PRVO VANREDNO ZASEDANjE, 13.07.2000.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVO VANREDNO ZASEDANjE

2. dan rada

13.07.2000

Sednicu je otvorio: Dragan Tomić

Sednica je trajala od 10:30 do 16:10

  • TAGOVI

  • Predlog zakona o prodaji određenih nepokretnosti u državnoj svojini radi izmirenja obaveza RS po osnovu devizne štednje građana i zajma za privredni razvoj (pojedinosti) (2000)
  • Prvo vanredno zasedanje (2000)
  • Predlog zakona o prodaji određenih nepokretnosti u državnoj svojini radi izmirenja obaveza RS po osnovu devizne štednje građana i zajma za privredni razvoj – glasanje (2000)
  • Predlog zakona o prvoj emisiji dugoročnih obveznica Republike Srbije (načela) (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o akcizama i porezu na promet (načela) (2000)
  • Predlog zakona o prvoj emisiji dugoročnih obveznica Republike Srbije (načela) – glasanje (2000)
  • Predlog zakona o prvoj emisiji dugoročnih obveznica Republike Srbije (pojedinosti) (2000)
  • Predlog zakona o prvoj emisiji dugoročnih obveznica Republike Srbije – glasanje (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o akcizama i porezu na promet (načela) – glasanje (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o akcizama i porezu na promet (pojedinosti) (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o akcizama i porezu na promet – glasanje (2000)
  • Predlog zakona o javnim preduzećima i obavljanju delatnosti od opšteg interesa (načela) (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o komunalnim taksama i naknadama (načela) (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o komunalnim taksama i naknadama (načela) – glasanje (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o komunalnim taksama i naknadama (pojedinosti) (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o komunalnim taksama i naknadama – glasanje (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja (načela) (2000)
  • Predlog zakona o javnim preduzećima i obavljanju delatnosti od opšteg interesa (načela) – glasanje (2000)
  • Predlog zakona o javnim preduzećima i obavljanju delatnosti od opšteg interesa (pojedinosti) (2000)
  • Predlog zakona o javnim preduzećima i obavljanju delatnosti od opšteg interesa – glasanje (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja (načela) – glasanje (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja (pojedinosti) (2000)
  • Predlog zakona o izmenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja – glasanje (2000)
  • OBRAĆANJA

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Molim vas, isključite mobilne telefone, ometaju rad Skupštine.

