Deveto vanredno zasedanje , 17.07.2018.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/175-18

1. dan rada

17.07.2018

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 20:30

  • TRAŽENJE OBAVEŠTENJA I OBJAŠNJENJA

  • Pritisci na KTV televiziju, usklaženost pregovora u Briselu sa stavovima ruske Dume, posebna sednica o Kosovu i Metohiji
  • Mišljenje i buduće aktivnosti Vlade u vezi sa podatkom da je 50% mladih depresivno i anksiozno, izveštaj o sprovoženju strategije za mlade, pristupačnost visokoškolskih ustanova studentima sa invaliditetom, toaleti u zdravstvenim ustanovama
  • Dodela sredstava preko konkursa produkciji G.F.C. doo i pored lažnih referenci, plaćenje penala za nerealizaciju prejekata za koje su odobreni krediti
  • O ćemu se tačno priča u Briselu i šta je dosad dogovoreno, očekuje li se potpisivanje pravno-obavezujućeg sporazuma do kraja 2018. godine, sednica o Kosovu i Metohiji
  • Da li je Dušan Bajatović dovoljno štedeo da nadoknadi štetu "makar za jednu firmu koju je upropastio"
  • Dodela priznanja za učenike koji osvajaju medalje na takmičenjima, izrada zakona o Matematičkoj gimnaziji
  • Zašto Tužilaštvo nije pozvalo Vojislava Koštunicu da da izjavu u vezi sa JSO, zašto Vojislav Šešelj nije odgovoarao za najavljivanje ubistva Zorana Đinđića, zašto Tomislav Nikolić nikad nije pozvan da da izjavu zbog izjave da je "i Tito pred smrt imao pro
  • Primena blažeg zakona za učinjeno krivično delo
  • Faza u kojoj se nalazi priprema izmena i dopuna Zakona o sudijama
  • Dragan Đilas i Telekom, slučaj Saše Jankovića i afera "Pištolj", nereagovanje Tužilaštva zbog izjava Vuka Jeremića o KiM
  • Dokument o priznanju nezavisnosti Kosova, da li je Aleksandar Vučić 2014. prihvatio da će potpisati pravni sporazum o normalizaciji odnosa sa Kosovom, da li se produženje roka za studiranje odnosi i za prvu generaciju studenata koji su upisali po Bolonji
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Završite rečenicu.
    (Nemanja Šarović: Isključen je mikrofon. Kako da završim?)
    Reč ima narodni poslanik Đorđe Komlenski.
    ...
    Pokret socijalista

    Đorđe Komlenski

    Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
    Zahvaljujem, predsedavajuća.

    Dame i gospodo, drugarice i drugovi, ja bih postavio nekoliko pitanja Vladi Republike Srbije, tačnije Ministarstvu pravde.

    Mene interesuje u kojoj fazi se nalazi priprema izmena i dopuna Zakona o sudijama, posebno čl. 38. i 39. koji se odnose na platne grupe, kao i člana 44. istog Zakona kojim se određuje potrebno radno iskustvo za izbor sudija. Izmene i dopune ovog zakona koje me zanimaju direktno bi se odnosile na usklađivanje statusa sudija prekršajnih sudova sa sudijama sudova istog stepena u Republici Srbiji.

    Podsetio bih da su prekršajni sudovi počeli sa radom 2010. godine, da je Zakonom o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštva obrazovano 45 prvostepenih prekršajnih sudova i Prekršajni apelacioni sud.

    Sudije ovih sudova sude vrlo složene predmete iz oblasti sprečavanja nasilja u porodici, nasilja na sportskim priredbama, oblasti javnog reda i mira, bezbednosti saobraćaja, korupcije, carinskih prekršaja, povreda budžetskog sistema, deviznog poslovanja, poreza, prometa eksplozivnih materija i u još mnogim drugim oblastima i u svom radu primenjuju oko 300 različitih zakona i blizu hiljadu podzakonskih akata.

    Dakle, dosadašnjim zakonskim promenama, sudije ovih sudova su stekle sve pripadajuće obaveze, stekle status sudija, svoje obaveze jako marljivo ispunjavaju, jer u proseku sudije za prekršaje u Republici Srbiji mesečno rešavaju oko 130 predmeta i ako čak i norma koja im je propisana od 60 predmeta mesečno uopšte nije mala. Ovakva norma, a pogotovo ovaj broj rešenih predmeta, zahteva izuzetno ozbiljan, temeljan rad, posvećenost i znanje, ali ono u čemu nisu ravnopravni sa svojim kolegama sudijama su statusna prava koja pripadaju njihovim kolegama sudijama iz tog stepena.

    Ne bih da podsećam na ono što je meni najmanje bitno, a to je da je između ostalog ovo i deo Nacionalne strategije reforme pravosuđa koja je doneta za period 2013/18. godina, da je preuzeta obaveza usklađivanja sa propisima EU i usklađivanja sa evropskim i svetskim standardima. Ovo je čisto samo podsećanje kako ne bismo izgubili korak u zaokruživanju sudskog sistema Republike Srbije, jer priznaćete da je pitanje sudijske plate zaista pitanje garancije nezavisnosti u obavljanju sudijske funkcije.

    Naravno da je nesporno da je sve ovo moralo da se uradi još 2010. godine, a to što sada o ovome razmišljamo upravo dokazuje da dosmanlijski režim, koji je u to vreme bio na vlasti, nije ni interesovalo, niti zanimalo nezavisno i samostalno pravosuđe. Pored ovoga, o tome postoje bezbrojni dokazi i činjenice, od toga da su podobnost sudija utvrđivali po kafanama polupismeni polikanti u Vlasotincu, da su čak napismeno sa pečatima DS dostavljali obaveštenja i utvrđivali da je osnovni kriterijum za sudije, koji će biti razrešeni, to što nisu poslušni i podobni.

    Ne bih o toj sramoti cele Srbije koja se desila 2009. i 2010. godine, jer pored svih objektivnih razloga, ovo je samo još jedan od razloga više da se nadam da ću ovim pitanjem dati doprinos i podstrek da se izjednačavanje materijalnog statusa sudija za prekršaje sa sudijama drugih sudova uskoro nađe pred poslanicima Narodne skupštine. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Reč ima narodni poslanik Marko Atlagić.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Marko Atlagić

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka
    Uvažena predsednice, poštovane dame i gospodo, pitanja postavljam Tužilaštvu i Ministarstvu privrede.

    Američka CIA je preko Džordža Soroša formirala u Srbiji Pokret „Otpor“ koji su petooktobarskim pučem 2000. godine ulicom doveli na vlast bivši dosmanlijski režim. Taj režim je formirao udruženi zločinački poduhvat koji je pljačkaškom privatizacijom i drugim oblicima kriminalnih radnji uništio ekonomsku i političku moć Republike Srbije, njenih vitalnih institucija, posebno policije i Vojske.

    Poštovani građani Srbije, članovi tog udruženog zločinačkog poduhvata, pored ostalih, bili su i danas tri aktuelna političara, i to: Dragan Đilas, u narodu zvani Điki mafija, Saša Janković, u narodu zvani Sale prangija, i Vuk Jeremić, u narodu zvani Vuk potomak. S tim u vezi, postavljam pitanje – da li je tačno, a ja mislim da jeste, da je Dragan Đilas, zvani Điki mafija, kao gradonačelnik Beograda opljačkao Telekom Srbiju 2011. godine tako što je prisilio, kao gradonačelnik, direktora Branka Radujka da kupi četiri kablovska kanala Đilasove „Arena sport“ za 7,7 miliona evra, iako Telekom po zakonu tada nije mogao biti vlasnik medija.

    Điki mafija je pre ulaska u politiku bio, mogli bismo reći, obična sirotinja, a nakon nekoliko godina u politici uvećao je svoje bogatstvo za oko 40 miliona evra, ali je zato ostavio grad Beograd u dugu za milijardu i 200 hiljada evra. Zašto, postavljam pitanje, Javno tužilaštvo nije pokrenulo istragu?

    Drugo pitanje. Saša Janković, zvani Sale prangija, je bio glavni akter u aferi „Pištolj“ kada je, gospodnje, 1993. godine u Jankovićevom stanu njegovim pištoljem, bez dozvole, Predrag Gojković navodno izvršio samoubistvo. Da li je tačno, a ja tvrdim da jeste, da je dr Branka Prpa, kao direktor Istorijskog arhiva grada Beograda 14. juna 2004. godine komisijski uništila taj predmet i tako svesno lišila odgovornosti Saleta prangiju? Na temelju kojih dokumenata, postavljam pitanje, je to uradila? Tražim fotokopiju dokumenta. Ko su bili članovi Komisije i ko je bio javni tužilac?

    Sledeće pitanje. Vuk Jeremić, u narodu, i odgovaram prethodnim govornicima, zvani Vuk potomak, je prema „Vikiliksu“ decembra, gospodnje, 2008. godine u razgovoru sa američkim kongresmenom Tedom Domom rekao, citiram, da je ulazak KiM u UN najbolje čemu se Srbija može nadati, ako budemo imali sreće, završen citat. Vuk potomak je bez saglasnosti Narodne skupštine Republike Srbije i Vlade Republike Srbije zatražio i ostvario prebacivanje kosovskog problema iz Saveta bezbednosti UN na EU i doveo misiju Euleks na KiM i time zabio nož u leđa, ne samo građanima Republike Srbije, nego i državi Srbiji.

