Peta sednica Drugog redovnog zasedanja , 08.12.2017.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Peta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/274-17

3. dan rada

08.12.2017

Beograd

Sednicu je otvorio: Đorđe Milićević

Sednica je trajala od 10:05 do 00:00

OBRAĆANJA

...
Liga socijaldemokrata Vojvodine

Nenad Čanak

Poslanička grupa Liberalno demokratska partija - SDA Sandžaka
Zahvaljujem.

Uvaženi narodni poslanici, želeo bih da skrenem pažnju na nekoliko stvari u vezi sa budžetom tj. sa Predlogom budžeta koji se nalazi pred nama, a koji možda neće zvučati novo onima koji prate ove diskusije svake godine zbog toga što ću manje-više ponoviti ono o čemu sam govorio i prošlih godina i praktično će biti pitanja upućena manje-više istim ministrima.

Prva stvar na koju bih skrenuo pažnju je Zakon o budžetskom sistemu gde je sasvim jasno da su umesto ustavnih 7%, koliko treba da pripadne AP Vojvodini, a tih 7% je definisano u Ustavu Republike Srbije u članu 84. stav 4. gde se kaže da budžet AP Vojvodine iznosi najmanje 7% u odnosu na budžet Republike Srbije, s tim što se tri sedmine od budžeta AP Vojvodine koristi za finansiranje kapitalnih rashoda. Ovo čitam zbog sledećeg, a da bih vas podsetio na jednu veoma značajnu stvar. Ovo čitam iz Ustava Republike Srbije, dakle, najvišeg pravnog akta koji ova zemlja ima.

U Ustavu jasno piše da budžet AP Vojvodine iznosi najmanje 7% u odnosu na budžet Republike Srbije. Dakle, ne u odnosu na naplaćeni deo, ne u odnosu na prihodovnu stranu, ne u odnosu na bilo šta drugo, nego u odnosu na budžet Republike Srbije.

Ovo govorim zbog toga što se odmah u sledećoj rečenici kaže – s tim što se tri sedmine od budžeta AP Vojvodine koristi za finansiranje kapitalnih rashoda. U slučaju kada su najveći deo budžeta AP Vojvodine transferna sredstva, koja su namenska i ne mogu se koristiti za bilo šta drugo, osim za ono za šta su namenjena, potpuno je nemoguće da AP Vojvodina ispoštuje ovu ustavnu normu.

Drugim rečima, Vlada koja ne ispoštuje Ustav tera administraciju AP Vojvodine da krši Ustav i da na taj način bude u stalnom prekršaju, stalnom nesporazumu sa zakonskom regulativom, iako ni jedna vlada u proteklih devet godina nije ispoštovala obavezu donošenja zakona o finansiranju AP Vojvodine, a rok je istekao 31. decembra 2008. godine. Znači, sada će biti punih devet godina kako se to moralo uraditi. Pošto to nije urađeno, mi smo još pre dve godine podneli inicijativu za ocenu ustavnosti Ustavnom sudu i do dana današnjeg nismo dobili ni odgovor, a kamo li bilo šta drugo.

Ako neko misli da je nevažno, moram podsetiti da u slučaju pridruživanja EU jedna od osnovnih stvari koja se traži od nas je poštovanje države prava, pravne države. Pravna država postoji onda kada se poštuju zakoni te države, naročito kada administracija te države, Vlada te države poštuje zakone i Ustav svoje države. Vi ovim direktno kršite Ustav ove države i time dovodite u pitanje iskrenost namere za pridruživanje Srbije EU. Sa jedne strane je pozitivno to što su prihodi, koji su finansijska pomoć EU, posebno prikazani, jer je do sada iskazivana u jednoj poziciji zajedno sa ostalim donacijama i transferima, ali ta pomoć ide iz činjenice da se pretpostavlja iskrenost u nameri pridruživanju EU. Ta iskrenost se dovodi u pitanje neiskrenošću o kojoj govori nepoštovanje ovoga Ustava.

Sa druge strane, pojavljuju se druge paradoksalne stvari. Recimo, pojavljuje se situacija koju bih želeo da mi neko objasni. Recimo, ministar finansija. Kako je moguće da crkvene zajednice, crkva konkretno, Srpska pravoslavna, koristi sredstva iz budžeta, a ne plaća porez? Kada će crkva početi da plaća porez? Ona ima prihode, a oslobođena je plaćanja poreza. Ona ima prodavnice u kojima je oslobođena plaćanja dažbina. Kako je to moguće? Zašto je crkva izuzeta iz fiskalnog sistema ove zemlje?

