TREĆA POSEBNA SEDNICA, 29.03.2011.

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovane dame i gospodo, poštovani narodni poslanici, otvaram Treću posebnu sednicu Narodne skupštine Republike Srbije u 2011. godini.
Ovu posebnu sednicu sazvala sam da bi se Narodnoj skupštini obratio komesar Evropske komisije za proširenje i evropsku politiku susedstva Njegova ekselencija gospodin Štefan File.
Molim narodne poslanike da ne ometaju rad.
Čast mi je da, u ime narodnih poslanika i svoje ime, pozdravim Njegovu ekselenciju gospodina Štefana Filea i ostale članove delegacije EU koji prisustvuju sednici, a to su: Njegova ekselencija gospodin Vensan Dežer, ambasador Delegacije EU u Republici Srbiji; gospođa Jana Lolić Šindlekova, zamenik šefa Kabineta komesara za proširenje; gospođa Mirjam Verže, šef Odeljenja za Srbiju u Direktoratu za proširenje; gospodin Alberto Kamarata, šef Odeljenja za ekonomiju i evropske integracije; gospodin Tomas Njoki, prvi sekretar i šef Političkog odeljenja Delegacije EU u Republici Srbiji; gospođa Luca Kadar, drugi sekretar, zadužena za informisanje i komunikaciju, i gospodin Aleksandar Đorđević, savetnik za medije. (Aplauz.)
Takođe sam pozvala da današnjoj sednici prisustvuju i njihove ekselencije ambasadori zemalja članica EU, i to: Austrije, Belgije, Bugarske, Kipra, Češke Republike, Danske, Finske, Francuske, Nemačke, Velike Britanije, Grčke, Mađarske, Italije, Holandije, Poljske, Portugala, Rumunije, Slovačke, Slovenije, Španije i Švedske.
Pozdravimo ambasadore, koji sednicu prate s galerije Velike sale Doma Narodne skupštine. (Aplauz.)
Zamolila bih Njegovu ekselenciju gospodina Štefana Filea, komesara Evropske komisije za proširenje i evropsku politiku susedstva, da uzme reč. Izvolite, gospodine File.

