Peta sednica Drugog redovnog zasedanja, 08.12.2016.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Peta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/284-16

4. dan rada

08.12.2016

Beograd

Sednicu je otvorio: Veroljub Arsić

Sednica je trajala od 10:05 do 00:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Ivan Bauer.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Ivan Bauer

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Zahvaljujem predsedavajući.

Poštovane koleginice i kolege narodni poslanici i građani Republike Srbije, zatražio bih obaveštenje od dva ministarstva, odnosno da budem precizan od Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede i zaštitu životne sredine i od Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.

Svi smo bili svedoci jučerašnjeg događaja u Šapcu kada je pas rase staford terijer napao i prema nekim verzijama događaja, pošto se to dogodilo juče popodne, naravno, mediji su različito izvestili o ovom događaju, ali rekao bih da je ovo najautentičnija verzija u kojoj se kaže da je pas ove rase napao i izujedao troje maloletne dece uzrasta sedam i osam godina i to u dvorištu osnovne škole.

Ovo je prosto nedopustivo. Iz tog razloga, želim da upoznam javnost i kolege narodne poslanike sa Pravilnikom o načinu držanja pasa koji mogu predstavljati opasnost za okolinu i to naročito sa članom 7. st. 2. i 4. ovog Pravilnika. Inače, u članu 2. ovog Pravilnika se definiše koje su to rase pasa tzv. opasni psi. Naravno, ne treba vam kažem da se rasa staford terijer smatra opasnim psom.

Stav 2. člana 7. ovog Pravilnika glasi – vlasnik opasnog psa mora psa da drži u prostoru, odnosno objektu koji je odgovarajuće veličine i iz koga pas, naglašavam, ne može da pobegne.

Stav 4. glasi – ulaz u prostor ili objekat u kome se drži opasan pas mora se držati pod ključem, dakle, u konkretnom slučaju pas ne samo da nije bio u odgovarajućem pravilno obezbeđenom prostoru, nego se još i slobodno šetao ulicama i to bez brnjice, što je u suprotnosti sa članom 5. ovog pravilnika i ušao u dvorište osnovne škole.

Nažalost, ovo nije usamljen slučaj neodgovornog ponašanja pojedinih vlasnika ovih rasa pasa, tzv. opasnih pasa. I sam sam nedavno, pre nekoliko nedelja bio svedok slučaja kada je vlasnik jednog od tzv. opasnih pasa šetao Knez Mihailovom ulicom svoga psa bez brnjice i bez povodca. Da li možete da zamislite koliko se dece u tom trenutku nalazi u Knez Mihailovoj ulici, da ne govorim o odraslim osobama.

Dakle, mislim da se svi sigurno slažemo da se ovakvom ponašanju mora stati na put i da se moraju primeniti odgovarajuće mere spram ovakvih neodgovornih vlasnika pasa.

Da ne bih bio pogrešno shvaćen ovde, ne pozivam ni na kakav lov na veštice, niti na zabranu bilo koje vrste, odnosno rase pasa, jer nije naučno dokazano da je jedna rasa pasa najbolji čovekov prijatelj, a da je neka druga najveći neprijatelj, ali je praksa pokazala da određene rase pasa u rukama neodgovornih vlasnika mogu da postanu, da tako kažem, opasno oružje. Zato apelujem na nadležne organe da nalože da se preduzmu odgovarajuće mere, u smislu izdavanja naloga za pojačanu kontrolu nad neodgovornim vlasnicima, odnosno neodgovornim ponašanjem pojedinih vlasnika ovih opasnih rasa pasa, ali i da se preduzmu oštrije sankcije prema njima.

Takođe, mislim da bi bilo dobro razmotriti inoviranje odgovarajuće regulative, ovaj Pravilnik koji sam citirao iz 2010. godine, čini mi se, da bi ga trebalo revidirati i možda uvesti oštrije sankcije prema onima koji ih zaslužuju.

