Treća sednica Prvog redovnog zasedanja , 11.05.2017.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/72-17

11.05.2017

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 19:45

  • ZAKONI

  • Zakon o potvrđivanju Finansijskog ugovora „Unapređenje objekata pravosudnih organa B“ između Republike Srbije i Evropske investicione banke
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Prvi programski zajam za razvojne politike u oblasti javnih rashoda i javnih preduzeća) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sudijama
  • Odluka o prestanku funkcije člana Visokog saveta sudstva iz reda profesora pravnog fakulteta
  • Odluka o prestanku funkcije predsednika Privrednog apelacionog suda
  • Odluka o prestanku funkcije javnog tužioca u Apelacionom javnom tužilaštvu u Nišu
  • Odluka o prestanku funkcije javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Čačku
  • Odluka o izboru na funkciju člana Visokog saveta sudstva
  • Odluka o izboru predsednika sudova
  • Odluka o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju
  • Odluka o izboru na funkciju tužioca za ratne zločine
  • Odluka o izboru na funkciju javnog tužioca u Višem javnom tužilaštvu u Pančevu
  • Odluka o izboru na funkciju javnog tužioca u Višem javnom tužilaštvu u Požarevcu
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Višem javnom tužilaštvu u Pirotu
  • Odluka o izboru na funkciju javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Nišu
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru
  • Odluka o izboru na funkciju javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Mladenovcu
  • Odluka o izboru na funkciju javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Vrbasu
  • Odluka o izboru na funkciju javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Staroj Pazovi
  • Odluka o izboru na funkciju javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Velikoj Plani
  • Odluka o izboru na funkciju javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Novom Pazaru
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Zaječaru
  • Predlog odluke izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Vranju
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Aleksincu
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Petrovcu na Mlavi
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Despotovcu
  • Predlog odluke o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Šapcu
  • Predlog odluke o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Pirotu
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Negotinu
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Kuršumliji
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Rumi
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Somboru
  • Predlog odluke o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Brusu
  • Predlog odluke o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Boru
  • Predlog odluke o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Prokuplju
  • Predlog odluke o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Loznici
  • Predlog odluke o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Pančevu
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Valjevu
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Mionici
  • Odluka o izboru zamenika javnog tužioca
  • Predlog autentičnog tumačenja odredbe člana 82. stav 1. tačka 2) Zakona o državnom premeru i katastru („Službeni glasnik RS“, br. 72/09, 18/10, 65/13, 15/15-US i 96/15)
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Odluka o izmenama Odluke o utvrđivanju sastava stalnih delegacija Narodne skupštine Republike Srbije u međunarodnim parlamentarnim institucijama
  • Odluka o izboru javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Prijepolju
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Je li to to? Poslovnik? Ovo što ste izneli nema veze sa odredbama o Poslovniku.
    (Narodni poslanici govore u isto vreme.)
    (Radoslav Milojičić: Predsednice, niste bili tu.)
    Tu sam ja stalno, verovali ili ne. Puno vam zahvaljujem.
    Poslovnik, predsedavajući nije povredio.
    (Radoslav Milojičić: Jeste, nije mi dao reč. Član 103.)
    Dobićete reč kad dođete na red, a i dobili ste koliko vidim dok sam vršila konsultacije sa mojim kolegom Aleksandrom Martinovićem. Samo polako, ne znam šta se ovde dešava.
    Ministre, ne možete da dobijete reč na Poslovnik, samo pomoć.
    Ministre, vi želite da odgovarate na diskusiju? Moram da izbrišem listu da bi se vi prijavili.
    Nemojte Marko, molim vas. Ministar ima pravo da odgovori na diskusiju Dušana Pavlovića.
    (Marko Đurišić: Kad ne poštujete red.)
    Pustite ministra da odgovori Dušanu Pavloviću, nemojte svaki put da vičete na predsedavajućeg kad pokušava da vodi sednicu, neukusno je, vršite teror ovde.
    (Radoslav Milojičić: Siđite dole, pa debatujte sa poslanicima.)
    Hoćete biti ljubazni da vaše privatne opservacije o vođenju sednice zadržite za restorane i kafiće u slobodno vreme.
    Dala bih reč ministru.
    Molim vas, slobodno se prijavite i odgovorite Dušanu Pavloviću. Izvolite.