    Ratko Marčetić

    Godine 1996. donet je Zakon o preduzećima, kao sistemski zakon u oblasti privrede, koji uređuje pravni položaj preduzeća i njegove odredbe važe za sve oblike preduzeća, osim za preduzeća iz određenih oblasti za koje nije posebnim propisima nešto drugo određeno, kao što su posebni propisi za javna preduzeća.
    Prema zakonu, javna preduzeća su poseban oblik preduzeća koje osniva država, odnosno jedinica lokalne samouprave za obavljanje delatnosti od opšteg interesa. Takođe je propisano da, pored javnih preduzeća, delatnost od opšteg interesa mogu da obavljaju i drugi oblici preduzeća, koji su uređeni saveznim zakonom kojima se uređuje pravni položaj preduzeća, osnivaju se forme društvenog kapitala u formi društva lica, a forma javnog preduzeća samo u pogledu definisanja pojma i organa tog preduzeća.
    Obzirom na specifičnosti obavljanja delatnosti od opšteg interesa u odnosu na druge privredne delatnosti, osim sticanja dobiti, postoji obaveza zadovoljenja potreba korisnika usluga. Nephodno je, nezavisno od forme organizovanja i svojinskog režima preduzeća, takođe propisom regulisati poseban pravni režim za ovlašćenje države i jedinice lokalne samouprave radi postizanja ciljeva obavljanja delatnosti
    od opšteg interesa. Za javna preduzeća definisan je i pojam i organi a nije regulisano osnivanje javnih preduzeća, te postoji potreba da Republika svojim zakonom uredi oblasti javnih preduzeća.
    Ovaj zakon nije samo zakon kojim se uređuje položaj javnih preduzeća, već je i zakon o obavljanju delatnosti od opšteg interesa. Postojeća javna preduzeća u Republici Srbiji osnovana su, organizovana i posluju samo u načelu i istim principima, sa brojnim specifičnostima koje nisu uvek zasnovane na tehničko-tehnološkim razlikama. Takođe je specifičan odnos države u zaštiti opšteg interesa i, po pravilu, država u obezbeđenju funkcionisanja navedene delatnosti, zbog normativnih rešenja, vrlo često kasni. Prema postojećim propisima država nema pun uvid, a snosi odgovornost u planiranju, razvoju, raspodeli dobiti i drugim oblastima poslovanja javnog preduzeća. Na nivou jedinice lokalne samouprave, gde treba da se ostvare opšti interesi i gde građani treba da zadovolje svoje potrebe kao korisnici proizvoda i usluga, postojeća normativna rešenja samo izuzetno daju ovlašćenja državi, odnosno Vladi kao izvršnom organu da interveniše radi očuvanja funkcija koje su nezamenljiv uslov života i rada građana.
    Već godinama smo svedoci svojevrsne erozije funkcionisanja javnih komunalnih preduzeća u pojedinim jedinicama lokalne samouprave, gde se sredstva namenjena komunalnim sistemima besumučno troše za političku elitu, njihovu promociju, filmove, putovanja u inostranstvo i druge nenamenske potrebe.
    Poštovani narodni poslanici, iz iznetih razloga Vlada Republike Srbije je ponudila ovaj predlog zakona o javnim preduzećima i obavljanju delatnosti od opšteg interesa, polazeći od odredbi člana 65. i 72. Ustava Republike Srbije, kojim se ova oblast na celovit način reguliše.
    1. Javna preduzeća, kao preduzeća koja obavljaju delatnost od opšteg interesa čiji je osnivač država, odnosno jedinica lokalne samouprave;
    2. Taksativno navode delatnosti od opšteg interesa i strateškog značaja za Republiku;
    3. Garantuju ravnopravnost i odgovornost različitih oblika organizovanja preduzeća i preduzetnika u obavljanju delatnosti od opšteg interesa;
    4. Propisuje način osnivanja preduzeća. Osnivač je Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina, a za javna komunalna preduzeća jedinice lokalne samouprave, reguliše sadržaj akata o osnivanju, jedinstveni uslovi za obavljanje delatnosti od opšteg interesa, imovina javnog preduzeća, odgovornost za obaveze, organi javnog preduzeća, imenovanje i razrešenje, delokrug, opšti akti, upis u sudski registar, osnivačka prava, unapređenje rada i razvoj, ulaganje kapitala, promene delatnosti, sedište firme, naknada za korišćenje dobara od opšteg interesa;