Molim ministarstva da me izveste o merama koje planiraju da preduzmu i koje će preduzeti u vezi sa ovim i sličnim slučajevima. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik, Boško Obradović. Izvolite.
...
Srpski pokret Dveri

Boško Obradović

Poslanička grupa Dveri
Poštovane kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, pomaže Bog svima.
Želeo bih da postavim nekoliko pitanja Vladi Republike Srbije, ali pre svega, predsedniku Narodne skupštine, zašto je evo, posle dva meseca još uvek nije zakazana nijedna sednica na aktuelnu temu. Naša poslanička grupa Dveri, uputila je do sada deset tema na razmatranje Skupštini. To su: bezbednosno i ekonomsko socijalna situacija u Srbiji u vezi sa migrantskom krizom, međunarodni pritisci na državne organe Republike Srbije u vezi sa pregovorima i situacijom na Kosovu i Metohiji, nerešeni bezbednosni problemi u vezi sa agentima stranih obaveštajnih službi, atentatima na visoke državne službenik, ugroženost ekonomske prehrambene i zdravstvene bezbednosti građana Srbije protivzakonitim uvozom i prometom genetski modifikovane hrane i semena, povlašćeni i dugoročni zakup oranica u Srbiji od strane Nemačke mesne industrije Tenis, odnosi Srbije i NATO, prodaja poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima od 1. septembra 2017. godine, ukidanje privremene suspenzije obaveznog služenja vojnog roka, neprimenjivanje i ugrožavanje ćirilice kao zvaničnog pisma Republike Srbije i problem bele kuge, odnosno rast mortaliteta i emigracija radno sposobnog stanovništva iz Srbije.
Dakle, po Poslovniku, predsednik Narodne skupštine je obavezan da makar jednom mesečno zakaže sednicu na aktuelnu temu. Mi je nemamo već tri meseca i to govori o tome kakav je odnos vladajuće većine prema ključnim temama ovog društva koji ne smeju da dođu na dnevni red Skupštine.
Pitanje za ministra policije i predsednika Vlade Republike Srbije, kako je u Srbiji uhapšen Aleksandar Sinđelić i da li je helikopterima MUP isporučen Crnoj Gori, po dogovoru Aleksandra Vučića i Mila Đukanovića, kako bi bio stavljen u funkciju montirane afere na crnogorskim izborima.
Juče smo dobili najavu crnogorskih vlasti da su raspisali međunarodnu Interpolovu crvenu poternicu za dvojicom državljana Rusije i trojicom državljana Srbije, između ostalog, i Predragom Bogićevićem, predsednikom Ravnogorskog pokreta u Srbiji, pa nas zanima da li će i dalje državljani Srbije da budu isporučivani režimu Mila Đukanovića zbog političkih dogovora Aleksandra Vučića koji spasava posrnuli propali režim Mila Đukanović.
Isto se odnosi i na sudbinu pukovnika u penziji Radovana Aleksića koji od 2. oktobara 2016. godine leži u crnogorskim zatvorima, a kao što vidimo država Srbija niša ne čini da zaštiti svoje državljane koji se još uvek nalaze po crnogorskim zatvorima.
Pitanje, takođe za Aleksandra Vučića, da li će gradski funkcioneri Goran Vesić i Siniša Mali i drugi gradski činovnici koji su demonstrirali ispred suda 29. novembra 2016. godine u znak podrške ministru Stefanoviću, za taj dan biti plaćeni, s obzirom da nisu bili na radnom mestu, a da im podrška ispred suda ministru policije nije u opisu radnog mesta.
Veoma važno pitanje za ministra prosvete i predsednika Vlade - da li je tačna informacija, a ja imam papir koji pokazuje da je ta informacija tačna, o kašnjenju priliva budžetskih sredstava za zarade zaposlenih za mesec novembar 2016. godine na Univerzitetu u Novom Sadu? Evo, pročitaću vam kompletnu informaciju – Univerzitet u Novom Sadu obaveštava fakultete u svom sastavu da Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja ne raspolaže u ovom trenutku u svom budžetu sa dovoljno raspoloživih sredstava na poziciji zarada zaposlenih za mesec novembar 2016. godine, usled čega fakulteti Univerziteta u Novom Sadu neće dobiti sredstva za ovu namenu dinamikom koja je uobičajena. Dakle, taj čuveni suficit u budžetu Vlade Republike Srbije pokazao se kao jedna velika laž i evo, nema plata za zaposlene na Univerzitetu u Novom Sadu u ovom trenutku.
Pitanje, naravno, za Slavicu Đukić Dejanović, zašto jedino njeno Ministarstvo na sajtu Vlade nema navedenu oblast za koju je zadužena, niti bilo kakav kontakt, broj telefona, mejl adresu ili sajt, na kome bi se građani informisali šta ona uopšte radi?
I za kraj, veoma važno pitanje za predsednika Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom, Rasima LJajića i za premijera Aleksandra Vučića. Naime, u toku je iznošenje završnih reči u postupku protiv generala Ratka Mladića pred Haškim tribunalom. Pošto je ovaj predmet izuzetno važan za nas postavljamo pitanje - šta je država za ovih pet godina uradila da pomogne u pripremanju odbrane generala Mladića?
Drugo pitanje - da li je moguće da država Srbija nije uradila ništa kada je u pitanju izuzetno teško zdravstveno stanje generala Mladića i da su ga ostavili na milost i nemilost Haškom tribunalu? Ono što je činjenica je da Rusi u ovom trenutku pokušavaju da pomognu Mladiću, a da za njega ništa ne radi država Srbija.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Pet minuta, gospodine Obradoviću. Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Fatmir Hasani. Izvolite.
...
Partija za demokratsko delovanje

