PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 09.10.2007.

6. dan rada

OBRAĆANJA

Tatjana Paskaš

Poštovani ministre, predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Saveta ministara Srbije i Crne Gore, odnosno pravnog sledbenika Republike Srbije, Vlade Republike Mađarske i Vlade Rumunije o tački susreta državnih granica između Republike Srbije i Crne Gore, Republike Mađarske i Rumunije, koja je obeležena tromeđnom graničnom oznakom, i njenom održavanju.
Mesto susreta državnih granica određeno je bilateralnim graničnim dokumentima, koja imaju svoj istorijski sled. Mesto susreta nalazi se u Banatu kod Banatskog Aranđelova, 17 km od Novog Kneževca. Tromeđna tačka je obeležena posebnom betonskom graničnom oznakom, trostranom piramidom.
Sam izraz koji se koristi u zakonu – tačka susreta, jeste u stvari paradigma evroregije Dunav-Kriš-Moriš-Tisa. Granice su u ovoj oblasti mesto susreta saradnje i zajedništva. Regionalna saradnja Dunav-Kriš-Moriš-Tisa, odnosno evroregije DKMT, koja je osnovana 21. novembra 1997. godine u Segedinu, preuzela je na sebe značajan zadatak, da organizuje kooperaciju pograničnih područja tri zemlje kako bi ova regija mogla da dospe u najbolju moguću poziciju na sceni Evrope, koja se tada proširuje i ujedinjuje.
Predstavnici tri države političkog, privrednog i naučnog domena, ali i civilne sfere, zajednički su radili na tome da dosadašnje nedostatke pograničnih područja predstave i pretvore u prednosti i šanse. Uslov razvoja pograničnih područja leži u saradnji i prohodnosti granice.
Evroregija Dunav-Kriš-Moriš-Tisa je već uveliko pristupila mnogim evropskim fondovima i realizovala nekoliko značajnih zajedničkih projekata:
1) strateški plan;
2) studija o poboljšanju kvaliteta pijaće vode i razmena iskustva; cilj ovog projekta je izrada studije za poboljšanje kvaliteta pijaće vode u AP Vojvodini, metodom transfera iskustva operativnog programa Južnog Alfelda srpskoj strani; projekat je realizovan do 31. maja 2006. godine, a budžet projekta je bio 55.000 evra;
3) realizovani su projekti sa ove i one strane Evropske unije, kroz seriju pograničnih stručnih izložbi i konferencija iz oblasti poljoprivrede, turizma, bezbednosne politike, informatike i zdravstva; sredstva namenjena za Vojvodinu su 100. 000 evra.
Projekti čija je realizacija u toku su:
1. Osmišljavanje grupa tematskih turističkih destinacija u evroregiji. Sa projektom je konkurisano u okviru susedskog programa Mađarska-Srbija.
Direktni ciljevi Projekta u turističkim prioritetima susednih teritorija jesu – razvijanje tematskih putnih pravaca u evroregionu DKMT, koji su odlučujući elementi u turističkoj ponudi regiona.
2. Evroregionalni informatički centar. Sa ovim projektom je konkurisano u okviru susedskog programa Mađarska-Srbija. Direktni ciljevi projekta su: formiranje informacionog centra za evroregion DKMT, koji će delatnošću novinske agencije, višejezičnim multimedijalnim novinskim uslugama podržavati funkcionisanje evroregionalne saradnje.
3. Formiranje akcione grupe za zajedničko delovanje u slučaju poplava. Ukupan budžet zajedničkog projekta je oko 580.000 evra, a od toga predviđena donacija za Vojvodinu iznosi 285.420 evra. Kao rezultat projekta nabavljen je mobilni monitoring sistem – prenošenjem podataka o vodostaju i vremenskim prilikama omogućiće kontinuirano informisanje o reci Tisi, koja preseca evroregion DKMT. Kao dopuna monitoring sistema izradiće se veb-stranica koja će, osim informisanja javnosti, poslužiti za dobijanje informacija u vezi sa poplavama.
Formirana kompleksna grupa moći će da deluje u oblasti odbrane od poplava na celoj teritoriji evroregiona, a posebno na odbrani njenog stanovništva.
4. Zdravstveno osiguranje bez granica. Predviđena donacija za Vojvodinu iznosi 44.792 evra. Direktan cilj ovog projekta jeste izrada osnovne studije u vezi sa teritorijom evroregiona Dunav-Kriš-Moriš-Tisa, koja će u celosti da proceni karakteristike zdravstvenih institucija i mogućnost saradnje između finansijera zdravstva u evroregionu, a na osnovu tih podataka izradiće se model koji će biti podesan za izradu evroregionalne karte socijalnog osiguranja.
Vojvodina je u povoljnijem položaju u odnosu na ostale delove Srbije, pošto se direktno graniči sa Evropskom unijom. Članstvo Mađarske i Rumunije u Evropskoj uniji stavlja u povoljniji položaj Vojvodinu, jer se time obezbeđuje bolji pristup Evropskoj uniji i njenim fondovima za finansiranje zajedničkih projekata. Pomaže i ekonomski razvoj AP Vojvodine i njen put ka harmonizaciji odnosa sa Evropskom unijom, što će doprineti da i Republika Srbija brže savlada potrebne uslove za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
Evroregionalna saradnja će sve više dobiti na značaju, paralelno sa približavanjem Srbije Evropskoj uniji, jer će predstavljati mogućnost za efikasno konkurisanje kod fondova Evropske unije.
Treba napomenuti podatak da u budžetskom periodu Evropske unije od 2007. godine do 2013. godine za susedski program Mađarska-Srbija predviđaju se sredstva od 50.000.000 evra, a za susedski program Rumunija-Srbija 40.000.000 evra.
Pokrajinski sekretarijat za regionalnu i međunarodnu saradnju Izvršnog veća AP Vojvodine ima planove i za formiranje industrijskog parka na tromeđi i izgradnju puta od tripleksa do tripleksa tačke graničnog susretanja.
Evroregija Dunav-Kriš-Moriš-Tisa može poslužiti kao dobar model prekogranične regionalne saradnje za druga područja u Srbiji.
Stranka G17 plus podržava regionalnu saradnju, jer Vojvodina i Srbija tako jačaju svoje kapacitete, ali i kompeticije za ulazak u Evropsku uniju. Hvala.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Vladan Batić, po Poslovniku,  zatim Miletić Mihajlović.

