TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 04.12.2008.

17. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

17. dan rada

04.12.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 19:25

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 3, amandman je podneo narodni poslanik Milan Lapčević.

Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Gospodine Lapčeviću, izvolite.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana gospođo predsedavajuća, poštovana gospođo ministarka, podneo sam amandman na član 3. zakona o reorganizaciji sudova i u njemu predložio da se u tački 7, koja bi se preformulisala, odnosno brisala, dodaju nove tačke, odnosno da se vrate stari sudovi, kako su danas organizovani, i to Opštinski sud u Zaječaru, Opštinski sud u Boljevcu, u Knjaževcu, u Sokobanji, kao i u tački 18 – Opštinski sud u Aleksincu i Opštinski sud u Svrljigu.
To je, dakle, u duhu amandmana koje su podnosili narodni poslanici DSS-a, smatrajući da je ovaj zakon neprimeren, da je ovoliko ukidanje sudova, osnovnih sudova, prekršajnih sudova, apsolutno neracionalno i da ne stoje razlozi koji su navedeni u obrazloženju Predloga ovog zakona.
Osvrnuću se malo na one sudove za koje je predloženo da budu brisani. Predloženim zakonom se briše Sud u Boljevcu, koji je jedna od najmanjih opština, ima svega 14.000 stanovnika, jedna od najsiromašnijih. U tom Boljevcu, koji je bio varošica još pre 150 godina, osnovan je sud 1848. godine. Dakle, posle ravno 170 godina taj sud će biti ukinut.
U Knjaževcu će, takođe, biti ukinut Sud, iako je Knjaževac jedna od najvećih opština u jugoistočnoj Srbiji, sa 35.000 stanovnika, sa 1.200 km2 površine i 86 naselja, a napomenuću da je svojevremeno, 2001. godine, bio proglašen za najbolji sud u Republici i da je poslednjih godina jedan od najboljih sudova po ažurnosti rešenih predmeta. Inače, 14.000 predmeta godišnje se slije u ovaj sud.
Smatram da ovo nije logično, jer će sada Osnovni sud biti u Zaječaru, postojaće odeljenje u Boljevcu, Sokobanji i Knjaževcu i, nakon opšteg reizbora sudija, vrlo verovatno će se desiti da će najveći broj sudija koji će pokrivati ovo područje biti iz samog centra okruga, dakle, iz Zaječara, i da će najveći broj njih morati da putuje u najudaljenija mesta, pre svega, u Boljevac i u Sokobanju, da bi sudili po raznim predmetima. Time će se, doduše, postići onaj deo koji se odnosi na ravnomernost broja predmeta, ali sigurno neće uticati na racionalnost rada sudova i sudija, naročito na efikasnost.
Zašto neće uticati na efikasnost? Zato što će onaj sudija koji bude dobio predmet da sudi u Sokobanji, morati da putuje iz Zaječara do Sokobanja nekih 60 - 70 km, po veoma lošem putu, i pitanje je da li će u toku jednog dana da obradi više od jednog predmeta. Da ne pričam o tome koliki će troškovi biti za ta putovanja. Da li će sudija koji, recimo, nema vozačku dozvolu, imati vozača da ga vozi, ili će putovati autobusima koji idu dva puta dnevno, pa će doći ili u 10, ili u 12 preko dana, ili u pet ujutru, što sigurno ne može da utiče na racionalnost i efikasnost rada tih sudova.
Takođe sam predložio i da se ne gasi Sud u Aleksincu, koji ima još dužu tradiciju i nema nijednog jedinog opravdanog razloga, koje ste vi naveli u Predlogu zakona, da ovaj sud bude ugašen. Naime, Sud je osnovan 1836. godine, pre više od 180 godina, 170 godina, izvinjavam se. Aleksinac je, takođe, jedna od ogromnih opština, ima 60.000 stanovnika, ima preko 70 naselja, veoma razuđenih, i u ovaj sud se slije godišnje više od 14.000 predmeta.