    Nela Kuburović

    Zahvaljujem, uvažena predsednice.
    Dame i gospodo narodni poslanici, s obzirom da je u prethodnoj diskusiji izneta tvrdnja da je Vlada Republike Srbije i Državno veće tužilaca, prekršilo zakon u postupku predlaganja javnog tužilaca, nisam sigurna da sam čula koji su to argumenti i koje odredbe zakona su prekršene.
    Moram da istaknem da je poslanik napomenuo da imamo kandidate koji imaju 63 od 64 godine koji su predloženi i ne znam zašto bi bila smetnja da neko obavlja javno-tužilačku funkciju s obzirom da do 65 godine može da bude na mestu javnog tužioca ili zamenika javnog tužioca. Zakon o javnom tužiocu izričito propisuje da prilikom izbora i predlaganja kandidata i kandidata za javno-tužilačku funkciju, zabranjena je diskriminacija po bilo kom osnovu, pa samim tim i u pogledu godina života.
    Ono što je takođe bitno, moram da skrenem pažnju da postoji procedura koja sprovodi Državno veće tužilaca u kojoj vrši rangiranje i bodovanje kandidata na osnovu stručnosti i osposobljenosti i dostojnosti programa koji javni tužioci iznesu i na osnovu tog bodovanja se vrši rangiranje.
    Sama lista i rang lista kandidata, nalazi se na sajtu Državnog veća tužilaca i privremena rang lista i konačna rang lista, na osnovu koje Državno veće tužilaca i predlaže kandidate.
    Ono što je bitno u postupku predlaganja ovih javnih tužilaca, da je Državno veće isključivo predlagalo kandidate sa najvećim brojem bodova i neki od ovih kandidata koji su predloženi imaju maksimalan broj bodova koji mogu da dobiju na osnovu vrednovanja, to je broj bodova 70. Što znači da su svi ti podaci javno bili dostupni i mogli ste da se upoznate sa njima ukoliko ste bili zainteresovani.
    Što se tiče samog rangiranja, mislim da Vlada nije morala da vam predlaže i da vam ostavlja takve podatke, s obzirom da je to postupak koji prethodno obavlja Državno veće tužilaca i ono što sam i u samom govoru na početku rekla, ovo je prvi put da Vlada Republike Srbije, nije vršila izbor kandidata, već je dostavila Narodnoj skupštini i apsolutno sve kandidate koje Državno veće tužilaca predložilo upravo da se ne bi govorilo o bilo kakvom političkom uticaju na izbor javnih tužilaca i narodni poslanici svakako, ne da mogu da kontrolišu i zakonitost postupka, mislim da i te kako možete da kontrolišete kandidate koje smo predložili, s obzirom da stručnost i osposobljenost, svakako verujem da je Državno veće tužilaca ocenilo na najbolji mogući način, a kada je reč o dostojnosti, ona se podrazumeva ukoliko bilo ko od poslanika ovde ima neke podatke, informacije koje mogu da budu od značaja za Dan za glasanje, svakako imaju pravo da to iznesu i istaknu.
    Ukoliko još insistirate na tome da je bilo povrede zakona, ja bih volela da nam kažete koje su to odredbe povređene i da Vlada Republike Srbije nije ispoštovala proceduru kada je u pitanju predlaganje javnih tužilaca.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Reč ima narodni poslanik Marko Đurišić.
    ...
    Socijaldemokratska stranka

    Marko Đurišić

    Poslanička grupa Socijaldemokratska stranka, Narodna stranka
    Hvala, predsedavajuća.

    Vrlo je komplikovano diskutovati o ovoliko tema za 20 minuta, koliko imamo pravo, s obzirom da se radi o potpuno nepovezanim stvarima. Ja ću pokušati da što više kažem o svemu što je na dnevnom redu.

    Prvo je Zakon o sudijama. Ono što je interesantno to je da ovaj zakon nije predložila Vlada, nego jedan narodni poslanik, a Vlada se o dopisu koji smo danas dobili od predsednika Vlade saglasila sa ovim predlogom zakona, a uvažavajući kaže ono što piše u obrazloženju i onda sam ja čitao malo razloge za donošenje ovog zakona i nikako nisam uspeo da pronađem razloge kojima se menja mogućnost izbora predsednika sudova u više od jednog mandata i skraćuje rok sa pet na četiri godine.

    S obzirom da je ista ova većina u novembru 2013. godine izmenila Zakon o sudijama u kom je stalo da je mandat predsednika suda četiri godine i da može na to mesto da bude biran ponovo.

    Ja jedino mogu da razumem da kolega Martinović, tada nije bio u parlamentu, tada je kao što kaže ova knjiga „gazio“ Tomu i Vučića... Pa, jedna knjiga. Danas se ovde delila po Skupštini. I on nije bio tu kada je većina koja sada pripada, izmenila Zakon o sudijama. Mislim da bi trebalo ministarka pravde iako ni ona nije bila na toj funkciji tada, ali je kontinuitet vlasti u Srbiji koji postoji pet godina da nam objasni šta je to loše bilo u tim izmenama, koje je ista ova većina pre nepune četiri godine usvojila i sada vraća na staro, jer ja iz ovog obrazloženja ništa nisam video, nijedan argument da se to sada promeni onako kako je to bilo 2013. godine. Ali to je manir ove vlasti – pet godina, menjaju se stvari, vrte se u krug. Jedna od prvih izmena bila je bila upravo to. Rekli ste jednom na pet godina i nema nikakvog produženja što se tiče penzija, odlaska u penziju i slično.