Štefan File

Poštovana gospođo predsednice, poštovana gospodo poslanici, dame i gospodo, hvala na pozivu da vam se danas obratim. Ovaj poziv sam prihvatio kao posebnu čast i kao pokazatelj važnosti koju Srbija pridaje svojoj evropskoj budućnosti. (Aplauz.)
Godina 2011. je godina velikih mogućnosti na polju politike proširenja za čitav region Zapadnog Balkana, a posebno za Srbiju. Nedavno su učinjeni važni simbolični koraci ka pomirenju, kao što je usvajanje Deklaracije o Srebrenici ili sastanak vašeg i hrvatskog predsednika u Vukovaru. Dosta sam mogao čuti o zamoru proširenja. Za mene je to, međutim, jedan mit, poput mita o Jetiju – o njemu se često priča, ali ga još niko nije video.
Hajde da se izborimo s ovim mitom, hajde da se borimo reformama, koje će doneti dobrobit narodu i koje će približiti Srbiju EU. Međutim, proces pristupanja nije lagana i udobna vožnja. Potrebna je široka saglasnost o ključnim strateškim ciljevima i zakonima, a Parlament je upravo ta institucija u kojoj će se odvijati inkluzivni dijalog između političkih partija. Diskusije o Evropskoj uniji su od suštinskog značaja.
Poštovani narodni poslanici, mišljenje o zahtevu Srbije za članstvo u EU jeste prilika da pređemo na dalje korake u procesu pristupanja. U našem zajedničkom interesu je da vidimo da Srbija postane jedna pozitivna, dobra vest na polju proširenja u 2011. godini. To bi bila dobra vest za Srbiju, dobra vest za region i dobra vest za EU.
Evropska unija je pokazala da želi prisnije veze sa Srbijom. Ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju napreduje velikom brzinom. Sporazum su do sada već ratifikovali Evropski parlament i dve trećine država članica. Prelaznim sporazumom konsoliduje se trgovinska i ekonomska razmena između EU i Srbije. Prošle godine izvoz iz Srbije u EU porastao je za 32%, dok je uvoz porastao za 8%. To je izuzetno značajno za oporavak nakon krize.
Kada je reč o mišljenju Evropske komisije, ono predstavlja savršenu priliku da se pređe na sledeću fazu, suštinski značajnu u simboličkom smislu, a to je mogući status kandidata, možda čak i datum za početak pregovora. Zašto je to u pitanju? Zato što je politika proširenja kredibilna. Vi ste ti koji realizujete reforme, a EU adekvatno reaguje na napredak koji ste ostvarili.
Ta prilika vam se ukazuje ove godine. Komisija je tu da vas usmeri i da vam pomogne. Dali smo vam mapu puta, naš poslednji izveštaj o napretku koji utvrđuje ključne, prioritetne oblasti, koje je vaša vlada unela u svoj akcioni plan, a koje sada treba da realizujete i na njih se treba usredsrediti. Sve su one jednako važne za dobijanje pozitivnog mišljenja. Zato mi dozvolite da ih ukratko nabrojim.
Prvi prioritet je reforma pravosuđa i ona će biti okončana u skladu s evropskim standardima. Ne zato što tako traži EU, već zato što građani Srbije zaslužuju delotvorno, nezavisno i nepristrasno sudstvo, koje će biti u stanju da se efikasno bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, a istovremeno garantuje stabilan i predvidiv poslovni ambijent, kako za domaće tako i za inostrane investitore.
Mi cenimo rani početak ove reforme, čak i pre otvaranja pregovara o vašem članstvu. Međutim, bilo je mnogo nedostataka, koji se sada postepeno otklanjaju. Rešenje se nalazi u pristupu koji se realizuje u dve faze. Jedna je izbor redovnog sastava Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, a zatim je posebno važno da oba tela razmotre detaljan pregled procesa reizbora na osnovu jasnih i transparentnih kriterijuma i uputstava.
Prva faza je uspešno skoro privedena kraju. Sada treba da pređete na efikasan pregled, odnosno analizu reizbora. Nema vremena za gubljenje, potreban nam je čvrst dokaz o ostvarivanju učinka pre nego što objavimo mišljenje Komisije. Kada je reč o efikasnosti, racionalizacija sudova je ono što treba da pruži rezultate. Zakonodavne izmene očekuju se takođe kada su u pitanju zakoni o krivičnom i parničnom postupku, jer znamo da je spora pravda isto što i nedostatak pravde.
Drugi ključni prioritet jeste borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je izazov za čitav region i niko ne može da priušti da bude samozadovoljan, ni EU ni vaša zemlja, pošto ovaj problem podriva temelje svake demokratije. Srbija je već počela da se bavi ovim problemom. Ojačali ste vaš pravni okvir, sada radite na njegovoj primeni. Međutim, potrebno nam je mnogo više.
Prvo, da pravni okvir bude potpuno formiran. Ne sme biti sivih zona koje će omogućiti neprikladne uticaje i nezakonite aktivnosti. Potrebno je da usvojite zakon o finansiranju političkih stranaka u skladu sa standardima EU, uzimajući u obzir preporuke Venecijanske komisije Saveta Evrope, donete prošle nedelje.
Takođe, potrebno je da usvojite novu strategiju borbe protiv korupcije, zajedno s akcionim planom, koji će biti jasan u pogledu rokova, nadležnih tela i finansijskih sredstava.
Posebnu pažnju je potrebno posvetiti javnim nabavkama, tako da se one sprovode u skladu sa standardima EU, imajući u vidu da je ova oblast veoma podložna korupciji.
Drugo, morate obezbediti punu političku i finansijsku podršku institucijama nadležnim za sprovođenje zakona. Morate povećati iznos sredstava koje ove institucije imaju na raspolaganju za sprovođenje istražnih radnji. Veoma je važno unaprediti njihovu koordinaciju, bilo da je između policije i tužilaštva ili carine i poreske administracije. Oni moraju razmenjivati informacije, garantovati zaštitu svedoka i ''zviždača'', ''uzbunjivača'', i prijavljivati svako sumnjivo ponašanje. To su samo neki od primera koje bih ovom prilikom naveo.