Da sam bio u pravu pre neki dan, kada sam govorio da će ovo neminovno dovesti do migracije iz ovih najsiromašnijih opština, govori i podatak koji se nalazi u ovoj knjizi koja se zove "Demografska statistika Srbije", koja je veoma poražavajuća i trebalo bi da svaki ministar, naročito predsednik Vlade, ima ovu statistiku kada bilo koji zakon predlaže Skupštini Srbije.
U Boljevcu, koji ima samo 14.000 stanovnika, svake godine se odseli od 350 do 400 stanovnika, od toga je 2006. odseljeno 22 sa visokom stručnom spremom. Sada zamislite, kada se ukine taj sud u Boljevcu, otići će, sigurno, po tom osnovu nekoliko porodica s visokom stručnom spremom, jer neće imati šta da rade u Boljevcu i moraće da traže posao u nekom drugom mestu.
Znate šta znači za tako malo opštinu kad ode 20 ili 30 ljudi s visokom stručnom spremom? To znači da će za njima da odu njihove porodice, otići će i oni ljudi koji imaju niže obrazovanje i imaćemo ono što se dešava, nažalost, naročito u jugoistočnoj Srbiji – devastirane opštine, gašenje velikih sela, koja su imala tradiciju i više vekova, i doći ćemo u situaciju da, možda, za 20, 30 ili 50 godina i te varošice budu mrtve.
One su i danas, nažalost, u privrednom smislu i drugačije, mrtve, ali se može desiti da će najveći broj ljudi otići odatle i da će, umesto decentralizacije Srbije, o kojoj svi pričamo, doći do jedne fatalne centralizacije, gde će svi obrazovani ljudi bežati u gradove, a oni koji nemaju posla, tražiti svoje uhlebljenje van svojih mesta rođenja.
Štetne posledice ovog zakona su višestruke. Pored onoga što sam napomenuo, da nema racionalnosti, iako je to navedeno kao jedan od razloga za ovakvu organizaciju sudova, štetne posledice će tek nastati, i to najviše migracijom stanovništva i centralizacijom ka velikim gradovima.
Ukidanjem 104 osnovna suda, najviše će biti pogođene najnerazvijenije i najsiromašnije opštine, one koje su već devastirane i iz kojih se stanovništvo iseljava. Kada ode sud, i to onaj osnovni ili prekršajni, na koji način mislimo da privučemo eventualne investitore da ulažu u te opštine i da zadržimo stanovništvo u tim područjima? Kad odlazi sud, sledeći korak je da ode škola, kad ode škola, ostaje, eventualno, dom zdravlja, a kada i oni odu, ostaju samo sveštenici i na kraju se naselje gasi.
Ne verujem da iko u ovoj zemlji, naročito u ovoj sali, želi ovakav scenario, ali se bojim da će usvajanjem ovakvog zakona doći, neminovno, posle određenog vremena, do takvog odliva stanovništva i do sve manjeg broja ljudi u opštinama, naročito u onim pograničnim.
Na ovaj način će, verovatno, jedan broj ljudi biti smanjen u broju zaposlenih u državnoj upravi, ali se to sigurno neće desiti u onim centrima koji će sada biti dodatno ojačani, jer će imati veće ingerencije i veći broj sudija, odnosno državnih službenika.
Morate da znate da višak zaposlenih u državnoj administraciji ne postoji u najsiromašnijim opštinama. Ne postoji višak zaposlenih ni u Svrljigu, ni u Sokobanji, ni u Surdulici, ni u Dimitrovgradu, ni u Kuršumliji, ni u Blacu, ni u Bosilegradu, Lebanu, Babušnici, Brusu, Boljevcu, Vlasotincu, dakle, svim onim sredinama koje će izgubiti sudove ovim zakonom, već postoji u ministarstvima, agencijama, gde imamo više desetina pomoćnika, državnih sekretara, a svaki od njih ima minimum po jednu, a neki po dve ili tri sekretarice. Tamo ima viška zaposlenih, a to je, pre svega, u sedištima državnih organa.