Fatmir Hasani

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara
Hvala.
Uvaženi predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, postavljam pitanje Vladi i Ministarstvu finansija - zašto je budžet za obrazovanje uskraćen za 26,84 milijarde dinara, kada znamo da su naisplativije investicije u obrazovanju i nauci? Bez povećanja broja prosvetnih inspektora i prosvetnih savetnika, a i kabinetne nastave, nemamo kvalitetnu nastavu i dobre uspehe u obrazovanju. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Goran Ćirić.
...
Demokratska stranka

Goran Ćirić

Poslanička grupa Demokratska stranka
Pitanje upućujem predsedniku Vlade.
Pre dva dana smo imali raspravu u parlamentu o budžetu Republike Srbije za 2017. godinu i razgovarali smo o nekim predlozima koje je Poslanički klub Demokratske stranke dao u amandmanima koje je podneo, a ti amandmani se tiču, pre svega, učeničkog standarda i podsticaja razvoja najtalentovanijih đaka u Republici Srbiji. Dobili smo načelnu saglasnost, u stvari, saglasnost premijera da je to vrlo važna tema i da ćemo zajedno raditi na nalaženju tog problema. Međutim, očigledno je da smo jutros dobili informaciju da amandmani nisu prihvaćeni. Želim da postavim pitanje - šta je to što Vlada planira u narednoj godini u vezi sa ovim važnim pitanjima?
Mi smo istakli da smo, evo i danas, pred raspravom u pojedinostima o budžetu Republike Srbije za 2017. godinu, istakli da taj budžet predstavlja projekciju u odnosu na ostvarenje iz 2016. godine, ali da je on održiv jedino pod uslovom da imamo održivost života u Srbiji. Ta održivost će se obezbediti ukoliko investiramo u najmlađe. Mislim da je važno istaći upravo to, šta smo mi želeli sa ovim predlozima amandmana, a to je da smo svesni da je jutros puno roditelja u Srbiji poslalo decu u školu bez doručka.
Nažalost, velika nepravda koja boli sve nas i mislim da je važno da tražimo načine na koje ćemo obezbediti svakom detetu u Srbiji besplatni obrok, svakom školskom detetu, i to je moguće realizovati i kroz ovakav naš predlog od izdvajanja šest milijardi dinara za 850.000 dece, s tim da je to moguće uraditi i u skladu sa projektovanim budžetom, jer smo predložili da se skinu sredstva, a imali smo tu primedbu da nema pozicije koju smo naveli sa kojih se može skinuti. Mogu se skinuti sredstva sa subvencija javnim preduzećima. Čak smo istakli, prepoznajući važnost te teme, jer to nije pitanje sujete da li će se prihvatiti naš amandman, nego načina na koji će se rešiti ta važna tema. Mi smo predložili da i Ministarstvo i predsednik Vlade i stručne službe nađu načina i predlože sopstveni amandman i kroz amandman koji bi ova Skupština prihvatila.
Nadam se da se svi poslanici u ovoj sali slažu sa potrebom da rešimo taj problem i ovo je ta vrsta poziva predsedniku Vlade i svim resornim ministrima da nađu rešenje, ali i odgovore na ovo pitanje – šta je to što će biti politika Vlade u narednoj godini da bi pravili standard svih učenika u srednjim i osnovnim školama u Srbiji?
Drugi amandman koji je takođe naišao na odobravanje i slaganje sa njegovom suštinom, to je podsticaj najtalentovanije dece, dece koja nose ogroman potencijal, jer tu smo želeli da napravimo jedan jedinstven pristup u kome ćemo podržati i sve one koji imaju i manje sposobnosti, ali i zaslužuju makar toliku pravdu da imaju osnovno za život, makar jedan obrok.
S druge strane, potrebno je investirati dovoljno za onu najtalentovaniju decu, koja kroz veća izdvajanja, dakle, predložili smo izdvajanja od dve milijarde više od predviđenih izdvajanja, mogu kroz Fond za inovativne delatnosti dobiti podršku za ostvarenje i svojih znanja i za podsticaj tih znanja.
Svesni smo i toga da zbog trenutne situacije u prosveti mnoga deca sa ogromnim potencijalom ne budu prepoznata na pravi način, na pravi način selektovana i mislim da tu strašno gubimo kao društvo. Mislim da je vrlo važno podići taj nivo prepoznavanja svakog deteta, svakog njegovog potencijala i tražiti mogućnosti za ono što je bilo ključno u ovoj raspravi, a to je da smo rekli da s obzirom na veliki i rastući javni dug, deset milijardi više u odnosu na period od pre pet godina, moramo da dižemo BDP, a to je jedino moguće kroz korišćenje potencijala svakog čoveka u Srbiji, i pre svega investiranja u mlade.
Ono što je takođe bitno, naravno da nam sve to utiče i na atmosferu u društvu i smanjenje našeg potencijala i atmosfera i u političkog životu. Česte diskvalifikacije svojih političkih protivnika i svedoci smo da svakodnevno i u ovoj sali, ali i u javnosti Srbije, imamo govor koji nije dostojan i ovog parlamenta i ovog društva i mislim da zajedno moramo na tome da radimo.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik LJupka Mihajlovska.
...
Stranka moderne Srbije

