Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 03.10.2018.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Stavljam na glasanje predlog.
Zaključujem glasanje: za – 22, protiv – niko, uzdržanih – nema.
Konstatujem da nije prihvaćen predlog.
Poslanik Marjan Rističević, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog odluke o obrazovanju anketnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije radi utvrđivanja činjenica i okolnosti vezanih za afere povezane sa bivšim gradonačelnikom Beograda, Draganom Đilasom i nenamenskim trošenjem sredstava.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, vi svakako znate da je BDP ovih godina daleko veći nego što je bio za vreme vlasti Tadića, Đilasa, Jeremića i tog celog saveza raznih pelješanovića, varajića i mutibarića.

Takođe, vrlo dobro znate da budžetski deficit koji je bio preko 7% je sada nula. Takođe znate da inflacija, koja je tada bila od 7% do 10% godišnje, sada je između 1% i 2%. Takođe svi znamo da je rast kursa, koji je u vreme Đilasa i ekipe bio između 7% do 15% godišnje, da je sada rast kursa nula. Takođe znate da pokrivenost uvoza, koji je za vreme Đilasa i ostalih mutibarića i pelješanovića bio oko 52%, da je uvoz pokriven izvozom sada gotovo 80%.

Takođe znate da za penzije više ne moramo da izdvajamo pola, već je dovoljno da novim zapošljavanjem izdvajamo samo 30%. Takođe znate da je nezaposlenost za vreme Đilasa i ekipe varajića, pelješanovića, preveranata itd, prodavaca magle, da je nezaposlenost bila 26%, da je sada svedena na, čini mi se, cifru od 11- 12%, neka me isprave ovi koji to malo bolje poznaju od mene.

Takođe znate da je proizvodnja skočila. Takođe znate da je politički ugled Srbije u svetu znatno skočio i da imamo podršku u nekoliko velikih sila, da Srbija više nije politički obezglavljena, da u Srbiji više ne može da se krade kao za vreme Đilasa, koji je zajedno sa Deltom doveo Deltin menadžment u PKB. Za samo jednu godinu uvećao gubitak PKB za sedam i po milijardi, da je ukupan dug nabacio na 9,9 milijardi, što je 87 miliona evra. NJegov cilj je bio da ispumpa pare iz PKB, da mu snizi vrednost i da onda za deo ispumpanih para kupi PKB po znatno nižoj ceni, da ga kupi za deset miliona evra, kao što su navikli sa drugim preduzećima, jer su kupili nekoliko stotina kombinata u Srbiji za cenu koja nije prešla ukupno 50 miliona evra, a jedan PKB je ovih dana prodat za 102 miliona evra bez stočnog fonda koji će tu cenu uvećati za 20 miliona.

