TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 12.12.2008.

23. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

23. dan rada

12.12.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 19:35

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Popović.

Zoran Popović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, podržavam amandman kolege Milovana Radovanovića.
SRS je sa oko 50 amandmana na Predlog zakona o javnim nabavkama pokušala da vam ukaže gde grešite i kako grešite u oblasti koja je, po svim pokazateljima, trenutno najviše korumpirana u Srbiji.
Činjenica je da ste neke naše sugestije i prihvatili, ali prihvatili ste samo one amandmane koji dopunjavaju ovaj predlog zakona, a niste pokazali volju kako da bilo šta konkretno menjate. Takav je i slučaj sa amandmanom mog kolege Milovana Radovanovića iz poslaničke grupe SRS.
Kolega Radovanović je na član 58. stav 3. zakona o javnim nabavkama podneo amandman tako što je predložio da se u članu 58. stav 3. reči "uz saglasnost ponuđača" zamene rečima "uz informisanje ponuđača".
Poslanička grupa SRS ovim amandmanom je pokušala da olakša i, pre svega, da ubrza proceduru javne nabavke i to u segmentu koji se odnosi na eventualne računarske greške u ponudi koju je naručilac blagovremeno primio od ponuđača koji se odazvao javnom pozivu na učešće na tenderu.
Dakle, kada se okonča otvaranje svih ponuda koje je naručilac primio, iz opravdanih razloga se može desiti da neka ponuda ima grešku koja je nastala usled kalkulacija u strukturi cene, a što se na kraju može odraziti i na visinu ukupne cene iz ponude.
Da bi se ovakva greška otklonila zakonodavac predlaže da se traži saglasnost ponuđača, dok SRS smatra da je dovoljno grešku otkloniti, uz istovremeno informisanje ponuđača o tome. Međutim, Vlada Srbije ovaj amandman je odbila uz obrazloženje da naručilac ne može samovoljno vršiti ispravku greške u ponudi, već da ispravku parafom mora potvrditi ponuđač.
Jasno je da se ovako komplikovanom procedurom samo odugovlači sa izborom najpovoljnije ponude i bespotrebno se gubi na vremenu. Pri tome, Vlada Srbije i autori ovog zakona nisu imali u vidu šta će se dogoditi u situacijama kada otvaranju ponuda ne prisustvuju svi predstavnici ponuđača, odnosno lica koja ponuđači ovlaste da ih predstavljaju u danu, času i minutu kada se otvaranje ponuda vrši.
Da li to znači da će naručioci odnosno lica koja su otvorila pristigle ponude i uočili eventualne računarske greške obustaviti postupak ocenjivanja i rangiranja najpovoljnijih učesnika na tenderu sve dok ponuđač, čija ponuda ima računarsku grešku, ne stavi svoj paraf i na taj način ne potvrdi da je saglasan da se greška ispravi.
Šta će se desiti kada ovlašćeno lice ponuđača nije fizički prisutno prilikom otvaranja ponude? Jednostavno se može dogoditi da to lice iz opravdanih razloga nije prisutno, a može se dogoditi da predstavnik ponuđača jednostavno ne želi da bude prisutan prilikom otvaranja ponude.
Nažalost, vi takvu situaciju niste predvideli, ali takvu situaciju je ipak predvidela SRS i iz tog razloga smo ovaj amandman i podneli, ali vi njegovu suštinu ili niste hteli ili niste želeli da shvatite. Vaše prvobitno rešenje će ostati na snazi i u danu za glasanje će verovatno dobiti većinu od 126 poslanika, ali mi srpski radikali vas pitamo da li će i u ovim slučajevima naručilac moći da obezbedi taj paraf koji je neophodan da bi se otklonila obična greška iz ponude. MI mislimo da neće.
Upravo zbog ovoga vas upozoravamo da ostavite vašu sujetu na stranu i da prihvatite ovaj amandman koji je podneo kolega Milovan Radovanović.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Na član 64. amandman je podneo narodni poslanik Tomislav Ljubenović.

Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Gospodine Ljubenoviću, izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Tomislav Ljubenović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na Predlog zakona o javnim nabavkama ispred SRS na član 64. Opšti rok za podnošenje ponuda u otvorenom postupku ne može biti kraći od 30 dana i propisan je članom 63, pa je utoliko i suvišno zbunjujuće svako skraćenje ovog roka i to za svega osam dana.
U članu 64. predviđena je mogućnost skraćivanja roka u otvorenom postupku za podnošenje ponuda do 22 dana od kada je javni poziv objavljen i to za slučaj kada je naručilac u obavezi da objavi prethodni raspis o nameri da sprovede postupak javne nabavke, uz navođenje tri uslova koji moraju biti ispunjeni.
U tački 2, za razliku od važećeg zakona u kome stoji da prethodni raspis bude objavljen najmanje 52 dana, a najviše 12 meseci pre nego što je javni poziv objavljen, u Predlogu stoji da prethodni raspis bude objavljen od strane naručioca najmanje 30 dana, a najviše 12 meseci pre nego što je javni poziv objavljen.
U tački 3. Predloga navodi se kao uslov koji naručilac treba da isporuči i to da je u prethodnom raspisu objavio sve informacije koje ima na raspolaganju u momentu slanja raspisa.
Najpre se postavlja pitanje na koji način je predlagač zakona došao do roka od 22 dana, čime se rukovodio za određivanje ovog roka? Ono što sam ranije konstatovao, da je to zbunjujuće skraćenje samog ovog roka i to za svega osam dana, što na neki način dovodi i u sumnju sam ovaj rok, jer na neki način je nedefinisan. Moglo je to da bude mnogo prikladnije 20-25 dana ili kao u članu 63. da ostane 30 dana.
U tački 2. najkraći rok u kojem bi naručilac trebalo da objavi prethodni raspis pre nego što objavi javni poziv sa 52 dana skraćen je na 30 dana.
Kako se u konkretnom slučaju radi o velikim nabavkama, postavlja se pitanje da li ponuđači mogu u tako kratkom roku pripremiti kvalitetnu ponudu.
Što se tiče najdužeg roka u kome se dozvoljava naručiocu da objavi prethodni raspis pre objavljivanja javnog poziva, a koji iznosi 12 meseci, isti je suviše dugačak i smatram razumnim rokom osam do deset meseci od dana objavljivanja prethodnog raspisa do dana objavljivanja javnog poziva u kome bi naručilac imao mogućnost da kvalitetno pripremi konkursnu dokumentaciju.
Što se pak tiče tačke 3, u kojoj se zahteva od naručioca da je u prethodnom raspisu objavio sve informacije koje je imao na raspolaganju u momentu slanja tog raspisa, smatram da isti treba brisati. Naime, postavlja se pitanje ko će izvršiti proveru kod naručioca da li je objavio sve podatke kojima raspolaže, i za slučaj da nije, koje štetne posledice snosi. Pretpostavka da će naručilac i bez postavljanja ovog uslova, a sve u cilju kvalitetnog sprovođenja postupka javne nabavke, sam objaviti sve podatke kojima raspolaže do momenta objavljivanja raspisa.
Pri javnim nabavkama velikog obima u međunarodnim transakcijama, kao direktno ili indirektno obezbeđivanje bilo kakve materijalne koristi ili neke druge vrednosti date javnom službeniku koji vrši svoje zakonske dužnosti, u cilju da dobije ili da zadrži neki posao i za to stekne kakvu korist, koja mu inače ne pripada po opštim propisima koji regulišu njegov rad.
Malo je delatnosti koje toliko izazivaju javne službenike da budu korumpirani i koji stvaraju toliko prilika za korupciju kao što su javne nabavke. Na svakom nivou vlasti i svim njihovim organizacionim oblicima sprovode se nabavke roba i usluga. U svakoj nabavci postoje najmanje dve strane, svaka od njih na mnogo načina može da pokvari, da korumpira proces nabavke u svakoj njegovoj fazi. Čak i ako postoji nadmetanje ponuđača, još uvek je moguće favorizovati nekoga.