    A, onda se za ovih pet godina sve menjalo, pa je mogao neko da ostane na funkciji pošto stekne zakonski uslov za odlazak u penziju na jednoj funkciji, na drugoj funkciji. Evo ga sada ponovo to. Znači, može da ostane na funkciji predsednik suda do kraja mandata, može ponovo da se bira. Jeste li pogrešili? Recite da ste pogrešili i gde ste pogrešili, a grešite u svemu što radite, jer ne znate šta radite.

    Promena ovog zakona nije došla iz Vlade, koja bi morala da organizuje javnu raspravu, pa da se priča o tome kakvi su efekti promene iz 2013. godine i šta je tada loše urađeno i zašto je ovo urađeno sada, a urađeno je zato što ovaj zakon ima svoje ime i prezime. On se tačno radi za određene ljude, određene ljude koji su odane vlasti, ljude koji su od onih 600 sudija članova SNS koji sada treba da ostanu na svojim funkcijama i da odrade neki posao za SNS.

    Ja pozivam predlagača zakona da do kraja rasprave nam kaže koji su to ljudi, njihova imena i prezimena. Ovo su zakoni koji se pišu za određene ljude, zakoni kojima se narušava načelo opštosti kod donošenja zakona. Zato je stanje u pravosuđu Srbije iz godine u godinu sve lošije i lošije. I tu ću da stanem, jer želim nešto da kažem o sporazumima, međunarodnim, kojima se Srbija zadužuje za dodatnih 208 miliona evra. O tome od strane predlagača, a to je ovde ministarka Kuburović, nije rekla ni jednu jedinu reč. Ona je ovlašćena ispred Vlade da govori i o ova dva zakona. I kao što je pročitala, vezano za izbor tužilaca, mogao je neko iz Ministarstva finansija da joj dostavi da pročita nešto i o ovim zajmovima i da vidimo zašto se država Srbija zadužuje za novih 208 miliona evra.

    Koji su to efekti za 182 miliona evra kredita koji treba prvi programski zajam za razvojne politike u oblasti javnih rashoda i javnih preduzeća? Kako će to da se unapredi rad javnih preduzeća za 182 miliona evra, koliko Narodna skupština treba sada da odobri da se poveća dug Srbije? Da nam da ona odgovore o stanju u javnim preduzećima, o tome da je 4. marta po zakonu koji je ove godine, po zakonu koji je ova Skupština usvojila, istekao rok da se okončaju izbori svih direktora u javnim preduzećima. Godinu dana kako je usvojen zakon, 2016. godine u martu, godinu dana je Vlada imala da okonča izbor direktora. Da li je okončan? U koliko je okončan? Ni u jednom. Evo, ja ću da kažem, ni u jednom. Jedva je Vlada uspela da raspiše oglase za izbor direktora u tim javnim preduzećima. Šta je radila u tih godinu dana? Nastavila sa praksom postavljanja partijskih kadrova, partijskih kadrova na mesta direktora javnih preduzeća.

    Najsvežiji primer – Koridori, naš bivši kolega Babić, v.d. direktora, direktor Pošte, v.d. direktora, poslanica, koleginica naša, direktor Srbijagasa, poslanik, direktor. Pa, da li je to u skladu zakonom koji smo doneli ovde pre godinu i nešto dana? Zašto donosimo te zakone ako ih ne poštujemo? Šta da očekujemo, šta će se desiti sa ovih 182 miliona evra koje treba da ode u razvojne politike javnih preduzeća?

    Voleo bih da mi ministarka objasni koje su to politike, šta će to da se radi u javnim preduzećima, da li će da se smanje gubici koji će ove godine iznositi preko 300 miliona evra. Javna preduzeća u Srbiji su najveći generator deficita. Ima veze, jer govorimo o zajmu od 182 miliona evra za javna preduzeća. A, kakvo je stanje u javnim preduzećima? Da li treba da krenemo redom, od EPS-a, od Srbijagasa, Pošte, Elektromreže? Koliki su gubici i šta se tamo dešava? Koliko je manja proizvodnja struje bila u EPS u martu ove godine u odnosu na mart prošle godine, u februaru ove godine u odnosu na februar prošle godine?

    Šta je sa čitanjem električnih brojila? Zašto, ako je sve bilo u redu, zašto se poništio ugovor i radi se sada novi konkurs? Sve su to pitanja o kojima ovaj parlament treba da razgovara, a Vlada nas nije udostojila da pošalje nekog ko će o tome reći jednu jedinu reč, nego očekuju da se ovde glasa i da se odobrenje da se Srbija zaduži za 182 miliona evra.