Konačno, pokažite efikasnost sistema putem kredibilne evidencije broja otvorenih istraga i pravosnažnih presuda. Jednostavno rečeno, morate da objavite rat organizovanom kriminalu i korupciji, bez imalo tolerancije, tako da niko ne ostane iznad zakona.
To nije lak zadatak. Za njegovo ostvarenje potrebna je jaka politička volja, ali i aktivna regionalna saradnja. Uglavnom raspolažete svim sredstvima koja su vam potrebna, sada je vreme i da ih primenite.
Treći ključni prioritet predstavlja promena izbornog zakonodavstva, kao osnova za transparentnu demokratiju.
Poštovana gospođo predsednice, pozdravljam vaš angažman na pripremi nacrta ovog zakona. Uzdamo se u to da ćete sada preduzeti i aktivnosti kako bi se taj nacrt revidirao na osnovu mišljenja Venecijanske komisije.
Postoje dva ključna pitanja u ovom kontekstu:
a) Blanko ostavke, koje znače partijsku kontrolu nad mandatima narodnih poslanika. Ovo pitanje je već bilo predmet brojnih rasprava i zaključeno je – blanko ostavke treba ukinuti.
b) Potrebno je puno poštovanja i redosleda kandidata na čitavoj izbornoj listi. Ovo je jedan od osnovnih principa demokratije i ključni evropski standard. Građani moraju da biraju svoje predstavnike slobodno, kao i da znaju ko su oni za koje glasaju. Nema prostora za odluke političkih partija nakon izbora.
Četvrto ključno pitanje je potreba da se obezbedi adekvatno funkcionisanje nezavisnih regulatornih tela. To je takođe pitanje od suštinskog značaja za jednu transparentnu demokratiju.
Poštovana gospođo predsednice, dozvolite mi još jednom da pohvalim vaš lični doprinos rešavanju ovog pitanja u vidu nedavnih amandmana na Poslovnik Narodne skupštine. Revizija Poslovnika predstavlja korak koji pozdravljamo i trebalo bi da demokratsku kontrolu pomeri korak dalje. Posebnu pažnju trebalo bi sada posvetiti adekvatnoj primeni, a ona podrazumeva pre svega transparentnije procedure za imenovanje članova ovih tela u okviru zadatih rokova i posvećivanje pune pažnje njihovim izveštajima, uz poštovanje njihove nezavisnosti.
Peto ključno pitanje je da je neophodno hitno utvrditi pravnu nedvosmislenost i sigurnost imovinskih prava, što je suštinski faktor za povoljni poslovni ambijent. Neophodno je da vidimo ovaj proces odmah.
Šesti prioritet je zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sve institucije treba posebno budno da prate poštovanje ljudskih prava i zaštitu prava manjina, uključujući posebno osetljive grupe kao što su, na primer, Romi. Budna pažnja takođe je i ključ kada je reč o drugim pravima i slobodama, kao što je sloboda izražavanja, zaštita novinara ili prava zatvorenika.
Poštovana gospođo predsednice, poštovani narodni poslanici, nabrojao sam neke od najhitnijih unutrašnjih reformi koje Srbija treba da sprovede u narednih nekoliko nedelja i meseci. One su hitne jer obezbeđuju funkcionalnu demokratiju i predstavljaju ono što nazivamo političkim kriterijumima.
Dozvolite mi da budem jasan. Ispunjavanje političkih kriterijuma je od suštinske važnosti za dobijanje pozitivnog mišljenja, pošto svaka zemlja koja podnese zahtev za članstvo mora da pokaže da je funkcionalna demokratija kako bi Komisija mogla da preporuči otvaranje pregovora o pristupanju EU. Međutim, postoje i druga pitanja od vitalnog značaja, o kojima takođe želim da govorim.
Dozvolite da to nazovem prioritetom broj sedam. Nedavni koraci u pravcu konačnog pomirenja stvaraju pozitivnu percepciju Srbije unutar EU. Najvažniji faktor za očuvanje ove percepcije jeste razvoj događaja u pogledu regionalne saradnje i u pogledu Kosova. U tom smislu cenimo pozitivan duh u kojem je dijalog Beograda i Prištine pokrenut i nadamo se da će obe strane izvući najbolje rešenje iz ovog novog impulsa. Želimo da brzo vidimo pozitivne korake u ispunjenju praktičnih potreba svih ljudi koji žive na Kosovu.
Ali nemojmo zaboraviti druga regionalna pitanja. Potrebno je uložiti posebne napore kako bi se pronašla održiva rešenja za inkluziju izbeglica i interno raseljenih lica. Novi momentum Sarajevskog procesa predstavlja ohrabrujući korak kada su u pitanju izbeglice. Dvadeset godina nakon početka sukoba u bivšoj Jugoslaviji ovo poglavlje bi konačno trebalo da se zatvori.
Kao prioritet osam pomenuću sledeće. Pomirenje neće biti potpuno sve dok se ne ostvari pravda za sve. Puna saradnja s Međunarodnim krivičnim tribunalom u Hagu nije samo međunarodna obaveza. To je moralna obaveza, jer je potrebno pravdu obezbediti žrtvama i rodbini stradalih i ostvariti dugoročno i iskreno pomirenje.
Saradnja s Međunarodnim tribunalom u Hagu biće od ključnog značaja za zaključke u okviru mišljenja, kao i za odluku 27 država članica. U punoj meri primam k znanju snažnu privrženost rešavanju ovog pitanja na najvišem nivou. Iskreno se nadam da će ona dovesti do rezultata u veoma bliskoj budućnosti.
Poštovana predsednice, poštovani narodni poslanici, time što sam s vama podelio svoje viđenje ključnih izazova s kojima se suočavamo, želeo sam u stvari da prenesem veoma jednostavnu poruku.
Situacija nije laka, naročito kada morate da rešavate toliko mnogo pitanja u tako kratkom roku. Međutim, zaista verujemo da vi to možete da ostvarite. U tom nastojanju niste sami. Mi smo tu da vam ponudimo našu stručnost, finansijsku podršku i smernice. Jednom rečju, mi prelazimo taj put zajedno s vama.
Ovo je naš zajednički strateški projekat dolaska Srbije tamo gde i pripada, u porodicu nacija EU. Taj cilj je realan i nadohvat ruke. Nema prostora za sumnju, već samo za energiju i akciju. To je realnost evropskih integracija. To je realnost koju želimo da podelimo s vama. Molim vas da nam omogućite da otvorimo sledeća vrata na putu ka EU krajem ove godine. Otvorimo ta vrata zajedno. Hvala vam puno na pažnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Hvala lepo, gospodine File.