Zato ja tražim da se ispita poslovanje gospodina Đilasa, ne samo vezano za PKB, jer je čak pokušao da Deltin menadžment koji je doveo, nagradi za taj gubitak sa 75 miliona dinara, i zato tražim da se sve njegove malverzacije, a ima ih puno, na kojima je zaradio 100 miliona evra ispita, kao i poslovanje cele ove družine sa njim. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Vreme.
Stavljam na glasanje predlog.
Zaključujem glasanje: za – 16, protiv – niko, uzdržanih – nema.
Konstatujem da nije prihvaćen predlog.
Poslanik Marijan Rističević, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog odluke o obrazovanju anketnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije radi utvrđivanja činjenica i okolnosti vezanih za aferu Lutrija Srbije povezanu sa Đorđem Vukadinovićem.
Stavljam na glasanje predlog.
Zaključujem glasanje: za – 11, protiv – niko, uzdržanih – nema.
Konstatujem da nije prihvaćen predlog.
Poslanik Marijan Rističević, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog odluke o obrazovanju anketnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije radi utvrđivanja činjenica i okolnosti vezanih za privatizaciju duvanske industrije i umešanosti u to tadašnjeg državnog vrha na čelu sa tadašnjim premijerom Zoranom Živkovićem.
Stavljam na glasanje predlog.
Zaključujem glasanje: za – 11, protiv – niko, uzdržanih – nema.
Konstatujem da nije prihvaćen predlog.
Poslanik Marijan Rističević, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog odluke o obrazovanju anketnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije radi utvrđivanja činjenica i okolnosti vezanih za aferu „Vinograd“ i imovinu bivšeg premijera Zorana Živkovića.
Da li želite reč? (Ne)
Hvala.
Stavljam na glasanje predlog.
Zaključujem glasanje: za – 12, protiv – niko, uzdržanih – nema.
Konstatujem da nije prihvaćen predlog.
Poslanik Marijan Rističević, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog odluke o obrazovanju anketnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije radi utvrđivanja činjenica i okolnosti vezanih za stečajnu aferu povezanu sa bivšim ministrom privrede Sašom Radulovićem.
Stavljam na glasanje predlog.
Zaključujem glasanje: za – 18, protiv – niko, uzdržanih – nema.
Konstatujem da nije prihvaćen predlog.
Molim vas da pre utvrđivanja i glasanja dnevnog reda, utvrdimo kvorum.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je prisutan 131 poslanik.
Narodni poslanik Aleksandar Martinović predložio je da se obavi zajednički načelni i jedinstveni pretres o: Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine, Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u oblasti zaštite životne sredine i očuvanja prirode, Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju afričko-evroazijskih migratornih ptica vodenih staništa, Predlogu zakona o potvrđivanju Protokola o održivom transportu uz Okvirnu konvenciju o zaštiti i održivom razvoju Karpata, Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju populacija slepih miševa u Evropi, Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama Finansijskog plana Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i zajednički jedinstveni pretres o: Predlogu odluke o izmeni Odluke o utvrđivanju sastava stalnih delegacija Narodne skupštine Republike Srbije u međunarodnim parlamentarnim institucijama, od 24. jula 2018. godine kao i od 12. juna 2018. godine, Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela poslanička grupa Srpska radikalna stranka, od 15. septembra 2018. godine i od 23. jula 2018. godine, Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije, Predlogu odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela poslanička grupa „Dosta je bilo“ i Predlogu odluke o prestanku funkcije predsednika Osnovnog suda u Somboru.
Da li poslanik Martinović želi reč? (Ne)
Hvala vam.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 131, protiv – niko, uzdržan – niko.
Konstatujem da je prihvaćen predlog za spajanje rasprave.
Pošto smo se izjasnili o ovim predlozima, stavljam na glasanje predlog dnevnog reda u celini.
Zaključujem glasanje: za – 131, protiv – niko, uzdržan – niko.
Konstatujem da je utvrđen dnevni red i izglasan u celini.
Molim službu da nam pripremi prečišćeni tekst dnevnog reda.
Poštovani poslanici, obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi i posle 18.00 časova.
U vezi sa članom 87. stav 1. Poslovnika, utvrđujem pauzu u trajanju od jednog časa.
Sa raspravom po dnevnom redu ćemo početi u 15.00 časova.
(Posle pauze)
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo sa daljim radom.

Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da su pozvani da sednici prisustvuju Goran Trivan, ministar zaštite životne sredine, Siniša Mali, ministar finansija, Ivan Karić, državni sekretar Ministarstva za zaštitu životne sredine, Jelena Tanasković, Željko Pantelić, Slobodan Perović, Biljana Filipović Đurišić, Jasmina Jović, Darko Komnenić, Slađana Đukić Andrej Bojić, Branislava Atanasković, Darinka Radojević, Dušan Ognjanović, Aleksandra Došlić, Nikola Maravić, Milorad Dubak, Vladimir Mihajlović i Marija Raičević.

Saglasno Odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički i načelni pretres i jedinstveni pretres o predlozima akta iz dnevnog reda po tačkama od 1. do 6, a pre otvaranja pretresa, podsećam vas da, prema članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.

Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.

Saglasno članu 157. stav 2. i čl. 170. i 192. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni i jedinstveni pretres o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u oblasti zaštite životne sredine i očuvanja prirode; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju afričko-evroazijskih migratornih ptica vodenih staništa; Predlogu zakona o potvrđivanju Protokola o održivom transportu uz Okvirnu konvenciju o zaštiti i održivom razvoju Karpata; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju populacija slepih miševa u Evropi i Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama Finansijskog plana Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu.

Da li predstavnici predlagača žele reč? (Da.)

Reč ima ministar gospodin Zlatibor Lončar. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zlatibor Lončar

Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, na inicijativu upravnog odbora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje od 11. septembra ove godine Ministarstvo zdravlja je preko Ministarstva finansija pokrenulo je proceduru za postupak izmene finansijskog plana RFZO za 2018. godinu iz sledećih razloga.

Po preporuci DRI, a po usvajanju završnog računa RFZO za 2017. godinu, RFZO se obavezao da će pokrenuti inicijativu kod nadležnog ministarstva da se u predlogu rebalansa Finansijskog plana za 2018. godinu planiraju i preneta neutrošena sredstva na dan 31. decembar 2017. godine i da se za taj iznos uvećaju rashodi i izdaci RFZO u iznosu od tri milijarde i 600 miliona dinara.