Zato vas molim da ili prihvatite ovaj amandman i druge amandmane koje su podneli narodni poslanici i vladajućih stranaka i da na taj način, koliko-toliko, popravite ovaj zakon, ili da ga povučete, jer, ako su narodni poslanici koji su podneli amandmane dosledni sami sebi, naročito poslanici pozicije, vladajućih stranaka, da, ukoliko odbijete ove amandmane, ne glasaju za predloženi zakon, onda nemate nikakve šanse da on bude usvojen. Preko 30 amandmana su podneli poslanici vladajućih stranaka. Predsednik Zakonodavnog odbora, gospodin Vlatko Ratković je podneo nekoliko amandmana. Kada oni ne budu glasali za ovaj zakon, kako će onda on da prođe?
Povedite računa o ovome što sam rekao. Dakle, ova knjiga je veoma poučna i govori o poražavajućoj istini Srbije, a to je da svakim novim zakonskim projektom najviše budu pogođeni oni najsiromašniji, oni koji imaju najveći broj nezaposlenih, oni koji imaju najmanja primanja i oni koji se nalaze na rubnim delovima zemlje, a da se dodatno ojačavaju centri, pre svega, Beograd i veliki gradovi.
Ovo ne pričam zato što dolazim iz neke male sredine, pa ću lično biti pogođen. Dolazim iz Niša. Ovim predlogom zakona, Niš će dobiti dodatne ingerencije, ali znam kakva je situacija u Beogradu, gde dolazi neprimereno veliki broj ljudi, gde imate zagušenje u saobraćaju, gde se sve živo sjatilo u Beograd i centralizovalo. Govorim iz razloga da nam se ljudi ne doseljavaju u Niš iz okolnih opština, već da ostanu da žive tamo gde su rođeni i da doprinesu razvoju tih sredina.
Na ovaj način ćete pomoći da se veliki broj visokoškolaca odseli iz mesta u kojima danas žive, a za koja su se školovali. Ova država je finansirala njihovo školovanje da pomognu, upravo, te sredine, a ne da beže u velike centre.
To je jedan od najubedljivijih razloga zbog čega ovaj zakon ne treba da bude usvojen u ovom obliku, ili da budu bar usvojeni amandmani, koji su veoma smisleni i koji pokušavaju da smanje regionalne razlike. Ako se prethodno usvoje razni zakoni koji će centralizovati državne institucije i nadležnosti države, a za iks godina dođe zakon o ravnomernom regionalnom razvoju, šta ćemo onda razvijati? Nećemo imati šta da poboljšavamo u tim sredinama, jer će svi pobeći odatle.
Pročitaću vam jedan podatak koji je frapantan. Niš je velika sredina, ima 300.000 stanovnika, ima univerzitet, ima relativno razvijenu infrastrukturu i privredu. Iz Niša se prošle godine iselilo 3.588 ljudi, od toga, 275 s visokom stručnom spremom. Ako u jednom Nišu ljudi sa visokom stručnom spremom ne mogu da nađu posao i svoje uhlebljenje, nego beže ka većim sredinama, šta onda da kažu ovi koji imaju jedva po 50 ili 100 visokoškolaca, kojima će se ugasiti sud, sutra će se ugasiti gimnazije, prekosutra zdravstvene ambulante i dokle ćemo doći?
Molim vas da uvažite sve ove razloge i sve ono što je gospodin Damjanović, poslanik G17 plus, predstavnik vladajuće stranke, govorio, to su razlozi koji moraju da budu prihvatljivi, naročito za poslanike vladajuće koalicije. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Markićević, povreda Poslovnika.
...
Nova Srbija

Miroslav Markićević

Nova Srbija
Poštovana predsednice, gospođo ministar, kolege poslanici, poštovani građani Srbije, prošlo je 24 sata od kada sam tražio da mi Vlada Republike Srbije odgovori na pitanje. Odgovor nisam dobio.
Predsednice, hoću vas da izvestim, pošto juče niste predsedavali sednici, radi se o već čuvenom amandmanu NS, koji je prihvatila cela Skupština. Pošto svi znamo da fiskalna godina, budžetska, finansijska, kako se već zove, traje do 31. decembra ove godine, postavio sam pitanje, da li se amandman NS-a, koji je usvojila, ponavljam, cela Skupština, sprovodi u delo i šta se dešava s tim amandmanom?