Dame i gospodo narodni poslanici, dozvolite da u vaše i svoje ime zahvalim gospodinu Štefanu Fileu.

Zaključujem Treću posebnu sednicu Narodne skupštine Republike Srbije u 2011. godini.

Istovremeno vas podsećam da ćemo u 13.00 časova nastaviti rad po dnevnom redu Prve sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine u 2011. godini, pretresom u pojedinostima o 4. tački dnevnog reda – Predlogu zakona o izmenama Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova za 2011. godinu. Zahvaljujem.

(Sednica je završena u 12.05 časova.)

Uvodna Reč

PRVA SEDNICA

PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

29. mart 2011. godine

(12. dan rada)

(Sednica je počela u 13.10 časova. Predsedava Gordana Čomić, potpredsednik Narodne skupštine.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Nastavljamo rad Prve sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2011. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika konstatujem da sednici prisustvuje 131 narodni poslanik, a radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali molim vas da svoje identifikacione kartice ubacite u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje. Izvolite.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da su u sali 94 narodna poslanika i da postoje uslovi potrebni za rad.
Podsećam narodne poslanike da utorkom i četvrtkom sednica nakon otvaranja teče na osnovu člana 286. stava 2. Poslovnika Narodne skupštine, koji u 1. stavu kaže: „Narodni poslanik ima pravo da traži obaveštenje i objašnjenje od predsednika Narodne skupštine, predsednika odbora Narodne skupštine, ministara i funkcionera u drugim republičkim organima i organizacijama o pitanjima iz okvira prava i dužnosti ovih funkcionera, iz nadležnosti organa na čijem se čelu nalaze, a koja su mu potrebna za ostvarivanje funkcije narodnog poslanika“, a stav 2. člana 286. kaže: „Izuzetno, predsednik, odnosno ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe, pravo iz stava 1. ovog člana može ostvariti na sednici Narodne skupštine usmeno, u jednom obraćanju, u trajanju do pet minuta, utorkom i četvrtkom, i to odmah nakon otvaranja sednice i utvrđivanja broja narodnih poslanika koji prisustvuju sednici, a pre prelaska na dalju raspravu“.
Molim vas da se prijavite ukoliko želite reč. Narodni poslanik Riza Halimi ima reč. Izvolite.