    5. Radi obezbeđenja zaštite opšteg interesa u javnim preduzećima, Vlada Republike Srbije, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave ili autonomne pokrajine, uz saglasnost Vlade Republike Srbije, kad Republika nije osnivač, daje saglasnost na Statut, davanje garancije, jemstva, zaloga i drugih sredstava obezbeđenja, tarifu, odluku o cenama, tarifni sistem i drugo, raspolaganje, pribavljanje i utvrđenje imovinom preduzeća veće vrednosti koja je u neposrednoj funkciji obavljanja delatnosti od opšteg interesa, koji je utvrđen opštim aktom;
    6. Ostvarivanje opšteg interesa u drugim oblicima preduzeća koja obavljaju delatnost od opšteg interesa za Republiku, odnosno jedinicu lokalne samouprave ili autonomnu pokrajinu, obezbeđuje se davanjem saglasnosti Vladi Republike Srbije, odnosno nadležnom organu jedinice lokalne samouprave ili autonomnoj pokrajini uz saglasnost Vlade Republike Srbije na statut, tarifu, osim na odluke o cenama proizvoda i usluga koji su na saveznom nivou, druge odluke u skladu sa Zakonom, kojim se uređuju i obavljaju pojedine delatnosti od opšteg interesa i ugovorom;
    Predlog za davanje saglasnosti Vlada Republike Srbije podnosi nadležnom ministarstvu, a samo se primenjuje i na preduzetnike koji obavljaju delatnost od opšeg interesa;
    7. U slučaju poremećaja u poslovanju javnog preduzeća i preduzeća sa većinskim učešćem državnog kapitala koji obavljaju delatnost od opšteg interesa osnivač može preduzeti mere kojim će se obezbediti uslovi za nesmetano funkcionisanje preduzeća i obavljanje delatnosti za koje je preduzeće osnovano, osim ako je osnivačkim aktom kojim se uređuje obavljanje delatnosti od opšteg interesa drugačije određeno, naročito - promena unutrašnje organizacije preduzeća, razrešenje organa koji imenuje i imenovanje privremenih organa preduzeća, ograničenje prava pojedinih preduzeća da istupaju u pravnom prometu sa trećim licima, ograničenje u pogledu prava raspolaganja pojedinim sredstvima u državnoj svojini, druge mere određene zakonom kojim se uređuju uslovi i način obavljanja delatnosti od opšteg interesa i osnivačkim aktom.
    Kad poremećaj u poslovanju javnog preduzeća, čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, odnosno autonomne pokrajine, može imati za posledicu ugrožavanje života i zdravlja ljudi, a nadležni organ - osnivač -ne preduzeme blagovremene mere, te mere može preduzeti Vlada Republike Srbije.
    8. U prelaznim i završnim odredbama propisana je obaveza osnivača da osnivačke akte moraju usaglašavati sa odredbama ovog zakona u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a kod javnih preduzeća koja obavljaju delatnost od opšteg interesa koji čine jedinstven tehničko-tehnološki sistem i zavisna preduzeća čiji su oni osnivači, Vlada Republike Srbije aktom o osnivanju utvrdiće načine za osnivanje tih preduzeća.
    Drugi oblici preduzeća i preduzetnici uskladiće ugovore o poverenju i obavljanju delatnosti sa ovim zakonom u roku od šest meseci. Danom stupanja na snagu ovog zakona postojeća javna preduzeća i preduzeća sa većinskim učešćem državnog kapitala ne mogu da vrše isplate sredstava za sponzorstvo, donaciju, humanitarne i sportske aktivnosti, reklamu, propagandu, reprezentaciju, zarade predsednika upravnog odbora, odnosno naknade za članove upravnog odbora, naknade predsednika i članova nadzornog odbora, dok ne pribave saglasnost Vlade Republike Srbije.
    Poštovani poslanici, ovim predlogom zakona na jedinstven način se uređuje oblast javnih preduzeća i obavljanje delatnosti od opšteg interesa na jasan i precizan način, sa razgraničenim pravima i obavezama, ovlašćenjima i odgovornostima, te vas pozivam da usvojite ovaj predlog. Hvala. (Aplauz.)