Na inicijativu RFZO Vlada Republike Srbije donela je zaključak od 31. maja ove godine na načina da se opredeljena sredstva za lečenje retkih bolesti uvećaju sa milijardu i po dinara na dve milijarde dinara.

Dodatna sredstva iz budžetske rezerve u iznosu od 500 miliona dinara već su raspoređena u okviru Razdela 27. Ministarstva zdravlja, a usvajanjem rebalansa, RFZO stiče uslov da izmenom finansijskog plana za 2018. godinu iskoristi i navedena sredstva.

Ukupno dodatna sredstva u novom Finansijskom planu RFZO u iznosu od četiri milijarde i 100 miliona dinara raspoređuju se na sledeći način: lekovi izdati na recept dve milijarde dinara, lekovi za retke bolesti 500 miliona dinara, pomagala i naprave 600 miliona dinara, naknadne zarade usled privremene nesposobnosti za rad milijardu dinara. To je ukupno četiri milijarde i 100 miliona dinara. Za realizaciju izmene Finansijskog plana RFZO nisu potrebna dodatna sredstva iz budžeta Republike Srbije.

Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, sve navedeno ste već dobili u materijalu za ovu sednicu. Suština ovih formalnih obrazloženje jeste ono što je među brojnim drugim pozitivnim stvarima obeležilo vaš rad poslednjih godina, a to je činjenica da do 2012. godine oboleli od retkih bolesti nisu imali priliku da se adekvatno leče u Srbiji.

Dozvolite da vam ukratko predstavim šta su retke bolesti. To je heterogena grupa oboljenja, čije je osnovno zajedničko obeležje niska prevalenca. Prema podacima Međunarodne baze, u svetu je poznato oko 7.000 retkih bolesti.

Prema definiciji Evropske komisije, retke bolesti su one koje pogađaju manje od pet osoba na 10.000 osoba. Procenjuje se danas postoji između 6.000 i 8.000 retkih bolesti i da od 6% do 8% populacije, odnosno oko 36 miliona osoba u EU boluje od neke retke bolesti.

Od ove godine se kod nas u Institutu za javno zdravlje „Batut“ vodi Registar retkih bolesti u Republici Srbiji, ali njegovo uvođenje je u toku, tako da taj proces registrovanja još traje i trajaće, jer se retke bolesti otkrivaju skoro na dnevnom nivou.

Napredak za lica obolela od retkih bolesti učinjen je 2012. godine, kada je u budžetu Ministarstva zdravlja opredeljeno 130 miliona dinara. Iako nedovoljna, ova sredstva su, zaključkom Vlade Republike Srbije o načinu korišćenja sredstava, opredeljena za lečenje lica obolelih od urođenih bolesti metabolizma, koja se liče enzimskom supstitucionom terapijom.

Za sprovođenje ovog zaključka Vlade pri RFZO je formirana Komisija za lečenje urođenih bolesti metabolizma, koja je donela odluku da se iz ovih sredstava u 2012. godini leče četiri maloletna pacijenta sa gošeovom bolešću i četiri pacijenta sa MPS1.

Naredne 2013. godine obezbeđen je isti iznos sredstava za obolele od retkih bolesti, a tek od 2014. godine ta sredstva se iz godine u godinu povećavaju. Tako je 2014. godine opredeljeno 260 miliona dinara, naredne godine 335 miliona, 2016. godine 600 miliona, a 2017. godine milijardu i sto miliona dinara.

Ove godine se prvobitno planiranih milijardu i po dinara, što je uvećanje od 36% u odnosu na 2017. godinu, i sa ovih dodatnih 500 miliona dinara, u Srbiji se o trošku države leče oko 200 pacijenata iz grupe retkih bolesti i to deca obolela od urođenih bolesti metabolizma kod kojih je bolest dijagnostikovana do 18. godine života, lica obolela od urođenih bolesti metabolizma kod kojih se koristi enzimska supsticiona terapija, lica obolela od retkih bolesti koja se tek uključuju u lečenje o trošku države, a za koje Komisija za lečenje urođenih bolesti metabolizma proceni da postoji dokazan efikasna terapija, lica obolela od retkih tumora svih lokalizacija i lica obolela od heriditarnog angioedema.

Samo da ponovim, ako je nekome promaklo, 2011. godine nula dinara za obolele od retkih bolesti. Godine 2012. u Srbiji se osam pacijenata obolelih od retkih bolesti leči o trošku države, a 2018. godine država za lečenje oko 200 dece izdvaja dve milijarde dinara. hvala vam na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar gospodin Goran Trivan. Izvolite.

