Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 07.03.2018.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/24-18

2. dan rada

07.03.2018

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 17:40

  • ZAKONI

  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Kraljevine Švedske o saradnji u oblasti sprovođenja zakona
  • Zakon o nacionalnom DNK registru
  • Zakon o jedinstvenom matičnom broju građana
  • Zakon o azilu i privremenoj zaštiti
  • Zakon o evidencijama i obradi podataka u oblasti unutrašnjih poslova
  • Zakon o izmenama Zakona o javnom redu i miru
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o izmeni Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Kraljevine Španije o recipročnom priznavanju i zameni nacionalnih vozačkih dozvola
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije i Federalne službe obezbeđenja Ruske Federacije o saradnji i zajedničkom delovanju
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Kraljevine Belgije o policijskoj saradnji
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Slovenije o saradnji u oblasti zaštite od prirodnih i drugih katastrofa
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o policiji
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Bosne i Hercegovine o saradnji u zaštiti od prirodnih i drugih katastrofa
  • Zakon o dopunama Zakona o državljanstvu Republike Srbije
  • Zakon o potvrđivanju Radnog aranžmana između Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije i Agencije Evropske unije za obuku organa za sprovođenje zakona (CEPOL)
  • Zakon o graničnoj kontroli
  • Zakon o strancima
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Grčke o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola
  • OBRAĆANJA

    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Vladimir Marinković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
    Hvala, dr Šešelj.
    Reč ima narodni poslanik Arpad Fremond, SVM.
    ...
    Savez vojvođanskih Mađara

    Arpad Fremond

    Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara
    Poštovani predsedavajući, poštovano predsedništvo, gospodine ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, dozvolite mi da u ime poslanika SVM iznesem naše stavove o predlozima zakona koji se nalaze na dnevnom redu.

    Tema koja povezuje set predloga zakona o strancima, o azilu i privremenoj zaštiti, o jedinstvenom matičnom broju građana, o izmenama Zakona o javnom redu i miru, o dopunama Zakona o državljanstvu, kao i izmenama i dopunama Zakona o policiji i Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima je upravo zaštita, unapređenje ljudske bezbednosti. Razlozi za donošenje ovih zakona su prevshodno usklađivanje oblasti lične sigurnosti i bezbednosti celog društva sa evropskim standardima i korpusom pravnih tekovina EU, a drugi, ne bitan razlog, je usklađivanje određenih oblasti ne samo sa Ustavom Srbije iz 2006. godine, već i sa realnošću. Na primer, važeći Zakon o jedinstvenom matičnom broju građana je donet pre 40-ak godina, 1978. godine. Prethodnih decenija se puno toga promenilo, pa je jedan broj država ukinuo JMBG i uveo lični identifikacioni broj ili su u istovremenoj upotrebi u nekim državama JMBG i lični identifikacioni broj.

    Za poslanike SVM je važno da predlozi zakona koje je pripremilo MUP prate i primedbe Evropske komisije u realizaciji Poglavlja 24 – pravo, sloboda i bezbednost. Razlog zbog koga će poslanici SVM podržati ovaj set zakona jeste činjenica da će uvođenjem standarda i usklađivanjem sa pravnim tekovinama EU u ovoj oblasti bezbednost građana Srbije biti veća, pravna država i vladavina prava će biti zaštićene, a Srbija će postati deo jednog zaista velikog sistema koji sve izazove rešava razmenom informacija i bliskom saradnjom sa zemljama, članicama EU. Sada ću pokušati da izdvojim, za nas najvažnije detalje predloženih zakona.

    Poslanici SVM će podržati Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima zbog toga što u jednom delu predstavlja rezultat naših višegodišnjih zalaganja. Naime, gospodine ministre, još 2014. godine postavio poslaničko pitanje i zalagali smo se da se izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja reši veliki problem naših poljoprivrednika, a to je pitanje obavezne registracije priključnih poljoprivrednih mašina koje fabrički ne mogu ispuniti uslove registracije. Rešavanje ovog problema je navedeno i u koalicionom sporazumu SVM i SNS i izuzetno je dobro da ćemo izmenom zkona ispuniti ovo obećanje dato poljoprivrednicima.

    Inače, ovo je stalno bila tema na terenu, na raznim tribinama. Doneto je i više hiljada potpisa u Ministarstvu poljoprivrede kojima su poljoprivredni proizvođači tražili da se menja zakon, odnosno da se priključne mašine koje fabrički ne mogu da se registruju izuzmu iz registracije. To su prese, to su velike prskalice, koje fabrički ne mogu ispuniti i ne mogu da prođu tehnički pregled. Problem je bio da ove mašine nisu mogli prođi tehnički pregled jer jednostavno fabrički nisu ispunili neke kriterijume, na primer nisu imali kočnice, ni signalizaciju. Reč je o priključnim mašinama sa kojima se radi na poljoprivrednom zemljištu, isključivo na kojima se radi na poljoprivrednom zemljištu i nigde u EU ih ne registruju. Drugi deo problema smo rešili još ranije, to je bila registracija onih mašina u poljoprivredi koja nisu imale poreklo, odnosno poljoprivrednici nisu imali račune od pre 30, 40 godina o kupovini, do kraja 2015. godine svako je mogao da registruje ta vozila za koja nisu imala adekvatnu dokumentaciju.

    Dakle, Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima je propisano da se ne moraju registrovati priključna vozila za traktor namenjen za obavljanje radova. To je ogroman uspeh za nas.