Kao odgovor na to, dobio sam jedno pismo, nepotpisano – Služba Odbora za finansije u našoj skupštini. Ja sam tim ljudima i koleginici iz DS-a, koja sada stoji gore, kraj vrata, zahvalan, ali nisam tražio odgovor od Odbora za finansije Narodne skupštine Republike Srbije, nego od Vlade.
Sada da vam pročitam, da i svi građani Srbije čuju ovo dobro i onda će lepo da vide kako naša ministarstva i ministri funkcionišu.
Dakle: "Republika Srbija, Narodna skupština, Odbor za finansije, broj 400-2428/08, 4. decembar 2008. godine. U Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2008. godinu, "Službeni glasnik RS", u razdelu 22 Ministarstvo omladine i sporta, glava 22. tačka 1) Budžetski fond za finansiranje sporta, na EK 511 – Zgrade i građevinski objekti, obezbeđena su sredstva za novih 12 miliona dinara, prema zahtevu iz amandmana narodnih poslanika NS, od 31. oktobra 2008. godine". Ponavljam, mi smo bili predlagači, Skupština je to usvojila. To je amandman svih 250 poslanika ove skupštine.
Dalje: "Sredstva koja su obezbeđena rebalansom budžeta za 2008. godinu mogu biti iskorišćena za izgradnju novih sportskih terena za lica sa posebnim potrebama", onako kako smo mi iz NS-a i tražili. Slušajte dalje: "U telefonskom razgovoru od 4. decembra 2008. godine s predstavnicima Ministarstva finansija zaduženim za budžet, imamo saznanje da povlačenje, tj. korišćenje ovih sredstava zavisi od podnetih zahteva i projekata za izgradnju igrališta za lica sa posebnim potrebama. Ministarstvu omladine i sporta: Ministarstvo omladine i sporta treba da što pre razmotri podnete zahteve i projekte, da ih dostavi Trezoru Ministarstva finansija, uz zahtev za povlačenje sredstava, najkasnije do 12. decembra 2008. godine, radi naplate. Služba Odbora za finansije".
Da li ikome pametnom u ovoj državi treba više pričati o čemu se ovde radi? Ovde se radi o izvršavanju skupštinskih odluka, Zakona o rebalansu budžeta. Zar to treba poslanici sada da izvršavaju? Da li je to zakon za ministarstva, za nadležne ministre?
Dakle, prozivam redom: Ministarstvo finansija, Ministarstvo rada i socijalne politike, koje ima Sektor za osobe s invaliditetom, pomoćnik ministra Vlada Pešić, državni sekretar Ljiljana Lučić. Niko ništa nije uradio. Danas je 4. decembar i meni se kaže ovde da do 12. decembra neko podnese projekte. Svi ćutimo, jer smo šokirani. Sramota.
Predsednice, od vas tražim odgovor, jer ću se sutra ceo dan javljati, svakih sat vremena, da kažete da li je prethodna predsedavajuća, juče, da li je uopšte Vladi dostavljeno ovo pitanje i kakav je odgovor. Od vas to očekujem, pre svega, zato što znam da ste dobra žena, humanista i lekar.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Informisala sam se, gospođa Čomić je insistirala i pitanje je upućeno juče Vladi, danas je ponovljeno.

Reč ima gospođa Judita Popović, a zatim gospodin Krasić.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Gospođo predsednice, poštovano predsedništvo, poštovana gospođo ministarko, dame i gospodo narodni poslanici i poslanice, naravno da Opštinski sud u Zaječaru mora da ostane. Naravno da je ista situacija i sa Boljevcem, i sa Knjaževcem, i sa Sokobanjom, i sa Nišem, i sa Aleksincem, i sa Svrljigom. Obrazloženje je isto kao ono koje sam dala prethodno, u vezi s ranijim sudovima, dakle, u prethodnim izlaganjima.
