ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.04.2009.

14. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Na član 61, amandman je podnela narodni poslanik Vjerica Radeta.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 62, amandman je podneo narodni poslanik Milovan Radovanović.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 64, amandman je podneo narodni poslanik Dobrislav Prelić.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 64, amandman je podneo narodni poslanik Nikola Savić.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 66, amandman je podnela narodni poslanik Marina Raguš.
Da li neko želi reč? (Da)
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

Srpska radikalna stranka
Nadam se da ćete uračunati vreme, a interesuje me koliko mi je ostalo vremena kao ovlašćenom predstavniku, kao i Poslaničkoj grupi, da li uopšte imamo vremena?
(Predsednik: Još tri minuta i 13 minuta kao ovlašćeni predstavnik, znači, ukupno 16 minuta.)
Hvala. U amandmanu na član 66. stav 1. reč je o dozvolama, odnosno roku trajanja dozvole. SRS smatra da je neophodno, s obzirom na to da se radi o skladištenju, tretmanu i odlaganju otpada koji može da ima štetne posledice po bezbednost i zdravlje stanovništva, skratiti period važenja dozvole sa 10 na pet godina.
Ovim najavljujem da ću koristiti vreme koje je predviđeno za Poslaničku grupu i, vrlo verovatno, vreme ovlašćenog predstavnika. Eto prilike da, kada je reč o upravljanju otpadom, predstavnike Ministarstva i gospodina ministra, koji je prisutan, podsetimo na jedan značajan primer iz prakse, za koji mislimo da je nekorektan i vrlo opasan.
Radi se o projektu sanacije, rekultivacije i korišćenja, do konačnog zatvaranja, divlje deponije. Mislim da sam u raspravi u načelu govorila o tom projektu. Reč je o Surdulici i Vladičinom Hanu. Projekat bi trebalo da se odnosi na 50.000 žitelja ovih opština.
U periodu kada je SRS provodio vlast u tom delu opštine, zaista nije postojao nijedan problem u saradnji s Ministarstvom. Obezbeđene su sve potrebne dozvole i sredstva. Međutim, treba napomenuti da je, o svom trošku, lokalna samouprava napravila potprojekat organizovanog prikupljanja, izvođenja i deponovanja komunalnog otpada sa teritorije cele opštine. Ono što je ostalo da se uradi, jeste projekat transfer-stanice, i to za opštine Surdulica i Vladičin Han, za 50.000 stanovnika. Tu je sve stalo.
Promena vlasti je uticala da se obustavi projekat za koji smatramo da bi bio značajan za unapređenje zdravlja i životne sredine za 50.000 stanovnika Surdulice i Vladičinog Hana. Pretpostavljajući da oko ovoga postoji konsenzus, očekujemo i konkretnu akciju od strane resornog ministarstva, jer, dozvolićete, ono što imamo da uradimo za sve ovo vreme rasprave o setu ekoloških zakona, jeste da saznamo kakvo je zaista stanje životne sredine, a onda i stanje zdravlja stanovnika na teritoriji Srbije.
Ono što, takođe, treba reći, jeste da nismo naišli ni na jedan podatak koji bi se ticao fondova zagađenja, svega onoga što je opasno po zdravlje, život i bezbednost svih stanovnika države Srbije. Sve vreme i svih ovih godina govorimo o tokovima zagađenja. Ovo s namerom ponavljam, ne bih li uspela da konačno izmolim zvaničan podatak o tome kakva je situacija s fondovima zagađenja, koliko finansijskih sredstava treba da bi se sanirala životna sredina, voda, vazduh i zemljište, kako je moguće da nemamo analizu efekata korišćenja nedozvoljenog oružja u periodu agresije. S tim u vezi, uverena sam da će gospodin ministar konačno da odgovori na to pitanje, volela bih da mi kažete kakva je uporedna praksa zemalja zapadnoevropske demokratije kada je reč o direktnom ugrožavanju života ljudi, pa samim tim i derogacije životne sredine u procesu upotrebe, recimo biološkog, hemijskog i radioaktivnog oružja? Da vas podsetim, jedna i po tona je u periodu agresije bačena na teritoriju SRJ, uglavnom, na teritoriju Srbije. Šta u tim slučajevima preduzimaju zemlje koje imaju visok stepen ekološke svesti, visoke standarde iz oblasti ekologije? Šta bi u tom slučaju preporučila Svetska banka, koja je vrlo osetljiva na ekološke standarde, i šta je država Srbija uradila po tom pitanju?