    Vuk Jeremić, tzv. potomak, je bespotrebno postavio, namerno, onako katastrofalno pitanje Međunarodnom sudu pravde o nezavisnosti KiM i time po ko zna koji put, poštovani građani, zabio nož u leđa građanima Republike Srbije i državi Srbiji. Zašto Javno tužilaštvo ćuti o ovom problemu?

    Poštovani građani Republike Srbije, ovih dana, s konca i konopca, skupljena je nekakva družina koju, pored ostalih, čine Dragan Đilas, Saša Janković, Vuk Jeremić, Boško Obradović, Janko Veselinović, zvani stanokradica, i mnogi drugi koji već dele mandate, umesto da predstave program. Poštovani građani, oni ga i nemaju, nikad ga nisu ni imali, ne znaju ga napraviti. Oni se sprdaju na društvenim mrežama sa programom.

    Sve ono, poštovani građani, što je drug Tito sagradio, Slobodan Milošević sačuvao, ova družina bivšeg režima udruženog zločinačkog poduhvata pljačkaškom dokumentacijom je sve uništila, a Aleksandar Vučić sa SNS ponovo gradi i modernizuje Srbiju. Videli su da im je Vučić napunio državnu kasu, i evo, ih poštovani građani dolijali su ponovo da je opljačkaju. Oni su jednina grupa, kako vidite, mafijaša, ubica, lopova, prevaranata i luftiguza. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Obaveštavam da su sprečeni sednici da prisustvuju poslanici Đorđe Milićević, Gordana Čomić, Milena Ćorilić i Vladimir Đurić.
    Saglasno članu 86. stav 2. Poslovnika obaveštavam vas da je ova sednica sazvana kraće od roka utvrđenog članom 86. stav 1. Poslovnika zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge akata iz dnevnog reda utvrđenog u zahtevu narodnih poslanika.
    Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, uz saziv sednice Devetog vanrednog zasedanja Narodna skupština Republike Srbije u Jedanaestom sazivu, koja je sazvana na zahtev 154 narodna poslanika saglasno članu 106. stav 3. Ustava Republike Srbije, članom 48. stav 3. Zakona o Narodnoj skupštini, članom 249. Poslovnika Narodne skupštine, dostavljen je zahtev za održavanje vanrednog zasedanja Narodne skupštine sa određenim dnevnim redom sadržanom u tom zahtevu.
    Kao što ste mogli da vidite za sednicu Devetog vanrednog zasedanja u Jedanaestom sazivu određen je sledeći
    D n e v n i r e d:
    1. Predlog zakona o ljudskim ćelijama i tkivima;
    2. Predlog zakona o presađivanju ljudskih organa;
    3. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama;
    4. Predlog zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola između Republike Srbije i Međunarodne agencije za atomsku energiju uz Sporazum između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Međunarodne agencije za atomsku energiju o primeni garantija u vezi sa Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja;
    5. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju od 10. jula 2018. godine;
    6. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju od 13. jula 2018. godine;
    7. Predlog odluke o prestanku funkcije javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Negotinu;
    8. Predlog odluke o izboru članova Komisije za kontrolu izvršenja krivičnih sankcija;
    9. Predlog odluke o izmeni Odluke o utvrđivanju sastava stalnih delegacija Narodne skupštine Republike Srbije u međunarodnim parlamentarnim institucijama;
    10. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije;
    Narodni poslanik dr Aleksandar Martinović predložio je da se obavi zajednički načelni jedinstveni pretres o Predlogu zakona o ljudskim ćelijama i tkivima, Predlogu zakona o ljudskim organima, Predlogu zakona o izmenama i dopunama zakona o psihoativnim kontrolisanim supstancama, Predlog zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola između Republike Srbije i Međunarodne agencije za atomsku energiju uz Sporazum između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Međunarodne agencije za atomsku energiju o primeni garantija u vezi sa Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja; Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju od 10. jula 2018. godine; Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju od 13. jula 2018. godine; Predlogu odluke o prestanku funkcije javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Negotinu; Predlogu odluke o izboru članova Komisije za kontrolu izvršenja krivičnih sankcija; Predlogu odluke o izmeni Odluke o utvrđivanju sastava stalnih delegacija Narodne skupštine Republike Srbije u međunarodnim parlamentarnim institucijama; Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije.
    Da li predlagač želi reč?
    Stavljam na glasanje ovaj predlog.
    Molim poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
    Zaključujem glasanje: za – 134 poslanika, protiv – jedan.
    Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
    Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine obaveštavam vas da su pozvani da sednici prisustvuju ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević, prof. dr Vladimir Đukić, dr Berislav Vekić, dr Ferenc Vicko i dr Meho Mamutović, državni sekretari u nadležnom ministarstvu, Ivan Jovičić, izborni članu Visokog saveta sudstva iz reda sudija, Aleksandar Pantić, član Visokog saveta sudstva iz reda sudija, dr Dragana Vujičić, vršilac dužnosti pomoćnika ministra zdravlja, Slađan Velinov, direktor Agencije za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije, dr Vesna Rakonjac, vršilac dužnosti direktora Uprave za biomedicinu, Ivana Avramović i Branko Brajić, pomoćnici direktora Agencije za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije, Milijana Steljić, rukovodilac Grupe za međunarodnu saradnju i vođenje projekata u Agenciji za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije, Milan Vujović, rukovodilac Grupe za nuklearnu sigurnost i upravljanje PAO, Jasmina Milovanović, specijalista za pravne poslove i rukovodilac tajnihm podacima u Agenciji, Vladimir Janjić, specijalista, dr Jelena Janković, samostalni savetnik u Ministarstvu zdravlja, dr Aleksandra Vlačić i Zlata Žižić, savetnici u Ministarstvu zdravlja.
    Molim poslaničke grupe, ukoliko to nisu već učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
    Saglasno članu 157. stav 2, članu 170. stav 1, članu 192. stav 3. i članu 201. Poslovnika Narodne skupštine otvaram zajednički načelni i jedinstveni pretres o Predlogu zakona o ljudskim ćelijama i tkivima; Predlogu zakona o ljudskim organima, Predlogu zakona o izmenama i dopunama zakona o psihoativnim kontrolisanim supstancama; Predlogu zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola između Republike Srbije i Međunarodne agencije za atomsku energiju uz Sporazum između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Međunarodne agencije za atomsku energiju o primeni garantija u vezi sa Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja; Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju od 10. jula 2018. godine; Predlogu odluke o izboru sudija koji se po prvi put biraju na sudijsku funkciju od 13. jula; Predlogu odluke o prestanku funkcije javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Negotinu; Predlogu odluke o izboru članova Komisije za kontrolu izvršenja krivičnih sankcija; Predlogu odluke o izmeni Odluke o utvrđivanju sastava stalnih delegacija Narodne skupštine Republike Srbije u međunarodnim parlamentarnim institucijama; Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije.
    Da li predstavnici predlagača žele reč?
    Dajem reč ministru zdravlja, dr Zlatiboru Lončaru.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Zlatibor Lončar