Sud je kod nas shvaćen kao institucija vlasti. Sud je kod nas otelotvorenje vlasti. Sud, jednako – vlast. Dakle, ako jedno malo mesto ima sud, ono ima i deo vlasti koja potiče iz Beograda, zato što smo mi jedna veoma centralizovana država, centar je u Beogradu. Dakle, onda se centar jednim svojim delom nalazi i u tom mestu gde se nalazi sud. Oduzeti sud tom mestu, znači oduzeti mu taj osećaj da ima u svojim redovima vlast. Kada se to oduzme, oni ostaju bez ijednog delića vlasti i osećaju da su potpuno napušteni.
Inače, vlast koja sedi u ovoj skupštinskoj sali, jer imamo koaliciju na vlasti, imamo opoziciju koja je suprotstavljeni tabor vlasti, uvek podrazumeva određenu moć, određene privilegije. Međutim, šta se dešava? Ta moć, ta vlast podrazumeva i neku odgovornost. Problem nastaje kada se ta odgovornost mora pokazati i mora iskazati. Onda imamo situaciju kao i u ovom slučaju s vojvođanskim sudovima, sa mrežom vojvođanskih sudova.
Šta se dešava? Imamo pokrajinsku vlast, imamo republičku vlast, imamo koaliciju na vlasti u Republici, imamo koaliciju na vlasti u Pokrajini.
Dakle, imamo Savez vojvođanskih Mađara koji participira u vlasti u Pokrajini, a imamo Savez vojvođanskih Mađara koji participira u vlasti na republičkom nivou. Šta to znači? To znači da imaju mogućnosti, imaju moći, dakle, mogu da preduzmu određene korake, određene obaveze, da budu odgovorni prema svom biračkom telu, pre svega, a, inače, i prema građanima Vojvodine u celini. To je ta odgovornost. Međutim, koji je rezultat te njihove vlasti, te njihove moći, s obzirom na to da su u koaliciji i na jednom i na drugom nivou? Rezultati su amandmani, amandmani koji nisu prihvaćeni od strane Vlade. Dakle, rezultat je nula. Razumem ogorčenost SVM-a što su njihovi amandmani kao rezultat – nula. Međutim, ne mogu da razumem činjenicu da je njihov član, gospodin Tamaš Korhec, bio jedan od učesnika u raspravi i u odlučivanju o predlogu mreže sudova na teritoriji Pokrajine Vojvodine. Ne razumem da je taj predlog, mreža sudova, identičan predlogu Vlade i da se onda SVM pojavljuje ovde i kaže, mi smo uložili amandmane, ali mi smo samo deo koalicije, mi ne možemo.
Znate šta, kada je neko na vlasti, onda on ne može da kuka, ne može da jadikuje. On treba da snosi odgovornost, odnosno treba da preduzme korake, da odluči da li će ostati u toj vlasti u kojoj, izgleda, nema nikakve moći, ili ingerencije, ili ne znam šta, ili, jednostavno, odustati od te vlasti, što je mnogo poštenije prema biračima i prema građanima Vojvodine. U suprotnom, ostaje se na vlasti, kuka se na tu koaliciju s kojom su u vlasti, a to se, inače, odnosi na Ligu socijaldemokrata Vojvodine.
Dakle, sve se to radi, a rezultat je ništa, i na kraju se sve to zaboravi i kaže se, jeste, mi smo za Vojvodinu, jeste, mi smo se zalagali za građane Vojvodine, jeste, mi smo se zalagali za nacionalne manjine, jeste, mi smo se zalagali za evropske principe, a na kraju Vojvodina će ostati s ovom mrežom sudova koju je predložila i pokrajinska izvršna vlast i koju je, takođe, predložila republička izvršna vlast. Podvlačim, sve ove stranke koje su u svojim amandmanima predlagale da se taj predlog, mreža sudova, promeni u vlasti.
Dakle, jedina stranka koja nije u vlasti, koja je dosledna u svom stavu da ta mreža sudova nije odgovarajuća za građane Vojvodine, dakle, za sve građane, a ne za nacionalne manjine, jeste LDP, i to je to.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Batić, po Poslovniku, a onda gospodin Krasić, o amandmanu.