Ono što svi očekujemo, jeste da se na to, uglavnom, reaguje konkretnom krivičnom tužbom protiv onih koji su učinili takvo zlodelo. Priznaćete, 89 dece je stradalo u periodu agresije, veliki je broj porasta osoba s kancerogenim oboljenjima, da ne govorimo o porastu kancerogenih oboljenja kod mladih ljudi i dece.
Verujem da ste nekada posetili Onkološki institut, da vidite kako izgleda na delu ono što su nama radili 78 dana.
Ono što bi trebalo da bude logično pitanje iz svega ovoga jeste – zašto država Srbija nije tužila one koji su napravili humanitarnu katastrofu na teritoriji celokupne Srbije?
Pretpostavljam da ste svi videli članak koji je izašao u jednom dnevnom listu, reč je o fabrikama koje ne rade, a tema je upravljanje otpadom, u kojima se nalaze hiljade tona opasnog otpada. Koliko vidim, ovde su uzete izjave od predstavnika resornog ministarstva.
Samo zbog javnosti, koja, verovatno, nema ovu informaciju, reč je o sumpornoj kiselini, natrijum-hidroksidu, cijanidnim solima, amonijaku, azotnoj kiselini, kao i mnogim drugim štetnim materijama koje su u fabrikama širom Srbije.
O kojim fabrikama je reč? O ''Viskozi'' Loznica, FAK a.d. Loznica, HIP ''Azotari'' Pančevo, ''Zorki - obojena metalurgija'' Šabac, ''Župi'' Kruševac, ''Prvoj petoletki'' Trstenik, ''14. oktobru'' Kruševac, PKS ''Lateks'' iz Čačka, ''Magnohromu'' Kraljevo i ''Vitojevcu'' Vrnjačka Banja.
Konkretno, kada je reč o fabrici ''Zorka - obojena metalurgiji'' iz Šapca, koja je u procesu restrukturiranja, tu su direktno skladištene opasne materije i reč je o 5.000 kubika cink sulfata u rezervoarima i 350.000 tona jaros taloga. Osnovni sastav ovog taloga su teški metali i njihova jedinjenja.
Sve se to nalazi u skladištu, a ono što su predstavnici resornog ministarstva odgovorili, jeste da nema finansijskih sredstava za odlaganje i uništavanje ovog otpada, a nema ni potrebnih kadrova koji bi se bavili ovim, s obzirom na to da je na teritoriji Srbije, promakla mi je činjenica, izgrađeno postrojenje za uništavanje ovakve vrste otpada, znam da nije.
Ovo je pokušaj da skrenemo pažnju na ozbiljan problem. Jedan takav se očekuje 2011. godine. Projekat iznosi 14 miliona evra, to je neka pretpostavka, ali s obzirom na to da nemate postrojenje na svojoj teritoriji koje je preko potrebno za saniranje užasno velikog problema, uobičajena je praksa da se takav otpad izvozi i uništava u fabrikama koje su ovlašćene da to urade. To ne može da se uradi u ovom slučaju, zato što većina fabrika nema finansijskih sredstava, jer, naprosto, ne rade.
Dolazimo na ono što je najčešće pitanje i, zaista, izaziva uobičajenu reakciju, zato što ne možete braniti neodbranjivo. Nema konkretnog odgovora na to pitanje, znajući kakva je situacija kada je reč o fondovima zagađenja i tokovima zagađenja, jer mi nemamo finansijsku konstrukciju da taj problem saniramo.
Da su i kadrovi problem, videla sam po finansijskom izveštaju koji ste priredili za 2008. godinu i intervenciji inspekcijskih službi.
To je solidan broj intervencija i pokušaja da se dovede u red stanje, kada je reč o zagađivačima, ali, u kontekstu seta ekoloških zakona i kišobrana koji bi trebalo da unese standarde u ovu najznačajniju oblast za život i normalno funkcionisanje svih ljudi, zaista je nemoguće da razmišljamo na koji način treba da se sprovede taj proces ukoliko nemamo konkretnu sliku gde ćemo nabaviti sredstva koja su neophodna.