    Poštovana predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, veliko mi je zadovoljstvo da vam u ime Vlade Republike Srbije i Ministarstva zdravlja predstavim predloge zakona koji će naš zdravstveni sistem dodatno unaprediti i osavremeniti.
    U skladu sa razvojem medicinske nauke i savremenim medicinskim dostignućima istovremeno i naše zakonodavstvo iz ove oblasti usaglašavajući se sa evropskim regulativama predlozi zakona koje danas predstavljamo su bukvalno i od životne važnosti jer njihovom primenom u medicinskoj praksi naši zdravstveni radnici spašavaju živote građana Srbije.
    Stoga vas molim da izlaganje pažljivo saslušate, a zatim, nadam se, i date podršku ovim zakonskim rešenjima.
    Pred vama je, uvažene dame i gospodo, Predlog zakona o presađivanju ljudskih organa kojim se uređuje presađivanje ljudskih organa i uslovi za obezbeđenje standarda kvaliteta i bezbednosti ljudskih organa za presađivanje, uslovi rada i način organizacije zdravstvenog sistema u svrhu obezbeđenja dovoljnosti ljudskih organa za presađivanje, nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, kao i druga pitanja od značaja za oblast presađivanja ljudskih organa.
    Razlozi za donošenje ovog Predloga zakona sadržani su u potrebi da se oblast presađivanja ljudskih organa sistemski potpuno uredi, odnosno da se utvrde i obezbede uslovi za postizanje standarda kvaliteta i bezbednosti ljudskih organa za presađivanje, kao i uslovi rada i načina organizacije zdravstvenog sistema u cilju obezbeđivanja optimalne dovoljnosti ljudskih organa i presađivanje i obezbeđivanje visokog nivoa zaštite ljudskog zdravlja, kao i uvažavanja prioritetnih interesa za očuvanje života i zdravlja i zaštiti osnovnih ljudskih prava i dostojanstva davaoca ljudskih organa i primaoca organa.
    Oblast presađivanja organa do sada je bila uređena Zakonom o transplantaciji organa iz 2009. godine, kao i podzakonskim aktima donetih na osnovu tog zakona. Ovaj zakon je delimično usaglašen sa evropskom regulativom u ovoj oblasti koja je važila u vreme njegovog donošenja. Nakon perioda primene ovog zakona, utvrđena je potreba da se poboljšaju i preciziraju uslovi, organizacija i delatnost u oblasti presađivanja ljudskih organa, kao i nadzor nad obavljanjem delatnosti u pomenutoj oblasti na teritoriji Republike Srbije.
    Naime, važeći zakon, uređujući oblast presađivanja organa nije prepoznao značaj definisanja i uređenja delatnosti u ovoj oblasti, kao i uslove pod kojima se ta delatnost može obavljati, a u koju spadaju darivanje, testiranje, procena podobnosti davaoca ljudskih organa, pribavljanje, očuvanje, dodela i presađivanje ljudskih organa u svrhu lečenja ljudi, što je prouzrokovalo lošu dugogodišnju praksu da se u zdravstvenim ustanovama sprovode postupci u ovoj oblasti, ali bez definisanja uslova na nacionalnom nivou kako će se oni obavljati, kao i bez pravljenja razlike između zdravstvene ustanove koja može biti bolnica za darivanje organa i zdravstvene ustanove koja može biti centar za presađivanje ljudskih organa, što je za posledicu imalo nemogućnost izdavanja dozvole za rad svim gore pomenutim zdravstvenim ustanovama.
    Kao jedan od osnovnih razloga za donošenje Predloga zakona, povećanje kadaveričnih donacija i povećanje broja uspešno obavljenih postupaka presađivanja organa je smanjenje liste čekanja za presađivanje ljudskih organa neophodno je bilo utvrditi osnove za uspostavljanje organizacionog sistema, kao i utvrditi efikasne procedure za darivanje, odnosno pribavljanje organa umrlih lica u skladu sa profesionalnim standardima, stručnim smernicama i etičkim načelima i savremenim standardima medicinske nauke i prakse, kao i osnovne kvalitete bezbednosti ljudskih organa za presađivanje. Tako da je, pre svega, Predlogom zakona na jasan način izvršena podela zdravstvenih ustanova koje će obavljati poslove presađivanja, odnosno uzimanja ljudskih organa i bolnica za darivanje ljudskih organa, kao jasna podela poslova i obaveza koje obavlja jedna, odnosno druga gore pomenuta zdravstvena ustanova.
    Takođe, Predlogom zakona je propisano donošenje programa presađivanja ljudskih organa koji će biti jedinstven na teritoriji Republike Srbije i koji će definisati jasne procedure i postupke u vezi organizacije, timova i finansiranja celokupnog postupka presađivanja ljudskih organa.
    Predlog zakona je propisao pojednostavljenu proceduru izdavanja odobrenja zdravstvenim ustanovama za obavljanje poslova presađivanja ljudskih organa, kao i uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema u oblasti presađivanja ljudskih organa, u cilju uspostavljanja i održavanja sistema sledivosti.
    Jedna od novina Predloga zakona je i pojednostavljenje postupka davanja pristanka za presađivanje ljudskih organa, izbegavajući nepotrebne finansijske troškove vođenja registra, odnosno uvođenja zabrane o darivanju ljudskih organa davaoca ljudskih organa. Predlog zakona je pružio mogućnost svakom punoletnom građaninu Republike Srbije da zabrani u pismenom ili usmenom obliku darivanje svojih organa, kao i mogućnost članova porodice da to učine ukoliko se umrlo lice za života nije izjasnilo u vezi sa tim. Dok je u pogledu maloletnih građana predviđen neophodan informisani pristanak zakonskih zastupnika ili staratelja.
    Takođe, Predlogom zakona precizirana je uloga i zadaci Uprave za biomedicinu i kao kompetentnog tela biomedicine na nivou cele Republike Srbije, kao i uređen nadzor nad sprovođenjem ovog zakona koji je ostao u nadležnosti Uprave za biomedicinu. S tim, da je preciziran inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova iz oblasti presađivanja ljudskih organa, što nije slučaj u potojećem zakonu. Te, zbog tih nejasnoća, nepreciznosti, nedorečenosti oko vršenja inspekcijskog nadzora vrlo često je u praksi nastala nejasna slika oko toga gde treba formirati inspekciju, u čijem sastavu i ko može da bude inspektor. Naime, formiranje inspekcijskog nadzora u okviru Uprave za biomedicinu se obrazuje kontinuirano stručnom nadzoru u oblasti biomedicine, koji je specifičan zbog svakodnevnih uvođenja novih metoda i procedura rada, te se nameće potreba za nadzorom od strane stručnjaka sa najvećim iskustvom u praksi koji prate savremena dostignuća nauke u ovoj oblasti.
    Pored gore pomenutog, utvrđena je i potreba da su određeni stručni termini drugačije i preciznije definišu, a u cilju potpune harmonizacije domaćih prava u ovoj oblasti sa pravom EU na način kako to preporučuje EU, a posebno iz razloga što postojeći zakon uopšte nije propisao osnove za ispunjavanje zahteva Direktive 53/2010/EU o standardima kvaliteta i bezbednosti ljudskih organa namenjenih presađivanju.
    Budući da se sva nova rešenja predložena predlogom zakona, odnose na materiju koja se nije mogla urediti drugim pravnim aktom, a imajući u vidu i obim predloženih izmena, donošenjem novog zakona o presađivanju ljudskih organa, predstavlja jedinu mogućnost.
    Uvažene dame i gospodo narodni poslanici, dozvolite da vam predstavim Predlog zakona o ljudskim ćelijama i tkivima kojim se utvrđuju uslovi za postizanje kvaliteta i sigurnosti u oblasti ljudskih ćelija tkiva za primenu kod ljudi, nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i obavljanje određenih poslova državne uprave u oblasti ljudskih ćelija i tkiva, kao i druga pitanja od značaja za sprovođenje poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva.
    Predlog zakona o ljudskim ćelijama i tkivima nastoji da oblast ljudskih ćelija i tkiva kod ljudi uredimo na najvišim standardima medicinske nauke i prakse, s obzirom na to da je reč o oblasti medicine koja se intenzivno razvija i nudi velike mogućnosti za lečenje, kao i da se zdravstvenim ustanovama koje obavljaju ove poslove, omoguće bolji uslovi za njeno obavljanje u skladu sa savremenim dostignućima u ovoj oblasti.
    Oblast ljudskih ćelija i tkiva do sada je bila uređenja Zakonom o transplantaciji ćelija i tkiva iz 2009. godine, kao i podzakonskim aktima donetim na osnovu tog zakona. Ovaj zakon je delimično usaglašen sa evropskom regulativom u ovoj oblasti koja je važila u vreme njegovog donošenja. Međutim, nakon nekoliko godina primene ovog zakona, utvrđena je jasna potreba da se poboljšaju i preciziraju uslovi organizacije i poslovi u oblasti ćelija i tkiva za primenu kod ljudi, kao i nadzor nad obavljanjem poslova u pomenutoj oblasti na teritoriji Republike Srbije.
    Naime, važeći zakon uređujući oblast transplantacije ljudskih ćelija i tkiva nije prepoznao značaj definisanja i uređenja poslova u oblasti ljudskih ćelija i tkiva za primenu kod ljudi, kao i uslove pod kojima se ti poslovi mogu obavljati, a u koje spadaju poslovi darivanja, dobijanje, testiranje, obrada, očuvanje, skladištenje, distribucija i primena ljudskih ćelija i tkiva od živog ili od umrlog lica, kod ljudi, što je prouzrokovalo lošu dugogodišnju praksu da se u zdravstvenim ustanovama sprovode postupci u ovoj oblasti, ali bez definisanja uslova na republičkom nivou, kako će se oni obavljati.
    Takođe, postojeći zakon je doprineo da oblast ljudskih ćelija ne bude urađena, jer nije jasno definisao ustanovu koja bi mogla da bude banka ljudskih tkiva koja bi na osnovu jasnih kriterijuma obavljala gore pomenute poslove, što je dovelo do neformiranja iste. Jasnijim definisanjem i preciziranjem uslova u ovoj oblasti u pogledu obavljanja poslova, prostora, opreme i kadra, ostala bi iza nas dugogodišnja loša praksa, da zdravstvene ustanove koje obavljaju neke poslove u ovoj oblasti ne mogu da podnesu zahtev za dobijanje dozvole za obavljanje tih poslova, tako da je ova oblast u Republici Srbiji u potpunosti neuređena, bez jasnih pravila i preciznih uslova.
    Predlog zakona o ljudskim ćelijama i tkivima najpre na precizan i jasan način definiše koje zdravstvene ustanove mogu podneti zahtev o obavljanju poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva, kao i koje mogu biti banke ljudskih tkiva, uključujući i sve uslove koje moraju da ispune da bi dobili dozvolu. Pored toga, da bi se oblast ljudskih ćelija i tkiva razvila po najvišim standardima medicinske nauke i prakse u Republici Srbiji, neophodno je definisati registar davalaca matičnih ćelija, hematopoeze koja omogućava pronalaženje nesrodnih davalaca i obezbeđivanje ćelija za presađivanje.