Ljupka Mihajlovska

Poslanička grupa Dosta je bilo
Hvala.
Prvo pitanje upućujemo predsedniku Vlade Aleksandru Vučiću – zbog čega predsednik Vlade vređa poslanike opozicije i sve one koji iznose argumente i mišljenja suprotna njegovim kada god poseti Narodnu skupštinu?
Premijer je na sednici 5. decembra 2016. godine najgrublje vređao poslanike DJB, kao i poslanike drugih opozicionih stranaka, a predsednica Skupštine niti ga je opomenula, niti dozvolila ostalima da odgovore na uvrede.
Zahtevamo da nam predsednik Vlade odgovori na sledeća pitanja. Šta je hteo da kaže kada je izgovarao sledeće – uskoro vam stiže druga vrsta pomoći da vas oslobodi ovih teških dužnosti, to je nešto što se kupuje na trafici, ne znam gde se kupuje, nisam to probao u životu? Da li predsednik Vlade misli da su reči – pričate gluposti, pričate besmislice, vi ste lažovi, argumenti? Zašto ponavlja neistine da su poslanici DJB bilo koga psovali, vređali ili pljuvali? I na kraju, zbog čega je predsednik Vlade vređao građane Čačka, Užica, predsednik Vlade vređao građane Čačka, Užica, Zlatibora, ismevajući način na koji akcentuju reči kada govore?
Poslanici pokreta DJB nikoga ne vređaju, što se jasno vidi iz stenograma. Zbog čega premijer to radi i da li time pokušava da prikrije sopstvenu slabost, nervozu, nedostatak argumenata i znanja za vršenje važne funkcije koju obavlja?
Naredno pitanje je za gospodina Mladena Šarčevića, ministra prosvete. Zbog čega je došlo do kašnjenja priliva budžetskih sredstava za zarade zaposlenih na svim državnim univerzitetima u Srbiji za novembar 2016. godine? Univerziteti su dobili informaciju da Ministarstvo prosvete nema dovoljno sredstava za isplatu zarada zaposlenih za novembar. Rečeno im je i to da je neophodno da za ovu namenu obezbede nedostajuća sredstva iz tekuće budžetske rezerve budžeta Republike Srbije. Da li znate da ste ovim doveli zaposlene u situaciju finansijskih prekršaja, jer zbog kašnjenja isplata nisu u mogućnosti da izmire obaveze plaćanja mesečnih troškova, a posebno oni koji svoje kreditne rate vezuju za datum isplate zarada?
Zahtevam odgovor - zbog čega je došlo do ove situacije i ko je za to odgovoran? Takođe, pitanje za ministra prosvete, gospodina Šarčevića. U članu 8. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja definisano je da osoba koja obavlja obrazovno vaspitni rad mora da ima obrazovanje iz psiholoških, pedagoških i metodičkih disciplina stečeno na visokoškolskoj ustanovi, u toku studija ili nakon diplomiranja od najmanje 30 bodova i šest bodova prakse u ustanovi. Navedene discipline su i pre donošenja Zakona o osnovama sistema bile deo studijskih programa, jer se najveći broj studenata i opredeli da nakon studija radi u nastavi.