Vladan Batić

Dame i gospodo, radi objektivnog informisanja javnosti, malo bih da se umešam u polemiku, jer istina je uvek negde na sredini. Dakle, zašto to činim? Zato što sam 2001. godine, u ime tadašnje vlade Zorana Đinđića, ovde branio, tako da kažem, Zakon o utvrđivanju određenih nadležnosti AP Vojvodine, popularno nazvan, Omnibus zakon.
Na bazi tog zakona, Izvršno veće AP Vojvodine imalo je ovlašćenja da predlaže Vladi određene akte i, na bazi ovlašćenja iz tog zakona, Izvršno veće AP Vojvodine predložilo je Vladi, odnosno Ministarstvu pravde, i mrežu sudova, tužilaštava i prekršajnih sudova na teritoriji AP Vojvodine.
Samo da razrešimo ovu dilemu, ono što su oni tamo predložili razlikuje se u odnosu na predlog Vlade i Ministarstva pravde, u delu kojim je IV Vojvodine predložilo postojanje osnovnog suda u Senti, čega u predlogu Vlade, odnosno Ministarstva pravde, o kome mi raspravljamo, nema, a predložili su i da postoji odeljenje Apelacionog suda u Subotici, čega, takođe, u ovom predlogu o kome raspravljamo nema. Dakle, nije moje da se u to uplićem, ali, istine radi, to je tako. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Ima reč narodni poslanik Zoran Krasić, povodom amandmana.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Juče, otprilike, u ovo vreme, skrenuo sam pažnju predlagačima zakona na one nedostatke koji se tiču organizacije Prvog i Drugog osnovnog suda u Beogradu, a tiču se gradskih opština.
Sada ću da iskoristim priliku da javnost obavestim da je ovo što se radi s ovim predlogom zakona, a u pitanju je organizacije sudova i tužilaštava, potpuno neustavno. Tu ću da koristim odredbu člana 190. Ustava Republike Srbije, koja propisuje, to je 5 stav, nadležnost opštine. Sada bih vas zamolio da obratite pažnju na to šta piše u Ustavu, a kasnije ću da vas ubedim zašto je potrebno da se pridržavate Ustava.
Znači, član 190, poslednji stav, glasi – opština, u skladu sa zakonom, propisuje prekršaje za povrede opštinskih propisa.
Ovo samo na prvi pogled može da deluje da vas vraćam na član 2. Predloga zakona, kojim je propisana organizacija prekršajnih sudova. Međutim, videćete da postoji veza. Član 2. Predloga zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava propisuje prekršajne sudove, i to u 45 mesta na teritoriji Republike Srbije. Ako se ima u vidu odredba člana 190, koju sam malopre pročitao – da opština propisuje, u skladu sa zakonom, prekršaje za povrede opštinskih propisa, onda je situacija sledeća.
Možemo da uzmemo koji god hoćete broj iz člana 2, recimo, Prekršajni sud u Vranju. Prekršajni sud u Vranju sudiće za prekršaj po propisima koje je donela, recimo, opština Trgovište u Vranju, tako ispada. Da uzmem, možda, nešto još značajnije. Ako treba prekršajni sud da primeni propis opštine Vladičin Han, to će raditi Sud u Vranju.
Mislim da ova odredba Ustava Republike Srbije o nadležnostima opština, u delu propisivanja prekršaja, znači, između ostalog, da i organ na toj teritoriji treba da odlučuje o prekršajnoj odgovornosti – da. O tome niste vodili računa. Zašto niste vodili računa?
Sada ću vam citirati neke odredbe Ustava Republike Srbije. Te odredbe su vrlo precizne i vrlo značajne, između ostalog, i za pitanje organizacije i uređenja sudova na teritoriji Republike Srbije. Da krenemo redom.
Član 3. Ustava Republike Srbije, možete da ga tumačite i šire, možete da ga tumačite i uže, i striktno, kako god želite, ali slušajte šta piše: "Vladavina prava je osnovna pretpostavka Ustava i počiva na neotuđivim ljudskim pravima.