    Naravno da poslanička grupa SDS neće podržati ove sporazume, bez rasprave, bez da znamo za šta će te pare biti potrošene, ko je odgovoran za stanje u kojima se sada javna preduzeća Srbije nalaze.

    Hajde da krenemo dalje. Kakav odnos ima ova Skupština prema hitnom postupku? Imamo dve tačke posle, četiri i pet, valjda, čini mi se, dnevnog reda, gde treba da se utvrdi prestanak funkcije određenih ljudi, po hitnom postupku. I onda, od 27. decembra čekamo taj hitan postupak do 11. maja, četiri i po meseca, hitno. Stvarno je hitno.

    Sada, nešto da kažem, drago mi je što je ministarka nekoliko puta naglasila kako se Vlada nije mešala u predloge koji su dolazili iz Državnog veća tužilaštva za tužioce o kojima danas raspravljamo. Sada ja vas da pitam – da li je istina da je Državno veće tužilaca uputilo Vladi tri imena za tužioce za ratne zločine? A, koliko je Vlada uputila Skupštini imena? Dva. Znači da je menjala. Znači, rekli ste neistinu, jer ste rekli – nije menjala ništa. Ja sam vam našao jednu promenu. Ne kažem ja da li Vlada ima ili nema prava. Ja govorim o tome da je ministarka nekoliko puta insistirala – ništa nismo menjali. Menjali ste. Menjali ste, lagali ste. To je manir cele Vlade, ne čudi me da to i vi radite.

    Šta je problematično kod ovog izbora? Vlada je nama poslala dva imena. I, za one koji su tu malo duže od ovog jednog saziva, ta imena nisu ništa novo. Ja ću vas podsetiti, pošto je većina bila tu u decembru 2015. godine, da su ista ova dva imena, i Snežana Stanojković i Milan Petrović, pored još tri imena, bili kandidati za tužioca za ratne zločine i raspravljali smo ovde u parlamentu u decembru 2015. godine, pre isteka mandata tužioca koji je tada bio na toj funkciji i ni jedan kandidat nije dobio većinu.

    Gospođa Snežana Stanojković dobila je 75 glasova poslanika, a gospodin Milan Petrović pet. Najviše glasova dobio je gospodin Dejan Terzić, koji sada nije prošao Vladu. Znači, bio je, to treće ime na predlogu koje je poslalo Državno veće tužilaca, ali se nije našao pred nama. Šta mi sada da očekujemo, koji će kandidat dobiti većinu ovde, ako pre godinu i po dana ni jedan nije dobio većinu? Zašto se igramo sa tom institucijom? Šalju se ista imena posle godinu i po dana. Šta se promenilo?

    Vlada nam je poslala samo biografije, ali nije nam poslala, recimo, planove rada. Državno veće tužilaca je, kada je utvrđivalo listu kandidata, jer je bilo pet kandidata, razgovaralo sa njima, dalo ocenu stručnosti. Tu su svi dobili maksimalan broj poena, ali su se te ocene razlikovale u predstavljanju programa. I gospođa Snežana Stanojković, koliko sam ja uspeo da nađem, dobila je 19,6 poena, gospodin Milan Petrović 13,6 i gospodin Dejan Terzić 11,6. Tako ih je i rangirala i poslala Vladi. Ali, mi nismo videli te programe.

    Na osnovu biografije očekujete da se opredelimo za ljude koji su već bili ovde i nisu dobili podršku, pa to je neozbiljno, to je neodgovorno. Vi urušavate instituciju Tužilaštva za ratne zločine na ovaj način.

    Siguran sam da postoji puno slučajeva kojima to tužilaštvo treba da se bavi da bi sprali ljagu sa svih onih građana Srbije koji u ratnim zločinima, a to je najveći broj, nisu učestvovali. Treba da bude osuđen svako ko je činio ratne zločine u Srbiji i u ime srpskog naroda. Ko nije učinio, naravno, treba da bude oslobođen. Nikada nećemo da krenemo napred ukoliko ne skinemo tu ljagu koja stoji na svakome od nas.

    Na kraju, želim nešto da kažem o izboru sudija koji se prvi put biraju i predsednika sudova. Mi smo dobili ovde kandidate za izbor predsednika sedam sudova, koji je poslat 31. oktobra 2016. godine. Moje prvo pitanje– na koji mandat ih biramo? Da li ih biramo na pet godina ili ih biramo na četiri godine, ako se usvoji sada ova izmena? Trideset prvog oktobra bilo je pet godina jedan put. Na koliko ih sada biramo? Nismo čuli ništa o njima. Niko iz Visokog saveta pravosuđa nam se nije obratio.