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem.
    Da li narodni poslanik koji je izdvojio svoje mišljenje želi reč? Ne želi, pošto nije tu.
    Ima reč ministar Jorgovanka Tabaković.
    ...
    Srpska radikalna stranka

    Jorgovanka Tabaković

    Poštovane kolege poslanici, pravni položaj javnih preduzeća u našem pravnom sistemu predstavlja jedno od pitanja koje do donošenja ovog zakona nije bilo uređeno ni celovito ni konzistentno.
    Savezni zakon o preduzećima iz 1996. godine odredio je javno preduzeće na osnovu i svojinskog i kriterijuma javnog, odnosno opšteg interesa, a republički zakon o javnim preduzećima, koji će od danas biti nevažeći, to je učinio samo na osnovu kriterijuma delatnosti kao osnovnog i jedinog.
    Upravo zato je i bila neophodna dogradnja zakonodavstva, kako bi se uredio pravni položaj i status javnih preduzeća, bar u onoj meri u kojoj je to uređeno i za druge oblike preduzeća - privredna društva. Razlog što se Republička vlada danas bavi ovim pitanjem nije samo u njihovoj koncepciji i ukupnom položaju.
    Javna preduzeća imaju u našem privrednom sistemu izuzetan značaj. Zbog njihovog broja, a ima ih oko 600, zbog obima sredstava koja koriste, odnosno sa kojima raspolažu, delatnosti koje obavljaju, opšteg ili javnog interesa, učešća u društvenom proizvodu, broju zaposlenih u njima itd.
    U savremenom svetu javna preduzeća su se pokazala kao jedan od osnovnih oblika privredno-pravnih subjekata u ostvarivanju sve brojnijih ciljeva koje savremena država želi da ostvari u ekonomskoj, socijalnoj i drugim oblastima javnog života.
    To su one oblasti u kojima je neophodno obezbediti kontinuirano obavljanje delatnosti od opšteg, odnosno javnog interesa i u kojima se mora osigurati određeni kvalitet u obavljanju tih delatnosti. Pored toga, to su i one oblasti u kojima treba voditi računa o interesima korisnika pojedinih usluga, odnosno proizvoda ili ostvarivanju drugih principa značajnih za obavljanje određenih delatnosti, kao što su visok stepen bezbednosti, tajnosti itd.
    Iz tih razloga bilo je potrebno doneti ovaj zakon koji bi jasno definisao javna preduzeća, cilj njihovog osnivanja, osnivače, organe upravljanja, specifičnost postupka osnivanja, participaciju zaposlenih, povezivanja javnih preduzeća putem ulaganja kapitala, ovlašćenje osnivača i raspodelu dobiti.
    U savremenim sistemima srećemo različita određenja javnih preduzeća, različite tipove, ali je svuda bitan element njihovog pojma, cilj koji se želi postići osnivanjem tih preduzeća. Osnovni cilj osnivanja preduzeća svakako je sticanje dobiti, ali kod ove grupe preduzeća prvenstveno je to cilj ostvarivanja opšteg interesa.
    Međutim, naša stvarnost pokazuje, i na to želim posebno da skrenem pažnju, da je nedovoljna zakonska regulisanost u ovoj oblasti dovela do prakse da veliki broj javnih preduzeća pod izgovorom ostvarivanja opštih ciljeva i obavljanja javnog interesa potpuno zanemaruje cilj ostvarivanja dobiti, odnosno da su javna preduzeća izgubila obavezu, ako ne sticanja ono prikazivanja dobiti i njene raspodele uz učešće osnivača - države.
    Naravno, potpuno svesno previđajući činjenicu da se dobit u velikoj meri ostvaruje na monopolu, bilo da je reč o monopolskom položaju na tržištu ili o prirodnom monopolu, i šireći svoju delatnost na oblasti za koje se sasvim pouzdano može reći da nemaju dodirnih tačaka sa delatnošću zbog kojih su ova preduzeća osnovana.
    Činjenica da ova preduzeća vrše javnu funkciju služila je monopolizaciji.
    Međutim, po ovom zakonu vršenje takve funkcije biće dostupno svima koji su osposobljeni da taj posao obave, a javnost vršenja te funkcije proizilazi iz njenog karaktera i ona se urđeuje ugovornim odnosima. Na ovaj način javni poslovi koji se obavljaju u uslovima slobodnog tržišta, sa šansom da se takav posao izgubi, ako se ne izvršava na zadovoljavajući način. Tako se pojam - javni, sa terena monopolizacije, prenosi na teren tržišne ekonomije.