    Važna novina je da redovnom šestomesečnom tehničkom pregledu ne podležu traktori, priključna vozila za traktor, radne mašine i motokultivatori, ostaje samo godišnji tehnički pregled. Takođe za radne mašine se izdaju registracione nalepnice u trajnom važenju. Sve ovo će doneti uštede, umanjiti izdatke poljoprivrednicima s obzirom da po važećem zakonu podležu godišnjem i šestomesečnom pregledu vozila. Ta odredba je od značaja, imajući u vidu da je shodno podacima iz popisa poljoprivrede 2012. godine u Srbiji popisano skoro 600.000 traktora u vlasništvu poljoprivrednih proizvođača.

    Još jedan detalj vezan za Predlog zakona o bezbednosti saobraćaja, u obavezi sam da javnost upoznam da je u razgovorima sa ljudima na terenu bilo primedbi na visinu novčanih kazni za pojedine prekršaje, ali smo mišljenja da bi bilo dobro videti rezultate primene samog zakona i sagledati efekte, pa onda eventualno predložiti da se kaznena politika uskladi sa realnošću.

    Poslanici Saveza vojvođanskih Mađara, podržavaju Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, u delu pooštravanja novčane kazne, napajanje pirotehničkih proizvoda, najpre zbog toga što je to pitanje sigurnosti, najčešće dece i mladih, ali je to i pitanje odgovornosti i bezbednosti celog društva.

    Svedoci smo da nekontrolisana prodaja i nepravilno rukovanje pirotehničkim sredstvima, proizlaze posledice koje osećaju porodice i vršnjaci, a u saniranje posledica su uključeni i zdravstvo, policija, komunalne službe. Prema ovom Predlogu zakona za napajanje pirotehničkih proizvoda, kojima se narušava javni red i mir i ugrožava sigurnost građana, novčana kazna se povećava sa dosadašnje donje granice sa 10.000 dinara na 50.000 dinara, a gornja granica sa 50.000 dinara na 100.000 dinara.

    Što se tiče pucanja iz vatrenog i drugog oružja ili imitacija oružja, kojim se narušava javni red i mir ili ugrožava sigurnost građana, povećava se donja granica novčana kazna sa 50.000 dinara na 100.000, što isto, naravno, podržavamo.

    Poslanici Saveza vojvođanskih Mađara, pozdravljaju činjenicu da Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o policiji, nisu menjane odredbe važećeg zakona, naime u januaru 2016. godine su usvojeni amandmani Saveza vojvođanskih Mađara, da prilikom zasnivanja radnog odnosa MUP vodi računa o nacionalnom sastavu stanovništva, o odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i poznavanju jezika i pisma, koje je u službenoj upotrebi na teritoriji jedinice lokalne samouprave za koju je obrazovana organizaciona jedinica u kojoj lice zasniva radni odnos radi postizanja pune ravnopravnosti između pripadnika nacionalne manjine i građana koji pripadaju većini.

    Koristim ovu priliku da ukažem na činjenicu da ponekad nije lako prevesti zakonske odredbe u stvarnost. Tako smo u avgustu prošle godine svedočili činjenici da je raspisan konkurs za sto vatrogasaca u 46 opština u Srbiji, među kojima su Novi Sad, Senta, Sečanj, Žitište, Čoka, Novi Kneževac, Ada, Kanjiža, Bačka Topola, Bač, Kovačica itd. budući da je sastavni deo važećeg Zakona o policiji prihvaćen amandman Saveza vojvođanskih Mađara, koji se tiče posebnih uslova zasnivanja radnog odnosa, da se samo za pojedina radna mesta koja su utvrđena aktom o sistematizaciji može propisati da lice koje zasniva radni odnos u MUP-u ima isključivo državljanstvo Republike Srbije, svedoci smo da je nakon 17 radnih nedelja, koliko je trajala višemesečna provera i osposobljavanje, značajno već i broj budućih vatrogasaca, pripadnika nacionalnih manjina popunilo redove vatrogasnih brigada u celoj Srbiji.

    Povodom ovog pitanja smo bili u kontaktu sa predstavnicima MUP-a, sa državnim sekretarom gospodinom Miličkovićem, i mi sami unutar naše zajednice smo radili na tome da se što više mladih i sposobnih ljudi prijavi, učestvuje na ovim konkursima. Saradnja po ovom pitanju je bila odlična.

    Gospodine ministre, zahvaljujemo vam se na otvorenosti. Siguran sam da je po ovom konkursu za vatrogasce, primljeno više pripadnika nacionalnih manjina nego prethodnih 20 godina ukupno.

    Pre par dana je završen još jedan važan konkurs. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 26. januara raspisao konkurs za upis 400 polaznika u Centar za osnovnu obuku policijsku u Sremskoj Kamenici za potrebe policijske uprave za Grad Beograd.

    Takođe istog dana, raspisan je i konkurs za upis 250 polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku i to za potrebe, između ostalih, i za nas jako važni policijskih uprava i to u Pančevu, Subotici, Kikindi, Somboru, Zrenjaninu i Novom Sadu.

    Gospodine ministre, nadam se da ćemo zajednički uraditi sve kako bi što više pripadnika nacionalnih manjina uspešno konkurisalo za policajce. To je izuzetno značajno za multietničke sredine.

    Mada poslanici Saveza vojvođanskih Mađara, podržavaju Predlog zakona o jedinstvenom matičnom broju građana i važno je da se nakon 40 godina donese zakon usklađen sa realnošću, ali ukazujemo na činjenicu da je verovatno već vreme da se razmisli i o usklađivanju jedinstvenog identifikacionog broja sa međunarodnom metodologijom EU. Naime, međunarodni propisi nalažu da se zaštite lični podaci građana, kao i da se uvede jedinstvena identifikacija koja broji cifre u identifikacionom broju, ograničava na 12.