Imamo situaciju, koju je i u samom članu Vlada obrazložila: "Potencijalni ponuđači su mogli unapred da se upoznaju sa zahtevima ponuđača u vezi sa javnom nabavkom i da se blagovremeno pripreme za učestvovanje u postupku javne nabavke, te stoga ima opravdanog razloga da se rok za dostavljanje ponuda od strane ponuđača skrati sa 30 na 22 dana".
Mislim da u ovom slučaju, konkretno apostrofiram ovaj deo mogli. Ako sam zainteresovan za jedan deo da učestvujem na tenderu, primera radi u Subotici, Prijepolju, Kikindi, da ne nabrajam razna druga mesta, a iz Leskovca sam, šta to znači - mogli? Da li sam na taj način, u nekoj fazi, mogao da budem obavešten adekvatno, primereno da i ja budem učesnik na tom tenderu?
Iz tih razloga vam upravo dajem određene indikatore za ocenu integriteta procesa javnih nabavki. To su: da su sve velike nabavke oglašene na način koji može da privuče pažnju preduzetnika; da je proces nabavke, u celini gledano, transparentan; da su pravila za sprovođenje javnih nabavki dostupna javnosti; da pravila predviđaju otvoren postupak nadmetanja; da svako može da učestvuje u njemu ili samo oni koji su pozvani; da se pozivi za slanje ponuda oglašavaju tako da se s njima mogu upoznati sve zainteresovane strane; da odluke o nabavkama donosi centralni odbor za nabavke ili svako administrativno odeljenje; da se odluke o nabavkama javno objavljuju.
Da li službenici, koji odlučuju o nabavkama, rade uvek taj posao ili se vrši rotacija? Da se javno kontroliše kako se projekat sprovodi. Da li postoje unutrašnje kontrole? Da li postoje kontrole nezavisnog revizora? Javne nabavke su najveće polje za korupciju, jer imamo neefikasan zakon.
Da bi bio dobar zakon, treba da bude dekriminizatorski. Nemamo uopšte institucije kontrole trošenja novca. Ovakav zakon ostaje dosta problematičan, jer ne reguliše šta treba kupovati, te prema tome javne nabavke ostaju izvor korupcije. Zbog korupcije život je skuplji u zemlji Srbiji za 20% – zbog nameštanja javnih nabavki, sumnjive privatizacije, nameštanja aukcija i podmićivanja državnih službenika.
Da je to tako navešću vam primer nameštanja aukcija i tendera. Na primer, u Leskovcu sve privatizacije su izvršene po ovoj osnovi: ili sa umanjenim vrednostima ili do bescenja, tako da mnoga preduzeća faktički ne funkcionišu u Leskovcu, poput "Zdravlja", koje je uposleno sa umanjenim kapacitetima, a čuli ste i najnovije informacije da je objavljeno da će ovih dana biti otpuštena još 194 radnika.
"Nevena" posluje sa 30% njihovih kapaciteta, imamo fabriku koja je delom privatizovana, koja nije u adekvatnom procesu proizvodnje da njeni proizvodni kapaciteti budu uposleni. Imamo "Balkan" koji je prodat u bescenje i koji je dat drugim ponuđačima na jedan krajnje neprimeren način. Imamo "Moravku" koja je upravo privatizovana i došla u situaciju da polako, upravo entuzijazmom i zalaganjem radnika, dolazi u situaciju da se oživi proizvodnja, a prodata je u bescenje. Imamo "Tomako" koji je prodat po onoj ceni koliko vredi samo vila u Sutomoru, a u međuvremenu bez zakonskih osnova je upravo i ta vila "Tomako" prodata.
Jedino što funkcioniše i što je dobro, na neki način, u celoj toj privatizaciji je upravo Mlekara Leskovac i motel "Predejane". Ali, ako imamo slučaj motel "Predejane" ne prođe dan, a da se ne pojavi neka izuzetno važna situacija, pogotovo i nezadovoljstvo, da li po osnovu otpuštanja radnika, da li po osnovu nekog nezadovoljstva sa direktorima, sa novim vlasnicima preduzeća. Imamo jedan specifičan slučaj od prekjuče koji je izašao u štampi, upravo kada je u pitanju Koridor 10, a koji je od izuzetne važnosti za žitelje Grdeličke klisure, pogotovo kada je u pitanju Predejane. Jedini objekat koji zadržava stanovništvo Predejana i okoline upravo je motel "Predejane".