Vladavina prava se ostvaruje slobodnim i neposrednim izborima", prepoznajete se, "ustavnim jemstvima ljudskih i manjinskih prava, podelom vlasti, nezavisnom sudskom vlašću", naglasak je na "nezavisnom","i povinovanjem vlasti Ustavu i zakonu".
Sve grane vlasti moraju da se povinuju Ustavu i zakonu, to znači da priznaju snagu Ustava i zakona i da poštuju Ustav i zakon.
Što se tiče člana 4: ''Uređenje vlasti počiva na podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku'', da ne čitam dalje. Na kraju, ono što je najvažnije, a ovo je prvi put da su i političke stranke, zahvaljujući ovom ustavu, postale ustavna kategorija, poslednji stav člana 5. kaže: "Političke stranke ne mogu neposredno vršiti vlast, niti je potčiniti sebi". Tu treba imati u vidu i član 2. stav 2 – nijedan državni organ, politička organizacija, grupa ili pojedinac ne može prisvojiti suverenost od građana, niti uspostaviti vlast mimo slobodno izražene volje građana.
Ove sam vam odredbe čitao da biste, pre svega, shvatili, koliko je ovo pogrešna operacija. Ova operacija, zvana "zumbul", zasniva se upravo na ovome – da jedna politička stranka želi da ima tu vrstu dominacije i da se ne obazire na Ustav. Vidite i sami, padaju i decentralizacija, i deetatizacija, i demokratizacija, i poštovanje ljudskih prava, sve se podređuje interesima jedne stranke, koja želi da centralizuje svoju vlast, tako što će s vremena na vreme svoje predstavnike i članove da oblači u uniformu sudija, ministara, policajaca, ali suština jeste – politika jedne stranke. To mišljenje dele i drugi.
Samo da vas podsetim šta je u odredbama Ustava propisano o sudovima. U članu 142. stav 1 – sudska vlast je jedinstvena na teritoriji Republike Srbije.
Mi smo imali prilike da u zakonu o uređenju sudova pročitamo odredbe, u Predlogu zakona, gde se sudovi rangiraju prema nivoima vlasti. Tada sam vam skrenuo pažnju na to da su svi sudovi deo jedinstvene sudske vlasti i da nema sudova republičkog, pokrajinskog, opštinskog, okružnog ili nekog drugog ranga, ali vi ste i to ubacili na jedan način.
Samo da vam skrenem pažnju da se osnivanje, organizacija, nadležnosti, uređenje i sastav sudova uređuje zakonom, a oni koji donose zakone treba da predstave suverenu volju građana Republike Srbije. Suverena volja građana Republike Srbije je sadržana u ovih stotinak amandmana, a ne u, čini mi se, 16, a možda sam i pogrešio, 19 članova Predloga zakona.
Sve stranke su tražile da se promene odredbe ovog zakona, sve su stranke tražile. Ima razloga, i stečenih prava i nekih ličnih interesa vezanih za neku sredinu, ali moram da kažem da postoje i drugi argumenti koji ne opravdavaju postojeću mrežu sudova, koja, naravno, ne zadovoljava, pre svega, interese.
Da vam pročitam taj član, član 5. stav 4 – političke stranke ne mogu neposredno vršiti vlast, niti je potčiniti sebi.
Mi imamo situaciju gde je jedna stranka potčinila kompletnu vlast sebi, naravno, ne direktno, ali u samom postavljanju ljudi, članova te stranke ili ljudi bliskih toj stranci, vidi se ta nova partijska država.
Nekada je postojalo Titovo Pismo, pa se tresla cela bivša Jugoslavija. Pre nekoliko dana, imali smo Borisovo, navodno, pismo, pa pade Krišto. Pade Krišto. Džabe što Todorović i Batić mesecima pričaju ovde, bilo je potrebno pismo. Slično je i s ovim predlogom zakona. Ako Boris Tadić kaže – znate, veliki je broj prigovora, bune se ljudi, dajte da vratimo to na doradu, vratiće se, vratiće se. Sve zavisi od Borisa Tadića.