    Veliki broj institucija rukuje ličnim podacima građana, a procene su da su one napravile milion baza podataka. Predlog poslanika Saveza vojvođanskih Mađara je da se u krivično zakonodavstvo uvede krivično delo krađe identiteta.

    Takođe, za poslanike SVM je od posebnog značaja činjenica da se Predlogom zakona o dopunama Zakona o državljanstvu Republike Srbije, olakšava našim starim sugrađanima koji nisu uspeli da u zakonom utvrđenom roku do 31. decembra 2016. godine, zamene lične karte. Postupak zamene trajno važeće lične karte biometrijskim ličnim kartama.

    Predlogom zakona se predviđa da u državljanstvu Republike Srbije može biti primljen državljanin SFRJ i državljanin druge republike, ranije SFRJ, odnosno državljanin druge države nastale na teritoriji Socijalističke Federacije Republike Jugoslavije, koji na dan 31. decembra 2016. godine i na dan podnošenja zahteva ima prijavljeno prebivalište u Republici Srbiji, kako bi se omogućilo da po olakšanim uslovima steknu državljanstvo Republike Srbije.

    Poslanici SVM smatraju značajnim i donošenje zakona o strancima, o azilu i privremenoj zaštiti, kao i graničnoj kontroli, posebno imajući u vidu preporuke iz izveštaja Evropske komisije o realizaciji akcionog plana za Poglavlje 24.

    Poslanici SVM će podržati ove predloge zakona zbog toga što smatramo da će predložena rešenja omogućiti da Republika Srbija zadrži visok nivo u poštovanju međunarodno prihvaćenih standarda u oblasti ljudskih prava, uz istovremeno očuvanje bezbednosti svih njenih građana.

    Nema sumnje da je u oblasti migracija Srbija shodno svojim mogućnostima značajno doprinela upravljanju prilivom migranata, da je odigrala aktivnu i konstruktivnu ulogu i efikasno je sarađivala sa susednim zemljanima i članicama EU.

    Što se tiče migrantske krize, podsetio bih sve vas da smo u ovom visokom Domu, mi iz SVM prvi ukazali na ovaj problem kada je šef naše poslaničke grupe, gospodin Balint Pastor, još pre dve i po godine, govorio o tome da potrebno pre svih zaštiti građane Srbije i njihovu imovinu.

    Zbog one njegove izjave su nas tad nazvali fašistima a ne manje negativnu reakciju je izazvala izgradnja ograde na granici sa Mađarskom, što je, složićete se sa nama, na kraju praktično dovelo do zatvaranja balkanske rute i činjenice da se drastično smanjio priliv migranata i da su oni počeli da traže alternativne puteve i da nas obilaze.

    Smatramo da je izuzetno značajno sprečavanje ilegalnih migracija i krijumčarenje ljudi. Pozdravljamo i rad združenih snaga Vojske i policije Srbije. dakle, stavovi SVM su od početka migrantske krize poznati i nepromenjeni. Vladi Republike Srbije na prvom mestu treba da bude bezbednost građana. Ne može osporiti da se Vlada Srbije uspešno bori i sa tim globalnim problemom. Uprkos tome što je kroz našu teritoriju prošlo oko milion migranata u poslednje dve i po godine nije došlo do ozbiljnog narušavanja bezbednosti naših građana. Savez vojvođanskih Mađara će na tome insistirati i u budućnosti.

    Podsećam i da je SVM od samog početka migrantske krize sa dozom rezerve gledao na osnivanje prihvatnih centara za migrante u lokalnim samoupravama, gde pripadnici nacionalnih manjina žive u većem broju, jer je po Ustavu Republike Srbije zabranjeno preduzimanje mera koje bi prouzrokovale veštačko menjanje nacionalnog sastava stanovništva.

    Savez vojvođanskih Mađara je stava da migrantska kriza predstavlja jedan od najvećih izazova za EU u njenoj istoriji i da je stoga neophodno definisati zajedničku evropsku politiku i pronaći jedinstveno evropsko rešenje. Ovo je pitanje koje zahteva ozbiljan i koordinisan stav svih članica EU.

    Smatramo da je potrebno da Srbija učestvuje u razgovorima na svim nivoima, kako bi pomogla u kreiranju regionalnih mehanizama za upravljanje migrantskom krizom.

    Na kraju, želim još jednom da ponovim da ćemo podržati predloge zakona koji se nalaze na dnevnom redu. Smatramo da će donošenje, odnosno izmene i dopune seta predloženih zakona, svakako poboljšati pitanje očuvanja i unapređenja ljudske bezbednosti. Hvala.
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Vladimir Marinković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
    Hvala kolega Fremond.
    Reč ima narodni poslanik Nenad Čanak. Izvolite.
    ...
    Liga socijaldemokrata Vojvodine

    Nenad Čanak

    Poslanička grupa Liberalno demokratska partija - SDA Sandžaka
    Zahvaljujem.

    Potpuno je jasno, dame i gospodo, drugarice i drugovi, da je ovde u pitanju jedno par ekselans političko pitanje. Dakle, sam zakon o kome vodimo raspravu trenutno, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o policiji, predstavlja suštinski ogledalo stanja u društvu, ogledalo stanja u državi i, sa druge strane, ogledalo unutrašnjeg uređenja Srbije, koje nameće samo po sebi niz pitanja. Ta pitanja, obzirom da ih je mnogo, moraću da redukujem na samo nekoliko.

    Prvo pitanje koje bih postavio gospodinu ministru je pitanje koje sam postavio pre puno godina, kada je još na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova bio Dačić Ivica, i kada sam postavio jasno pitanje – kako je moguće da u sekularnoj državi u kojoj je crkva odvojena od države, par ekselans državni organ kao što je Ministarstvo unutrašnjih poslova, može da ima krsnu slavu, koja predstavlja verski praznik porodice kod pravoslavnih hrišćana? Dakle, kako je moguće da se jedna takva društvena anomalija događa i kako je moguće da se na to ne odreaguje?