A veoma je bitno i po onoj drugoj osnovi da upravo ta relacija, taj deo Grdeličke klisure ima izuzetan strateški značaj i kada je u pitanju blizina, a već imamo postojeći put, koji uz malo uloženih sredstava, a u prethodnom periodu je određena suma novca da se taj deo dovede u adekvatno stanje i da bude povezanost leskovačke opštine, Jablaničkog okruga, najbližim i najkraćim putem sa Bugarskom, tj. graničnim prelazom Klisura.
Upravo izgradnjom i omogućavanjem izlaza na toj relaciji, u tom delu kod Predejana, dolazimo u situaciju da funkcioniše motel "Predejane" i da, na kraju krajeva, dovedemo u vezu Predejane sa Vlasinom. Znači, jedna izuzetno atraktivna lokacija, jedna od najatraktivnijih u Srbiji, sa Vlasinskim jezerom, gde će upravo da se omogući razvoj turizma i, na neki način, zadržavanje stanovništva, ono koliko je malo tamo i ostalo u tom delu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Za reč se javila gospođa Radeta, po Poslovniku, a zatim gospodin Damjanović, po Poslovniku.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Javljam se na osnovu člana 226. Poslovnika Narodne skupštine. Čini mi se, koliko god mi ovde ispunjavamo jednu od obaveza Skupštine Srbije, a to je donošenje i usvajanje zakona, da se mnoge stvari dešavaju mimo ovog parlamenta, a da se javnost nedovoljno obaveštava ili ne obaveštava o onome što su zapravo suštinski problemi u Srbiji.
Naravno, jedan od suštinskih problema jeste korupcija o kojoj se priča sada dok se govori o ovom zakonu o javnim nabavkama. Problem o kojem je govorila Nataša Jovanović, hapšenje jednog od haških begunaca, kako ih nazivaju, sada je već u dramatičnoj fazi, pojavljuju se različite vesti na raznim televizijama, radiju itd.
Ono što pokušavamo od juna ovde da nametnemo kao temu jeste problem KiM. Ne od juna, mi sa tom temom živimo otkad postoje ti problemi, ali od juna pokušavamo da ubedimo skupštinsku većinu i predsednika parlamenta da se na dnevni red stavi rezolucija 108 narodnih poslanika SRS, DSS i NS. Naravno, svi se oglušujete o to. Zapravo, često se čini da ono što se ovde radi, koliko god bi trebalo da bude ozbiljno, jeste zapravo zamajavanje javnosti.
Evo jedan podatak koji je, verovali ili ne, zaslužio samo ovoliko u jednim dnevnim novinama. Čini se da je ovo mesto jedino sa kojeg građani Srbije mogu da dobiju prave informacije. Mi to koristimo, a nažalost je to što često puta bivamo opominjani, što se tvrdi da mi zloupotrebljavamo govornicu itd.
Ali, evo, kaže: "Rezultati povratka na KiM u 2008. godini su poražavajući, što potvrđuje činjenica da se na taj korak odlučilo samo 386 ljudi'', saopšteno je na godišnjoj konferenciji saveza i udruženja interno raseljenih unija. Kao glavni razlog za neuspeli povratak, savez je apostrofirao izostanak iskrene političke volje nadležnih institucija.
Šta će se dešavati sada kada je KiM okupirano od strane Euleksa, uz pristanak Vlade Republike Srbije i Borisa Tadića? Tek će biti još tužnije i još crnje informacije...
(Predsednik: Vreme.)
...koje ćemo dobijati tamo sa terena. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Damjanović, izvolite.

Jovan Damjanović

Samostalni poslanik
Dame i gospodo narodni poslanici, imam obavezu, prema građanima Republike Srbije i prema građanima romske nacionalnosti u Srbiji, da kažem nekoliko reči.
SRS – dr Vojislav Šešelj nikad nije podržavala diskriminaciju i manipulaciju prema nijednom građaninu Republike Srbije. Potvrđujem i kažem da u našoj državi nema diskriminacije prema nacionalnim manjinama.
