repliku, imenom i prezimenom prozvan ja, prozvana moja poslanička grupa i nemam pravo na repliku.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Gospodine Lapčeviću, jedno jedino ime je spomenuto, Vojislav Koštunica.
(Milan Lapčević, s mesta: Pa?)
Pa šta ste vi, njegov advokat ovde?
(Milan Lapčević, s mesta: Izvinite, pričate o vremenu kada je potpisan CEFTA sporazum i pitate šta se promenilo? Priznato je nezavisno Kosovo…)
Gospodine Lapčeviću, u skladu sa članom 109. izričem vam opomenu…
Reč ima narodni poslanik Dragana Kostić.
...
Srpska napredna stranka

Dragana Kostić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, narodni poslanici građani Srbije, danas na dnevnom redu je šest tačaka koje se odnose na povlačenje novčanih sredstava finansijskim aranžmanima Republike Srbije i sigurno da o njima ne bi mogli da diskutujemo danas da ova Vlada nije omogućila kako ekonomsku, tako i političku stabilnost Srbije, kao i smanjenje stepena rizika investiranja u našu zemlju. U suprotnom ne bi ni došlo do realizacije navedenih finansijskih ugovora i sporazuma.
Osvrnuću se danas samo na Predlog zakona o potvrđivanju ugovora o zajmu između Vlade Republike Srbije i Fonda za razvoj Abu Dabiju za budžetsku podršku. Razvojni fond Abu Dabija postoji od 1971. godine sa ciljem da finansira razvojne projekte u zemljama u razvoju. Svoje kreditne aranžmane do sada je plasirao u preko 60 zemalja širom sveta. Tako da ne vidim razlog negodovanja pojedinaca …
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Gospodine Lapčeviću, hoćete da pustite da ministar sluša narodne poslanike ili ćete da dobacujete?
(Milan Lapčević, s mesta: Dajte mi reč.)
...
Srpska napredna stranka

Dragana Kostić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zakonom o budžetu za 2016. godinu predviđeno je direktno zaduživanje Srbije u iznosu od dve milijarde dolara kod Vlade Emirata tj. Razvojnog fonda Abu Dabija. Samim tim što povlačimo samo 50% od predviđenih sredstava zajma, ukazuje na preuzete mere racionalizacije i štednje u zemlji, kao i na rast BDP od 2,8% i stope zaposlenosti od 4,7%.
Kredit je namenjen za budžetsku podršku odnosno za finansiranje deficita u budžetu, refinansiranje dospelih obaveza i smanjenje troškova zaduženja. Valutna struktura javnog duga koja je trenutno oko 24 milijarde evra ukazuje da je 1/3 tog duga u dolarima. Ovaj zajam će se koristiti za finansiranje obaveza po osnovu javnog duga denominovanih u američkim dolarima.
Na ovaj način za finansiranje svojih dolarskih obaveza po osnovu javnog duga Republika Srbija dobija sredstva koja su znatno povoljnija sa aspekta visine kamatne stope u odnosu na trenutno mogućim tržišnim uslovima. Na ovaj način ćemo imati manje rashode za kamate čime će se smanjiti opterećenje budžeta, a sredstva budžeta upotrebiti za druge rashode, kao što su socijalna davanja ili kapitalni izdaci.
Takođe, želim da istaknem da je prosečna kamata zaduživanja u proteklom periodu bila između 6 i 8,5%, a kamata ovog zajma je 2,25%. Kada se preračuna na milijardu, štedimo od 40-50 miliona dolara. Da se ne bi neki i dalje bunili i da im ne bi bilo jasno, a očito da im je nejasno, imaju pravo da im nije jasno, jer su pogubljeni i u životu i u realnosti, kao i bez trunke odgovornosti, jednostavno ovo je dobar kredit.
Ako dobijete jeftina sredstva kojim finansirate skupe dugove, to je više nego povoljno. Investiranje ovih sredstava u podizanje proizvodnje i zaposlenost, servisiranje umanjenog duga biće brže. U danu za glasanje podržaću ovaj predlog zakona, kao i sve ostale, za dobrobit građana Srbije. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodna poslanica Maja Mučužić.
...
Srpska napredna stranka

Maja Mačužić Puzić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Hvala.
Poštovani ministre sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege, poštovani građani, danas je na dnevnom redu set finansijskih zakona koje je Vlada Republike Srbije podnela Skupštini kako bi na prvom mestu očuvala stabilnost Srbije, što je jedan od ključnih ciljeva Vlade koju predvodi Aleksandar Vučić.