    Nisam dobio odgovor. To je bilo pre jedno tri-četiri Vlade. Nisam dobio ni jedan put kad sam to pitanje postavio, pa, evo, postavljam ga i sada. Kako ćemo to pitanje razrešiti? To je pitanje. Da Ustavni sud radi svoj posao, on bi morao da se pozabavi time, jer je to duboko protiv Ustava i duboko protiv sekularnog karaktera države, kakav je propisan tim najvišim pravnim aktom.

    Međutim, oko ovog konkretnog zakona, ja ću se fokusirati samo na dve stvari. Mi smo, kao Liga socijaldemokrata Vojvodine, podneli 31 amandman, o kojima ćemo, nadam se, imati prilike da progovorimo, ali o dve stvari bih želeo da progovorim u ovom trenutku.

    Prva stvar je – izmeštanje Sektora za vanredne situacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Razlog je vrlo jednostavan. Mi smatramo da bi Nacrtom zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama, o kojem je u novembru mesecu završena javna rasprava, Sektor za vanredne situacije bilo potrebno izmestiti iz MUP-a i preimenovati u Direkciju za smanjenje rizika i upravljanje vanrednim situacijama, kako je u septembru 2015. godine, otvarajući naučnu konferenciju „Upravljanje kriznim i vanrednim situacijama“ u Beogradu, izneo zamenik načelnika Sektora za vanredne situacije Đorđe Babić.

    Za pitanja uređenja preventivnog delovanja protiv elementarnih nepogoda na lokalnom nivou nadležno je Ministarstvo životne sredine. I ono je u okviru pregovaračkog Poglavlja 27 – Životna sredina, prepoznato kao najodgovornije za mere i aktivnosti koje se planiraju i preduzimaju iz oblasti katastrofa.

    Ovo govorim zbog toga što je ovaj zakon u ovom segmentu izuzetno vezan i važan za dalje evropske integracije Srbije i zbog toga je bitno držati se striktno ovakvih preporuka Evropske komisije, da bismo mogli da bez nepotrebnih trzavica idemo dalje u evropske integracije, o čemu smo imali plodan razgovor sa predstavnicima MUP-a pre nekoliko dana, na sednici Odbora za evropske integracije Narodne skupštine Republike Srbije.

    Dakle, pošto je ova oblast suviše kompleksna, govorim o menadžmentu krizama, i važna da bi se mogla u dosadašnjem obliku ostvariti u okviru MUP-a, možemo govoriti o tome da MUP kroz manju organizacionu jedinicu aktivno učestvuje, ali ne i da obavlja sve poslove i zadatke iz oblasti vanrednih situacija.

    U tom svetlu, Liga socijaldemokrata Vojvodine smatra da bi izmeštanjem Sektora za vanredne situacije i upravljanje u vanrednim situacijama sa nacionalnim trening centrom za vanredne situacije, kojom bi upravljao profesionalni krizni menadžment u sistemu zaštite i spasavanja, sa osposobljenim ljudskim resursima i snagama za zaštitu i spasavanje na lokalu, uz adekvatne materijalno-tehničke resurse, raspoređene prema utvrđenim mapama rizika, sistem zaštite i spasavanja u Srbiji mogao da do vremena odgovarajućih ustavnih promena i sistemske harmonizacije propisa, postati dobra baza za funkcionalan i efikasan sistem zaštite i spasavanja.

    Recimo, to je jedan od problema na koji sam želeo da vam ovom prilikom ukažem i da mi date, molim vas, odgovor da li je moguće odreagovati u tom svetlu, a u svetlu, naravno, i Poglavlja 27, pregovora sa Evropskom unijom?

    Druga stvar o kojoj bih želeo da govorim, ili upravo treća, ovaj put, je pitanje unutrašnje rekonstrukcije ili reorganizacije Ministarstva unutrašnjih poslova, mi smo podneli amandman koji se odnosi na to, a to je stvaranje unutar MUP-a organizacione jedinice Direktorat za AP Vojvodinu.

    Policijskoj službi u AP Vojvodini ukidanjem autonomije, faktičkim ukidanjem autonomije 1978. godine, oduzeta je svaka lokalna funkcija i do danas joj se, pod uticajem pogrešne, provereno pogrešne politike iz 90-ih godina, i dalje ne priznaje važnost, iako je jasno da se iz vrha Ministarstva ne može sprovesti jedinstveni sveobuhvatni sistem praćenja stanja i organizovanje poslova javne bezbednosti za svaku lokalnu samoupravu.

    Vreme je pokazalo da centralizovano i stereotipno planiranje, na osnovu statističkih pokazatelja o učinjenim krivičnim delima i prekršajima koji evidentiraju Ministarstvo i tužilaštva, ni iz daleka ne odgovara stvarnom stanju bezbednosti u svakoj lokalnoj samoupravi, pa se stoga i ne može izvršiti stvarna procena ugroženosti, niti se na osnovu nje mogu planirati aktivnosti u interesu građana i građanki, koji se sa ovim problemom svakodnevno suočavaju u mestima u kojima žive.

    Iz tog razloga, Direktorat policije, u odnosu na sadašnje uređenje Ministarstva, imao bi za cilj da građanima u AP Vojvodini pruži novu perspektivu u uspostavljanju javne bezbednosti u lokalnim samoupravama i skrene pažnju na njihovu ključnu ulogu u kreiranju lokalne bezbednosne politike.