    Postojeći zakon nije jasno definisao postojanje registra za organizacione celine, kao ni odgovornost, ni obaveze poslova registra, što je osnov za rad u skladu sa najvišim standardima iz ove oblasti. Predlog zakona uređuje aktivnosti u ovoj oblasti, što doprinosi razvoju i unapređenju rada sa nacionalnim davaocima, što doprinosi bržem ostvarivanju zdravstvene zaštite u ovoj oblasti, kao i unapređenje međunarodne saradnje.
    Takođe, predlogom zakona propisano je donošenje programa za presađivanje ljudskih organa u koji su uključene i ljudske ćelije i tkiva, koji će biti jedinstven na teritoriji Republike Srbije i koji će definisati jasne procedure i postupke u vezi organizacije timova i finansiranja celokupnog postupka presađivanje ljudskih organa i ljudskih ćelija i tkiva.
    Predlog zakona je propisao pojednostavljenu proceduru izdavanja dozvole zdravstvenim ustanovama za obavljanje poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva, kao i uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema u pomenutoj oblasti, u cilju uspostavljanja i održavanja sistema sledivosti. Jedna od novina Predloga zakona je i pojednostavljenje postupka davanja pristanka za primenu ljudskih tkiva, izbegavajući nepotrebne finansijske troškove vođenja registra, odnosno uvođenje zabrane o darivanju.
    Predlog zakona je pružio mogućnost svakom punoletnom građaninu Republike Srbije da zabrani u pismenom ili usmenom obliku darivanje svojih tkiva, kao i mogućnost članova porodice da to učini u trenutku smrti ukoliko se umrlo lice za života nije izjasnilo u vezi sa tim, dok je u pogledu maloletnih građana predviđen neophodan informacioni pristanak zakonskih zastupnika ili staratelja.
    Takođe, Predlogom zakona precizirana je uloga i zadaci Uprave za biomedicinu, kao kompetentnog tela u oblasti biomedicine na nivou cele Republike Srbije, kao i uređen nadzor na sprovođenju ovog zakona koji je ostao u nadležnosti Uprave za biomedicinu. S tim je preciziran i inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova iz oblasti ćelija i tkiva što nije slučaj u postojećem zakonu, te je zbog tih nejasnoća, nepreciznosti i nedorečenosti oko vršenja inspekcijskog nadzora, vrlo često je u praksi nastala nejasna slika oko toga gde treba formirati inspekciju, u čijem sastavu i ko može da bude inspektor. Naime, formiranje inspekcijskog nadzora u okviru Uprave za biomedicinu se obezbeđuje i kontinuiranost stručnog nadzora u oblasti biomedicine, koja je specifična zbog svakodnevnih uvođenja novih metoda i procedura rada, te se nameće potreba za nadzorom od strane stručnjaka sa najvećim iskustvom u praksi koji prate savremena dostignuća nauke u ovoj oblasti.
    Pored gore napomenutog, utvrđena je i potreba da se određeni stručni termini drugačije i preciznije definišu, a u cilju potpune harmonizacije domaćeg prava u ovoj oblasti sa pravom EU na način kako to preporučuje EU. Donošenjem Predloga zakona stvoriće se uslovi za promociju davalaštva i podizanje svesti građana o značaju davanja, kao i organizovanja poslova u oblasti ljudskih ćelija i tkiva čime će u svim etapama, uz poštovanje principa sledljivosti zaključno sa najcelishodnijom primenom u svrhu lečenja, unaprediti kvalitet pružene zdravstvene zaštite u skladu sa savremenim standardima medicinske nauke i prakse, odnosno sa propisima EU u ovoj oblasti.
    Predlogom zakona o ljudskim ćelijama i tkivima ostvarićemo pozitivan uticaj i to na građane, jer je Predlog zakona pojednostavio postupak davanja pristanka za darivanje tkiva, odnosno uveo je zabranu darivanja tkiva davaoca, te je pružio mogućnost svakom punoletnom građaninu Republike Srbije da zabrani u pismenom ili usmenom obliku darivanje svojih tkiva, kao i mogućnost članova porodice da to učine ukoliko se umrlo lice za života nije izjasnilo u vezi sa tim, dok je u pogledu maloletnih građana predviđen neophodni informisani pristanak zakonskih zastupnika ili staratelja.
    Pacijenti koji se nalaze na listama čekanja za presađivanje pojedinih tkiva i to zbog kraćeg vremena čekanja na neophodno tkivo koje je testirano, obrađeno, čuvano, distribuirano u skladu sa standardima EU. Pacijenti koji čekaju presađivanje matičnih ćelija, hematopoeze, jer je povećanjem broja davalaca u nacionalnom registru davalac brže dostupan, verovatnoća, znači pronalaženje davaoca je najveća unutar nacionalnog registra i procedura obezbeđivanja od nacionalnog davaoca je najbrža. Društvo u celini, jer će uspostavljanjem jasnog i transparentnog sistema u oblasti ljudskih ćelija i tkiva povećati poverenje u ovaj sistem, što podrazumeva i razvijanje altruizma koji je važan faktor u pogledu darivanja tkiva, jer se presađivanje tkiva zasniva, pre svega, na načelima dobrovoljnog i neplaćenog davalaštva i to u cilju obezbeđivanja kvalitetnih i bezbednosnih kako ćelija, tako i tkiva.
    Povećanje broja davalaca u republičkom registru je značajno zbog toga što je davalac brže dostupan. Zdravstvene ustanove koje obavljaju delatnost, banke ljudskih ćelija i tkiva i bolnice za darivanje tkiva, donošenje ovog zakona obezbediće neophodne uslove da kroz sistem izdavanja, odnosno oduzimanja dozvole za obavljanje ove delatnosti omogućava ostvarivanje najvišeg standarda u ovoj oblasti u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim za sprovođenje ovog zakona, kao i sa standardima EU.
    Uprava za biomedicinu kao nadležnog organa u oblasti biomedicine, čija su uloga i zadaci jasno definisani ovim zakonom, kao i vršenje nadzora nad sprovođenjem ovog zakona kao inspekcijskog nadzora koji podrazumeva zapošljavanje inspektora za biomedicinu, pored toga uprava za bidomedicinu će podnositi izveštaj iz oblasti biomedicine Evropskoj komisiji, kao i prisustvovati redovnim sednicama nadležnih tela evropske komisije u vezi implementacije direktiva iz područja biomedicine.
    Mislim da je sve pobrojano dovoljno da poznate značaj ovog Predloga zakona i date mu svoju podršku.
    Uvažene dame i gospodo narodni poslanici, želeo bih da vam u ime Vlade Republike Srbije, u ime Ministarstva zdravlja predstavim Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama.
    Ovo je još jedan životno važan zakon, jer je borba protiv narkomanije univerzalno načelo i verujem zajednička borba svih nas ovde, jednako kao i svih građana Srbije.
    Imajući u vidu činjenicu da je od donošenja Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama iz 2010. godine proteklo osam godina i da se pojavila potreba za drugačijim sistemskim rešenjem u odnosu na osnovni zakon, a koje su proistekle iz potrebe za usklađivanjem sa EU propisima, nije postojala mogućnost da se problemi koji se rešavaju ovim zakonom, urede na drugačiji način od donošenja zakona o izmenama i dopunama zakona. Obzirom da su ova pitanja uređena zakonom, pa je njihova izmena, jedina moguća izmena je dopunama tog propisa, čime će se obezbediti donošenje pravnog okvira za donošenje podzakonskih propisa koji će bliže odrediti način funkcionisanja novih institucija koje se uvode ovim izmenama i dopunama.
    Pored toga, u procesu harmonizacije sa EU propisima, kao i u vezi sa aktivnostima zadatim u Akcionom planu za poglavlje 24 - pravda, sloboda, bezbednost, Republika Srbija je u obavezi da ispuni obaveze u vezi sa predloženim rešenjima u Predlogu zakona. Time će se obezbediti da se podaci prate u skladu sa evropskim protokolima, kao i da budu uporedivi sa zemljama EU.
    Predloženim izmena i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama predviđeno je osnivanje centra za monitoring droga i zavisnosti od droga, čiji je cilj praćenje stanja u oblasti psihoaktivnih supstanci u Republici Srbiji i u skladu sa analizom stanja na osnovu dobijenih podataka predlaganja efikasnih mera za smanjenje štetnih posledica izazvanih zloupotrebom psihoaktivnih supstanci.
    Trenutno, veliki problem predstavlja nepostojanje nacionalnog sistema za prikupljanje podataka u vezi sa ponudom i potražnjom droga u Republici Srbiji. Podaci koji su od velikog značaja u potražnji droga su vezani za epidemiološke indikatore, koji su u vezi sa brojem lečenih zavisnika, mortalitetom, infektivnim bolestima, HIV, hepatitis B i C, intravenskom upotrebom droge i predoziranjem.
    Ovi podaci mogu da ukažu na trendove u ponašanju korisnika psihoaktivnih supstanci, a na osnovu trendova neophodno je planirati preventivne programe koji su najefikasniji u merama za sprečavanje zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Posledice koje se vezuju za problem nepostojanja sistema za prikupljanje podataka su u neadekvatnom sagledavanju obima problema, programa koji se sprovode u oblasti prevencije i lečenja zavisnika, mortalitetu i infektivnim bolestima povezanim sa upotrebom psihoaktivnim supstanci, brojem toksikacija i predoziranjem.
    Kao ključna posledica neadekvatnog sagledavanja obima problema je nemogućnost da se predlože efikasne mere koje će unaprediti programe za prevenciju i lečenje zavisnika od psihoaktivnih supstanci.
    Podjednako je važno i sagledavanje situacije u oblasti ponuda droga, nemogućnost sagledavanja problema, trendovima zaplene droga, vrsti i čistoći droge, krivičnim delima povezanim sa drogom, ima za posledicu nemogućnost praćenja trendova na tržištu droge, dostupnost droge na ulici i na osnovu te efikasne mere za smanjenje ponude droge, posebno među mlađom populacijom koja sve češće eksperimentiše sa novim psihoaktivnim supstancama.
    Od izuzetnog značaja je uspostavljanje sistema za rano upozoravanje novim psihoaktivnim supstancama. Na tržištu je sve veći broj ovih supstanci, a mogu se lako nabaviti putem interneta. Ove supstance se ne nalaze na listi psihoaktivnih kontrolisanih supstanci, zbog čega je njihovu pojavu teško pratiti. Obzirom da su nove psihoaktivne supstance sintetičkog porekla, lako se proizvode u ilegalnim laboratorijama i cena im je niska. Posledice korišćenja ovih supstanci su u, ne malom broju, fatalne.