Moguće je da ima nebrige pojedinaca, ali generalno imamo pravo u svim segmentima i oblastima Republike Srbije, od politike do obrazovanja, da uđemo, da se borimo i da budemo faktor u našoj nacionalnoj manjini. To kaže i Ustav i zakon.
Koliko smo sposobni, koliko smo homogeni, koliko smo integrisani, toliko ćemo i uspeti u našoj državi. Ne možemo da kukamo na većinski narod da nam ne dozvoljava ovo i ono. Moramo da poznajemo Ustav i zakon i da tražimo naša prava.
Što se tiče diskriminacije, odnosno manipulacija prema romskoj zajednici, ne mogu da kažem da većinski narod to podržava i daje mogućnost, ali imamo određene romske predstavnike u institucijama sistema koji čine fantastično kriminalne radnje, to su milionske cifre.
Kao čovek, kao predstavnik romske zajednice u Srbiji i u svetu, i kao član SRS-dr Vojislav Šešelj, na zahtev građana moram da iznesem neke stvari.
Imamo Kancelariju za strategiju Roma. Neću napomenuti, niti govoriti o imenu koje je tamo, ali imam adekvatne podatke i izveštaje da se velike finansijske, kriminalne radnje vrše u toj kancelariji.
Zato molim i apelujem, kao poslanik Narodne skupštine Republike Srbije, po članu 226, da dobijem finansijski izveštaj - koliko je uplaćeno od Ministarstva kulture i drugih organizacija upravo toj Kancelariji za strategiju Roma?
Takođe, ovih dana sam imao dosta poseta određenih ljudi koji traže i govore šta govore, sad to neću, jer nemam dovoljno argumenata, ali takođe tražim od ministarstva da mi se dostavi izveštaj, kao narodnom poslaniku, koliko je uplaćeno finansija Nacionalnom savetu i finansijski izveštaj o javnim radovima. Ovo tražim zato što su... (Predsednik: Vreme.) bile delegacije kod mene i tražili su izveštaj.
Smatram da evropske vrednosti nisu kriminal i korupcija. Svi znamo da se u ovo vreme dešavaju mnoge stvari, da država želi da stabilizuje, da država radi protiv kriminala, mita, korupcije i zato kao Rom apelujem da mi se ovo dostavi, jer svi znamo kako Romi žive danas u Srbiji.
(Predsednik: Vreme, gospodine Damjanoviću, privedite kraju.)
Završavam. SRS je dala predlog Ministarstvu za kapitalne investicije, Velimiru Iliću, koji je omogućio Romima koji su živeli po priobalju Dunava, gde je došlo do potopa, i tada je Ministarstvo i SRS, odnosno SO omogućili svim tim Romima da im se izgrade kuće.
Molim vas, umesto da pomažemo romski narod sa institucijama države, mi pljačkamo romski narod. To je još jedan genocid na sve ovo što je doživeo romski narod.
Nadam se da ću dobiti sve ove izveštaje koje sam tražio. Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 67. amandman je podneo narodni poslanik Goran Mihajlović.

Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Izvolite, gospodine Mihajloviću.

Goran Mihajlović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana predsednice, gospođo ministarko, u ime poslaničke grupe SRS  podneo sam amandman na član 67. Predloga zakona o javnim nabavkama, sa predlogom da se pomenuti član u potpunosti briše.
U pomenutom zakonu članovi od 59. do 68. odnose se na rokove u postupku javnih nabavki.
Pošto su javne nabavke jedan od mogućih izvora korupcije, štaviše gotovo da neprestano vidimo po štampi i na svim mestima da se dešavaju razne afere, treba se setiti samo onih u vojsci, afere Davinić, pa u policiji itd. i drugim institucijama, smatram da je striktno poštovanje propisanih rokova jedan od vrlo bitnih i jakih argumenata za smanjenje spomenute korupcije, pa tako svi faktori, odnosno karike u lancu javnih nabavki trebalo bi da se pridržavaju ovih rokova, i to kako naručilac, tako i ponuđači, zatim sva pravna i fizička lica koja u ovom procesu učestvuju.