Riza Halimi

Grupa manjina
Hvala, gospođo predsedavajuća. Dame i gospodo narodni poslanici, na osnovu izmena i dopuna zakona o parlamentarnim izborima manjinskim strankama je bilo omogućeno da učestvuju samostalno na izborima 2007. i 2008. godine, s tom razlikom da su 2007. godine izborne liste manjina mogle da imaju podršku 3.000 birača, ali na narednim izborima, 2008. godine, na osnovu tumačenja Ustavnog suda bilo je neophodno 10.000 potpisa. I bez neke dublje analize jasno je da je to previše, jer sem kod izbornih lista Mađara i Bošnjaka kod svih drugih manjina u pitanju je obezbeđivanje učešća sa jednim predstavnikom, za koje je potrebno orijentaciono oko 14.000 glasova. Za taj kapacitet od jednog poslanika i 14.000 glasova obezbediti potpise ispred službenika suda ili drugog nekog opštinskog organa velika je stvar, za to je na terenu potrebno ne samo aktivnosti, nego i poprilično i finansijskih i materijalnih troškova. Kod pojedinih manjina je skoro neizvodljivo.
Zato je vreme sad da u ovoj predizbornoj godini vidimo koje su mogućnosti da se odgovarajućim izmenama i dopunama reši ovaj problem. Ovo bih prevashodno uputio kao pitanje predsednici Skupštine – kolike su mogućnosti da se u okviru radnih tela Skupštine u pripremi izmena i dopuna ovog zakona, u delu mandata, uopšte rešavanja problematike blanko ostavki, paralelno reši i ovo pitanje, da se ipak omogući onih 3.000 potpisa podrške, što je bilo omogućeno na osnovu tumačenja Republičke izborne komisije, koja je posle naknadno proglašena nenadležnom da reši tu problematiku? Pošto Skupština treba to da uradi izmenama i dopunama, ukazujem na ovaj problem, verovatno je ipak najnadležnija predsednica Skupštine da u koordinaciji sa radnim grupama parlamenta reši ovu, po meni, osetljivu problematiku. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Zahvaljujem. Narodni poslanik Miroslav Markićević ima reč.
...
Nova Srbija