    Bezbednosnu politiku lokalne zajednice moguće je pravilno kreirati samo ako se neposredno razumeju potrebe građana i ako građanin postane polazna tačka svakog ispitivanja i rešavanja stanja lokalne bezbednosti.

    U svakom slučaju, u vremenu kada je postojao takav sistem uređenja, decentralizovan, kada je Vojvodina kao AP imala svoju policiju, kada smo imali situaciju da svaki grad, to jest Grad Novi Sad i opštinski sekretarijati unutrašnjih poslova rade posao na lokalu, imali smo mnogo viši stepen rešavanja svih kriminalnih dela koja su se događala na teritoriji AP Vojvodine i imali smo situaciju mnogo bolje bezbednosne situacije nego što je to sada slučaj.

    Potpuno je jasno da, obzirom i na specifičnosti Vojvodine, a tu govorim o višejezičnosti i multinacionalnosti, ja ću podsetiti da Vojvodina ima šest službenih jezika u upotrebi, a da smo došli u poziciju da, recimo, u Ruskom Krsturu, u kome je većinsko stanovništvo rusinsko, nema nijednog policajca koji govori rusinski jezik, a da ne spominjem ostala mesta u kojima je u paralelnoj upotrebi i neki drugi jezik osim srpskog, dolazimo do jednostavnog zaključka da bi ovakav način organizovanja doprineo ne samo vraćanju poverenja u MUP i njegove radnike u celini, nego bi u velikoj meri pojačao bezbednost svih građana AP Vojvodine, a širenjem tog principa na druge sredine u Srbiji, decentralizacijom MUP po ovom modelu bi se podigla i ukupna bezbednost svih građana Republike Srbije.

    Moram podsetiti da je do ovakvog centralizovanog modela došlo 90-ih godina kao odgovor režima Slobodana Miloševića na tadašnje potrebe za punom centralizacijom u cilju ostvarenja ratnih ciljeva tadašnje administracije.

    Takav oblik direktnog komandovanja iz jednog centra svim oružanim snagama, čega je posledica i uvođenje vojnih činova u MUP, takva politika koja je naravno pokazala svoje katastrofalne posledice i koja je od strane građana odbačena 2000. godine na izborima 24. septembra, je jasno pokazala da se njeni relikti moraju ukloniti, a naše društvo privesti civilnom načinu funkcionisanja. Civilnom u smislu decentralizovanom, demokratskom i vratiti policiji mogućnost da funkcioniše na lokalnom nivou sa lokalnim kadrovima, koji moraju imati daleko veća ovlašćenja nego što ih imaju danas.

    Razlog je vrlo jednostavan. Ukoliko lokalne samouprave budu mogle da investiraju u MUP, tj. Sekretarijate unutrašnjih poslova na svom terenu, onda možemo očekivati ne samo podizanje životnog standarda radnika MUP-a koji tu rade, nego i njihovo bolje snalaženje u svakodnevnom obavljanju poslova, obezbeđivanja bezbednosti građana.

    Mi smo bili u situaciji da zbog ovako centralizovanog načina funkcionisanja MUP-a Novi Sad i Niš, recimo, skoro četiri godine nemaju načelnika policije zato što nije postignut politički dogovor u Beogradu.

    Mi smo bili došli u situaciju, to nije bilo za vreme ove Vlade, ali to ne menja na stvari jer govori o sistemu i načinu na koji su ustrojene stvari, mi smo došli u situaciju da otvaranje policijske stanice u Novom Sadu, za koju je grad Novi Sad obezbedio i prostor i sva neophodna sredstva, a gospodin ministar je veoma upoznat sa tim o čemu govorim, je bilo odlagano niz meseci zbog toga što nije postojala volja iz Beograda da se tako šta uradi.

    Potpuno je jasno da ovakvim načinom funkcionisanja postoji usko grlo u funkcionisanju MUP-a, da je MUP relikt u ovom načinu organizovanja jednog centralizovanog projekta koji je bio neophodan nacionalno socijalističkom režimu Slobodana Miloševića za obavljanje svojih ratnih aktivnosti i da jednostavno prevođenje u civilne sfere je ono što je neophodno učiniti u narednom periodu.

    Da to nije nemoguće govori i to da je gospodin ministar imao razgovore i sa ljudima iz MUP-a Republike Srpske koja je samo entitet susedne BiH i shvativši da je takav tip uređenja i organizovanja MUP-a u susednoj BiH moguć i očigledno prihvatljiv.

    U Briselskom sporazumu se jasno napominje da četiri opštine na severu Kosova sa većinskim srpskim stanovništvom treba da kao zajednica opština, tj. četiri gradonačelnika u ime zajednice opština, predlažu listu mogućih kandidata za načelnike policije na tom prostoru i da iz te liste kandidata će centralne vlasti odabrati kandidata koji je najpogodniji.

    Ništa od toga ni izbliza nije u ingerencijama AP Vojvodine koja se nalazi u Republici Srbiji i zbog toga je moje pitanje – da li je moguće, pošto smo mi dali ovde niz, kao što sam rekao amandmana, 31 da budem precizan, da li je moguće promeniti stvari, da li je moguće modernizovati u punom smislu te reči MUP, vratiti ga u civilne okvire, tj. da se bavi svojim poslom, a to je bezbednost građana, a ne da bude stalno paravojna jedinica koja bi se služila tome da brani režim od građana, a to je bila percepcija policije 90-ih godina?