    Sledeće pitanje je vezano za izbor tri sudije koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju. U obrazloženju stoji da je konkurs za ova tri mesta raspisan 14. aprila 2016. godine, znači pre više od godinu dana. Moje pitanje je, s obzirom da se tih godinu dosta dešavalo na polju izbora koji se prvi put biraju na funkciju, da li je ovo troje kandidata polagalo test? Test je obaveza koja je po pravilniku morala da bude usvojena do 29. marta 2016. godine od strane Visokog saveta sudstva. Visoki savet sudstva nije to uradio na vreme, pa je oglas za sudije koji je bio iz septembra prošle godine poništen, jer nije bio usvojen pravilnik i po njemu nije izvršeno testiranje, a to je obaveza po zakonu.

    Sada sam, pripremajući se ovde, video da je pravilnik usvojen u februaru ove godine, da se u njemu nalaze 782 pitanja, a bila je priča da će biti 200. S obzirom da ovde u obrazloženju ne vidim kada je obavljen razgovor sa ovim kandidatima, da li su ovi ljudi, ovi kandidati prošli sada taj zakonom obavezan deo i da li je ovaj predlog u skladu sa zakonom ili ne?

    Sve ove stvari nam ne daju za pravo da glasamo ni za jedan predlog koji se nalazi na dnevnom redu u ovoj objedinjenoj raspravi. Sve što smo čuli i u prethodnoj raspravi o stanju, o izboru tužioca, ali pre svega stanju u Tužilaštvu u kome se srećom sada sve više i slobodnije govori od strane samih tužilaca, o političkim i drugim pritiscima kojima su izloženi. Činjenica je da je Tužilaštvo dobilo i poverenika za samostalnost koji sam govori o tome da postoje pritisci. Kao primer prvi i najveći govori slučaj u Savamali, a možemo da mu dodamo i primer ovoga što se dešava u Bačkoj Palanci, progonu jednog policajca koji se bori protiv narko dilera, gde javni tužilac iz Bačke Palanke ne nalazi elemente krivičnog dela, a posle pritiska traži izuzeće i slučaj se prebacuje u Novi Sad kod verovatno nekog podobnog tužioca.

    Sve što prođe kroz Vladu Republike Srbije, ovakva kakva jeste, koja radi na način na koji radi, koja laže, koja laže, dokazao sam da laže, jer je ministarka nekoliko puta rekla nismo menjali, a onda prizna da je menjala. Sve te laži, prevare i obmane, stanje u Srbiji, u pravosuđu, u ekonomiji, u zdravstvu, školstvu, nalažu nam da budemo protiv Vlade i svakog predloga. Nećemo podržati ove predloge.

    Verujem da ovde ima časnih ljudi i ne želim ni na koga pojedinačno da bacim ljagu, ali radi se o jednom ne transparentnom postupku, u atmosferi straha, u atmosferi pritisaka, u atmosferi autocenzure i cenzure. Dok na te stvari ne damo odgovor, mi kao društvo, nećemo krenuti napred, nikakva Poglavlja 23 i 24, akcioni planovi koji se ne ispunjavaju, jer ne mogu da se ispune jer parlament ne radi. Peti radni dan u ovoj godini svega, dva usvojena zakona, pa verujem da smo za Poglavlje 23 ima više od 20 zakona koje smo morali da usvojimo po akcionom planu, a gde je Ustav? Reforma Ustava do kraja ove godine po akcionom planu. Nikada mi taj posao nećemo završiti dok je ova Vlada u mandatu. Zato je dobro da što pre ode.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Parlament radi svaki dan, kolega. Možete da dođete na posao svaki dan od pola osam do pola četiri.
    Reč ima narodni poslanik Sanda Rašković Ivić.

    Sanda Rašković Ivić

    Poslanička grupa Nova Srbija - Pokret za spas Srbije
    Hvala, gospođo predsednice.

    Gospođo ministarka, uvažena gospodo iz Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, kao što su i moji prethodnici stavljali primedbe na to da smo dobili saziv sa 43, a sada je iskrsla i 44. tačka, jako je teško govoriti o svim tačkama, pa ću se ja onda skoncentrisati na prvu i drugu tačku dnevnog reda, odnosno na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudijama i o njemu ću najpre govoriti.

    Ovde vidimo da se skraćuje mandat predsednika sudova sa pet na četiri godine i da je moguć reizbor i da se produžava radni vek sudiji koji pored navršenih godina života može da obavlja funkciju do isteka sudijskog mandata.

    Ovde je, takođe, u obrazloženju rečeno da se ovo sve radi da bi se postigla veća efikasnost. Nisam uspela da odavde razumem u čemu se ta efikasnost sastoji. Naime, imamo situaciju da ćemo produžavati radni vek sudijama koji danas sede na piramidama predmeta i po načinu na koji su, evo i tužioci, birani, mnoge sudije birane, možemo, uz moju ogradu da tu sigurno ima i časnih ljudi, zaključiti da se radi o poslušnim ljudima koji će završavati poslove za vlast, odnosno za SNS.