Goran Trivan

Hvala lepo.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo poslanici, dozvolite mi da u nekoliko prosto-proširenih rečenica iskažem danas ono što smatram da je potrebno reći kada je u pitanju Predlog zakona koji imate pred sobom i nekoliko sporazuma i pravilnika koje hoćemo da razmotrimo zajedno sa vama.
No, pre nego što pređem na sve ovo, dozvolite mi da kažem da je zaštita životne sredine jedna od osnovnih tekovina modernog društva, a da na tom putu to naše Poglavlje 27, kojim se bavimo pregovarajući sa EU, je jedno od najskupljih i, razume se, najkomplikovanijih. Za nas koji se bavimo životnom sredinom ono, razume se, predstavlja i najvažnije poglavlje kojim će se Srbija baviti, budući da, bez obzira na moguću spočitanu pretencioznost u ovome što govorim, zapravo reč je o tome da se sve sektorske politike moraju uklopiti u zaštitu životne sredine, jer sve oblasti i sektori rada u bilo kom društvu, pa i Srbiji, moraju biti podložni principima koji se tiču zaštite životne sredine.
To često nije lako, razume se, da često mi koji radimo ove poslove ili promovišemo ove ideje nailazimo na prepreke, ali ovo je pitanje kvaliteta naših života i kao što čujemo, između ostalog, i ulaganje u zdravlje i život naših ljudi, ali isto tako je finansijski veoma zahtevno.
Ukoliko hoćemo da participiramo i da povlačimo sredstva iz evropskih fondova koji su danas postali dostupni našoj Republici, moramo da budemo spremni da kao država i sami finansiramo deo tih troškova, dakle, da kofinansiramo, kako je to popularno reći i da smo mi na putu da taj sistem napravimo celovitim i onakvim kakav Srbiji odgovara u ovom trenutku, a Boga mi, rekao bih i u vremenu koje dolazi.
Trenutna praksa finansiranja zaštite životne sredine ne može osigurati dugoročne potrebe kada je u pitanju životna sredina i zato će ona morati da se menja i doživeće, razume se, duboke reforme zato što su potrebna dovoljna, predvidiva ali i stabilna sredstva da bismo finansirali ono što su potrebe koje se kada je Srbija u pitanju mere sa oko procenjenih 15 milijardi evra u kvalitet životne sredine, što će na kraju rezultirati boljim kvalitetom naših života i dužem životom svakog našeg građanina.
Konkretan zakon i izmene koje danas predlažemo tiču se fonda koji zovemo IPARD 2 i to je zapravo IPARD 2 program. Reč je, zapravo, o pretpristupnoj pomoći za ruralni razvoj koja se meri, praktično, vremenskim periodom između 2014. i 2020. godine i da su korisnici ovih sredstava, zapravo, pravna i fizička lica. Ova sredstva su predviđena za uzgoj, proizvodnju, preradu u prehrambenoj i poljoprivrednoj proizvodnji i, razume se, obuhvata investicije i u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava.
Smisao ovih izmena, koje danas preporučujemo da razmotrite, jeste u tome da bi našim individualnim gazdinstvima i fizičkim licima mogli da pomognemo, da bi mogli da, zapravo, ispune sve ono što je potrebno da bi mogli da participiraju i traže i potražuju sredstva iz ovog fonda.
Takođe, moram da vam kažem da u ovom slučaju nisu potrebna dodatna sredstva u našem budžetu. Pre svega, reč je o našim inspekcijama koje treba da obave određeni deo posla i, razume se, da će iz ovoga, ukoliko budete prihvatili naše predloge, u buduće biti potreban jedan akt organa životne sredine, koji je i uslov EU i Fonda da bi naši poljoprivrednici i poljoprivredna gazdinstva mogli uopšte da ostvare pravo na ova sredstva. To će biti akt kojim se potvrđuje da investicija ispunjava propisane uslove, pre svega u oblasti zaštite životne sredine.
Pravo koje se tiče ovog zakona, a reč je o IPARD-u, mogu ostvariti, pre svega, fizička lica, odnosno nosioci porodičnog gazdinstva, preduzetnici, privredna društva, ali i zemljoradničke zadruge.
Prema postojećoj regulativi, nije moguće vršiti taj nadzor, o kome govorih maločas, fizičkih lica koja konkurišu za IPARD. S toga, predlažemo dopunu Zakona u članu 101a kojom stvaramo pravni osnov da bismo mogli da donesemo pravilnik kojim se određuje šta se proverava kod korisnika, potencijalnih korisnika ovog IPARD fonda. Ovo je, zapravo, i način da našim individualnim proizvođačima omogućimo da ostvare pravo na značajna finansijska sredstva iz ovog fonda.