Ekonomska, međunarodna i politička stabilnost su uspeh za prosperitet Srbije. Svesni svega toga, Vlada Republike Srbije na čelu sa Aleksandrom Vučićem je predložila set ovih finansijskih zakona kako bi ne samo očuvala regionalnu stabilnosti i stabilnost sistema javnih finansija, već i pružila podršku malim i srednjim preduzećima, modernizaciji i optimizaciji javne uprave i izgradila čitavo jedno naselje.
Svesni svega toga, Vlada Republike Srbije na čelu sa Aleksandrom Vučićem je predložila set ovih finansijskih zakona, kako bi ne samo očuvala regionalnu stabilnost i stabilnost sistema javnih finansija, već i pružila podršku malim i srednjim preduzećima, modernizaciji i optimizaciji javne uprave, već i izgradila čitavo jedno naselje.
Danas ću se posebno osvrnuti na Zakon o potvrđivanju okvirnog Sporazuma o zajmu između Banke za razvoj saveta Evrope i Republike Srbije, a koji će služiti za finansiranje projekta urbane regeneracije, odnosno izgradnje čitavog jednog naselja.
Pokušaću danas i da odgovorim na brojna pitanja koja su ovde postavljena, a odgovori na ta pitanja se nalaze i u materijali koji su poslanici dobili, ali očigledno da to nisu baš najbolje proučili.
Nakon razornog zemljotresa 2010. godine, koji je pogodio grad Kraljevo, preko 200 ljudi je bilo povređeno. Imali smo i dve žrtve. Preko 24 hiljade objekata je bilo oštećeno na neki način, objekata stanovanja. Preko 50 objekata javne namene, škole, bolnice, domovi zdravlja i slično. Nakon toga, pokrenut je projekat sanacije čitavog jednog naselja, koji je radno nazvan urbana regeneracija. U fokusu ovog projekta je naselje izgrađeno u periodu od 1947. do 1955. godine, koje sačinjavaju 16 oštećenih zgrada, više porodičnog stanovanja i pet prizemnih porodičnih kuća. Ukupno to čini 366 stanova koji su svrstani u četvrtu, petu i šestu kategoriju oštećenja nakon zemljotresa. Vrednost sanacije tih stanova je bila preko 50% vrednosti novoizgrađenih stanova. Iz tog razloga se i odlučilo na kompletnu izgradnju novog naselja. Danas ste već čuli od mojih kolega kako su uslovi za život u tim stanovima na ivici humanosti, kako brojni objekti nisu povezani ni na osnovnu infrastrukturu vodovoda i kanalizacije, ni jedan od tih objekata nije povezan na centralno grejanje.
Navešću vam još par podataka, a volela bih da su danas svi tu koji su postavljali pitanja, da čuju odgovore na ona pitanja koja su u toku dana imali, podaci koji vam govore, sami po sebi, koliko je teško stanje i koliko je loša situacija sa tim naseljem. U tih 366 stanova žive porodice čija je prosečna veličina 2,8 članova, ali u velikom broju slučajeva tu stanuju i porodice sa sedam, osam, pa i deset članova. Stanovi su kvadrature od 11 do 120 kvadrata, što od prilike iznosi 39 metara kvadratnih ili 14 metara kvadratnih po osobi.
Ono što će novo naselje da da, to je mnogo veća kvadratura od nekih 45 kvadrata po stambenoj jedinici. Prosečni prihodi domaćinstva koja stanuju u tom naselju su ispod republičkog proseka, negde oko 34.000 dinara, da, dobro ste čuli. U tom naselju živi čak pedesetak korisnika socijalne pomoći i negde oko 30% tih stanovnika čine stanovnici romske populacije.
Uzimajući sve ove okolnosti u obzir, 2013. godine, uz pomoć i uz podršku Investicionog okvira za zapadni Balkan, urađena je studija izvodljivosti projekta urbane regeneracije i krenula je realizacija istog. Eto odgovora na ona pitanja da li postoje planovi o izgradnji i kakva je dinamika tih planova. Sve je predviđeno strategijom, odnosno studijom izvodljivosti ovog projekta.
Nakon toga, sufinansiranje projekta odobrio je Administrativni savet banke za razvoj Saveta Evrope, 24. januara 2014. Godine. Paralelno sa tim, grad Kraljevo je rešavao ad hok sve krizne situacije na koje je nailazilo, pa je tako usvojio sva akta, plansku dokumentaciju i ono što je možda najteže bilo, a kolega Zoran Bojanić je pričao o tome, pomoglo u uređivanju vlasničkih odnosa na objektima koji su tada za grad Kraljevo bili poseban izazov, jer su objekti, kao što ste čuli, građeni posle Drugog svetskog rata, više puta su bivali u prometu, nisu registrovani u katastru, pa je tako 2012. godine samo stotinak objekata bilo upisano. Danas su to gotovo svi objekti.