    Postoji veliki značaj da se uzorci zaplenjene droge mogu preneti preko granice država u cilju međunarodnih krivičnih istraga. Obzirom na nepostojanje službe za prenos uzoraka zaplenjene droge, posledica je ograničena mogućnost uključivanja u međunarodne postupke u vezi sa zaplenom droge.
    Pitanje uzrokovanja, način čuvanja i skladištenja psihoaktivnih supstanci je od ključnog značaja za efikasno postupanje sa oduzetim supstancama. Uredbom o uništavanju oduzetih psihoaktivnih supstanci regulisano je pitanje uništavanja psihoaktivnih kontrolisanih supstanci.
    Međutim, nepostojanje propisa koji uređuju skladištenje psihoaktivnih supstanci ima za posledicu ugroženu bezbednost u prostorijama gde se nalaze oduzete psihoaktivne kontrolisane supstance, ali i opasnost po zdravlje službenika koji dolaze u kontakt sa neadekvatno skladištenom psihoaktivnom supstancom.
    Dame i gospodo narodni poslanici, donošenjem ovog zakona postići će se sledeći ciljevi. Uvođenjem uslova koji bi omogućili funkcionisanje nacionalnog sistema za prikupljanje podataka o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama postići će se sagledavanje situacije u oblasti potražnje, prevencije i lečenja zavisnika. Polazna vrednost na kojoj se bazira ciljna vrednost može se postaviti na osnovu pojedinačnih podataka kojima raspolažu ustanove i institucije koje se bave programima za smanjenje potražnje. Uvođenjem sistema za rano upozoravanje o novim psihoaktivnim supstancama postiže se cilj koji je u direktnoj vezi sa stavljanjem novih psihoaktivnih supstanci pod zakonsku kontrolu, kao i procena rizika od upotrebe novih psihoaktivnih supstanci.
    Konačni cilj je informisanje svih subjekata zdravstva, policije, uprave carina, škole, organizacija civilnog društva u Republici Srbiji o pojavi novih psihoaktivnih supstanci i merama za smanjenje štetnih posledica izazvanih upotrebom novih supstanci. Uspostavljanjem nacionalne kontakt-tačke za prenos uzorka zaplenjene droge postiže se efikasna koordinacija u oblasti krivičnih istraga na međunarodnom nivou. Obezbeđivanjem zakonskog okvira za uzrokovanje i skladištenje oduzetih psihoaktivnih supstanci postiže se krajnji cilj koji se odnosi kako na bezbednost u vezi sa čuvanjem zaplenjenih supstanci, tako i na zaštitu zdravlja i životnu sredinu.
    Donošenjem ovog zakona steći će se mogućnost da se na nov i efikasan način postigne koordinacija sa svim institucijama u čijoj je nadležnosti sprovođenje programa za smanjenje potražnje i ponude psihoaktivnih supstanci. Informacija o situaciji u oblasti droga na nacionalnom nivou kojom će raspolagati centar za monitoring droga imaće pozitivne efekte koji će se ogledati u kontinuiranom unapređenju mera kako u oblasti prevencije, lečenja i rehabilitacije, tako i u oblasti procene rizika od pojave novih psihoaktivnih supstanci, u meri potrebnoj za efikasno smanjenje ponude psihoaktivnih supstanci. U cilju jasno definisane uloge svih relevantnih institucija, doneće se posebni protokoli koji će definisati način saradnje.
    Imajući u vidu da efikasno smanjenje štetnih posledica zloupotreba droga zahteva koordinisan multidisciplinarni pristup svih nadležnih institucija, potrebno je obezbediti uslove koji će omogućiti što bolju saradnju ministarstvima nadležnim za zdravlje, prosvetu, unutrašnje poslove, rad, odbranu, omladinu i sport, kulturu, pravdu, poljoprivredu, državnu upravu i lokalne samouprave, finansije, uprava carina i organizacijama, institutima, zavodima nadležnim za poslove javnog zdravlja i drugim zainteresovanim organizacijama. Uspostavljanjem dobre saradnje među pomenutim ministarstvima obezbediće se dobar kvalitet podataka o ponudi i potražnji psihoaktivnih supstanci na nacionalnom nivou i omogućiti sprovođenje efikasnih mera za smanjenje štetnih posledica zloupotrebe psihoaktivnih supstanci.
    Predloženim zakonskim rešenjem na nov način se uređuje sistem za praćenje situacije o psihoaktivnim supstancama. Naime, predviđa se koordinisan rad svih relevantnih institucija u prikupljanju i analizi podataka o psihoaktivnim supstancama, kao i predlaganje mera za efikasno sprečavanje štetnih posledica zloupotrebe ovih supstanci.
    Centar za monitoring droga će na osnovu analiza prikupljenih podataka na pravi način sagledati potrebe koje se odnose na unapređenje programa prevencije, lečenja i rehabilitacije. Obezbediće se uslovi za evaluaciju ovih programa i na taj način primenjivati programi koji pokazuju efikasan rezultat u oblasti prevencije, lečenja i rehabilitacije zavisnika. Sistem za rano upozoravanje obezbediće brz i efikasan mehanizam razmene informacija kako unutar Republike Srbije, tako i na međunarodnom nivou. U vezi sa tim, obezbediće se uslovi za efikasno donošenje mera za smanjenje štetnih posledica od upotrebe novih supstanci, posebno u školama, zdravstvenim ustanovama, ustanovama za izvršenje zatvorskih sankcija, kao i efikasniju kontrolu njihovih zloupotreba od strane policije, sudstva i tužilaštva.
    Služba za prenos zaplenjenih supstanci obezbediće uslove za efikasno rešavanje pitanja istraga i van teritorije Republike Srbije. Obezbeđivanje uslova za uzrokovanje i skladištenje oduzetih psihoaktivnih supstanci uticaće na sve subjekte koji predlažu mere za sprovođenje ovih aktivnosti, kao i predlaganje uslova za realizaciju ovih zadataka.
    Pozitivni efekti ovih zakona će se odraziti na sve subjekte koji se bave pitanjima smanjenja potražnje i ponude psihoaktivnih supstanci. Pre svega, pozitivni efekti će se odraziti na unapređenje programa za prevenciju, lečenje i rehabilitaciju zavisnika, smanjiće se štetni efekti povećane zloupotrebe novih psihoaktivnih supstanci, a takođe i mere u vezi sa aktivnostima koje se odnose na uzrokovanje i bezbedno skladištenje oduzetih psihoaktivnih supstanci.
    Uspostavljanjem centra za monitoring droga obezbediće se sagledavanje situacije u oblasti ponude i potražnje psihoaktivnih supstanci, na osnovu analize stanja doneće se mere i programi koji će unaprediti program prevencije, lečenja i rehabilitacije, što će direktno uticati na smanjenje razlike od upotrebe psihoaktivnih supstanci, efikasnije i jeftinije lečenje zavisnika, pružanje psiho-socijalne podrške, u smislu uključivanja u zajednicu nakon završenog lečenja, što će značajno smanjiti troškove socijalne zaštite, stope kriminaliteta i poboljšati kvalitet života zavisnika i njihovih porodica. Sistem za rano upozoravanje obezbediće efikasnu identifikaciju i kontrolu novih supstanci, procenu rizika i pravovremeno reagovanje u slučaju njihove pojave, pre svega u cilju zaštite zdravlja korisnika i njihove bezbednosti.
    Služba za prenos i analizu uzroka zaplenjenih psihoaktivnih supstanci će kao pozitivan efekat imati efikasniju kontrolu zloupotrebe i pomoći krivičnim istragama i van teritorije Republike Srbije. Obezbeđivanje uslova za uzorkovanje i skladištenje oduzetih psihoaktivnih supstanci imaće pozitivan efekat na povećanu bezbednost koja se odnosi na čuvanje oduzetih supstanci, kao i na zaštitu zdravlja i životne sredine od posledica štetnog dejstva psihoaktivnih supstanci.
    Zbog svega navedenog, iskreno se nadam da ćete podržati ovaj zakon.
    Dame i gospodo narodni poslanici, pred vama je i Predlog zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola između Republike Srbije i Međunarodne agencije za atomsku energiju uz Sporazum između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Međunarodne agencije za atomsku energiju o primeni garantija u vezi sa Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja.
    Dodatni protokol uz Sporazum o primeni garantija u vezi sa Međunarodnim ugovorom o neširenju nuklearnog oružja potpisan je 3. jula 2009. godine između Republike Srbije i Međunarodne agencije za atomsku energiju. Ratifikacijom Dodatnog protokola Republika Srbija se obavezuje da će staviti pod nadzor sve aktivnosti u državi koje su vezane za nuklearni gorivni ciklus, a koji za
    cilj imaju mirnodopsko korišćenje nuklearnih materijala. Takođe, obavezujuće je da će sprečiti sve pokušaje proizvodnje, razvoja ili širenja nuklearnog naoružanja na svojoj teritoriji ili pomaganja drugim državama, organizacijama ili pojedincima u sličnoj nameri.
    Odredbama Sporazuma o primeni garantija iz Dodatnog protokola uz Sporazum, Republika Srbija vodi evidenciju i prijavljuje sav nuklearni materijal koji se nalazi i koristi u državi, kao objekte i lokacije na kojima se materijal nalazi i koristi, naučno-istraživačke aktivnosti vezane za razvoj nuklearnog gorivnog ciklusa, kao i proizvodnju, uvoz i izvoz posebno definisane robe dvostruke namene koja se koristi u nuklearnom gorivnom ciklusu.
    Ratifikacijom Dodatnog protokola i stupanjem na snagu zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola, kao i njegovim sprovođenjem, Republika Srbija ostvaruje kako međunarodno-političke, tako i druge direktne nacionalne dobrobiti: potvrđivanje tradicionalne orijentacije Republike Srbije ka korišćenju nuklearne energije isključivo u miroljubive svrhe i njeno opredeljenje ka sprečavanju širenja nuklearnog naoružanja, omogućavanje lakšeg pristupanja zemlje uvozu i izvozu i tehnologijama vezanim za nuklearne aktivnosti, ostvarivanje pomoći u sprečavanju nenamernog razvijanja mreže za nelegalnu trgovinu nuklearnim materijalima, uspostavljanje univerzalnog nacionalnog standarda za verifikaciju izvršenja preuzetih obaveza u pogledu sprečavanja širenja nuklearnog oružja, napredovanje zemlje u procesu postizanja integrisanih garancija i otvaranja prostora za dalje smanjenje broja tradicionalnih inspekcija, ispunjavanje međunarodnih obaveza i usklađivanje sa međunarodnim preporukama i EU zakonodavstva.
    Zahvaljujem svim. U najkraćem ovo su bili zakoni koji su danas na dnevnom redu. Hvala još jednom.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Reč ima Jovan Jovičić, izborni član Visokog saveta sudstva iz reda sudija.