S te strane, naručilac je dužan da u javnom pozivu i konkursnoj dokumentaciji tačno definiše određeni rok u kome bi trebalo da se podnesu ponude, s tim što ovaj rok mora biti identičan, kako u javnom pozivu, tako i u konkursnoj dokumentaciji.
Ponuđač, sa svoje strane, dužan je da u propisanom roku podnese ponudu, a u slučaju da bude izabran na tenderu, dužan je da ispoštuje ono što je dao u ponudi i da na vreme potpiše ugovor, a ukoliko ipak to ne učini i ugovor ne potpiše, onda naručilac ima pravo da unovči garanciju datu uz ponudu od strane ponuđača.
Rokovi za podnošenje ponuda počinju da teku od momenta kada se ponuda objavi u Službenom glasniku Republike Srbije. Gledajući taj momenat, ponuda može od tog momenta pa nadalje da bude blagovremena i neblagovremena.
Pod blagovremenom ponudom smatra se ona ponuda koja je podneta pre isteka propisanog roka.
I kad se utvrdi da je podneta blagovremena ponuda, za tu ponudu mora se dati tačan datum i sat njenog prispeća, odnosno ponuđaču naručilac mora da izda odgovarajući pisani dokument, a to je potvrda o prijemu.
S druge strane, ako ponuda stigne nakon isteka roka koji je predviđen, ponuda se kategoriše kao neblagovremena i onda ta neblagovremena ponuda mora da se neotvorena vrati ponuđaču, kako bi bila eliminisana iz dalje procedure.
Zakonom je takođe utvrđen rok važenja ponude i isti ne može biti kraći od 60 dana, računajući od dana otvaranja ponude, a takođe je propisan način podnošenja ponude, koji prema ovom predlogu zakona može biti trojak, i to: 1. neposredno podnošenje ponude, 2. podnošenje ponude putem pošte i 3. podnošenje ponude elektronskim putem, s tim što će ovaj treći, elektronski način, bliže definisati nadležno ministarstvo finansija svojim podzakonskim aktima.
Zakonom je takođe propisano da se kompletna procedura javnih nabavki izvodi tako da se maksimalno ispoštuju odgovarajuća načela prilikom javnih nabavki, a ta načela mogu se opet, sa svoje strane, ispoštovati samo ako se i rokovi ispoštuju, onako kako je to propisano. Na taj način načelo ekonomičnosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava može se ispoljiti samo ako se striktno ispoštuju svi vremenski rokovi vezani za ponudu.
Isto tako i načelo obezbeđivanja konkurencije među raznim ponuđačima je takođe moguće da se realizuje samo ako sve karike u lancu vezano za javnu nabavku ispoštuju vremenske rokove koji su propisani. Dalje, načelo transparentnosti takođe se može realizovati samo ako se blagovremeno objavi javni poziv u "Službenom glasniku" ili na vebsajtu Uprave javnih nabavki.
To sada konkretno zavisi od vrednosti ponude, jer poznato je da se ponude manje vrednosti daju u "Službenom glasniku", a one najveće 50 i više miliona dinara na vebsajtu Uprave za javne nabavke.
Najzad, načelo jednakosti ponuđača, koje treba da obezbedi i ravnopravan tretman svim ponuđačima, takođe se može realizovati samo ako se svim ponuđačima pruži isti rok da izvrše uvid u podatke o javnoj nabavci, a u ovom slučaju taj rok je propisan na dva dana od dana podnošenja zahteva za uvid.
Član 62. Predloga zakona o javnim nabavkama određuje rok za podnošenje ponuda i kategoriše ga kao neki primeren rok koji je potreban vremenu da se napravi dobra i kvalitetna ponuda. Vidite sada ovaj termin "primeren" može se tumačiti i ovako i onako.
Znači, ako je primeren, to bi trebalo da znači dovoljan rok, ali u ostalim članovima zakona kaže se da rokovi za podnošenje ponuda mogu biti dvojaki, i to opšti i skraćeni rokovi, pa ovi opšti rokovi po pravilu se primenjuju u svim situacijama, dok skraćene rokove naručilac propisuje samo u izuzetnim slučajevima i oni sada zavise od vrste postupka koji je predviđen za javnu nabavku, pa su tako u ovom zakonu predviđene tri vrste postupka za izbor najpovoljnije ponude.