Drugim rečima, postoje pitanja na koje nemamo odgovore. Po Ustavu Republike Srbije Kosovo je u sastavu Republike Srbije, ali ova Vlada treba da kaže građanima koliko dugova Kosova ova Vlada plaća, koliko novca odlazi za dugove Kosova. Spoljni dug Kosova otplaćuju građani Srbije. Sa koliko para učestvuje privreda Kosova u budžetu Republike Srbije? Nula. Koliki su troškovi?

Ja vas molim da mi kažete, govorim kao neko ko ne zna, samo očekujem da mi pomognete da razumem kako je to moguće? Dakle, koliko će se plaćati, i dokle? Po mojim informacijama, to je do 2041. godine treba da se plaćaju dugovi Kosova.

Molim vas, gospodine ministre, odgovorite mi na ovo pitanje, pa da onda nastavim sa drugim pitanjima koje imam.

Ili, da završim pa ćemo onda.

Zašto nema para za izdržavanje trećeg deteta do punoletstva? Ako neko želi da priča o natalitetnoj politici, ne može da se priča o trećem detetu ako se prvo dvoje ne zadrže u ovoj zemlji, jer onda nije treće nego je opet prvo.

Ovo što ste spominjali da u Mađarskoj posle završetka besplatnog školovanja postoji obaveza da se ostane i radi u zemlji, neke druge zemlje su to drugačije rešile i rešile su tako što se školovanje plaća, ali se daju krediti koje onda taj koji je to platio mora da vrati. Što je u stvari druga strana iste stvari. Ovako, mi školujemo, kao siromašna zemlja, kadrove za bogate zemlje. Što je potpuno paradoks. Ja se tu potpuno slažem sa vama, ali postavljam pitanje – šta učiniti da tako ne bude?

Dakle, hteo bih da čujem odgovore na ovih nekoliko pitanja, da mi ministar poljoprivrede objasni striktnu količinu novca koja će biti opredeljena za poljoprivredu, za pomoć paorima, za pomoć ljudima koji su stradali od elementarnih nepogoda u poljoprivredi u prošloj godini, dokle je to došlo i šta će se dalje događati?

I naravno, pitanje svih pitanja – kada će biti donet zakon o finansiranju AP Vojvodine? Da li ova Vlada zna kada će to biti urađeno, da li će to biti urađeno, da li će to doneti ova Vlada ili koja druga Vlada? Ko je tu odgovoran zato što je predsednik Vlade Vojvodine pred prošli budžet rekao da se on nada da je to poslednji budžet koji će biti donet bez ovog zakona. Evo, stiže i ovaj budžet. NJegov je odgovor da je u pitanju odluka parlamentarne većine u ovoj Skupštini. Vi ste Vlada koju je ta parlamentarna većina izabrala. Ja vas molim sada da dobijem ove odgovore. Hvala lepo.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Čanak.
Reč ima ministar Branislav Nedimović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Branislav Nedimović

| Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Poštovani predsedavajući, želim samo nekoliko stvari još jednom da iznesem, zbog javnosti, jer pretpostavljam da uvaženi gospodin Čanak nije čuo kada sam govorio o sredstvima koja se tiču budžeta Ministarstva poljoprivrede.

Naime, 44,1 milijardu je opredeljeno sredstava za Ministarstvo poljoprivrede. Od toga će ukupne subvencije iznositi 34,3 milijarde. To je 2,7 milijarde više nego što je bilo u prethodnoj godini. I budžet sam po sebi je veći za više od 10% nego što je bio u 2017. godini. U ova sredstva ne ulaze sredstva koja ćemo mi povući od IPARD sredstava i ne ulaze sredstva koja su namenjenima sistemima za navodnjavanje. Ona se sa druge strane finansiraju i predstavljaju nadogradnju na ukupna ova sredstva koja će se plasirati.

Ono što je jako važno za povećanje konkurentnosti naših poljoprivrednika, u 2018. godini će biti izdvojeno 5,6 milijardi dinara, što je skoro 10 puta više nego 2015. godine kada je bilo 600 miliona dinara.