Mi smo verovatno u perspektivi da rešavamo ovaj problem u smislu fondova zagađenja. Otpad stoji i izaziva određena zagađenja i time direktno utiče na zdravlje ljudi. Onda imate začarane olimpijske krugove, nemogućnost adekvatnog medicinskog tretmana itd.
Ono što bismo mi voleli da čujemo, jesu finansijski efekti saniranja životne sredine. Kada je reč o fondovima zagađenja, da li imate preciznu sliku? Mi imamo određene parametre, koje ćemo predstaviti tokom rasprave u pojedinostima o sledećem setu predloženih zakona, ali bilo bi mnogo lakše da razumemo celu priču ako bismo imali finansijski okvir, pa bismo onda znali koji je vremenski period potreban da narod u Srbiji shvati da će živeti u boljoj sredini i da će uspeti da sanira opasno narušeno zdravlje. Jer, svakodnevno se udiše taj vazduh koji je zagađen, kontaminiran, svakodnevno se koriste vode koje su, takođe, kontaminirane, i svakodnevno se koriste proizvodi koji dolaze iz kontaminiranog zemljišta, što će reći da je zaista vrlo značajan problem.
Jedan od značajnijih problema jeste i izgradnja fabrika koje predviđaju celokupnu tehnologiju kako ne bi došlo do ovako nečega. To je, takođe, jedna od tema o kojoj ćemo pričati tokom sledećih tačaka dnevnog reda, ali ovde bi bio neophodan odgovor, da možemo da nastavimo raspravu dalje.
Nažalost, konsultujući vaš sajt, nisam pronašla finansijski efekat derogacije životne sredine, kada je reč o fondovima zagađenja. Vezano za uklanjanje otpada, videla sam da je ovo vrlo značajna činjenica, pa bismo voleli da znamo – da li imate plan aktivnosti kada je reč o ovoj situaciji? Koliko nam je poznato, radile, ne radile, fabrike imaju obavezu da se pozabave svojim otpadom, ali otpad stoji i direktno urušava zdravlje državljana Srbije.
Ono što je u vašoj nadležnosti, to je uređenje ove oblasti. Dakle, opet potpada pod Ministarstvo za zaštitu životne sredine, pa nas interesuje na koji način Ministarstvo misli da reši problem koji košta? Voleli bismo da znamo cifru za sve ove fabrike koje su pomenute, koliko to, prevedeno, znači finansijskih sredstava. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Ostalo vam je još sedam minuta. Zahvaljujem.
Na član 71, amandman je podneo narodni poslanik Slavoljub Stajković, koji je kroz proceduru postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 72, amandman su, zajedno, podneli narodni poslanici Milica Vojić-Marković i Milan Dimitrijević.
Amandman je postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 72, amandman je podneo narodni poslanik Sulejman Spaho.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 74, amandman je podnela narodni poslanik Olena Papuga.
Amandman je postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 74, amandman su, zajedno, podneli narodni poslanici Željko Tomić, Zoran Nikolić i Milica Vojić-Marković.
Da li neko želi reč?
Gospodin Tomić, izvolite.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Željko Tomić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Nakon više amandmana kojima smo pokušali da prebacimo ovlašćenja sa ministra na Agenciju za zaštitu životne sredine, evo jednog amandmana kojim želimo da se striktno precizira ovlašćenje ministra da propisuje sadržaj i obrazac izveštaja o realizaciji pokrajinskog, regionalnog i lokalnog plana upravljanja otpadom, a sve u cilju ujednačavanja vrste i obima podataka koji se dostavljaju, u skladu sa delokrugom utvrđenim Zakonom o ministarstvima i Zakonom o zaštiti životne sredine. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Na član 74, amandman je podneo narodni poslanik Filip Stojanović.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 75, amandman je podneo narodni poslanik Milan Stanimirović.
Amandman je postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 75, amandman su, zajedno, podneli narodni poslanici Milica Vojić-Marković, Milan Dimitrijević i Željko Tomić.
Da li neko želi reč?
Gospodin Dimitrijević, izvolite.

Milan Dimitrijević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Radili smo to kao poslanička grupa, pa ne možemo da se dogovorimo ko će.
U članu 76. smo predvideli da se reč "Ministarstvo" zamenjuje rečima "nadležni organ za izdavanje dozvola", a iza stava 3, da se doda stav 4, koji glasi – Ministar propisuje sadržaj i izgled registra.