    Ivan Jovičić

    Hvala.

    Uvažena predsednice, poštovani narodni poslanici, dame i gospodo, imam prijatnu dužnost i čast da danas pred vama iznesem i obrazložim Predlog odluke Visokog saveta sudstva o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, a koje je Visoki savet sudstva, podneo Skupštine u dane 10. i 13. jul 2018. godine.

    Naime, Visoki savet sudstva je u „Službenom glasniku“ broj 14/18 od dana 23. februara 2018. godine, oglasio izbor i to: deset sudija za Upravni sud i jednog sudiju za Privredni sud u Novom Sadu, osam sudija za Privredni sud u Beogradu, jednog sudiju za Privredni sud u Valjevu, jednog sudiju za Privredni sud u Zrenjaninu, dve sudije za Privredni sud u Kragujevcu, jednog sudiju za Privredni sud u Kraljevu, četiri sudije za Privredni sud u Leskovcu, jednog sudiju za Privredni sud u Nišu, jednog sudiju za Privredni sud u Novom Sadu, dve sudije za Privredni sud u Požarevcu i jednog sudiju za Privredni sud u Somboru.

    Visoki savet sudstva je osposobljenost, stručnost i dostojnost kandidata koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju utvrdio na osnovu Zakona o sudijama, kao i Pravilnika o programu i načinu polaganja ispita na kome se ocenjuje stručnost i osposobljenost kandidata za sudije koje se prvi put biraju.

    Takođe je Visoki savet sudstva na sednici održanoj dana 13. februara 2018. godine, doneo odluku o obrazovanju Komisije Visokog saveta sudstva za izbor sudija za upravni sud i navedene privredne sudove.

    Dana 8. maja 2018. godine, sproveden je ispit za kandidate za sudije koji se prvi put biraju za Upravni sud i za Privredni sud u Novom Sadu, a dana 10. maja 2018. godine za ostalih devet privrednih sudova.

    Komisija Visokog saveta sudstva je obavila razgovore sa kandidatima koji se prvi put biraju, a koji su podneli prijave za izbor, za upravne i privredne sudove i utvrdila listu kandidata koja je objavljena na internet stranici Visokog saveta sudstva.

    U skladu sa članom 49. Zakona o sudijama, Visoki savet sudstva je pribavio podatke i mišljenja o stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti kandidata, dok je u skladu sa odredbom člana 50. stav 2. Zakona o sudijama, za kandidate koji dolazi iz reda sudijskih pomoćnika pribavljena ocena rada.

    Inače, za Privredni sud u Beogradu je oglašen izbor za osam sudija, ali imajući u vidu opterećenost ovog suda, kao i činjenicu da je trenutno prema odluci o broju sudija u sudovima, upražnjeno 12 sudijskih mesta, te da je prijavom na oglas podneo veći broj kandidata, koji su ostvarili ocenu pet na testu, Visoki savet sudstva je odlučio da Narodnoj skupštini predloži deset kandidata za izbor sudija Privrednog suda u Beogradu.

    Na osnovu člana 13. alineja 3. Zakona o Visokom savetu sudstva, a u vezi sa članom 51. stav 1. Zakona o sudijama, Visoki savet sudstva je na sednici održanoj dana 6. odnosno 13. jula 2018. godine, utvrdio Predlog odluke za izbor sudija i predložio Narodnoj skupštini Republike Srbije izbor devet kandidata za Upravni sud i 23 kandidata za privredne sudove, tako što se Bošković Tija, sudijski pomoćnik u Upravnom sudu predlaže za izbor sudije za Upravni sud, Brajović Zorana, sudijski pomoćnik Upravnom sudu predlaže za izbor sudije za Upravni sud, Iskić Jelena, sudijski pomoćnik Upravnom sudu predlaže za izbor sudija za Upravni sud, Malinić Nataša, sudijski pomoćnik Upravnom sudu predlaže za izbor sudije za Upravni sud, Paunović Sandra, sudijski pomoćnik Upravnom sudu predlaže za izbor sudije za Upravni sud, Savić Biserka, sudijski pomoćnik Upravnom sudu predlaže za izbor

    sudije za Upravni sud, Stević Kapus Mira, sudijski pomoćnik Upravnom sudu predlaže za izbor sudije za Upravni sud, Stojanović Biljana, sudijski pomoćnik Upravnom sudu predlaže za izbor sudije za Upravni sud i Simić Radmila, glavni poreski savetnik Ministarstva finansija, poreska uprava, predlaže za izbor sudije za Upravni sud.

    Zatim, Đuričin Simona, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Novom Sadu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Novom Sadu, Dukić Ana, sudijski pomoćnik u Vrhovnom kasacionom sudu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Beogradu, Medenica Marija, sudijski pomoćnik u Privrednom apelacionom sudu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Beogradu, Janić Marjana, sudijski pomoćnik u Privrednom apelacionom sudu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Beogradu, Gitarić Mirjana, sudijski pomoćnik u Privrednom apelacionom sudu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Beogradu, Kulić Jovana, sudijski pomoćnik u Apelacionom sudu u Beogradu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Beogradu, Spirić Miloš, sudijski pomoćnik u Apelacionom sudu u Beogradu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Beogradu, Spasić Danijela, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Beogradu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Beogradu, Mićović, rođeno Popović Sonja, korisnik početne obuke na Pravosudnoj akademiji, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Beogradu, Maslovara Duška, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Beogradu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Beogradu i Živković Ana, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Beogradu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Beogradu.

    Zatim, Aleksić Ana, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Valjevu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Valjevu, Bajić Urošević Jelena, sudijski pomoćnik u Apelacionom sudu u Beogradu predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Zrenjaninu, Milosavljević Saša, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Kragujevcu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Kragujevcu, Vujanac Jelena, sudijski pomoćnik Osnovnog suda u Jagodini, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Kragujevcu, Radovanović Ivan, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Kraljevu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Kraljevu, Mončilović Tijana, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Leskovcu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Leskovcu, Aleksić Milica, sudijski pomoćnik u Apelacionom sudu u Nišu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Leskovcu i Cvetković Srđan, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Leskovcu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Leskovcu.