    Nepostojanje, sa druge strane, pravnih normi, koje bi uređivale prava i dužnosti javnih preduzeća u pogledu korišćenja, upravljanja i raspolaganja sredstvima, koja su u državnoj svojini, bila je krupna pravna praznina u našem zakonodavstvu. Ovim zakonom se ta praznina u punoj meri eliminiše. Naime, po ovom zakonskom rešenju, imovinu javnog preduzeća i svih drugih preduzeća koja obavljaju delatnost od opšteg interesa, čine pravo svojine nad pokretnim i nepokretnim stvarima, novčana sredstva, hartije od vrednosti i druga imovinska prava, uključujući i pravo korišćenja dobara u državnoj svojini, odnosno, dobara od opšteg interesa.
    Ova preduzeća mogu koristiti i sredstva u državnoj svojini, ali samo u skladu sa zakonom kojim se uređuje obavljanje delatnosti od opšteg interesa, osnivačkim aktom i ugovorom. Javna preduzeća i preduzeća sa većinskim učešćem državnog kapitala imaju, znači, svoju imovinu i njome raspolažu u skladu sa saveznim zakonom o preduzećima.
    Krupna i vrlo značajna novina, koju ne treba da zamagli dnevno-politička priča da se ovaj zakon svodi na potpisivanje računa za reprezentaciju u Vladi, a ne u javnim preduzećima, je sledeća - državni kapital u javnim preduzećima je podeljen na akcije i udele i upisuje se u registar. Na taj akt o proceni vrednosti državnog kapitala i njegovog iskazivanja u akcijama, kao i na program i odluku o eventualnoj svojinskoj transformaciji, Vlada Republike Srbije daje saglasnost.
    Saglašavanje osnivača sa rešenjem o vlasničkoj strukturi, što nije slučaj ni u jednom drugom obliku preduzeća, je potrebno iz najmanje dva razloga - prvo, razgraničenje između društvenog i državnog kapitala vršiće se na ivici koja čini granicu susretanja infrastrukture i sredstava kojima se obavljaju poslovi koji imaju karakter javnih funkcija, i drugo, sama reč - procena vrednosti kapitala - u sebi sadrži moguću arbitrarnost, bez obzira na preciznost metodologije, koja se koristi pri određivanju vrednosti kapitala.
    To je garancija da će infrastrukturni objekti ostati u vlasništvu države i biti izuzeti od privatizacije. Ovim su otklonjene sve nedoumice u pogledu obaveze javnih preduzeća da vrše procenu vrednosti kapitala, a država će istovremeno dobiti na uvid - kojim to vrednostima raspolaže.
    Ovo je takođe prilika za jasno međusobno razgraničenje imovine, koju koriste pojedina javna preduzeća, i u isto vreme, velika obaveza za Direkciju za imovinu da izvrši svoje obaveze po osnovu Zakona o sredstvima u svojini Republike. Zakon sadrži i pojedine mere, odnosno ovlašćenja, prema javnim preduzećima kojima raspolaže, ali naglašavam, ne kao vlasnik tih preduzeća, već kao nosilac javno-pravnih ovlašćenja, kojima treba da obezbedi ostvarivanje opštih interesa.
    Ta ovlašćenja su u obliku tzv. prethodne kontrole, koja se ogleda u tome da Vlada Republike Srbije daje saglasnost na statut, statutne promene, ulaganje kapitala, raspolaganje imovinom veće vrednosti, a ne samo otuđivanje, nego i pribavljanje itd.
    Novinu predstavlja obaveza javnih preduzeća da godišnjim programom poslovanja predvide precizno stavke prihoda i rashoda, posebno za namene sredstava za pomoć, sportskih aktivnosti, propagandu i reprezentaciju, kao i kriterijume za određivanje zarada organa upravljanja i nadzora.
    Vlada takođe daje saglasnost i na odluku o raspodeli dobiti, čime se javna preduzeća i u praksi stavljaju u funkciju ostvarivanja ciljeva države, ne samo u ekonomskoj, već i u socijalnoj, kulturnoj i sportskoj sferi, npr. Uprava preduzeća mora deliti sudbinu zaposlenih. Javna preduzeća jednostavno moraju deliti sudbinu države, deliti sa njom sve teškoće, ali deliti i uspeh i dobit. Do danas je važilo shvatanje da je država škrta, a da su njena javna preduzeća široke ruke, ponekad i rasipnička.
    Danas ova vlada ovim zakonom pokazuje da je njen osnovni princip domaćinsko ponašanje i da će umeti i sama sa javnim preduzećima da odredi prioritete kada daje, ali na principu čistih računa i u opštem interesu. Hvala. (Aplauz.)