Samo da podsetim poslanike, vi izražavate suverenu volju građana Republike Srbije, vi imate demokratski legitimitet, jer ste izabrani da predstavljate građane, i u ovom zasedanju, u poslednjih mesec dana, poslanici prilično dobro zastupaju interese građana. Problem je što druga strana ne čuje.
Kao što vidite, problem ovog zakona nije član 3. tačke 1, 5, 14. i 23. Za sve tačke važi jedna te ista diskusija načelne prirode. Neko je ubacio Narodnu skupštinu u ovu brzinu da bi na ovaj način blokirao rad Narodne skupštine na životnim pitanjima. Po hitnom postupku bavimo pitanjem koje treba da se primenjuje od 1. januara 2010. godine da se ne bi pričalo o Euleksu, čak se ne čuje ovde šta znači prevod te skraćenice Euleks. Onaj ko to podržava, bez obzira na to da li sa šest tačaka, pet, 10 ili 50, u suštini, podržava Euleks, a to je posebna misija EU da se ojača zakonitost rada organa nezavisne države Kosovo. To je ta podvala. Pričaćemo o sudu u Vlasotincu, Surdulici, a ne dozvoljava nam se da pričamo o nečemu što zalazi u pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta ove države.
Zato su svi državni organi ujarmljeni da rade taj posao. Ne može da se trpi ova diskusija, pa ubaci onu priču – Darko Mladić. Neće moći sutra da se trpi neka, ubaciće neku drugu priču. Zašto?
Po logici stvari, treba poslanici, kada nešto čuju, odmah da obaveste javnost o tome šta priprema ova vlast.
Čitam ponovo član 5. stav 4. Ustava Republike Srbije: „Političke stranke ne mogu neposredno vršiti vlast, niti je potčiniti sebi“. Mi robujemo tom konceptu. To je novi koncept neopartijske države Demokratske stranke.
Kao što vidite, imam puno razloga da sumnjam i imam puno prava da tražim da predsednik Narodne skupštine ono pismo, koje je jutros dobio, umnoži u 250 primeraka i podeli narodnim poslanicima kako bi se videlo da li stvarno postoji kriminal u Građevinskoj direkciji Republike Srbije.
Naravno, ponovo ću da pročitam član 3. stav 3. Zakona o finansiranju političkih stranaka, sa gledišta, pre svega, DS-a: „Privatne izvore u smislu ovog zakona čine članarine, prilozi pravnih i fizičkih lica, prihodi od promotivnih aktivnosti političke stranke, prihodi od imovine političke stranke i legati“.
Dajte, molim vas, da preispitamo kakvo je to bilo finansiranje predizbornih aktivnosti DS-a, jer stičem utisak da se, kada se to pitanje otvori, otvaraju slična pitanja i kod drugih političkih stranaka i dolazimo do same srži problema – ko reprodukuje kriminal u Republici Srbiji i dovodi do narušavanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Republike Srbije.
Nemojte da bežite od ovih vrlo važnih pitanja. Ta pitanja se tiču svakog građanina Republike Srbije. Ovo su daleko značajnija pitanja od jednog Bojana Krišta, daleko značajnija od Borisovog pisma, Brozovog pisma, sećate se kako je to bilo. Brozovo Pismo je bila hajka. Krenulo jedno pisamce, svi ga razmatrali i očistili sve. Sada je krenulo Titovo pismo, pod nazivom – Brozovo pismo ograničenog dometa, samo Aerodrom. Onda, drugovi, priznajmo, smanjićemo plate u javnim preduzećima. Nije to dovoljno.
Nadam se da će biti vremena da otvorimo pitanje kakva je ova šizofrena monetarna politika za proteklih osam godina. Moj Popoviću, mi sada plaćamo trošak te monetarne politike. Dolazi sve na naplatu. Šta je s našim izvoznicima? Kome je odgovarala ova monetarna politika? Zbog te monetarne politike gube svi građani koji su se kreditno zadužili. Ali, DS ne dozvoljava tu raspravu, zabranjuje, preti, izbaciće, oteće još više. Pratite večeras Drugi program RTS.