Ono što ste pitali, vezano za sušu, do sada smo uradili nekoliko stvari: razmenili smo merakntilnu za semensku robu, to je jedno; druga mera je bila razmena merakntilnog kukuruza za tovnu stoku, kako bismo omogućili ljudima da što lakše dođu do hrane za svoju stoku. Ukupno je kupljeno 21 hiljada tona merakntilnog kukuruza 2016. i 2017. godine, po ceni od 23 dinara po kilogramu. To je znatno viša cena nego što je na tržištu i na taj način smo hteli da podstaknemo naše poljoprivredne proizvođače da mogu više novca da dobiju za svoju robu.

Produžen je rok, inače, koji traje do 1. novembra, za davanje subvencionisanih kredita pod posebnim kamatnim stopama koje su 1% i 3%. Podsetiću vas, na tržištu, ti krediti se daju pod kamatnom stopom od 7-8%. Dakle, država je platila razliku između 7 i 8 do jedan, ukoliko je reč o mladim poljoprivrednim proizvođačima i o ženama, a za ostale kategorije do 3%. Produžili smo taj rok i do 15. decembra stoji na raspolaganju za nabavku kompletnog repromaterijala i za sve ono što je neophodno za servisiranje poljoprivredne proizvodnje. Ukupno smo za ovo odvojili novih 400 miliona dinara, da bismo to mogli da omogućimo.

Isto tako, data je preporuka jedinicama lokalne samouprave, vezano za porez na poljoprivredno zemljište. U postupku je odlaganje naknade za odvodnjavanje, koje je dospevalo 2017. godine. Dakle, pet ili šest različitih mera.

Ja znam da ćete mi reći da ovo nije dosta. Ali, u zemlji koja je prošla kroz tri godine štednje, kroz tri godine perioda u okviru kog se moralo voditi izuzetno računa o javnim finansijama, ovo je ono što se moglo uraditi.

Verovatno da bi možda neko, da je drugi ministar, posegao da isplati pet ili 10 hiljada dinara poljoprivrednom proizvođaču, ali šta bismo time dobili? Ta sredstva smo upotrebili za sisteme za navodnjavanje, za protivgradne mreže. Po prvi put ćemo 2018. godine imati izgradnju novih automatskih protivgradnih sistema. To do sada nismo imali. Isto kao što radimo sisteme za navodnjavanje.

Dakle, ovo su stvari koje ćemo realizovati u 2018. godini i koje smo uradili do sada. Ukupna realizacija budžeta do sada je 78%. Ta realizacija će biti mnogo veća u naredne dve nedelje i mi ćemo doći do stepena realizacije od 96-97%.

Ono zbog čega sam posebno zahvalan ljudima koji su radili u Ministarstvu i u Vladi, jesu stvari koje se tiču IPARDA. Posle osam godina, postdemistifikovaćemo čitavu tu stvar i jednom poći putem kojim moramo da idemo, a to je zajednička evropska poljoprivredna politika.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala ministre Nedimoviću.
Gospodin Nenad Čanak, izvolite.
...
Liga socijaldemokrata Vojvodine

Nenad Čanak

Poslanička grupa Liberalno demokratska partija - SDA Sandžaka
Gospodine ministre, da li biste bili ljubazni da kažete, kolike će biti subvencije paorima po hektaru? Možete li to da kažete?
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima ministar Nedimović.
...
Srpska napredna stranka

Branislav Nedimović

| Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Subvencije koje se daju po hektaru biće nepromenjene u odnosu na 2017. godine. Biće identične, ali nisu samo to sredstva koja se daju.

Sredstva o kojima sam pričao su mnogo veća nego ta sredstva koja su opredeljena za subvencionisanje po hektaru. Deset puta više subvencija na druge stvari dajemo koje povećavaju konkurentnost. Nije samo dati novac po hektaru, vi to dobro znate da to ode u klasičnu potrošnju. Jel takva nama poljoprivreda treba ili nam treba poljoprivreda koja će biti konkurenta i koja predstavlja granu privrede? Jel nam treba takva poljoprivreda? Mislim da, da, složićete se sa tim, a ne samo da sve ode u potrošnju.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala ministre Nedimoviću.
Reč ima ministar finansija, dr Dušan Vujović.