    Da li možemo lokalne samouprave dovesti u poziciju da policiju shvataju kao organski deo države organizovane, između ostalog, i kroz lokalne samouprave, a ne kao nametnuti, što bi rekao dr Vojislav Šešelj, instrument sile, ili ministarstvo sile kako je on rekao, služeći se ruskom terminologijom, da li je to sve moguće? Da li je moguće da se kroz sve to poveća životni standard svih zaposlenih u MUP, poveća ukoliko je to potrebno, tj. primeri potrebama broj operativaca na terenu i da se na taj način podigne bezbednost svih građana, uključujući i sve probleme koje su kolege pre mene napomenule? Hvala.
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Vladimir Marinković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
    Hvala gospodine Čanak.
    Reč ima dr Nebojša Stefanović. Izvolite ministre.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Nebojša Stefanović

    | Ministar odbrane
    Ja uvek imam inspiraciju kada govori gospodin Čanak i moram da kažem što se tiče vašeg prvog pitanja za slavu, krsna slava jeste nešto što je tradicija i vi ste u pravu, to je porodična slava i ja nekako svoje kolege i pripadnike Ministarstva doživljavam kao članove svoje druge porodice. Ja ih pozovem na slavu i oni se odazovu i to prosto tako nekako doživljavam.
    Što se tiče sektora za vanredne situacije, ovaj sektor sada ima ove godine najveći budžet u prethodnih 30 godina. Ubedljivo najveći budžet u poslednjih 30 godina i značajno će kroz različita kapitalna izdvajanja uspeti da unapredi, pre svega, svoj vozni park vezano za nabavku vozila za gašenje požara. Dakle, navalna vozila koja se koriste na teritoriji čitave Srbije, ali mnogo više od toga, mi smo nabavili kompletno novu uniformu za vatrogasce spasioce, zatim kompletnu interventnu uniformu za redovan rad vatrogasaca i radimo na unapređenju, gradimo nekoliko vatrogasnih domova, radimo na unapređenju položaja vatrogasaca i njihove materijalne pripremljenosti.
    Takođe smo to uradili sa policijom, to nisam rekao, ali uradili smo to i sa policijom, nabavili smo ove godine kompletnu uniformu za žandarmeriju, kompletnu uniformu za graničnu policiju, kompletnu uniformu za interventne jedinice policije. Dakle, preko 10 hiljada komplet uniformi. Nove cipele, tokom ove godine ćemo imati još jednu nabavku obuće za čitav sastav policije.
    Nabavili smo jedan deo novih vozila. Radimo na rekonstrukciji više zgrada policije, da kažem, koje su bile neke još preuzete pedesetih i šezdesetih godina i zaista je bilo u lošem stanju.
    Radimo na tehničkom i tehnološkom unapređivanju policije sa većim brojem računara, štampača, kojim ćemo moći faktički da zamenimo stare i dotrajale, na kojima faktički nije bilo moguće da se radi.
    Tako da, što se tiče sektora za vanredne situacije, postoji naravno uvek mogućnost, kao što ste vi rekli, to nije nešto što je nepoznato, moguće je i tako opredeliti sektore da bude, recimo, kao izdvojena organizaciona jedinica Vlade, ali mi imamo Štab za vanredne situacije, koji faktički koordinira radom svih, kao što ste rekli, MUP nije jedino koje se bavi vanrednim situacijama, mi imamo Štab koji, faktički kroz Sektor za vanredne situacije pružamo operativno-tehničku podršku kroz terenske aktivnosti svim drugim subjektima odbrane od vanrednih situacija, u trenucima kada vanredna situacija nastane.
    Što se tiče Štaba, Štab preventivno daje instrukcije lokalnim samoupravama, privrednim subjektima, drugim jedinicama državne uprave, koji faktički imaju zadatak da pripreme odgovor na potencijalnu vanrednu situaciju, da se trudimo da posledice potencijalne vanredne situacije budu što manje.
    Vodimo raspravu o tome, dakle, za sad Sektor ostaje u okviru MUP, jer smo smatrali da je celishodnije zbog sadejstva i sa jedinicama policije, koje su vrlo često prve koje na terenu pristupaju u pomoć građanima i učestvuju u spašavanju u poplavama i u nekim drugim vanrednim, zemljotresima, u svemu ostalom što se događa, tako da za sad smatramo da je celishodnije.
    Što se tiče organizacije, policija je organizovana pre svega kroz Direkciju policije, a Direkcija policije počiva na teritorijalnoj organizaciji kroz 27 policijskih uprava. Nas teritoriji Vojvodine deluje sedam policijskih uprava. Tih sedam policijskih uprava ima jednu značajnu dozu samostalnosti u delovanju.
    Oni imaju, naravno, i kroz Direkciju policije, odnosno policijske uprave u sedištu Direkcije, koje po liniji rada mogu da im pomognu i, da kažem, da usmeravaju njihov rad, ali pre svega policajci sa teritorije područnih policijskih uprava odgovaraju načelniku policijske uprave. Načelnik policijske uprave je njima šef, da tako kažem, i načelniku kriminalističke policije i načelniku saobraćajne policije i načelniku policije opšte namene. Dakle, ta osoba koja je na čelu područne policijske uprave upravlja, usmerava i organizuje rad policijske uprave na terenu. Te smo mi, faktički, od nečega što je bila jedna vojvođanska, došli do šest regionalnih, na sedam regionalnih na teritoriji Vojvodine, što smatramo bolje nego da se vraćamo na jednu. Mislimo da bi to bilo lošije po rad policije. Dakle, mi sada imamo 27.
    Direkcija policije vrši usmeravanje i to je potpuno normalno zato što Srbija je relativno mala zemlja. Mi ovakvu situaciju, na isti način, imamo u Austriji, Španiji, Italiji, Francuskoj, Švedskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, da ne nabrajam sad dalje. Čak veoma mali broj zemalja ima drugačiji model organizacije od ovog našeg, jer se sistem u relativno maloj zemlji pokazuje efikasniji ako imate potpuno sagledavanje, imate potpuno sagledavanje celokupne situacije bezbednosne na teritoriji celokupne Republike Srbije i, naravno, sagledavanje rada kroz, da kažem, operativnu mrežu delovanja od granice do granice širom Republike Srbije.
    Što se tiče tih odluka koje smo donosili, mi smo raspisali kroz zakon iz 2016. godine potpuno drugačiji sistem konkurisanja, karijernog napredovanja, dakle, potpuno smo izmenili dosadašnju praksu. Ja se slažem sa vama, u nekim prethodnim periodima je bilo određenih poteškoća. Bilo je problema, bilo je određenih nesaglasnosti koje su zakoni predviđali ili nisu predviđali. Bilo je mnogo manje pripadnika nacionalnih manjina ali, kao što je i kolega Fremond malopre u svom izlaganju rekao, mi smo se potrudili da određenim izmenama i zakona i podzakonskih akata oslobodimo i liberalizujemo pristup pripadnika nacionalnih manjina u policiju.