    Što se same efikasnosti tiče, videli smo da efikasnost u određenim slučajevima postoji. Efikasnost je, recimo, pokazana izvanredno onda kada je dr Nebojša Stefanović privatnom tužbom tužio NIN, pa je onda sud vrlo brzo presudio, pa je onda sledeća instanca tu presudu oborila. Tu smo videli efikasnost.

    Međutim, efikasnost, odnosno bolje rečeno neefikasnost suda mogli smo videti na slučaju „Savamale“, gde je istraga još uvek u toku, gde ne znamo ni ko su okrivljeni, iako je gospodin Vučić, premijer i predsednik, još pre godinu dana, rekao da se radi o kompletnim idiotima iz vrha gradske vlasti.

    Očevidno ti kompletni idioti iz vrha gradske vlasti su se prepoznali, složili su se s tim da su kompletni idioti i nisu se naljutili, nisu tužili gospodina premijera za uvredu, tako da ni mi danas, a ni oni, nismo mogli da vidimo kakva je to efikasnost današnjih sudova.

    Mi možemo menjati zakon koliko god hoćemo, međutim, ostaje jedan gorak ukus od istraživanja koje je rađeno putem anonimne ankete o tome koliko sudije u Srbiji trpe pritisak. Po toj anonimnoj anketi 44% sudija se izjasnilo da trpe pritisak. Da li se radi o pritisku koji trpe iz viših instanca sudske vlasti ili o pritiscima iz izvršne vlasti, to nije definisano do kraja, ali je nađeno da su najčešći pritisci, znači, iz viših instanca sudske vlasti i iz redova izvršne vlasti.

    Mi smo takođe bili i svedoci, što se tiče čak i Ustavnog suda Srbije i taj Ustavni sud Srbije je, takođe, trpeo vrlo velik pritisak i to od samog predsednika Republike, koji je prvo otezao s tim da se izjasni u vezi sa Briselskim sporazumom, i još u vezi sa mnogim drugim stvarima, jer, navodno, eto treba da malo sačeka dok se ne usvoji Ustavni zakon. Znači, to je jedno flagrantno mešanje izvršne vlasti u rad pravosudnih organa, pa je tako bivši sudija Ustavnog suda, prof. Ivošević, Ustavni sud prozvao Zaustavni sud, odnosno kasnije i Zauzdani sud.

    Takođe, ovde nema, kada se govori o efikasnosti, ni reči o tome šta se dešava sa zastarama. Naime, u časopisu „Nova ekonomija“ iz maja 2017. godine, govori se o zastarama i naročito povezuju se zastare sa ulaženjem u SNS, kao recimo, kod slučaja Brace Kertesa, ulaženjem u koaliciju ili davanja određenih pogodnosti i finansiranja SNS.

    Ovde nema ni reči, u ovoj reformi, o reformi budžeta ne traži se nikakav veći budžet, a znamo da ako pravosudni organi nemaju vlastiti budžet, da oni nemaju svoju autonomiju i ako oni čekaju na kašičicu ili na kapaljku da im neko da pare da neće moći da budu dovoljno samostalni.

    Sve nam ovo govori o tome da je pritisak na pravosuđe veliki, da je način na koji se biraju i sudije i tužioci, ponavljam, sigurna sam da ima i časnih ljudi, ali jedan veliki deo je svakako pod uticajem sadašnje vlasti. Tu bih citirala i Stivena Spilberga koji je, opisujući jednu banana Republiku, a to se može odnositi i na ovu našu Domanićevsku ''Stradiju'', rekao – ako ne vladaš sudovima, ne vladaš uopšte. Meni se čini da ste upravo vi, kao današnja vlast, uzeli tu maksimu, i vi ćete zaista vladati sudovima da biste vladali.

    Druga tačka o kojoj bih želela nešto da kažem, jeste Sporazum o zajmu. To je prvi programski zajam za razvojne politike u oblasti javnih rashoda i javnih preduzeća, između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Prvo, ono što je meni bilo posebno zanimljivo, jeste bio rok otplate. Naime, ovde obično biva tako da je rok otplate svakog zajma negde pet do sedam godina, ali ovde ispada da je fantastičan rok otplate do 15. novembra 2036. godine. Rekli bismo, na prvi pogled, jao divno, ne moramo da vraćamo pare do 2036. godine, međutim sve vreme dok otkucava taj sat mi moramo, kao država, da plaćamo kamate, a ovaj zajam treba, inače, da povučemo već do marta 2018. godine.

    Mi znamo da je stanje, inače, i u svetu vrlo nestabilno i da su svetske ekonomske prilike jako nestabilne, tako da komponente koje određuju stopu kamate mogu jako da variraju, posebno gledano sa aspekta ovako dugačkog vremenskog perioda.