Čitav smisao ovih izmena Zakona jeste u tome da ga ne treba komplikovati, on je, zapravo, jednostavan. Dakle, stvaramo formalno-pravne uslove da bismo zaista ljudima mogli da omogućimo da konkurišu za ova sredstva.
Na današnjem dnevnom redu imamo nekoliko sporazuma i protokola. Ukratko ću da spomenem svaki od tih sporazuma i protokola.
Najpre, reč je o Sporazumu koji su potpisale Srbija i Hrvatska. Reč je o Sporazumu koji su potpisale vlade Srbije i Hrvatske 8. juna 2015. godine. Tim Sporazumom je, zapravo, stvoren pravni osnov za dublju saradnju između Srbije i Hrvatske u oblasti zaštite životne sredine i ja lično mislim da je taj Sporazum dobar i širok.
Važno je reći da Srbija, naročito od momenta osnivanja Ministarstva životne sredine, želi da igra ozbiljnu regionalnu ulogu kada je u pitanju ova tema i da, u skladu sa tim, mi želimo da ostvarimo i dublju i jaču saradnju sa svim zemljama u okruženju.
Moram takođe da kažem da i Srbiju i Hrvatsku, kao i sve zemlje u regionu, u suštini, muče isti problemi koji se tiču zaštite životne sredine i da tu u osnovi, ako ćemo jednostavnije, nemamo puno toga da kažemo šta je baš potpuno specifično samo za nas, to je specifično i za druge zemlje koje su u okruženju. Naša je ambicija da tu saradnju, zaista, podignemo na najviši mogući nivo.
Isto kao što je potrebno reći da u političkom smislu, ako želite, iako to nije tema, zaštita životne sredine je, čini mi se, tema koja nema nikakve političke hipoteke u regionu i da sve kolege koje sam susreo a da su ministri životne sredine iz regiona, u stvari, posmatraju stvar na isti način kao što i mi to radimo, da to nije pitanje politike i da je to pitanje naših boljih života i da su, zaista, svi spremni sa kojima sam razgovarao da sarađuju temeljno u oblasti životne sredine, što ćemo mi, razume se, iskoristiti kao deo sopstvenih inicijativa.
Budući da smo zemlja koja ovde u regionu nije mala, budući da imamo mnogo iskustva, verujući da to iskustvo koje imamo od 1991. godine, osnivajući tada Ministarstvo životne sredine, ili još bolje, u onoj bivšoj Jugoslaviji 1948. kada smo osnovali Zavod za zaštitu prirode, imamo šta da ponudimo kao znanje, kao iskustvo i moram reći kao jednu ruku koja je pružena i željna je saradnje u regionu, koja može biti na osnovama koje su potpuno bez ikakvih, kao što sam rekao, hipoteka.
Oblasti u kojima bismo sarađivali su bez ograničenja u životnoj sredini, razume se, i tu je reč o zaštiti životne sredine, zaštiti prirode. Posebno mi je interesantno da govorimo sa Hrvatima o regionu Mure, Dunava i Drave, pri čemu osim Dunava i Save ovaj region jeste značajan i može biti interesantan za nas zbog toga što kolege kažu da mi tu imamo nekih otvorenih pitanja kada je granica naša u pitanju. Potrebno je i tu temu demistifikovati, takođe.
Političari će se dogovoriti o tome da li tu postoje neka otvorena pitanja i da li granica može biti ovakva ili onakva, ali ono što je važno sa našeg ekološkog aspekta, to je da ekologija u suštini zapravo ne mari za to da li će granica biti na ovoj ili onoj strani. To nas povezuje, zapravo. Nije loše da napravimo zajedničko prirodno dobro koje je zaštićeno u oblasti, recimo, Mure, Dunava, Drave.
Kad je Dunav i Sava u pitanju, o tome ne treba puno trošiti reči, Dunav je razume se i značajan za čitavu Evropu, ali i za nas u regionu i takođe smo spremni na tu vrstu saradnje. Želimo da sa njima razgovaramo i radimo na upravljanju rizicima jer nas dele isti rizici.
Klimatske promene su donele mnogo teškoća koje delimo svi. Granice tu nikako ne postoje. Suše i poplave i bolje reći padavine koje su neumerene kada je reč o regionima ili nepravilnom rasporedu u toku godine su nam svima donele zapravo iste teškoće i ja zaista želim da napravimo čitav sistem u ovom delu Evrope koji će biti sistem koji će svima omogućiti da dobro pratimo sve što se dešava na tom planu, da pratimo nivoe reka, itd, da vas ne davim detaljima. U svakom slučaju, imamo tu još pitanja biodiverziteta i njegove zaštite i razume se zaštitu staništa vrsta, itd.