Predloženim amandmanom se potencira obaveza svih nadležnih organa koji izdaju dozvole za upravljanje otpadom u skladu s ovim zakonom da podatke iz registra izdatih dozvola vode na jednoobrazan način, kako u pogledu sadržaja, tako i u pogledu propisanog obrasca registra, kao i da iste te podatke dostavljaju Agenciji za životnu sredinu.
Cilj ovog amandmana je samo da uredi i da precizira zakon, da zakon bude što uređeniji i što precizniji. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Na član 75, amandman je podneo narodni poslanik Dragan Todorović. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 75, amandman je podneo narodni poslanik Dragan Stevanović.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 76, amandman je podneo narodni poslanik Ivan Jovanović, koji je postao sastavni deo Predloga zakona, kroz proceduru.
Na član 76, amandman su, zajedno, podneli narodni poslanici Milan Dimitrijević, Milica Vojić-Marković, Nikola Lazić.
Da li neko želi reč?
Gospođa Vojić-Marković, izvolite.

Milica Vojić-Marković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
U članu 76. stav 1, briše se reč: "Ministarstvo" i zamenjuje rečima: "nadležni organ za izdavanje dozvola. Iza stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi – ministar propisuje sadržaj i izgled  registra. Predlogom amandmana se precizira obaveza svih nadležnih organa koji izdaju dozvole za upravljanje otpadom, u skladu s ovim zakonom, da podatke iz registra izdatih dozvola vode na jednoobrazan način, kako u pogledu sadržaja, tako i propisanog obrasca registra, kao i da sve te podatke dostavljaju Agenciji za zaštitu životne sredine. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Na član 76, amandman je podnela narodni poslanik Marina Toman.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 79, amandman je podneo narodni poslanik Živojin Stanković, koji je postao sastavni deo Predloga zakona, kroz proceduru.
Na član 79, amandman su, zajedno, podneli narodni poslanici Milica Vojić-Marković, Nikola Lazić, Milan Dimitrijević i Aleksandar Pejčić.
Da li želite reč.
Gospođa Vojić-Marković.

Milica Vojić-Marković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Ovaj amandman se odnosi na posebne tokove otpada, kao što su istrošene baterije, akumulatori, otpadna ulja, otpadne gume, otpad iz električnih i elektronskih proizvoda. Prosto smo smatrali da je potrebno da ga na ovakav način napišemo.
U članu 79. dodaju se st. 4, 5, 6. i 7, koji glase: "Proizvođači ili vlasnici posebnih tokova otpada plaćaju naknadu za upravljanje posebnim tokovima otpada. Sredstva ostvarena iz posebne naknade iz stava 4. ovog člana prihod su budžeta Republike Srbije i namenski se koriste preko Fonda za zaštitu životne sredine Republike Srbije. Sredstva iz stava 5. ovog člana koriste se za investicione i operativne troškove upravljanja posebnim tokovima otpada.
Ministar za zaštitu životne sredine bliže određuje posebne tokove otpada, obveznike, kriterijume za obračun, visinu i način obračunavanja i plaćanja naknade".
Dakle, šta smo želeli da postignemo? Ovim amandmanom, ovako kako smo ga predložili, obezbeđuje se da se za upravljanje posebnim tokovima otpada, a rekla sam da se odnosi na istrošene baterije, akumulatore, otpadna ulja, otpadne gume, otpad iz električnih i elektronskih uređaja, otpad iz fluorescentnih cevi koje sadrže živu i otpadna vozila, plaća naknada Fondu za zaštitu životne sredine. Utvrđeno je ovlašćenje ministra da određuje posebne tokove otpada, obveznike, kriterijume za obračun, visinu i način obračunavanja i plaćanja naknade, a sve u cilju uvođenja ekonomskih instrumenata u primeni načela odgovornosti u upravljanju posebnim tokovima otpada.
Ono što je i gospodin ministar komentarisao, za šta smatramo da može da postoji opravdanje što se lokalnim zajednicama uzimaju neka sredstva, jeste da se pronađu pravi ekonomski instrumenti koji mogu da obezbede sredstva od kojih se naknadno može očekivati da pomognu upravljanju otpadom. Naš amandman je u tom pravcu i podnet. Hvala.