Miroslav Markićević

Nova Srbija
Poštovane kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije koji pratite ovaj prenos, pokušaću u ovih pet minuta da prokomentarišem dva odgovora koja sam dobio u roku i pohvaljujem ministra Markovića i novog ministra zdravlja Stankovića.
Prvo moje pitanje na koje sam odgovor dobio u roku bilo je u vezi s trošenjem sredstava u Kraljevu, posle katastrofe koju je doživelo Kraljevo. Dobio sam jedan odgovor za koji ne mogu da verujem da sam ga dobio. Ministar, koji je u štampi i javnosti predstavljen kao glavni čovek, koordinator za Kraljevo, kaže da ne zna podatke o utrošenim sredstvima, o nekim zapaljenim kancelarijama, nego će da pita gradonačelnika, pa kada gradonačelnik to pošalje i kada ministar sazna koliko je sredstava potrošeno u Kraljevu, onda će odgovoriti poslaniku Markićeviću.
Sve to govorim zbog toga što mi u Poslaničkom klubu Nova Srbija i u nekim opštinskim i gradskim odborima dobijamo desetine pisama ogorčenih građana koji nisu zadovoljni, iako ću pošteno da kažem da nikada neće ni moći svi da budu zadovoljni, a nisu zadovoljni njihovim tretmanom kod nadležnih organa.
Prema tome, očekujem vrlo brzo odgovor ministra Markovića, iako mi je nejasno kako on nema podatke koliko je sredstava prikupljeno, na koji način su potrošena u obnovi Kraljeva.
Drugo pitanje je već čuveno pitanje koje postavljam o zapaljenoj bolnici „Dr Dragiša Mišović“ u Beogradu. Želim sa ovog mesta da pohvalim ministra zdravlja gospodina Stankovića. Ipak je on general, kako sam rekao. Takav detaljan odgovor do sada nisam dobio. Zašto bih se ponovo javljao povodom ovog odgovora, pošto klasičan odgovor iz ovog može da se zaključi, da je istraga u toku, da u ovom izveštaju, koji je meni ministar Stanković poslao kao narodnom poslaniku... Ne znam da li i ostale kolege iz drugih poslaničkih grupa dobijaju ove odgovore ili dobije samo lično poslanik koji je pitao, pa zato moram da vam skrenem pažnju na jednu stvar: do sada sam čuo da je bilo prijava lažnog podmetanja bombi u mnogim školama i na mostovima, ali nisam čuo da je bilo dojave o podmetnutoj bombi u jednoj bolnici.
Pitam sve medije i sva ministarstva nadležna za ovo – zašto su tu činjenicu sakrili od građana Srbije? Čitam deo izveštaja ministra Stankovića. U izveštaju je napomenuto da je istog dana u 22.49 časova, dakle, par minuta nakon početka požara, n.n. muško lice sa tog i tog broja prijavilo da je u KBC „Dr Dragiša Mišović“ podmetnuta bomba.
Dalje, iz ovog vrlo iscrpnog izveštaja gospodina ministra Stankovića pročitaću samo poslednju rečenicu, koja kaže: „Količina toplote koja se pri tom oslobodi bila bi dovoljna da zapali drvenu konstrukciju“. Dakle, desetine miliona evra su potrošene za jednu bolnicu, da se ona renovira, obnovi, a na kraju imamo drvenu konstrukciju. Mislim da građani drvenu konstrukciju ne prave ni na garažama za najstarije automobile, a kamoli na bolnici.
Prema tome, na ovom pitanju ću insistirati i dalje, iako sam dobio iscrpan odgovor, pošto je ministar Stanković vrlo skoro stupio na funkciju i na tome mu se zahvaljujem. Kao Čačanin koji je vezan, a i svi mi Čačani, iako nisam levičar, naprotiv... Taj čovek je bio komunista i levičar, ali veliki humanista i veliki čovek, doktor Dragiša Mišović. Reći ću vam samo jedan podatak: u istoriji grada Čačka, kada je on umro (kako je umro, istorija kaže da je ubijen), samo je jedna sahrana bila veća, kada je sahranjen vojvoda Stepa Stepanović. To vam govori kakav je čovek bio dr Dragiša Mišović. Mi građani i poreski obveznici, i taj čovek, i mi narodni poslanici ne zaslužujemo da ne saznamo pravu istinu. Suviše je meseci prošlo da se ne zna, da se zvanično kaže – to i to se desilo i gotovo, kome se sviđa odgovor, sviđa, nego je sve nešto okruglo pa na ćoše.