Dušan Vujović

Mi smo imali prilike da o ovim temama razgovaramo i u ovoj sali i privatno. Razgovor je uvek bio sadržajan. Sticajem okolnosti nije moglo da dođe do finala, zato što razgovor ne zavisi od nas, nego zavisi od čitavog niza stvari.
Da zadržim komentar za kraj, šta mislim gde se nalazimo, o tim razgovorima koji bi ponudili jedan pravi okvir da se o svemu ovom priča. To bi stvarno bio zakon o finansiranju AP Vojvodine, u kojem bismo mogli sve one nijanse koje bih kao profesionalac, kao ekonomista i kao ministar želeo da vidim.
Da krenemo od onih cifara koje ste pomenuli, od one ustavne formulacije, od koga kako mi to računamo, pošto je preciziranje te formulacije urađeno u Zakonu o budžetskom sistemu i tamo se precizira šta ulazi u tih 7% budžeta.
Sticajem okolnosti, danas je razlika između prihodne i rashodne strane toliko mala da ta nijansa, da li se odnosi na prihode ili na rashode, postaje trivijalna. To je 0,7% i to je stvarno minimalno.
Ono što ostaje kao pitanje, to je šta se dešava sa neporeskim prihodima, pošto oni imaju karakter koji nije lako opredeliti u budžetiranju. Znači, mi ne znamo, mi čak ne uzimamo prošlogodišnje ili ovogodišnje veličine, tu je glavna stvar dobit javnih preduzeća, glavna stvar su neki drugi nestandardni izvori prihoda, kao što su recimo povraćaji iz dobiti od privatizacije, odnosno finalizacije stečaja banaka, koje su se dogodile pre deset ili petnaest godina. Znači, to je jako teško opredeliti koja priroda tih sredstava, uključujući one primere koje pominjete koje se tiču Kosova itd. Ali, to je posebna fus nota, o tome ću reći rečenicu, dve kasnije.
Znači, mi smo uzeli sve ono što piše u zakonu, i mi smo ovde u članu 7, ako se dobro sećam, napisali tačno kako se deli porez na dohodak, koji je udeo autonomna pokrajina Vojvodina u porezu na dohodak, i onda smo opredelili koji je udeo autonomne pokrajine Vojvodine u porezu na dobit, odnosno u porezu na dobiti preduzeća. Jedno je, čini mi se, drugo je 42,7%, piše tamo u budžetu, i to je nekontraverzno, te se cifre vrlo lako izračunaju na osnovu procene, odnosno u realizaciji na osnovu stvarne realizacije.
Mi smo prethodnih godina tu imali neke dileme oko toga, da li smo to realno planirali, pa kad se dogodi podbačaj u nekim elementima prihoda na koje ste vi računali, onda se dogodi neki raskorak o kom smo razgovarali, ali i to može da se reši, to je drugo pitanje.
Kada smo sabrali sve elemente, za tu standardnu stranu, uključujući najveću stavku od 31 milijarde, koja se odnosi na nekompenzaciju za plate ljudi u sistemu obrazovanja, onda smo došli do cifre koja je, ne znam tačno cifru u milijardama, dinarima, ona je tu blizu, došli smo do cifre koja je 6,17% prihoda Republike, a to je od prilike hiljadu milijardi, 998 ili tako nešto. To je cifra prve računice. Ta cifra ne uključuje kapitalne projekte koje smo dodali, koje su osam milijardi za tzv. Mađarska-Srbija projekt železnicama, pa još neki mostovi itd, dodaci, i to dodaje nekih 8,8 milijardi. Imam fajl, pa ću vam dati tačno našu računicu, u detaljima, pa možemo da nastavimo dalje. I to ne uključuje našu procenu oko devet milijardi, koje će se od ovih pomenutih 34 milijarde odnositi na korisnike sa teritorije autonomne pokrajine Vojvodine.
Kad dodamo i te cifre, mi dolazimo do cifre koja čini 8,54% tako procenjenih prihoda. Mi smo tu dosta konzervativni, pošto uopšte ne računamo one druge stvari koje se dešavaju, zato bi dobar bio širi zakon. Recimo, Vojvodina ima natprosečno mnogo, po teritoriji i po broju stanovnika, natprosečno mnogo graničnih velikih graničnih prelaza i prema tome ima i Batrovce i Horgoš i sve ostalo, pa će imati sada i prema Rumuniji itd. Znači, tu se nalazi natprosečno mnogo i ulaganja u te prelaze, ali i zaposlenosti i trošenja sredstava, koja se odnose na poresku upravu, na carinu, na policiju itd.