S tim u vezi, ove discipline, odnosno ove predmete su pohađale generacije koje su upisale studije školske 2006/07, 2007/8 i 2008/09 godine. Ipak, zbog sistematizacije bodova koje je fakultet sproveo u tome, ove generacije nemaju pravo da pristupe ispitu za licencu za rad u nastavi. Generacije koje su upisale studije nakon 2009. godine, iako slušaju i polažu iste predmete, imaju pravo da pristupe ispitu samo zbog drugačije usklađenog sistema bodovanja.
Primera radi, Fakultet muzičke umetnosti je 18. februara 2016. godine poslao dopis pojedinim muzičkim školama da planira tokom letnjeg semestra, školske 2015/16, da organizuje posebnu nastavu iz navedenih disciplina, uz obrazloženje da studenti spornih generacija nisu stekli odgovarajuće obrazovanje iz navedenih disciplina. Činjenica je ta da studenti jesu imali obrazovanje iz tih disciplina jednako kao i generacije pre i posle njih, ali da ih fakultet nije bodovao na isti način.
Zbog čega ovo nije rešeno tokom studija i zašto studenti nisu imali informaciju da će ponovo morati da polažu ove predmete? Zašto Ministarstvo nije blagovremeno reagovalo u korist tadašnjih studenata kada su upisivali master program i omogućili im da nadoknade bodove na master studijama? Zašto je Fakultet muzičke umetnosti pokrenuo ovo pitanje šest godina nakon završetka studija, tzv. spornih generacija, i sada studenti moraju da plate između 20 i 40 hiljada dinara za predmete koji su već slušali i platili i položili? Ko je odgovoran za ovu neviđenu diskriminaciju tri generacije studenata?
Na kraju, pitanje za ministra zdravlja gospodina Lončara. Republički fond za zdravstveno osiguranje usvojio je novi Pravilnik o medicinskoj rehabilitaciji u stacionarnim i zdravstvenim ustanovama specijalizovanim za rehabilitaciju, koji je stupio na snagu 15. decembra 2016. godine. Ovaj Pravilnik je, kao ni jedan do sada, ograničio pravo na tzv. banjsko lečenje osoba sa invaliditetom. Ovaj Pravilnik uskratio je banjsko lečenje osobama koje imaju mišićnu distrofiju.
Nadam se da ministar zna da je distrofija najčešće progresivna bolest i da je rehabilitacija ovih osoba zapravo njihov jedini lek. Novi Pravilnik omogućava banjsko lečenje osoba koje imaju distrofiju o trošku fonda svega jednom u tri godine. Zbog čega osobe sa invaliditetom nemaju pravo na banjsko lečenje bar jednom godišnje, kada dobro znate da fizikalna terapija u domovima zdravlja nije dovoljna, niti pruža adekvatne oblike rehabilitacije? Ko se leči u srpskim banjama?
Zahtevam odgovore - koliko je osoba tokom 2016. godine podnelo zahtev za banjsko lečenje? Koliko je odobreno, a koliko odbijeno? Strukturu bolesti osoba koje su dobile pravo na banjsko lečenje o trošku fonda, dužinu trajanja rehabilitacije i koliko su stvarni kapaciteti banjskih lečilišta? Kolika su sredstva izdvojena za ove namene u 2016. godini? Hvala.