U toku 2015. godine i početkom 2016. godine organizovan je arhitektonski konkurs koji je okončan, završena su geotehnička i geofizička ispitivanja i urađeni elaborati, izdati su lokacijski uslovi, urađen je projekat i 25. maja ove godine izdata je građevinska dozvola za prvi objekat na toj lokaciji.
Nakon uspešno vođenih pregovora sa bankom za razvoj Saveta Evrope, 6. Aprila od strane Srbije, odnosno 21. aprila od strane banke potpisan je nacrt ovog Sporazuma koji je danas ovde pred vama. Ovaj zajam koristiće se za izgradnju, čuli ste već od mojih kolega, četiri nove osmospratnice i istovremeno, ne samo za izgradnju, nego i za rušenje postojećih objekata. Svi objekti će biti izgrađeni u skladu sa najvišim socijalnim, ekološkim i energetskim standardima.
Sadašnji korisnici će postati vlasnici novih kvadrata po principu razmene kvadrat za kvadrat i neće samo oni dobiti time, dobiće i grad Kraljevo, jer će efikasnije koristiti ovaj prostor. Grad Kraljevo je u iznosu od pet miliona i 400 hiljada već obezbedio zemljište, dokumentaciju, projekte, parterno uređenje će obezbediti nešto kasnije i na taj način zaokružiti celinu ovog projekta.
Ono što moram da napomenem, to je grant Investicionog okvira za zapadni Balkan, pomoću koga je urađena studija izvodljivosti i nadam se da će takođe biti odobren grant za nadzor projekta.
Poštovane kolege, iz svega napred navedenog nesumnjivo stoji da je cilj ovog zajma izgradnja savremenog naselja u koje će se useliti stanovnici jednog starog i oronulog naselja, kojim će Vlada Republike Srbije na čelu sa Aleksandrom Vučićem i lokalna samouprava grada Kraljeva pokazati da podjednako vodi računa o svim građanima grada Kraljeva. U interesu svih građana obuhvaćenih ovih projektom, pozivam vas da svoj glas u danu za glasanje date ne samo za ovaj zakon, već i za ostale zakone u ovom setu. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.       
Reč ima narodni poslanik Dušica Stojković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dušica Stojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem predsedavajući.
Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, dragi građani Republike Srbije, danas ću govoriti o tački dnevnog reda koja se odnosi na Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Fonda za zapadni Balkan, sa statutom Fonda. Usvajanje ovog Predloga zakona je, napominjem, u skladu sa Ustavom Republike Srbije, ali takođe i Poslovnikom o radu Narodne skupštine Republike Srbije.
Podsećana radi, novembra meseca 2015. godine, na sastanku u Pragu, Višegradska grupa i predstavnici zapadnog Balkana su raspravljali o temama koje su važne za nastavak procesa proširenja EU, zatim regionalnoj saradnji, izazovima migrantske krize, ali i svim ostalim temama. Srbiju je tada predstavljala ministarka zadužena za pitanja Evropskih integracija, gospođa Jadranka Joksimović.
Fond za zapadni Balkan bi trebalo da predstavlja upravo taj dodatni dobar okvir za saradnju civilnog društva, ali i svih građana koji se pitaju zašto je važno da idemo u EU, da li nas EU uopšte želi i kakve su naše mogućnosti, kakvi su naši kapaciteti u ovom procesu? Pitanje koje se nameće na samom početku, prilikom čitanja ovog Predloga zakona o osnivanju Fonda za zapadni Balkan, upravo govori i o tome šta je osnovni cilj osnivanja ovog fonda.
Cilj osnivanja Fonda za zapadni Balkan je da bi se unapredio kvalitet života stanovništva ovog regiona, regiona zapadnog Balkana, ali i da se podstaknu evropske integracije kroz finansiranje projekata civilnog društva i pojedinaca u oblasti kao što su kulturna saradnja, razmena mladih, nauka, obrazovanje, održivi razvoj. Uz Sporazum o osnivanju Fonda Vlada Republike Srbije je priložila i tekst Deklaracije koja govori o statusnoj neutralnosti Kosova.
U nastavku želim da istaknem sledeće. Važno je što su upravo članice Višegradske grupe koje su i same sarađivale pre nego što su postale punopravne članice EU, zato što su upravo one, znači članice Višegradske grupe, prepoznale potrebu da se teme proširenja ponovo stave u fokus interesovanja EU, takođe, da ovaj proces ne bude zaboravljen, ako imamo na umu sve izazove sa kojima se EU u ovom trenutku suočava, od migrantske krize, Bregzita, zatim i samih sumnji koje postoje u okviru EU, da li treba ići u proces proširenja, da li ga treba nastaviti ili ne.