    Zatim, Volarević Ninoslav, korisnik početne obuke na Pravosudnoj akademiji predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Nišu, Stojiljković Srđan, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Požarevcu, predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Požarevcu, kao i Henc Jovanka, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Požarevcu koja se predlaže za izbor sudije za Privredni sud u Požarevcu. Na kraju, Markezić Melinda, sudijski pomoćnik u Privrednom sudu u Somboru, predlaže za izbor sudije Privrednog suda u Somboru.

    Ostaje mi da napomenem da su svi predloženi kandidati na testu koji se sastojao od pisanog ispita i pisanog zadatka dobili najvišu ocenu, dakle, ocenu pet što upućuje na zaključak da se radi o izuzetno stručnim i osposobljenim kandidatima za sudijsku funkciju. Ovo tim pre što je reč o sudijskim pomoćnicima koji dugi niz godina se upravo nalaze na funkciji, odnosno položaju sudijskih pomoćnika imenovanih sudova.

    Poštovani narodni poslanici, s obzirom da sve biografije predloženih kandidata imate u vašim materijalima, detaljno obrazložene, ne bih vam više oduzimao vreme, osim što jedino mogu da vas pozovem da u danu za glasanje podržite sve predloge Visokog saveta sudstva, ovo tim pre zbog činjenice što je reč o sudovima u kojima je zaista došlo do povećanja obima posla, a smanjenja sudijskog kadra, jer će to biti na opštu dobit ne samo srpskog pravosuđa nego i Republike Srbije. Zahvaljujem se na pažnji i strpljenju.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Zahvaljujem.
    Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? (Ne.)
    Poštovani poslanici, saglasno članu 27. i 87. stavovi 2. i 3. Poslovnika, obaveštavam vas da ćemo danas raditi i posle 18,00 časova.
    Prelazimo na listu predsednika ili predstavnika poslaničkih grupa.
    Dajem reč poslanici Danici Bukvić. Izvolite.
    ...
    Socijalistička partija Srbije

    Danica Bukvić

    Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
    Zahvaljujem, predsednice Skupštine.

    Poštovani ministre sa saradnicima, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, danas raspravljamo o setu zakona iz oblasti zdravstva. Prva dva zakona uređuju oblast lečenja bolesnika metodama lečenja koji mogu biti jedan od izbora ili čak jedini izbor načina lečenja.

    Prvi Predlog zakona je o ljudskim ćelijama i tkivima. Ovim zakonom se na novi način uređuje oblast ljudskih ćelija i tkiva za primenu kod ljudi i u medicinske svrhe. Važećim zakonom iz 2009. godine, kao i podzakonskim aktima, a kojima je uređena oblast transplantacije ćelija i tkiva, nisu precizno definisane i uređene delatnosti i oblasti ljudskih ćelija i tkiva za primenu kod ljudi, kao i uslovi pod kojima se ta delatnost može obavljati, a tu spadaju poslovi darivanja, dobijanja, testiranja, obrade, očuvanja, skladištenja, distribucije i primene ljudskih ćelija i tkiva od davalaca.

    Do sada uslovi za obavljanje ove delatnosti nisu bili definisani na nacionalnom nivou i nije bilo precizirano koja bi ustanova mogla da bude banka ljudskih ćelija i tkiva. Sada se na precizan način definišu koje zdravstven ustanove mogu podneti zahtev za obavljanje poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva, kao i koje mogu biti banke ljudskih tkiva uključujući i sve uslove koje moraju da ispune da bi dobile dozvolu. Formiranjem banke ljudskih ćelija i tkiva povećava se bezbednost sa mikrobiološkog stanovišta i sa stanovišta kontrole kvaliteta ćelija u tkivu. Dosadašnjim načinom čuvanja tkiva, bilo je moguće tkivo čuvati kraće vreme, na primer tkiva oka samo oko 12 do 24 časa od trenutka uzimanja. Tako da je svaka procedura transplantacije izvođena kao hitna. Od posebne važnosti je formiranje banke krvi pupčanika, uvođenje savremenih tehnika obrade matičnih ćelija hematopoeze, kriokonverzaciom i čuvanjem matičnih ćelija hematopoeze obezbediće se uslovi za brže nalaženje odgovarajućih davalaca za potrebe pacijenata u Srbiji posebno zbog toga što presađivanje matičnih ćelija hematopoeze značajan savremeni oblik lečenja brojnih stečenih i urođenih oboljenja, a za neka i jedina uspešna terapija.

    Ovo će svakako uticati na smanjenje broja pacijenata koji se upućuju na lečenje u inostranstvo i tako postići značajna ušteda sredstava Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja.

    Cena urađenih transplantacija matičnih ćelija hematopoeze u Republici Srbiji iznosi od 500 do 200 hiljada evra, a u inostranim centrima od 150 do 400 hiljada evra.

    Takođe, važeći zakon nije jasno definisao poslednje registre davalaca matičnih ćelija hematopoeze kao organizacione jedinice, kao ni odgovornosti i obaveze delatnosti registra, a to je osnov za rad u skladu sa najvišim standardima iz ove oblasti.

    Novi zakon je predvideo postojanje registra davalaca matičnih ćelija hematopoeze, čime će i za pacijente koji nemaju odgovarajuće davaoce unutar porodice, a neophodno im je presađivanje matičnih ćelija, biti omogućeno pronalaženje davaoca, odnosno time se omogućava pronalaženje nesrodnih davalaca.

    Ovaj registar je u našoj zemlji formiran 2005. godine, u Institutu za transfuziju krvi Srbije, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Republike Srbije. Od 2012. godine je deo svetskog registra koji objedinjuje podatke o davaocima preko 100 nacionalnih registara. Verovatnoća pronalaženja davaoca najveća je unutar nacionalnog registra, procedura obezbeđivanja matičnih ćelija hematopoeze najbrža i ekonomski najpovoljnija.

    Takođe, inspekcijski nadzor nije jasno definisan. U postojećem zakonu nejasno je gde treba formirati inspekciju, u čijem sastavu i ko može da bude inspektor. Nakon devet godina od primene ovog zakona, stručni svetski … u ovoj oblasti i dalje ne postoji.

    Predlogom novog zakona nadzor se poverava upravi za biomedicinu, kao stručnoj i renomiranoj instituciji. Inspekcijski nadzor sada će obavljati dobro edukovani inspektor za biomedicinu. Inspekcijski nadzor je najpre neophodan prilikom izdavanja dozvole za obavljanje poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva, ali, isto tako je potrebno da se sprovodi i nadzor kontinuirano, tokom rada ustanova. Inspekcijski nadzor je takođe neophodan i u slučaju sumnje, odnosno saznanja za svaki ozbiljan neželjeni događaj ili reakciju.

    Novo zakonsko rešenje utiče i na smanjenje troškova za zdravstvene ustanove iz oblasti ćelija i tkiva, jer sada neće morati na svakih pet godina da podnose zahtev za obnavljanje dozvole.

    Jedan od ciljeva donošenja ovog zakona je i uspostavljanje visokog nivoa bezbednosti i sigurnosti u oblasti ljudskih ćelija i tkiva.

    Predlog zakona je usaglašen sa pravom Evropske unije, odnosno u skladu je sa direktivama EU kojima se definiše uloga zdravstvenih ustanova u ovoj oblasti.

    Banka zdravstvenih ustanova ili organizaciona jedinica zdravstvene ustanove na tercijalnom nivou zdravstvene ustanove iz plana mreže zdravstvenih ustanova koje donosi Vlada, ona mora da obavlja minimum poslova obrade, čuvanja, skladištenja, distribucije ljudskih ćelija i tkiva, a može da obavlja i poslove dobijanja, testiranja ćelija i tkiva, kao i poslove uvoza i izvoza ćelija i tkiva.

    Ovo je značajno da bi se obezbedio visok nivo kvaliteta i jedinstveni standardi u oblasti na celoj teritoriji Srbije i tako obezbedio isti nivo zdravstvene zaštite za sve građane Republike Srbije.

    Još jedna značajna novina je uvođenje jedinstvenog informacionog sistema za sačinjavanje i vođenje republičke liste čekanja za primaoce tkiva. Značajno je unificirati kodove za sistem identifikacije davaoca i primaoca ljudskih ćelija, kako bi se omogućilo praćenje od davaoca do primaoca.

    Predloženim rešenjima pojednostavljen je postupak davanja pristanka za darivanje tkiva i na taj način pružena je mogućnost svakom punoletnom građaninu Republike Srbije da zabrani usmenim ili pismenim putem darivanje svojih tkiva, kao i mogućnost članova porodice da to učini ukoliko se umrlo lice za života nije izjasnilo u vezi sa tim.

    U pogledu maloletnih građana predviđen je neophodan informisani pristanak zakonskih zastupnika ili staratelja.

    Predlogom zakona predviđena je i promocija dobrovoljnog davalaštva.

    Drugi zakon o kome danas raspravljamo je Predlog zakona o presađivanju ljudskih organa.