    Pronašla sam ovde u Odeljku 2, u okviru Programa, gde u Paragrafu A stoji, u opštim odredbama kaže – zajmoprimac može povlačiti sredstva zajma u skladu sa odredbama ovog Odeljka i dodatnim instrukcijama koje banka može utvrditi u obaveštavanju zajmoprimcu. Kakve su to dodatne instrukcije? Šta to zapravo znači?

    Dalje se nastavlja u Paragrafu V, uslovi za povlačenje tranše, gde kaže – povlačenje sredstava iz jedinstvene tranše zajma neće se vršiti ukoliko banka nije zadovoljna, pod A) realizacijom programa od strane zajmoprimca i pod B) adekvatnošću okvira makroekonomske politike zajmoprimca. Ovde se postavlja pitanje naše ekonomske nezavisnosti ili zavisnosti, jer ovaj zajam koji država uzima može jednostavno da se ukine ukoliko zajmodavac nije zadovoljan sa onim kako se stvari ovde odvijaju, drugim rečima, nije zadovoljan kako ova država sluša, odnosno ne sluša.

    Naravno, pored ovih stvari, obratila bih pažnju i na to da mi uzimamo kredit od 182 miliona i 600 hiljada evra, da bi mogli da reanimiramo, odnosno pomognemo rad javnih preduzeća. Ovde se najviše pominje preduzeće „Elektroprivreda Srbije“.

    Pošto nisam iz te branše, konsultovala sam šta o tome kaže Fiskalni savet, a Fiskalni savet, dame i gospodo, je neko koga uvažavamo i mi ovde i koga uvažavate, uostalom vi, vi ste taj Fiskalni savet i postavili. Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta kaže da EPS nije uradio sistematizaciju radnih mesta, da su investicije u EPS-u manje od amortizacije i da je EPS jedna tempirana bomba gde je odbrojavanje eksplozije upravo u toku i to na čelu sa generalnim direktorom Miloradom Grčićem.

    Tu se, u članku koji je pisao gospodin Ćulibrk u NIN-u, a referišući se na nalaze Fiskalnog saveta, kaže da su štete od poplava u 2014. godini za EPS bile 100 miliona evra, a ove godine je u prva tri meseca EPS iskeširao 50 miliona dolara, jer nije uspeo da proizvede struju. Zašto nije uspeo tu struju da proizvede? Nije uspeo da proizvede struju jer nema investicija, amortizacije su veće, ne zna se kada će proraditi „Kostolac“.

    Agencija za privredne registre je svrstala, za 2016. godinu, EPS na drugo mesto rang liste firmi sa ukupnim gubicima od 103,5 milijarda dinara, odmah iza „Srbijagasa“.

    Takođe, član Fiskalnog saveta, gospodin Vladimir Vučković upoređuje rad EPS-a sa radom ČEZ-a, odnosno Češke elektroprivrede i kaže – ČEZ je napravio novu sistematizaciju. Sada u ČEZ-u radi 26.000 zaposlenih i ČEZ prihoduje 10 milijardi evra godišnje, dok EPS ima 30.000 radnika i prihoduje dve milijarde evra i vidimo koja je tu ogromna razlika.

    Ovaj manjak investicija u odnosu na amortizaciju, koju sam ja već pomenula, iznosi između 15 i 20 milijardi dinara, što znači da ovo preduzeće ni ne održava ove proizvodne kapacitete, a kamoli da ih uvećava, a finansijski dug EPS-a se od 2009. godine pa do kraja 2015. godine udvostručio i iznosi 1,1 milijardu evra.

    Naravno, u EPS-u pored svega ovoga nisu jasni ni mehanizmi upravljanja. Nije jasno ni šta će biti sa radnicima EPS-a sa teritorije KiM.

    Meni ne bi bilo žao da se mi zadužujemo da podignemo EPS na noge, ali ja vidim da su javna preduzeća partijski plen. To vidimo i po menadžmentima, odnosno po upravljačkim timovima koji u javnim preduzećima sede.

    Mi vidimo da ovde, ovde je već rečeno, a ja ću ponoviti, imali smo gospodina Babića koji je stavljen na čelo „Koridora“ koji nema apsolutno nikakve kvalifikacije da bude na tom mestu.

    Imamo gospođu koja je v.d. direktora „Pošte“ takođe bez kvalifikacija da bude na tom mestu.

    Mi imamo i u EPS-u razne direktore koji su bili vlasnici pečenjara. Tako da imamo neukost koja ovde caruje Srbijom, a mi se zadužujemo i zadužujemo svoju decu i svoje unuke sa još dodatna 182 miliona evra.

    To nije ekonomija.To je vatrogasna ekonomija. To je gašenje požara i sada postoje samo dve stvari - ili je nekom u interesu da EPS potpuno rasturi i tako ga rasturenom onda kao spasilac ponudi nekom stranom investitoru ili ćemo nastaviti ovako do beskraja da se zadužujemo i da dalje postavljamo ljude koji ničim ne zaslužuju da vode preduzeća i koja će upropastiti i Srbiju i sve ljude u njoj. Hvala vam.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Replika. Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka
    Hvala lepo.