Što se sporazuma tiče o očuvanju afričko-evroazijskih migratornih ptica i njihovih vodenih staništa, rekao bih da treba da vam kažem da je to jedan od najvećih sporazuma te vrste u svetu, da je stupio na snagu 1. novembra 1999. godine još, da obuhvata oko 255 vrsta ptica i da obuhvata 119 zemalja iz Evrope, Azije, Afrike i Kanade i da kroz Srbiju prolazi oko 125, dakle polovina svih tih vrsta o kojima pričamo i da je od toga, dakle od tih 125 čak 105 spadaju u strogo zaštićene vrste ili 14 zaštićenih vrsta.
Dakle, podsećam vas da je Srbija gnezdilište i zimovalište tih, i te kako, značajnih vrsta ne samo za Srbiju nego za čitav svet i da je naša uloga tu jako važna, budući da se zaista nalazimo na migratornom putu gnezdilišta i zimovališta ovih značajnih ptica. Za ovakve zemlje kakva smo mi se kaže da su država areal ovih životinjskih vrsta.
Ovde je u pitanju i naš biodiverzitet i podsećam takođe da Srbija spada u jednu od 40 najbogatijih područja biodiverzitetom na planeti i da je to razlog više da pokušamo da očuvamo sve ovo o čemu danas govorimo.
Podsećam takođe da kada je reč o močvarnim područjima jer ovde razgovaramo i o tome, reč je o Ramsarskoj konvenciji koja tretira pitanje močvarnih područja, za koje ja lično smatram da su veoma važna za čitav biodiverzitet i za čitavu našu biologiju na ovom terenu, ne samo za migratorne ptice. Mi ćemo imati ambiciju kao Ministarstvo da mnogo više pažnje posvetimo ovakvim područjima u Srbiji kojih ima i pokušamo da ih u dogovoru sa drugim subjektima zaštitimo. To znači da ih sačuvamo, unapredimo i proširimo. Hoću da kažem da su svi u regionu osim Bosne i Hercegovine ovaj sporazum o kojem pričam ratifikovali.
Istovremeno, ovaj sporazum omogućava pristup G fondu, a to je onaj globalni Fond za zaštitu životne sredine i na kraju, hoću da vam kažem da je ovde reč o zaštiti ptica, ali isto tako podizanju svesti bez koje nećemo ni korak dalje napraviti u ovom pravcu. Hoćemo da omogućimo istraživanja, hoćemo da sprečimo ubijanje ptica.
Nisam siguran da ćemo moći da skrštenih ruku više gledamo krivolov i bespravno ubijanje svih tih zaštićenih ptica koje jednog trenutka treba da prelete odavde iz Srbije da odlete tamo negde na neka druga staništa, čuvajući i za ta staništa i za te biodiverzitete i za te neke druge uslove u kojima žive neki drugi ljudi, i ne samo ljudi, nego i organizmi.
Dakle, ovo pitanje je važno pitanje, zbog toga što Srbija mora početi da se civilizovano odnosi prema živom svetu. To ne podrazumeva da smo samo mi prisutni ovde na ovom prostoru i na planeti. Ovo podrazumeva da ćemo i te kako od ovog trenutka više voditi računa o tome kako štitimo svoje ptice i da nečiji ekonomski ili svaki drugi interes ne može biti važniji od života tih ptica, koje su izuzetno važne za naš biodiverzitet i uopšte floru i faunu na našem području.
Dakle, tu govorimo i o ubijanju i o švercu istih tih ptica. Ali, isto tako, volim da kažem da ono malopre spomenuto 40 područja koja su najbogatija biodiverzitetom na našoj planeti, ovo spada u deo naše lepote. Ako niste svesni u kakvoj lepoti zapravo zaista živimo, molim vas da se toga setite, bacajući pogled na divne fotografije naše Srbije, koja je još uvek prelepa i koja ima šta da ponudi ne samo nama, nego onoj deci koja dolaze posle nas.
Budemo li čuvali ovu priču o biodiverzitetu, ova priča će imati šanse da uspe i kod onih koji tek dolaze. Psiholozi znaju, i sociolozi, da se ličnost formira tako što je najvećim delom formira okruženje, a danas pričamo o okruženju.
Molim vas da to razumete i shvatite sasvim ozbiljno, jer mi, bez priče o frazama, drugu državu nemamo, ni drugi biodiverzitet nemamo, a pri tom smo jedno od najbogatijih područja na svetu.
Vreme je da se svi zajedno okrenemo ka tome i da svako učini ono malo što može da učini da bi to za sve nas zaista bilo i ono veliko i da to takođe nije fraza, a moguće je.
Sada bih još nekoliko trenutaka skrenuo vašu pažnju na Protokol o održivom transportu u okviru Konvencije o zaštiti i održivom razvoju Karpata, u nekoliko rečenica.
Dozvolite mi da kažem da Konvencija ima subregionalni karakter, da je ovaj format vođen od strane UN, EU itd, da je istu potpisalo sedam zemalja u našem okruženju – Ukrajina, Poljska, Rumunija, Slovačka, Mađarska, Češka i Srbija, razume se, 22. maja 2003. godine, sa ciljem da se osigura održivi ljudski, socijalni, kulturni, ekonomski i svaki drugi razvoj ovog predela i regiona.