Prvi je otvoreni postupak, gde svi zainteresovani kandidati mogu, odnosno lica mogu da podnesu ponude u skladu sa zakonom i sa objavljenom konkursnom dokumentacijom.
Drugi postupak je tzv. restriktivni postupak, koji se sastoji iz dve faze, i u prvoj fazi restriktivnog postupka vrši se zapravo kvalifikacija, tako što se ocenjuje da li određeni ponuđači ispunjavaju ili ne ispunjavaju propisane uslove da budu učesnici u tenderu, odnosno ovim se na neki način vrši materijalno-organizaciono kadrovska kvalifikacija podnosioca ponude da bi bio konkurentan za ovu drugu fazu.
U drugoj fazi naručilac poziva samo one ponuđače kojima je priznao kvalifikaciju da podnesu ponudu, dok oni kojima kvalifikacija nije priznata nemaju pravo da podnesu ponudu. To su te dve faze restriktivnog postupka na koje se moj amandman i odnosi.
Samo da kažem usput da postoji i treća mogućnost, odnosno treći način za izbor najpovoljnije ponude, a to je taj tzv. pregovarački postupak, koji se primenjuje samo onda kada iz ma kojeg razloga ne uspe otvoreni ili restriktivni postupak.
Tu se zapravo vrši direktna pogodba naručioca i ponuđača, zavisno da li je ovaj pregovarački postupak sa objavljivanjem javnog poziva ili bez objavljivanja javnog poziva. To konkretno bliže određuje član 23. i član 24. spomenutog zakona.
Kao što sam istakao, moj amandman se odnosi na ovaj skraćeni rok za podnošenje ponuda u restriktivnom postupku i u mnogo čemu taj amandman je sličan amandmanu koji je prethodno izneo uvaženi kolega Tomislav Ljubenović, samo što je njegov amandman bio u vezi otvorenog postupka, a ovaj koji sam ja podneo je u vezi restriktivnog postupka.
Pročitaću amandman koji je Vlada odbila uz obrazloženje da je ista napomena kao i za obrazloženje amandmana Tomislava Ljubenovića, pa da ne bih ponavljao sve što je prethodni govornik rekao, samo ću vam ova dva člana pročitati, koji se odnose na restriktivni postupak.
Član 66. - određivanje opšteg roka za podnošenje prijave u restriktivnom postupku. Kaže - rok za podnošenje ponude u restriktivnom postupku ne može biti kraći od 30 dana od kada je naručilac poslao pismeni zahtev.
Znači, član 66. kaže da ne može biti kraći. Vidite sad, a član 67. je skraćeni rok za podnošenje ponude u restriktivnom postupku i ovaj član kaže da rok za podnošenje ponude u restriktivnom postupku može biti kraći od roka iz člana 66. Ovde se sada javlja jedna kolizija. Član 66. kaže da ne može biti kraći od 30 dana, a član 67. da može. Stoga sam predložio da se pomenuti član 67. briše i da na snazi ostane samo član 66. koji daje rok od ovih 30 dana, jer logično posmatrano ne vidimo u čemu je značaj i suština skraćenja od osam dana, pošto, kao što je poznato, za pripremu kvalitetne ponude potrebno je i određeno vreme. Iskoristiću ovo vreme, da ne bih izlazio po Poslovniku, ponoviću ono što je juče po podne kolega Zaran Krasić izneo za ovom govornicom.
U "Večernjim novostima" od subote 6. decembra izašla je nekakva tabela u vezi minutaže koliko je koji narodni poslanik ovde proveo od 11. juna pa do danas, od konstituisanja Skupštine, pa kaže - najmanje proveli časova u sali Elena Božić 1,18, Zoran Krasić 1,22, Goran Mihajlović 1,53. Nije mi jasno po kojem je to kriterijumu vršeno ovo vrednovanje, jer i sami ste svedoci da je barem gospodin Zoran Krasić više nego duplo od ovog vremena proveo samo za govornicom, a kamoli u sali, što znači da je to još jedan dokaz da ne treba samo čitati novine, nego malo gledati i Drugi kanal RTS, jer ovde možete da nađete pravu i potpunu istinu.