Mislim da ne treba sve da vas podsećam da je posle nekog vremena zapaljena bolnica i u Sremskoj Mitrovici, odnosno tamo se desio požar. Za nju nemamo nikakav izveštaj šta se desilo, te tražim da ministar Stanković, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i svi nadležni za ovu oblast daju preciznije odgovore i meni kao narodnom poslaniku i svim građanima Srbije. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Željko Tomić.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Željko Tomić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana predsedavajuća, kolege dame i gospodo narodni poslanici, moje pitanje se odnosi na ministra kulture, informisanja i informacionog društva gospodina Predraga Markovića. Ukratko, želim da pitam da li u Srbiji po njemu ima cenzure? Da li je državni i nacionalni interes objektivno informisanje, da li su državni i nacionalni interes slobodni mediji i koliko ih štiti nadležno ministarstvo i koliko ih štiti uopšte Vlada Republike Srbije?
Moram navesti nekoliko primera koji govore u prilog tezi da u Srbiji ima cenzure. Ovde smo bili svedoci, u ovoj sali srpskog parlamenta, kada je ministar odbrane Dragan Šutanovac javno rekao pred svim građanima Srbije da je lično zvao telefonom glavnog i odgovornog urednika „Politike“ gospodina Dragana Bujoševića, nezadovoljan pisanjem, nezadovoljan jednim tekstom. Javnost je ćutala, nadležni su ćutali, pritisak vlasti na slobodu medija je enorman.
Dalje, svedoci smo da je u NIN-u, nedeljniku koji se decenijama bavio analizom društvenih, političkih i kulturnih dešavanja u Srbiji, sprovedena čistka. Oterani su novinari Nikola Vrzić, Ruža Ćirković, a istovremeno je dobila i nagradu kao najbolji novinar u Srbiji, Petar Ignja, Gorislav Papić i još neki. Moram da spomenem na ovom mestu i Slobodana Reljića, koji je sedam godina, najduže u istoriji NIN-a, bio glavni i odgovorni urednik ovog nedeljnika.
Dalje, u Srbiji se dozvoljava da na jednoj televiziji sa nacionalnom frekvencijom, govorimo o televiziji B92, aktivno učešće uzima lice sa Interpolove poternice, govorim o Stanku Subotiću Canetu. Srpska vlast se nijednom nije oglasila na pitanje kako je moguće da neko za kim je raspisana Interpolova poternica slobodno govori i pokušava da kreira javno mnjenje u Srbiji.
Dalje, podsetiću vas na političkog zatvorenika Raju Rodića, vlasnika dnevnog lista „Kurir“, koji je godinu i po dana u zatvoru, iz ko zna kojih razloga, a u stvari samo iz jednog jedinog – pisao je o onome sa čim vlast ne može da se složi.
Kap koja je prelila čašu, po meni lično, jeste zabrana i ukidanje emisije „Atlantis“ na Drugom programu Radio Beograda. Bruka i sramota ovog parlamenta je što su i dvojica naših kolega, dva narodna poslanika – govorim o gospodinu Željku Ivanjiju i gospodinu Dragoljubu Mićunoviću, koji su u Programskom odboru Radio-televizije Srbije, čak je Dragoljub Mićunović i predsednik tog programskog odbora – dala mišljenje da je ta emisija loša, da loše utiče na srpsku javnost. Moram da istaknem da u toj emisiji kao retko gde možemo da čujemo najveće intelektualce današnjice, kao što su Noam Čomski, Edvard Herman, Dajana Džonston, ili ideje Borislava Pekića u kojeg se kleo i taj Dragoljub Mićunović.
Gospodin Mićunović, kao predsednik Programskog saveta, rekao je da emisija „Atlantis“ na Drugom programu Radio Beograda nije ukinuta zbog Programskog odbora, već su to uradili Upravni odbor i uredništvo Radio Beograda, citiram. Da bi ga demantovao, akademik Nikša Stipčević, predsednik Upravnog odbora RTS-a, rekao je da nije obavešten o ovoj promeni i da ne zna ništa o tome, kao i da odluka o ukidanju emisije mora da je donesena na predlog Programskog odbora. Programski odbor nije dao taj predlog. Ovde neko žestoko ne govori istinu.
Dalje pitam, da li je svaka emisija koja ne deli vladin evrofanatizam nepodobna i zbog toga se mora skinuti sa programa? Zašto vlast ne izađe pred građane i kaže im razloge za ukidanje emisije? Zato što građani plaćaju svojom pretplatom i finansiraju Radio Beograd. Da li ova cenzura, koja nije prva, uz gomilu otpuštenih novinara i kontrolisanih medija, da li je to sve što je ostalo od demokratskog u Demokratskoj stranci i da li je zabrana „Atlantisa“ sve što je ostalo od ljudskih prava Dragoljuba Mićunovića, koji i sam tvrdi da ih je nekada zastupao?
Da li ovo znači da je strategija Vlade da svoju nesposobnost da narodu obezbedi posao i hleb kompenzuje zabranama, lažima i represijom, pod čijom su se oštricom našli i Vojislav Koštunica, i DSS i jedna emisija koja je služila na ponos Radio Beogradu, i da li to čeka sutra ceo narod Srbije? Hvala vam.