Protokol je potpisan 2014. godine, a cilj je, naravno, da obezbedimo održivi transport i saobraćaj, kao i propratnu infrastrukturu u oblasti Karpata, za dobrobit prirode i buduće generacije.
Dakle, poenta je u tome da očuvamo ovaj divan region, koji čini ovaj deo Evrope i sveta zaista posebnim i da transport kao jedan suštinski remetilački faktor u ovom delu zaštite prirode, koji je važan, učinimo takvim da on ne ometa ono što je pitanje potrebe našeg očuvanja i svega onoga što sam maločas u nekoliko kratkih rečenica naveo.
Dozvolite mi, takođe, da kažem da Sporazum o očuvanju populacije slepih miševa u Evropi ili „Euro-Bac“ jeste nastao 1991. godine i da je na snazi od 1994. godine, da mu je cilj zaštita i očuvanje populacije slepih miševa i da ovde na našem području imamo čak 52 vrste slepih miševa, koje su izuzetno važne za našu ravnotežu u prirodi i da one uživaju najčešće najviši stepen zaštite.
Ovde govorimo, takođe, o 66 zemalja koje su se priključile ovom sporazumu, u Evropi, delovima Azije i Afrike. Ideja je da se kroz monitoring i praćenje trendova odrede i mere koje će u Srbiji biti primenjene kada bude utvrđeno šta zapravo treba da radimo. Inače je utvrđeno prisustvo 29 vrsta slepih miševa, da imamo i četiri za koje smatramo da nije potpuno pouzdano da su tu i da od ovih svih vrsta čak 29 vrsta slepih miševa je na listi strogo zaštićenih vrsta.
Srbija se, naravno, očigledno nalazi na migratornom putu, na koridoru, ali je, isto tako, kao i u prethodnom slučaju, zimovište ovih država Areal, kako sam već rekao.
Bitno je očuvanje biodiverziteta i naše ravnoteže. Moram da kažem da je ovo jedini sisar koji zapravo i aktivno leti. Kao što znate, hrani se biljkama, ali među ima i mesojeda, što se u ovom slučaju insekti i sisari itd. i čine sisari koji se nazivaju slepim miševima, čine skoro jednu četvrtinu svih sisara na planeti.
Dakle, konstatujem da su nam slepi miševi značajno ugroženi i da u ovom slučaju, kao i u ranijem, imamo šta da čuvamo.
Dozvolite mi, takođe, da spomenem i protokol, sporazum koji sam već spominjao o Karpatima, gde sam još ispustio da kažem da sve zemlje koje su se priključile ovom sporazumu aktivno rade na onome što smo danas ovde konstatovali i da kroz ovih nekoliko sporazuma, bilo da je reč o očuvanju populacije slepih miševa, bilo da je reč o Protokolu o Karpatima ili da je reč o Sporazumu o očuvanju afričkih i evroazijskih migratornih vrsta ili o Sporazumu sa Hrvatskom, svi su neobično važni za to što bismo hteli da afirmišemo kao politiku koja je politika ove naše države, našeg predsednika i predsednice Vlade u onome što Srbija zapravo želi da učini, a to je da postanemo jasna, transparentna zemlja, sa jasnim politikama i posebno sa životnom sredinom koja i te kako može da bude komparativna prednost u onome što zapravo mislimo da treba postići.
Jako mi je važno da još jednom iznesem tu svest o tome da životna sredina zaista ne poznaje granice i da sve kolege ministri sa kojima sam se susretao u međuvremenu u regionu, bez obzira iz kojih država su došli, jesu bili potpuno otvoreni za ovu priču na isti ovaj način, istim ovim rečenicama koje je danas ovde vama izgovaram i to mi daje nadu da možemo i sa Hrvatskom, Slovenijom, BiH, Albanijom, Crnom Gorom, Makedonijom, Rumunijom, Bugarskom itd, da ne ređam, zaista divno sarađivati i da mi negde svi slično mislimo o toj priči i da sve ovo što danas ovde pokrećemo kao priču i inicijativu jeste priča o nekom našem zajedništvu, kako god da se ono zvalo.
Ako to ozbiljno shvatimo, a mi to krajnje ozbiljno shvatamo, verujemo da ovaj naš tim u Vladi i Ministarstvu životne sredine je u stanju da povede nekim putem koji za Srbiju do sada nije bio sasvim uobičajen kada je životna sredina u pitanju, imamo široko polje u svemu tome, imamo kompetentnih znanja i institucija u Srbiji koje mogu da nam pomognu da sve ovo izvedemo. Molim vas da, razmatrajući sve ovo danas, date doprinos da ovi naši akti budu bolji nego što smo ih možda mi danas ovde predložili. Hvala na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč?
Reč ima koleginica Aleksandra Tomić.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandra Tomić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem.