Vladan Batić

Gospodine potpredsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, reklamiram povredu odredaba 226. i 242. Poslovnika o radu Narodne skupštine. Zaista, mislim da je sve ovo što se događa ovde na sednici Narodne skupštine svojevrsna uvreda i za građane Srbije, a naravno i za narodne poslanike, ali, ako hoćete, i za inteligenciju i zdrav razum. Imamo 30 i nekoliko tačaka dnevnog reda, ne sporim da je sve to značajno, ali to je potpuno beznačajno u odnosu na one strukturne, fundamentalne, osnovne, opšte ili, nazovimo ih zajedno, prioritetne zakone kojima bi ovaj parlament najpre morao da se bavi.
Dakle, prvo, počev od Ustava i Ustavnog zakona, onoga što je napisano u Ustavnom zakonu, kada će biti donet čitav set zakona o izborima? Gospodo iz vladajuće koalicije, zamajavate građane Srbije pričom o izborima, pričom o raznim beznačajnim zakonima i napisanim referatima, a dođete ovde i samo ih pročitate. Ne možete da izgovorite naslove nekih zakona. Ratifikujemo Sporazum o državnoj granici Srbije i Crne Gore, države koja nema više od godinu dana i sada je to najvažnija stvar na svetu. Neke poslaničke grupe su dobile referate i sriču ovde satima. Građani Srbije ne znaju o čemu se radi. Vređamo ih.
Šta je sa izbornim zakonima, sa Zakonom o izboru predsednika Republike, sa setom zakona o lokalnim izborima, pokrajinskim izborima, izborima za Grad Beograd, sa zakonima o odbrani, Vojsci, spoljnoj politici, o svemu tome, sa čitavim setom pravosudnih zakona? Nema šanse da to dođe na dnevni red u roku koji je predviđen Ustavnim zakonom. Mi ovde pričamo i gubimo vreme pričajući o bilo čemu. To je jedna strana medalje. A, kada se već predloži 35 bezveznih zakona onda se onako spajaju ''babe i žabe'', jer kakve veze imaju državne granice, socijalna osiguranja, diplomatski pasoši i borba protiv korupcije? Onda mi, kao, nešto, ozbiljno radimo i ozbiljno razmatramo.
Vređamo građane Srbije. Onda ima jedna tačka koja je vrlo bitna, a to je borba protiv korupcije, ali ne ratifikacija ovih protokola i sporazuma.
Vlada je centar korupcije, Vlada je epicentar korupcije. Podelili su sada javna preduzeća i zato ovde imamo samo ministra Ljajića...
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Gospodine Batiću, molim vas da ne iznosite tako paušalne ocene i da završite izlaganje, jer je prošlo vreme.