    Jedan od osnovnih razloga za donošenje ovog zakona, odnosno predloga ovoga zakona, je potreba za povećanjem broja kadaveričnih donacija, povećanjem broja uspešno obavljenih presađivanja organa, što će dovesti do smanjenja liste čekanja za presađivanje ljudskih organa.

    Srbija se nalazi na dnu lestvice po broju realizovanih davalaca ljudskih organa u Evropi posle smrti. Broj davalaca je između jedan i dva na milion stanovnika, dok se taj broj u Evropi kreće od 25 do 30 na milion. U našoj zemlji više od dve hiljade ljudi čeka na transplantaciju organa.

    Poznato je da je veliki broj zemalja zapadne Evrope shvatio potrebu da u svakom trenutku svi građani budu potencijalni donori. Sada važeći zakoni i podzakonska akta su delimično usaglašeni sa evropskom regulativom u ovoj oblasti, pa je nakon devet godina od primene ovoga zakona bilo potrebno da se poboljšaju i preciziraju uslovi i organizacija i delatnost u oblasti presađivanja ljudskih organa, kao i nadzor nad obavljanjem delatnosti u ovoj oblasti u Republici Srbiji.

    Kada govorimo o transplantaciji bubrega, koja je meni najbliža, jer se više decenija bavim ovim problemom, samo 20% organa uzima se od umrlih lica, a čak 80% sa živog davaoca.

    Nemačka ima 150 do 20 donora na miliona stanovnika, Austrija 20 do 25, Španija 35. U Srbiji je 2006. godine bilo šest donora na milion stanovnika, za razliku od članica Eurotransplanta, kao Slovenija, koja, na primer, ima 25 do 30, a Hrvatska čak 40 donora na milion stanovnika.

    Manje od 10% ljudi koji su na listi čekanja da dobiju organ tokom godine, zbog nedostatka organa, ne dobiju taj organ.

    Kod bolesnika sa terminalnom bubrežnom insuficijencijom primenjuje se metod zamene bubrežne funkcije ponavljanim lečenjem hemodijalizama ili peritoneumskim dijalizama. Na taj način se produžava život ovih bolesnika. Ali, dijaliza je metod lečenja koji po pacijentu košta godišnje oko 16 hiljada evra. Pored toga, pacijenti na dijalizi ostvaruju pravo na nadoknadu za tuđu negu i pomoć, što stvara dodatne troškove za Republički fond zdravstvenog osiguranja, dok je nakon presađivanja pacijent radno sposoban.

    Prosečna cena transplantacije bubrega iznosi od 15 do 16 hiljada evra. U Srbiji ima oko tri i po hiljade dijaliznih bolesnika. Godišnje se uključi oko 700 do 800 novih bolesnika, a umire oko 400 bolesnika, dok njih 60 do 70% imaju indikaciju za presađivanje bubrega. Danas na transplantaciju bubrega čeka oko 800 ljudi. Prosek čekanja na organ je 10 godina i više, u Austriji do pet godina.

    Lečenje jednog bolesnika dijalizom i transplantacijom u prvoj godini nakon transplantacije košta gotovo isto, ali u drugoj godini cena transplantacije pada na 50%, a u petoj godini čak na 20% od toga.

    Pored značajnog ekonomskog efekta svakako da je najznačajnije da se nakon transplantacije bubrega pacijenti vraćaju normalnom životu, nisu vezani za aparat, potpuno se rehabilituju i radno sposobni nastavljaju da žive i rade.

    Novina u zakonu je da se uvodi pojam pretpostavljene saglasnosti, a to znači da ćemo svi biti saglasni da nam nakon smrti uzmu organe za transplantaciju, osim u slučaju, ukoliko se punoletni, poslovno sposobni davalac pre smrti o tome nije usmeno ili u pismenom obliku za života protivio ili se tome protivi njegova porodica, odnosno naslednici.

    Navedeni model pretpostavljene saglasnosti inflapiralo je jedanaest zemalja Evrope. U važećem zakonu primenjen je model informisane saglasnosti, po kome je građaninu data mogućnost da da pristanak za darivanje organa u pismenom obliku i uz obavezno prisustvo svedoka.

    Kao dokaz da su pristali da daju organ daje im se donatorska kartica, ali po aktuelnom zakonu čak i ako osoba za života ima donorsku karticu, članovi porodice nakon smrti mogli su da odbiju da potpišu saglasnost za uzimanje organa, tako da iako ima 130.000 ljudi sa potpisanim donorskim karticama, taj broj se svodi na 30.000.

    Moje kolege će u raspravi govoriti o ovom zakonu. Ja bih samo navela da se i ovim zakonom uređuje vršenje inspekcijskog nadzora, koji će obavljati Uprava za biomedicinu.

    Zakon propisuje i donošenje programa presađivanja ljudskih organa, koji će biti jedinstven na teritoriji Srbije, a utvrđuje i podelu ustanova na one za darivanje organa, odnosno ustanove za presađivanje organa.

    Davanje ljudskih organa je dobrovoljno i bez finansijske nadoknade. Primena ovog načina lečenja, odnosno presađivanje ljudskih organa vrši se samo kada je to medicinski opravdano, odnosno kada je to najpovoljniji način lečenja.

    Zakon nalaže poštovanje načela jednake dostupnosti ljudskih organa svakom licu kod koga je postavljena indikacija za presađivanje bez diskriminacije.

    Naravno da nije dovoljno da se donese samo kvalitetan zakon, već je neophodno da se kroz nacionalnu strategiju obezbedi dovoljan broj donorskih bolnica, ali i dovoljan broj obučenih stručnjaka, anestezionoga, neurologa, neurohirurga, elektrofiziologa, koji mogu da urade dijagnozu moždane smrti. Ovaj Predlog zakona je potpuno usaglašen sa direktivama EU.

    Treći zakon koji je danas na dnevnom redu je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim supstancama, kontrolisanim supstancama. Proizvodnja i izučavanje psihoaktivnih kontrolisanih supstanci, nažalost predstavlja najdominantniji i najprofitabilniji oblik kriminala u svetu.

    Sa druge strane, Republika Srbija s obzirom na njen geografski položaj se koristi kao tranzitno područje za promet narkotika. Velika dostupnost marihuane na lokalnom tržištu posledica je toga da se Srbija nalazi na centralnoj balkanskoj ruti za krijumčarenje marihuane.

    U poslednje vreme suočavamo se sa porastom zloupotrebe i brojih sintetičkih droga, na području naše zemlje. Svedoci smo, nažalost, nekoliko smrtnih slučajeva mladih ljudi zbog zloupotrebe ovih narkotika. Radi zaštite mladih od upotrebe sintetičkih droga i novih psihoaktivnih supstanci, moraju se sprovoditi kontinuirane preventivne aktivnosti.

    Iz tih razloga značajno je i u oblasti zakonodavstva pratiti nove pojave i procese u oblasti proizvodnje i nelegalnog prometa narkotika koji sve više uništavaju zdravlje i živote ljudi, naročito mlade generacije.

    Predloženi zakon definiše pojam nove psihoaktivne supstance, a predviđa se i da Vlada obrazuje komisiju za psihoaktivne kontrolisane supstance, a radi usklađivanja stručnih stavova u oblasti psihoaktivnih kontrolisanih supstanci koju čine predstavnici Ministarstva zdravlja, prosvete, unutrašnjih poslova, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, omladinu i druge.

    Značajno je osnivanje nacionalnog centra za monitoring droga i zavisnosti od droga, koji obavlja poslove koji se odnose na sistem ranog upozoravanja u cilju brze razmene podataka o proizvodnji, trgovini, upotrebi i rizicima od pojave novih psihoaktivnih supstanci, a da bi se pravovremeno reagovalo, kako bi se sprečile njihove štetne posledice.

    U Ministarstvu za unutrašnje poslove određuje se nacionalna kontaktna tačka za prenos i analizu uzoraka zaplenjenih psihoaktivnih kontrolisanih supstanci. Ministar donosi rešenje kojim određuje referentnu laboratoriju za indentifikaciju i ispitivanje psihoaktivnih kontrolisanih supstanci.

    Ova laboratorija vrši poslove ranog upozoravanja o pojavi novih psihoaktivnih supstanci i bez odlaganja obaveštava Ministarstvo zdravlja, kao i koja opet obaveštava o tome Evropski centar za praćenje droga i zavisnosti od droga.

    Zakon određuje i način uništavanja psihoaktivnih kontrolisanih supstanci. Nakon oduzimanja, ukoliko one ne mogu da se upotrebe kao sirovina za proizvodnju ili u druge svrhe, kao i način njihovog ustupanja ili prodaje, ako mogu da se upotrebe kao sirovina za proizvodnju ili druge svrhe, sredstva koja su stečena na ovaj način su prihod budžeta Republike Srbije. Verujemo da će izmena ovog zakona, značajno doprineti smanjenju distribucije narkotika, kao i upotrebu psihoaktivnih supstanci.

    Apelujem i ovom prilikom na sve nadležne organe da preduzimaju sve mere kojima se može sprečiti narkomanija i njene teške posledice, pre svega po mladu generaciju.

    Poslanička grupa SPS će u danu za glasanje podržati sve predložene zakone. Zahvaljujem.