Uvaženi ministri, kolege poslanici, Odbor za budžet, finansije i kontrolu trošenja javnih sredstava podržao je i dao saglasnost na odluku o davanju saglasnosti na proširenje, kada se odnosi na izmenu Finansijskog plana RFZO za 2018. godinu. I, čuli ste gospodina Lončara da se radi o 500 miliona dinara, pogotovo na stavci, budžetska stavka 25.3. koja se odnosi na lečenje retkih bolesti.

Ali, ono što smo imali prilike i na tom odboru da čujemo, to je da zaista lečenje retkih bolesti, a pogotovo maloletnih lica, odnosno dece, je od 2011. godine do danas doživelo velike transformacije. I kada govorimo o 200 današnje dece koja se leče na osnovu onih kojih je bilo nula lečenja iz budžeta, pokazuje veliku odgovornost Vlade Republike Srbije kroz sve ove godine, da pored ekonomskih reformi, zaista je napravljen sistem po kome postoje finansijska sredstva i kome roditelji čija su deca bolesna treba da se obrate da bi zaista lečenje u inostranstvu bilo plaćeno.

Lečenja su na određeni način kroz davanje sredstava i faktura direktno izvršena ka bolnicama u inostranstvu, što je veoma važno, da se otkloni bilo kakva sumnja na to da se budžetska sredstva troše na ovakav ili ovakav način.

Ali, moram da kažem da RFZO je zaista doživeo veliku transformaciju. Prvo, prilikom svog rada od 2013. godine do danas, pored one digitalizacije u koju smo potpuno ušli, kada su u pitanju uopšte i fakture i plaćanja, uspostavljen je nov sistem funkcionisanja, uspostavljena je šestomesečna kontrola faktura, što znači da se zaista svaki dinar kontroliše kako se troši, ali i da je pojačana kontrola rada, pogotovo kada je u pitanju da se promptno reaguje ukoliko nekoj instituciji van Beograda ili u samom Beogradu su potrebna dodatna sredstva, pogotovo kada je u pitanju lečenje dece i da se to zaista uradi na jedan adekvatan i efikasan način.

Drugo, uspostavljeni su novi fondovi za različite vrste bolesti koje nikada do sada nisu bila definisana budžetom Republike Srbije. To je važno da se kaže upravo zbog građana Srbije koji imaju prilike u javnosti da čuju svakojake kvalifikacije, svakojake priče, koje jednostavno ne stoje.

Na kraju, treba reći da je po prvi put u Republici Srbiji RFZO, uz pomoć određenih finansijskih sredstava vrši nabavku inovativnih lekova najnovijih generacija, što je jako važno, pogotovo što smo imali prilike da od ministra zdravlja čujemo da spektar bolesti koje se danas javljaju se svakim danom povećava i uvećava, pogotovo kako medicina napreduje, tako se nalaze i određeni lekovi.

Mislim da je bitno da kažemo da Srbija ide svojim putem, svetskim putem i da prati sve te inovacije i da nam je to jako važno kada je u pitanju zdravlje ljudi. I ova tema vezana za životnu sredinu, na kraju krajeva, ima velike veze kada je u pitanju zdravlje ljudi zbog čega je i današnji Finansijski plan jedna od tema Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

Mislim da je važno da kažemo da smo na Odboru imali pitanja – da li je dovoljno dve milijarde dinara da se podrži zaista lečenje ovolikog broja dece? U ovoj godini za sada je to projektovano ovoliko. Za sledeću godinu imaćemo, naravno, budžet pred poslanicima krajem godine i sigurno da ćemo ta sredstva projektovati na krajnje odgovoran i dobar način, gde možemo u svakom trenutku da zaista izađemo u susret svim roditeljima, sve dece koja se nađu u problemu. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Da li predsednici, odnosno ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa žele reč?
Reč ima koleginica Nada Lazić. Izvolite.