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem.
    Pošto imamo samo još nekoliko minuta do kraja ovog prepodnevnog dela, dajem pauzu do 14,30 časova.
    (Nastavak sednice - 14,40 časova.)

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Poštovani narodni poslanici, nastavljamo sa radom.
    Ima reč ministar za energetiku i industriju Tomović.

    Slobodan Tomović

    Socijalistička partija Srbije
    Uvaženi gospodine predsedniče, cenjeno predsedništvo, poštovani narodni poslanici, cilj mog javljanja za diskusiju nije da utvrđujem ko je, od kada i kakve ima ideje, a još manje da ističem šta je, koliki i čiji doprinos u formiranju Predloga zakona o javnim preduzećima i obavljanju delatnosti od opšteg interesa.
    Moja namera je da u vezi Predloga zakona, koji je Vlada narodnog jedinstva uputila ovoj skupštini i njenim poslanicima, iznesem svoje mišljenje.
    Smatram da je donošenje ovog zakona u funkciji obezbeđivanja potpunijih i boljih uslova za kontinualno i kvalitetno obavljanje delatnosti od opšteg interesa. U suštini, dva su osnovna razloga zbog kojih je neophodno pristupiti donošenju ovog zakona.
    Prvi razlog je normativne prirode i sastoji se u potrebi usaglašavanja republičkog Zakona o javnim preduzećima sa saveznim Zakonom o preduzećima.
    Neusklađenost Zakona o javnim preduzećima sa saveznim Zakonom o preduzećima odnosi se, pre svega na definisanje pojma javnog preduzeća. Naime, prema Zakonu o javnim preduzećima status javnog preduzeća imaju ona preduzeća koja obavljaju privrednu delatnost od opšteg interesa, bez obzira na osnivača, pa je u tom smislu propisano da javna preduzeća mogu da posluju sredstvima u državnoj, društvenoj, privatnoj i drugim oblicima svojine.
    Prema Zakonu o preduzećima, međutim, status javnog preduzeća stiče onaj pravni subjekt koji kumulira dva bitna uslova. To je obavljanje delatnosti od opšteg interesa i postojanje osnivača, države ili jedinice lokalne samouprave, s tim što je predviđena mogućnost obavljanja delatnosti od opšteg interesa i od strane drugih oblika preduzeća, dela preduzeća i preduzetnika.
    Drugo pitanje, koje je navedenim zakonima uređeno na različite načine, je pitanje organa javnih preduzeća. Prema Zakonu o javnim preduzećima organi javnog preduzeća su upravni odbor i direktor, sa mogućnošću obrazovanja odbora direktora i nadzornog odbora, a radnici preduzeća učestvuju u upravljanju i odlučivanju, u skladu sa zakonom i statutom.
    Zakonom o preduzećima propisano je obavezno postojanje tri organa javnog preduzeća i to - upravnog odbora, nadzornog odbora i direktora, sa obaveznom participacijom zaposlenih u upravnom i nadzornom odboru do određenog broja i mogućnošću obrazovanja izvršnog odbora direktora.
    Pored iznetog, važno je napomenuti da Zakon o preduzećima sadrži samo dve odredbe o javnim preduzećima, što praktično znači da su na taj način utvrđeni samo osnovi za posebne zakone kojima će se bliže urediti sva ostala pitanja vezana za tu formu preduzeća.
    Drugi razlog za donošenje ovog zakona je sadržinske prirode i odnosi se na potrebu uređivanja uslova za obavljanje delatnosti od opšteg interesa, ne samo kada te delatnosti obavljaju javna preduzeća, već i drugi oblici organizovanja. Naime, neophodno je da se za sva preduzeća koja obavljaju poslove od opšteg interesa, bez obzira na formu i svojinski režim tod preduzeća, propiše poseban pravni režim u smislu obezbeđivanja određenih ovlašćenja države i jedinice lokalne samouprave prema tim preduzećima, što je ovim zakonom i urađeno.
    Zbog toga ovaj zakon, kojim se uređuje položaj javnih preduzeća, je i zakon o obavljanju delatnosti od opšteg interesa.
    Vredno je pomena da se ovim zakonom, između ostalog, vrši razgraničavanje imovine javnog preduzeća, koje je u principu i svojina preduzeća i kojom ono odgovara za svoje obaveze, i državne svojine nad javnim preduzećem. Daje se rešenje prema kome se državni kapital deli na akcije ili udele određene nominalne vrednosti i upisuje u registar, čime se i taj oblik preduzeća čini transparentnim za svojinske promene u zavisnosti od tržišnih uslova. Reguliše se način raspodele dobiti, kojim je obezbeđena kontrola države u raspodeli dobiti u svim javnim preduzećima. Utvrđuje se obaveza definisanja i prezentiranja Vladi Srbije sadržine godišnjeg programa poslovanja javnog preduzeća, čime se obezbeđuje uvid države u raspolaganje sredstvima kojima posluje javno preduzeće, uslovljava ulaganje kapitala i osnivanje zavisnih društava kapitala od strane javnih preduzeća davanjem saglasnosti Vlade Republike Srbije, obezbeđuje definisanjem položaja javnih preduzeća na predloženi način, samostalnost tih preduzeća u poslovanju i raspolaganju imovinom, a uspostavlja se i mehanizam kontrole tog poslovanja i raspolaganja sredstvima u meri u kojoj je to neophodno.
    Zakonom se utvrđuju i uslovi za obavljanje delatnosti od opšteg interesa od strane drugih oblika preduzeća, dela preduzeća i preduzetnika. U tom smislu propisano je da drugi oblici preduzeća, deo preduzeća i preduzetnika delatnost od opšteg interesa mogu da obavljaju, da im je nadležni organ poverio obavljanje delatnosti od opšteg interesa i da imaju zaključen ugovor sa Vladom Republike Srbije odnosno izvršnim organom jedinice lokalne samouprave, odnosno autonomne pokrajine, uz saglasnost Vlade Republike Srbije, kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti u obavljanju delatnosti od opšteg interesa.
    Kada delatnost od opšteg interesa obavljaju drugi oblici preduzeća i preduzetnik, ostvarivanje opšteg interesa obezbeđuje se kroz institut davanja saglasnosti na statut, tarifu i druge odluke od značaja za
    obavljanje te delatnosti. Saglasnost daje Vlada Republike Srbije, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave, uz saglasnost Vlade.
    Ugovor koji se obavezno zaključuje kada delatnost od opšteg interesa obavljaju drugi oblici preduzeća i preduzetnik u funkciji je zaštite opšteg interesa i interesa građana i drugih subjekata, kao korisnika proizvoda i usluga tog preduzeća. Obavezujući karakter koji taj akt ima za strane potpisnice garancija je da će se povereni poslovi obavljati na odgovarajući način.
    Na osnovu svega iznetog, mišljenja sam da su predloženim tekstom zakona ispunjeni osnovni ciljevi njegovog donošenja, a to je stvaranje sistemski uređenog ambijenta za nesmetano kontinuirano i kvalitetno obavljanje delatnosti od opšteg interesa, pre svega od strane javnih preduzeća, ali i od strane drugih organizacionih oblika koji tu delatnost obavljaju, pa u tom smislu predlažem da se ovaj predlog zakona usvoji.
    Hvala.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem.
    Reč ima Stevo Dragišić, šef poslaničkog kluba Srpske radikalne stranke.