Znači, kada bismo imali neki budžet, u kojem bi se dogovarali principi, itd, jedna malo složenija matematika, onda bismo došli do toga da bi Vojvodina rekla, ako neki projekt smatramo da imamo zajednički interes, onda ćemo sudelovati i u finansiranju i u podeli efekata, ako vi mislite da nemate interesa, onda biste samo ustupali zemlju, resurse itd.
Znači, to je ono što bi zakon ponudio u odnosu na ovu dosta krutu formulaciju koja je 7%, pa sad mi gledamo. Niko nije rekao na šta se tih 7% odnosi. Ovo ograničenje koje ste vi rekli tri sedmine, to ga je neko otprilike procenio da bi tri sedmine trebale da budu investicije. Sad, mi bismo trebali pažljivo da gledamo šta se iz svih tih stvari koje se tu dešavaju, recimo sad odjednom se subvencije menjaju, pa je veliki deo kompenzacija koje idu, se upućuju na traktore, što je investicija.
Sad odjednom, mi ne znamo tačno koje cifre da računamo. Možemo da sednemo pa da gledamo, jer teško je proceniti. Ako dajemo subvencije za traktore, umesto što dajemo subvencije za tekuće subvencionisanje proizvodnje, tadašnje bazne poljoprivredne proizvodnje, znači biljne proizvodnje pšenice, kukuruza i ostaloga, što je jedan potpuno stari model, onda se cela ta slika menja.
Znači, ako Srbija bude, kao što bi trebalo, ako bude prelazila na IPARD koncepciju finansiranja, koje finansira ruralni razvoj, a ne daje socijalne subvencije u poljoprivredi najmanjim domaćinstvima itd, onda će se i karakter tih subvencija, pa samim tim i transfera, promeniti. Zato bi bilo dobro da imamo jedan model, jedan instrument koji je mnogo složeniji, ako me razumete šta hoću da kažem. Tu bismo onda lako hvatali sve te nijanse i sve te elemente.
Moj pristup je, meni više odgovara kompleksan instrument u kome bismo sve to mogli da sagledamo i mogli bismo da uključimo investicije, recimo, mogli bismo da uključimo ono što ide, to su krediti sa elementima grantova tj. poklona, kao što su krediti KfW, koji idu recimo u mojoj, neću da kažem rodnoj, ali Kikindi, odakle je moja porodica, koji su sad dobili kredit KfW za vodovod, što je vrlo značajno. Sad, to niko u Vojvodini neće računati kao ulaganje u Vojvodinu, ali pošto će se vraćanje toga, pazite, prvo, to je deo kvote koju mi imamo, i drugo, to će vraćanje biti preko budžeta Republike Srbije, a delom će biti i preko grada Kikinde. Ali, element granta koji je 50% u tim kreditima ili više, je nešto što je u stvari doprinos Republike Srbije, odnosno Kikindi gradu na teritoriji AP Vojvodine. Slična stvar je sa ovim vodovodom u Vrbasu itd.
Hoću da kažem, treba uzeti u obzir i projekte koji utiču i posebno će to biti važno kada se uključe bolji i kvalitetniji projekti održavanja kvaliteta prirodnog okruženja, znači ekološke projekte i ostalo.
Iz svega ovoga proizilazi, ja sam lično, profesionalno i kao ministar, vrlo spreman da razgovaram o nečemu što bi bio suštinski sadržaj Zakona o finansiranju Vojvodine, ali nismo mi jedini. Ovde je potrebno da to bude prepoznato i kao politički relevantna tema sa svim njenim implikacijama, razumevanjima i ostalim, da bi se to realizovalo. Ja mogu da kažem sledeće, ja sam spreman i mogli bismo da ponudimo, u skladu sa principima takvog regionalnog razvoja i ostalih metoda koji postoje, da se vrlo brzo, ne samo usvoji takav zakon, nego i primeni na delu, uključujući ono što se zove prekogranična saradnja, prekogranično finansiranje i sve ostale nijanse koje tu postoje.
Moj stav je da sa naše strane nema ograničenja. Ako neko to bude želeo, mi ćemo dati punu podršku. Sa naše strane nema ograničenja ni profesionalnog, ni finansijskog. Ja mislim da bi rezultat bio, ne daleko od ovoga koji imamo, mada bi tokovi sredstava i priroda odnosa koje iz njih proizilaze, možda bili drugačiji. Hvala lepo.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala ministre Vujoviću.
Đorđe Komlenski, povreda Poslovnika. Izvolite.