Vladan Batić

Dakle, radi se o Vladi koja je centar korupcije. Gospodine Albijaniću, koliko je ovo sve neozbiljno i koliko vi ne umete da predsedavate ovim parlamentom, dokazao sam time što sam rekao da sam se javio po odredbi člana 242. Poslovnika, koji ne postoji, jer ovaj Poslovnik ima 241. član.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Miletić Mihajlović, a zatim narodni poslanik Darko Glišić.
...
Socijalistička partija Srbije

Miletić Mihajlović

Gospodine potpredsedniče Narodne skupštine, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, zaista smo u prilici da vodimo raspravu o temama koje su gotovo nespojive. Ne znam da li će se pojaviti neki govornik koji će imati osvrt na svih pet zakona koji su sada na dnevnom redu i da mogu kompetentno o tome da iznesu svoj sud ili kakva bi ta priprema trebalo da bude, da bi ta diskusija imala nekog značaja, u pozitivnom smislu, za konačno usvajanje svega ovoga.
Naravno, mi imamo ignorisanje Narodne skupštine od strane resornih ministara, isključujući ovom prilikom gospodina Ljajića, koji je ovde prisutan. Ne znam koja je svrha ovakve rasprave. Uobičajeno je da na početku ministri daju neko svoje uvodno izlaganje. Pošto sada imamo ovde prisutnog Ljajića, verovatno je i on odustao, da ne bi sada samo jedan fragment ovde izneo. Verovatno i on oseća neku nelagodnost.
Dakle, poštovani građani, vi prosudite o tome kakav je odnos resornih ministara prema onome što čine i rade. Moja diskusija će se odnositi na dva zakona, za koja nije nadležan prisutni gospodin ministar Ljajić. Reč je o zakonima iz oblasti korupcije. Korupcija, kao društveno zlo, označava se najružnijim rečima i u širem značenju predstavlja nešto najgore. U onome što je korupcija u nekom drugom značenju, čime se mi bavimo, to je odnos koji se zasniva na zloupotrebi ovlašćenja u javnom i privatnom sektoru, u cilju sticanja lične koristi.
To društveno zlo ili feler pojavljuje se ne samo sada u ovo aktuelno vreme, već je korupcija pojava koja je bila prisutna i mnogo ranije u Srbiji, od samog početka nastajanja države, tako i u 19. veku, u Miloševo doba, a isto tako početkom 20. veka, posle balkanskih ratova, posle Prvog svetskog rata. O toj korupciji je pisao i Arčibald Rajs, koji je okarakterisao korupciju kao zlo koje je prisutno naročito u intelektualnim krugovima i u krugovima vlasti, što je danas i te kako prisutno. Karakteristično za korupciju jeste da je ona u direktnoj srazmeri sa veličinom društvene moći, odnosno vlasti.
Ova dva zakona o potvrđivanju protokola uz Krivičnopravnu konvenciju o korupciji i potvrđivanja Građanskopravne konvencije o korupciji predstavljaju nadgradnju propisa i standarda koji su već prisutni u međunarodnoj zajednici. Kao razlozi za stavljanje na dnevni red po hitnom postupku ovde su data obrazloženja. Jedno od tih obrazloženja jeste da bi instrumenti o potvrđivanju ovog protokola mogli biti predati tokom predsedavanja Republike Srbije Komitetu ministara Saveta Evrope, što bi doprinelo povećanju ugleda naše zemlje među članicama Saveta Evrope.
Dakle, ovo mi liči kao kad loš đak prepisuje domaći zadatak kojim vara svog učitelja, odnosno profesora, a koji taj zadatak uopšte ne razume. Ovo poređenje naše zemlje sa lošim đakom, kad kažem naše zemlje, mislim na vlast, proizilazi iz činjenice da naša vlast uporno ništa ne čini na suzbijanju korupcije, čini mi se čak da beži od rešavanja ovog društvenog zla, čak ga, na neki način, svojim nečinjenjem i podstiče.
Umesto da se donose odgovarajući zakoni, umesto da se stvori povoljniji ambijent za institucionalno suzbijanje korupcije, umesto da se omogući nesmetan rad Saveta Vlade Republike Srbije za borbu protiv korupcije, donose se ovi zakoni, koji su stvarno potrebni, ali su oni, pored ove iznete činjenice, gola forma kojom se suštinski ništa ne menja, kojom ne činimo nikakav iskorak ka Evropi, ka kojoj žurite samo praznom pričom i prepisanim domaćim zadatkom.
Dakle, kako ćemo mi, kao zemlja potpisnica ovog protokola, odnosno konvencije o kojoj je reč, doprineti suzbijanju korupcije na međunarodnom planu, ako na nacionalnom, odnosno unutrašnjem planu ništa od toga ne činimo? Savet Vlade Republike Srbije za borbu protiv korupcije služi samo kao dekor i kao institucija koja se od Vlade ignoriše. O tome možemo da pričamo i da navedemo čitav niz podataka i argumenata.
Savet se više puta obraćao Vladi, ali Vlada ga ignoriše i ne uzima u obzir njegove predloge.
Dakle, ovaj savet je dopisom izneo 15 razloga zbog kojih Zakon o Agenciji za suzbijanje korupcije treba da pretrpi određene promene i Savet se preporučio da prisustvuje sednici Vlade kada je ovaj zakon razmatran, ali, naravno, oni nisu bili pozvani.
Savet je tražio prijem kod predsednika i potpredsednika Vlade povodom dramatično visokog nivoa korupcije u Srbiji. Pošto nije bilo prijema, onda su se oni oglasili pismom, odnosno saopštenjem javnosti, a to se može videti i iz saopštenja ovog saveta, o čemu sigurno i znate.
Zapravo, u tom saopštenju se govori o pospešivanju korupcije Nacionalnim investicionom planom. Eto jedne velike teme i jednog velikog izvora korupcije.
Zatim, o drastično visokom nivou korupcije u privatizaciji i o korupciji pri dodeli radio-televizijskih frekvencija itd. Dakle, da ne bih oduzeo vreme i trećem govorniku iz SPS...
(Predsedavajući: Nema više vremena. Završite rečenicu, izvolite.)
Postavio bih pitanje za javnost, kako se zove angažovanje mnogobrojnih nevladinih organizacija i političkih stranaka, nekih medija i pojedinaca koji za veliki novac rade na dezintegraciji naše nacionalne politike okrenute očuvanju nacionalnog identiteta, našeg teritorijalnog integriteta i državnog suvereniteta? To je, zapravo, vrhunska korupcija, koja se legalizovala i dobila legitimitet izuzetnosti i visoke demokratičnosti u borbi za demokratiju i ljudska prava. Ovde je reč o izdaji naših nacionalnih interesa u korist tuđih. Ovde je reč o najprofitabilnijoj korupciji koja se ne sankcioniše i koja prolazi pored nas, a korupcija se sankcioniše i treba da se sankcioniše, naravno, ona koja nema takav format veleizdaje.
SPS se, u svakom slučaju, zalaže protiv svih vidova korupcije. Svakako da se zalaže i za usvajanje ovakvih zakona i potvrđivanje takvih konvencija koje imaju značaj na međunarodnom planu, ali pre svega se zalaže za usvajanje zakona koji će regulisati ovu materiju na unutrašnjem planu, kao i za aktiviranje svih instrumenata institucija u borbi protiv korupcije, ali se pre svega zalaže za vlast u Srbiji koja je spremna iskreno da se suoči sa ovim društvenim zlom, a ne samo deklarativno i bez iskrene namere da to učini, kao što to čini sadašnja vlast. Zahvaljujem.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Nebojša Ranđelović, po Poslovniku. Izvinjavam se, gospodine Glišiću, imamo dva javljanja po Poslovniku.
...
Liberalno demokratska partija