    Stevo Dragišić

    Dame i gospodo, ovaj predlog zakona celovito uređuje način osnivanja,  funkcionisanje javnih preduzeća i obavljanje delatnosti od opšteg interesa.
    Zaista, smatram da ovaj zakon nije propustio ni jedan bitan element koji se odnosi na osnivanje i funkcionisanje javnih preduzeća, na uslove pod kojima će obavljati svoju delatnost i, svakako, nije propustio da definiše koje su to delatnosti od opšteg interesa. U jednom zakonskom projektu možemo na celovit način da uredimo koje su to delatnosti koje obavlja javno preduzeće, na koji način, pod kojim uslovima i, što je najvažnije, koja su prava i obaveze osnivača u kontroli, odnosno ovlašćenja osnivača u kontroli javnih preduzeća i drugih oblika preduzeća koja obavljaju delatnost od opšteg interesa.
    Pre mene je gospodin ministar govorio o svim tačkama ovog zakona koje regulišu osnivačka prava, ulaganje kapitala, raspodelu dobiti, unapređenje rada i razvoja i slično. Ono što treba posebno istaći, kao korak napred u odnosu na postojeća zakonska rešenja koja su regulisala ovu oblast, treba svakako naglasiti prava i ovlašćenja osnivača. U članu 25. je rečeno da u slučaju poremećaja poslovanja javnog preduzeća osnivač može preduzeti mere kojima će obezbediti uslove za nesmetano funkcionisanje preduzeća i obavljanje delatnosti za koje je preduzeće osnovano. Tu se posebno naglašavaju promene unutrašnje organizacije javnog preduzeća, razrešenje organa i imenovanje privremenih organa preduzeća, ograničenje prava pojedinih delova preduzeća da stupaju u pravni promet sa trećim licima, ograničenje u pogledu prava raspolaganja pojedinim sredstvima u državnoj svojini i druge mere određene zakonom kojima se uređuju uslovi i način obavljanja delatnosti od opšteg interesa osnivačkim aktom.
    Posebno naglašavam nešto što smo već imali u skorijoj praksi. Kada su poremećaji poslovanja javnog preduzeća, čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, a ta jedinica lokalne samouprave propusti da preduzme blagovremene mere iz stava 1., te mere može preduzeti Vlada Republike Srbije. Ovo je u tesnoj vezi sa Zakonom o sredstvima u svojini Republike Srbije, kojim je određeno da su sva sredstva javnih komunalnih
    preduzeća, jedinica lokalne samouprave i, uopšte, sva imovina kojom upravlja lokalna samouprava svojina Republike Srbije i da na osnovu tog zakona, a sada i na osnovu ovih zakonskih odredaba, Vlada Republike Srbije, kao vlasnik i kao najodgovorniji državni organ, može preduzeti mere u cilju obezbeđivanja normalnog poslovanja javnog preduzeća.
    Takav slučaj smo imali sa Javnim preduzećem Gradsko saobraćajno Beograd. Ne samo što je došlo do poremećaja poslovanja u tom javnom preduzeću, već se može slobodno reći da je bilo sistematski uništavano prethodnih nekoliko godina, od 1997. godine do danas, odnosno do uvođenja privremenih mera. Cilj je bio isključivo materijalne prirode. Bio je cilj da se Javno preduzeće Gradsko saobraćajno Beograd uništi, da se onesposobi da samostalno obavlja javni prevoz u Beogradu, da se preko uvođenja privatnih prevoznika visoki funkcioneri Skupštine grada obogate za što kraće vreme. Javna je tajna da su mnogi od njih imali u privatnom prevozu nekoliko svojih autobusa. Postoje indicije i nagađanja da su neki od autobusa iz voznog parka Gradskog saobraćajnog preduzeća završili u rukama privatnih prevoznika. Neki od njih nisu uložili ni jedan dinar u kupovinu novih autobusa, nego su novi autobusi koje je Grad kupio i dao Gradskom saobraćajnom preduzeću završili u nekim privatnim preduzećima. To je bila čista pljačka, uništavanje Gradskog saobraćajnog preduzeća i davanje mogućnosti da se privilegovani visoki funkcioneri Skupštine grada domognu za vrlo kratko vreme visoke zarade.