Želim samo da građane Republike Srbije podsetim na jednu činjenicu. Podsećanja radi, članice Višegradske grupe, koju čine Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska, formirane su 1. februara 1990. godine, kada ove članice nisu bile punopravne članice EU. One su to tek postale 1. maja 2004. godine u okviru tzv. velikog proširenja, kada su deset zemalja postale članice EU. Jedina institucija Višegradske grupe je Međunarodni višegradski fond koji je osnovan te 1999. godine i čije sedište se nalazi u Bratislavi. Prema odluci Fonda, Fond godišnje ima budžet od tri miliona evra. Kontribucija Srbije u Fondu za zapadni Balkan je znatno skromnija i iznosi oko 30.000 evra i obezbeđena je u budžetu za 2016. godinu u delu koji se odnosi na budžet Ministarstva spoljnih poslova.
Kao neko ko dolazi iz gradske opštine Rakovica, dakle iz Beograda, želim da kažem zašto je važno da ovakve, ali i slične sporazume usvajamo i potpisujemo u ovom domu Narodne skupštine. Pitanje koje je takođe važno da postavimo sebi, to je – kakve to efekte ovakvi i slični sporazumi imaju na živote mladih ljudi koji žive u Srbiji? Zaista mogu da priznam da smo nasledili nagomilane probleme na svim nivoima, bili mi mladi u Srbiji ili stariji, suočavali smo se sa gotovo nerešivim problemima koje smo mogli da imamo na svakom ćošku, ali ova Vlada, Vlada premijera Aleksandra Vučića, počela je ove nagomilane višedecenijske probleme da uspešno rešava. Promenili smo i odnos vlasti prema građanima. Pogledajte samo zahteve građana za prijem i razgovor sa premijerom Aleksandrom Vučićem. Niko ranije nije ih primio. Niko ranije nije razgovarao na adekvatan način sa građanima Srbije. To prosto nije bila praksa naših prethodnika.
Želim da kažem i sledeće – primena ovog sporazuma odnosi se na mlade ljude, na udruženja, na predstavnike civilnog društva, na njihovu integraciju u procese i politike EU. Takođe, rezultati istraživanja Saveta Evrope ukazuju da mladi ljudi u Srbiji se susreću sa problemima nezaposlenosti, bezidejnosti, apatije i skoro svakog odsustva aktivizma. Čak 69,5% mladih ljudi u Srbiji i posle tridesete godine živi sa svojim roditeljima.
Koje je rešenje? Važno je da menjamo omladinske politike i da utičemo na budžete jedinica lokalnih samouprava da uvrste projekte koji su posvećeni mladim ljudima. Mladi ljudi su željni tih pozitivnih primera, nalazili se oni na lokalu, gradu ili Republici. Moramo im dati priliku da se školuju, da putuju, da razmenjuju iskustva, da sa svojim kolegama iz regiona i sveta se svakodnevno susreću. Moramo reformisati i sistem obrazovanja, uvesti dualno obrazovanje i tesnu saradnju svih partnera u tom lancu, predstavnike privrede, škole, učenika i nastavnika. Samo tako se možemo priključiti razvijenim zemljama poput Švajcarske, Nemačke, Norveške, zemljama koje su na dobar način rešile problem mladih ljudi u ovom okruženju.
Ovakvi i sliči sporazumi usmeravaju na tešnju saradnju. Moramo podsticati saradnju sa partnerima od lokalnog do međunarodnog nivoa, nastaviti da ulažemo i planiramo budžete za razvoj omladinskih politika, iz dana u dan raditi na aktivnijem uključivanju mladih u proces donošenja odluka.
Usvajanje Predloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Fonda za zapadni Balkan je izazvalo razne polemike u medijima i u široj javnosti. Sada ne bih govorila o tim jeftinim političkim poenima, potrebi za jeftinim populizmom, o zloupotrebi ovih tema. Želim samo da kažem sledeće – usvajanje ovog zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Fonda za zapadni Balkan je značajno ne samo zbog bolje regionalne politike, već i jačanja pre svega ekonomskih i političkih veza. Ceo proces indirektno utiče i na povećanje bezbednosti ovog regiona, kao i nastavak procesa pomirenja zapadnog Balkana.
Na kraju, pozivam sve kolege narodne poslanike, bili oni pozicije ili opozicije, da u danu za glasanje podrže ovaj sporazum. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Jasmina Obradović. Izvolite.