    Ono što jeste problem, i to nema veze sa tim da li imamo jednu, 21 ili 521 upravu, imamo problem, dakle, nama su uslovi konkursa isti za sve. Mi raspišemo konkurs i onaj ko ispunjava uslove konkursa, on se javlja na konkurs, njemu je potpuno svejedno da li se javlja jednoj područnoj upravi, da li se javlja Direkciji ili kako god to nazvali. Meni je samo važno da se, ako imamo nekog iz Ruskog Krstura, a to je i naša koleginica narodna poslanica koja može, da kažem, na kraju krajeva, i da nam pomogne u ohrabrivanju ljudi da se jave. Znači, mi želimo, moj cilj je da imam policajca koji živi u toj opštini, koji je pripadnik bilo kog naroda koji tu živi, meni to uopšte nije važno, jer mi je mnogo lakše da imamo nekog ko sa terena može da ohrabri i da inicira poverenje građana u redove policije.
    Građani danas više veruju policiji, nego što su verovali u nekom prethodnom periodu. Ja imam čitav niz dokaza za ovu tvrdnju. To nije stvar da li ja želim da predstavim nešto kao broj ili ne, ja to vidim, ali da li je to još uvek dovoljno – nije. Mi se trudimo, dakle, mi smo sad, ja se nadam da će se to za jedno godinu dana videti, ohrabrili i prijem jednog većeg broja ljudi u COPO, da kažem, već je u skladu sa našim karijernim planom koji sada postoji vrlo detaljno, u opštinama gde nam najviše nedostaje ljudi. Recimo, u nekim centralnim delovima Srbije, južnoj Srbiji, ja uopšte nemam problem sa popunjenošću policije, i tu uopšte ne raspisujemo konkurse. Nama se neki ljudi jave i kažu – eto, mi bismo želeli, ali ja nemam potrebu da neko putuje iz Vranja da radi u Subotici. Ja hoću policajca iz Subotice da radi u Subotici, jer on poznaje i komšije, može bolje da radi, poznaje situaciju na lokalu, bolje i više će biti posvećen, na kraju krajeva, tu spava, pa onda može i da zna više nego što bi znao neko ko bi putovao svaki dan do kuće i nazad.
    Mi danas imamo, kako bih rekao, čini mi se da kroz taj konkurs koji predviđa i različitu vrstu testova imamo jednu vrlo dobru bazu za selekciju. Kroz to, čini mi se da se javlja jedan solidno veliki broj ljudi, kroz tu bazu selekcijom možemo da izaberemo najbolje kandidate koje onda primamo u sastav policijskih uprava.
    Dakle, mislimo da, raspisali smo konkurse. Mi smo danas izabrali na konkursu sve načelnike policijskih uprava. Imamo popunjene… Da, u Nišu nismo, zato što smo nakon smene načelnika policijske uprave u Nišu, imenovan je vršilac dužnosti do raspisivanja konkursa, što očekujemo da će se dogoditi, da kažemo, a i taj vršilac dužnosti je iz Niša. Nismo izabrali čoveka iz nekog drugog grada. Trudimo se, naravno, da, sem u nekim vanrednim situacijama kada smatramo da je potrebno da se deluje, kad direktor može da uputi nekog i vanredno u tu policijsku upravu, sada imamo u svim policijskim upravama izabrane na konkursima načelnike policijskih uprava. To je dobar sistem rada, kakav nije uvek bio, da kažem, na snazi.
    Mislim da možemo da i u ovakvom organizacionom modelu uspostavimo efikasniji rad policije. Ono što jeste važno, naravno, da se upotrebe novi sistemi koji omogućavaju efikasniji rad policije, pre svega, da kamerama, različitim tehničkim poboljšanjima, uređajima i novom opremom, omogućimo da policajci svoje vreme koriste maksimalno dobro, odnosno optimalno i da u tom smislu nemamo previše ljudi koji rade poslove koje mogu da obave umesto njih kamere i računara, a da onda pravi rad policije bude više u komunikaciji sa građanima. U tome se slažem da je potrebno da se pojača rad u opštinama. Na tome intenzivno radimo.
    Mi ćemo u narednom periodu unaprediti, ja sam, na kraju krajeva, inicirao, bila je moja inicijativa pre nekih dve godine, da se u svim opštinama u Srbiji u kojima nije formiran savet za bezbednost formira. Veliki broj opština je to uradio. Mi danas imamo odličnu komunikaciju između lokalnih samouprava i policijskih stanica. Ono što nekada lokalne samouprave ne razumeju i što ja pokušavam da ljudima objasnim, to što je neko predsednik opštine ili bilo kog drugog organa teritorijalne uprave ne znači da će da komanduje policijom. To bi onda bila politizacija policije. Policijom upravlja direktor policije. Direktor policije donosi odluke i područni načelnici policijskih uprava, odnosno načelnici stanica. To je linija jednog starešinstva i sistema subordinacije koji su predviđeni Zakonom o policiji.
    Lokalna samouprava ne može komandovati policijom, jer bi to značilo i kršenje sistema konkursa.
    Dakle, mi imamo sistem u kome tužilac vodi istragu, policija se bira na konkursima i, da kažem, ti konkursi podrazumevaju da policajac tačno i jasno zna kome odgovara, da ne bi dolazilo upravo do uplitanja i, na kraju krajeva, zahvaljujući tome, u prethodne četiri godine je privedeno u dobrim akcijama policije i tužilaštva veliki broj predsednika opština i jedan deo njih iz redova vladajućih stranaka. Da su bili direktno u mogućnosti da utiču na rad policije, sumnjam da bi se to dogodilo, sumnjam da bismo mogli da dođemo do dokaza. To se događalo zato što smo imali nezavisnu policiju, odnosno samostalnu policiju u odnosu na druge državne organe, koja radi po nalozima tužilaštva u krivičnim istragama.
    Dakle, ima, naravno, još prostora da se unapredi, ne kažem da je ovo sve idealno, ali mislim da je u odnosu na period pre 2016. godine, pre donošenja zakona, sada situacija značajno unapređena, što ne znači da ne može da bude i za dve godine unapređena još više, još više, još više. Mi se trudimo svakoga dana da to bude bolje.
    Stvarno bih cenio pomoć i Narodne skupštine u ohbrabrivanju svih građana koji imaju želju da postanu deo policije i iz redova nacionalnih manjina i iz redova ljudi koji žive, nekad svejedno da li pripadaju srpskom narodu ili nekom drugom narodu, iz nekih delova Srbije nemamo veliko interesovanje za pristupanje policiji, a imamo potrebe. Naravno, kada bi se tu ljudi ohrabrili, onda bismo imali i ravnomerniju popunjenost policije i, naravno, ono sve o čemu smo zajedno pričali, o tome da policajci pripadaju građanima čiji jezik dobro razumeju, gde mogu u tom društvu da inspirišu neku vrstu poštovanja i time kroz obaveštajno vođeni rad policije, kroz takvu vrstu modela dobiju dovoljno informacija da budu efikasniji u svom poslu. Hvala.
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Vladimir Marinković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
    Hvala, ministre.
    Reč ima narodni poslanik Nenad Čanak.
    ...
    Liga socijaldemokrata Vojvodine