    Taj slučaj kao da opisuje poslednji stav člana 25. Nadamo se da ubuduće neće biti prilike da neko koristi ovlašćenje iz ovog stava. Nadamo se da posle lokalnih izbora, koji će se održati za nekoliko meseci, neće biti mogućnosti da plaćenici zapadnih zemalja, pljačkajući gradove u kojima su na vlasti, sebi stvaraju visoke zarade i uništavaju komunalne sisteme u gradovima u kojima su na vlasti.
    Tačka 16. u okviru Glave II ovog zakona govori o obezbeđivanju zaštite opšteg interesa. I ovde su, na vrlo precizan način, određene nadležnosti i ovlašćenja Vlade Repulbike Srbije u cilju obezbeđivanja zaštite opšteg interesa. Vlada Republike Srbije daje saglasnost na niz opštih akata koja donose javna preduzeća, na statut javnog preduzeća, na odluku o cenama, tarifni sistem, akte o opštim uslovima za isporuku proizvoda i usluga, za ulaganje kapitala, statusne promene i slično.
    Na ovaj način Vlada Republike Srbije stavlja pod svoju neposrednu kontrolu izvršavanje obaveza javnog preduzeća, utvrđivanje cena usluga i proizvoda koje pružaju ta preduzeća, sve u cilju zaštite interesa građana koji koriste te usluge, odnosno proizvode. Na ovaj način će Vlada Republike Srbije imati mogućnost da čvršće sprovodi ekonomske mere koje sama utvrđuje, a za koje je neophodno učešće javnih preduzeća. Doslednim sprovođenjem ovog člana zakona Vlada Republike Srbije će obezbediti da svaka ekonomska mera koju ona bude propisala bude dosledno sprovedena preko javnih preduzeća, bez razmišljanja i bez rizika da će, eventualno, nekim pogrešnim potezom u tim javnim preduzećima doći do neispunjenja obaveza koje ta preduzeća imaju u okviru sprovođenja tih ekonomskih mera.
    Kao poseban korak napred u stavljanju poslovanja javnog preduzeća pod striktnu kontrolu Vlade Republike Srbije treba istaći član 34. Član 34. kaže da sa danom stupanja na snagu zakona postojeća javna preduzeća i preduzeća sa većinskim učešćem državnog kapitala ne mogu vršiti isplate sredstava za sponzorstvo, donacije, humanitarne, sportske i slične aktivnosti, reklamu, propagandu, reprezentaciju, zarade predsednika upravnog odbora, odnosno naknade za rad članova upravnog odbora, naknada predsednika i članova nadzornog odbora, dok ne pribave saglasnost Vlade Republike Srbije.
    Za ovaj član zakona, ako se pogleda i uporedi sa prethodna tri
    zakona koje je ova skupština na današnjoj sednici usvojila, može se reći da ovaj član zakona saobražava delovanje javnog preduzeća u ovim oblastima koje sam pročitao sa ekonomskom situacijom u kojoj se nalazimo. Vlada Republike Srbije će ubuduće odobravati isplate sredstava za sponzorstvo, za donaciju, za humanitarne i sportske i slične aktivnosti, dakle sve aktivnosti koje se ne mogu smatrati kao delatnost javnog preduzeća. Dakle, sve ono što nije delatnost javnog preduzeća, što se ne nalazi u osnivačkom aktu kao opis delatnosti javnog preduzeća, moraće imati prethodnu saglasnost Vlade Republike Srbije.
    Sigurni smo da će na ovaj način mnoga javna preduzeća racionalnije trošiti svoja sredstva, da će isplate po ovim osnovama biti mnogo niže nego do sada. Ja mogu na primeru Beograda da kažem da su javna komunalna preduzeća zloupotrebljavana upravo u ove svrhe, da su preko javnih komunalnih preduzeća u Beogradu isplaćivana sredstva, navodno za humanitarne svrhe, za sportske aktivnosti, za sponzorstvo, za donacije i tako dalje.
    Ali to su bile uglavnom aktivnosti koje su se ticale interesa SPO-a, kao vladajuće partije na gradskom nivou. S obzirom da će Vlada Republike Srbije ubuduće sve te programe, isplate sredstava po ovim osnovama, kontrolisati i davati saglasnost, ne treba ni sumnjati da će odliv novca ili možemo reći pranje novca preko ovih isplata biti svedeno na najmanju moguću meru, praktično izbegnuto sasvim i da će se sredstva koja budu ušteđena po ovom osnovu moći iskoristiti za unapređenje delatnosti tih javnih preduzeća.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Hvala. Ima reč Miloš Nešović, narodni poslanik. A, neka se pripremi Zoran Nikolić, predsednik Odbora.