    Pravo na repliku - pominjanje stranke direktno i to u kontekstu, moram da priznam, vrlo čudnom, pitanje finansiranja i SNS, da li je tako bilo, vrlo čudnom, ne zbog toga što dolazi i od koga dolazi, dakle neke stvari mi već ovde vrlo dobro znamo od nekih i mogu da se očekuju, šta god bila tema.

    Međutim, vrlo čudno zbog toga što je izbor pao pa baš na ovu temu, jer znate, pored toga što, naravno da sa finansijama SNS ama baš ništa sporno nema, kad god se neko trudio da bilo šta sazna dobio je kompletno sve podatke, postoji i drugo pitanje - šta ćemo sa pitanjem finansija od onih od kojih se ova tema pokreće? Šta ćemo sa tim? Na primer sa poslaničkom grupom koja je formirana od strane, čuli ste verovatno za onog veoma uspešnog DOS-ovskog kandidata Jeremića. Šta ćemo na primer sa onima koji su silne milione uložili u kampanju i pre nego što je zvanično počelo? Da li je to možda pitanje za neke zvanične organe i za neke zvanične analize koji su silne milione potrošili i tokom te kampanje, za koje naravno ne samo da se ne zna poreklo, nego nikakvog opravdanja neće ni biti.

    Danas mediji špekulišu da se i oni koji su davali pozajmice velikodušno interesuju – kada će videti taj svoj novac. Šta ćemo sa onima koji kada pričaju danas o zaduživanju ne stave ni na sekund prst na čelo i zapitaju se – ko je pre samo nekoliko godina, znači nije to bilo ne znamo kada pa da se ne sećamo, toliko zadužio ovu zemlju i pod takvim uslovima da je uletela u onaj vrtlog koji je premašio zakonske okvire, koji je uvalio sve u duboke probleme i što nikada nisu ni umeli ni želeli da reše, što jeste rešio Aleksandar Vučić i ta SNS koju pominju i što će nastaviti da rešava.

    Za silne milione ti takvi dobili su koliko – pa manje od jednog procenta po milionu na izborima. Hvala lepo.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    (Sanda Rašković Ivić: Replika.)
    Nije vas spomenuo. Govorio je o kampanji Vuka Jeremića.
    (Sanda Rašković Ivić: Spomenuo je poslaničku grupu.)
    Nije on spomenuo vašu poslaničku grupu. Jedino ako želite da nam saopštite da ste poslanička grupa Vuka Jeremića.
    (Sanda Rašković Ivić: Nisam.)
    Onda hvala vam.
    Pomogli ste mi.
    (Sanda Rašković Ivić: Nemojte da budete bezobrazni.)
    Hvala na komplimentu. Bezobrazluku nikad kraja. Puno vam hvala.
    Poslanice Sanda Rašković Ivić, vi niste Vuk Jeremić. Niste poslanički klub koji je ušao na izborima uz pomoć kampanja Vuka Jeremića.
    Po kom osnovu vama da dam sada repliku?
    (Sanda Rašković Ivić dobacuje.)
    Nije. Uzmite njegov govor od dve minute. Pročitajte, dođite do mog stola i dokažite mi. Hvala vam puno.
    Reč ima ministar. Izvolite.
    (Sanda Rašković Ivić: Trenutak jedan…)

    Nela Kuburović

    Pošto je ovde izneto da govorim neistine, odnosno da lažem, moram samo da podsetim šta sam rekla na početku u vezi izbora Tužioca za ratne zločine.
    Na sednici održanoj 27. septembra 2016. godine Veće je utvrdilo listu od tri kandidata za izbor Tužioca za ratne zločine koji je dostavilo Vladi. Imajući u vidu specifičnost u pogledu stvarne i mesne nadležnosti Tužilaštva za ratne zločine, biografije predloženih kandidata, dosadašnje iskustvo u postupanju predmetima za krivična dela koja su u nadležnosti Tužilaštva za ratne zločine, kao i kriterijume iz člana 5. Zakona o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, Vlada je Narodnoj skupštini predložila listu od dva kandidata za izbor Tužioca za ratne zločine i to Snežanu Stanojković, zamenika u Prvom javnom tužilaštvu u Beogradu, i Milana Petrovića, zamenika Tužioca za ratne zločine, što znači da nije istina da nisam rekla da su bila predložena tri kandidata od strane Državnog veća tužilaca.
    Kada je reč o izboru tužilaca u osnovnim i višim tužilaštvima, tu je predložena lista onako kako je …
    (Marko Đurišić dobacuje.)
    Vi procenite ko laže, a ko ne govori istinu.