    Nenad Čanak

    Poslanička grupa Liberalno demokratska partija - SDA Sandžaka
    Ja bih samo par opaski na ovo što ste rekli.

    Ne sumnjam da vi verujete da se može i ovim principom i na ovaj način organizovanim funkcionisanjem MUP postići bolji rezultati, ali ja samo pokušavam da podvučem da je onim načinom, postojanjem Sekretarijata unutrašnjih poslova Vojvodine, tj. u ovom slučaju, po našem predlogu direktorata za Vojvodinu, rezultati su već bili bolji. Dakle, imamo nešto što je funkcionisalo, a sada se nudi nešto što će možda funkcionisati.

    U tom svetlu, mislim da je razmisliti o nečemu što je funkcionisalo i davalo rezultate nije zgorega, jer je kompletna priča o ukidanju vojvođanskog Sekretarijata za unutrašnje poslove bila vezana za paranoju režima 90-tih godina o tome da će ne znam šta da se desi ako ne bude postojala direktna subordinacija jednog komandovanja, kao što ste rekli, ali to su vojni izrazi. Vojni, zato što su praktično 90-te godine bile pune militarizacije celog društva, uključujući i sve državne organe.

    Lepo je čuti da će policija imati nove uniforme i cipele. Nadam se da se to odnosi i na granični prelaz Sot. To bi me zaista obradovalo, pošto su mi nekoliko puta skretali pažnju, a ja vama, da je tamo situacija dosta loša i to nije reprezentativna, ne sme biti reprezentativna slika naše zemlje.

    Na kraju bih samo rekao jednu stvar. Kada ste rekli da MUP doživljavate kao porodicu, pa zato se slavi slava. Pazite, kada neko doživljava MUP kao porodicu, desi se da doživi državu kao familiju, a to onda ne valja.
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Vladimir Marinković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
    Hvala.
    Reč ima ministar Nebojša Stefanović.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Nebojša Stefanović

    | Ministar odbrane
    Još jednom da vam kažem vezano za ovo. Formiranje još jednog posrednog tela, da li se zvao direktorat za Vojvodinu ili bilo šta slično, nemoguće je da ta vrsta teritorijalne organizacije ne daje informaciju direkciji policije, onda bi načelnik stanice davao načelniku uprave, uprave načelniku direktorata, načelnik direktorata direktoru policije. Time bismo samo imali još više administracije, a manju efikasnost.
    Svoje kolege zaista doživljavam kao svoju drugu porodicu. Dakle, doživljavam ih kao ljude sa kojima sam prošao svašta u ove četiri godine i koji su zaista izuzetni profesionalci, ali ja to razdvajam od svog profesionalnog delovanja. Što se tiče profesionalnog delovanja, mi smo u odnosima profesionalni, ali ne može niko da mi kaže šta ću da osećam prema tim ljudima koji svakodnevno rizikuju svoje živote da bi mi sedeli ovde potpuno sigurni. Kada to kažem, verujte, nemam nikakvu lošu nameru, već samo visoko poštovanje prema ljudima koji rade ovaj težak posao.