Nebojša Ranđelović

Poštovani predsedavajući, koleginice i kolege poslanici, javljam se  po povredi  Poslovnika, član 100. Poslovnik se inače vrlo često koristi da se van vremena i teme izađe za govornicu i da se govori o bilo čemu. Držaću se isključivo Poslovnika.
Najpre ću citirati st. 3. i 4. člana 100 – ''Predsednik Narodne skupštine je dužan da nakon toga da objašnjenje. Ako i posle objašnjenja predsednika Narodne skupštine narodni poslanik ostane pri tvrdi da je Poslovnik povređen, Narodna skupština će, bez pretresa, odlučiti o tom pitanju u Danu za glasanje.''
Maločas se gospodin Batić pozvao na povredu Poslovnika, pozvao se na povredu člana 226. i povredu člana 242. Predsedavajući ne samo da nije postupio po članu 100, i našao za shodno da objasni, nego nije ni registrovao da ovaj poslovnik nema 242 člana, odnosno 242. član uopšte ne postoji.
Zbog toga insistiram da sada predsedavajući postupi po članu 100. i da objasni, a ako ne da objašnjenje insistiram da se o tome odluči u danu za glasanje, i po mom predlogu i po predlogu gospodina Batića. Hvala.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Hvala. Gospodin Batić je sam objasnio tu situaciju. Dakle, narodni poslanik Slobodan Maraš, po Poslovniku.