Treća sednica Drugog redovnog zasedanja, 24.10.2012.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja

24.10.2012

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 10:20 do 20:55

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
 Hvala.
Prelazimo na diskusiju narodnih poslanika prema prijavama za reč.
Reč ima narodni poslanik Ivan Bauer. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Ivan Bauer

Socijaldemokratska partija Srbije
Poštovana predsedavajuća, uvaženi ministre, koleginice i kolege narodni poslanici, želim samo u nekoliko reči da dopunim ono što je govorio moj kolega doktor Marinković, tako da neću mnogo dužiti. Kada rasprava traje ovoliko sati, onda je gotovo sve što je važno, verovatno, već rečeno, pa ću zamoliti kolege da mi ne zamere ukoliko budem ponovio nešto što je već danas neko, od prethodnih govornika, izgovorio.
Socijaldemokratska partija Srbije podržava predlog zakona iz razloga neophodnosti hitne akcije na sprečavanju nastanka krize u bankarskom sektoru. Uostalom zadatak svake ozbiljne države je da spreči pojavu bilo kakve nestabilnosti u finansijskom sektoru. To je na prvom mestu zadatak Centralne banke, odnosno u ovom slučaju Narodne banke Srbije, kojoj je to jedan od osnovnih ciljeva, ali svakako predstavlja odgovornost nadležnog ministra odnosno ministra finansija i privrede.
Ovu meru doživljavamo kao privremenu, dok traje kriza, jer smatramo da država ne treba da igra previše aktivnu ulogu, u smislu preteranog intervencionizma, u bankarskom sektoru. Nastavak primene ove mere nakon razrešenja problematičnih situacija, o kojima je govorio ministar Dinkić, i izlaska zemlje iz ekonomske krize, po našem mišljenju, imao bi negativne implikacije na dalji razvoj bankarskog sektora i mogao bi da pošalje lošu poruku stranim investitorima u ovom i drugim sektorima. Međutim, verujemo, a to se moglo razumeti iz izlaganja nadležnog ministra, da je ovo privremeno rešenje, te ga u tom smislu i pozdravljamo.
Da bi situacija u vezi sa "Agrobankom" bila potpuno jasna građanima, prevashodno mislim na one koji nisu gledali prethodne delove ove rasprave, moram da kažem da ovo nije problem koji je nastao juče, pa ga sada Vlada rešava po hitnom postupku, već da agonija sa "Agrobankom" traje već više od godinu dana. Pre otprilike godinu dana, nakon vanredne kontrole, prepoznata je izuzetno niska vrednost adekvatnosti kapitala tadašnje "Agrobanke" što je bio jasan signal nadolazeće krize u ovoj banci. S obzirom na stanje koje je, u tom trenutku, zatečeno banci, biće da taj problem datira malo dalje u prošlost, s tim što je ili neko propustio da ga ranije, da ne kažem na vreme, prepozna ili je rukovodstvo banke sakrivalo pravo stanje. Ovo je naravno posao nekih drugih nadležnih organa u ovoj državi, pa time Skupština ne treba da se bavi, te ja o tome neću dalje govoriti. Ono što želim da kažem i što mislim da je važno jeste da mi danas, na kraju 2012. godine, razgovaramo o problemu,i to treba da razumeju građani, koji je nastao verovatno u prvoj polovini 2011. godine, ako ne i ranije.
Država je, u međuvremenu, pokušala da privremenim merama ovaj problem sanira, ali je time, realno, njegovo razrešenje samo odloženo i taj slučaj je ova vlada nasledila kao nešto što je morala ona da reši.
Danas se nalazimo u situaciji da "Nova Agrobanka" predstavlja potencijalnu inicijalnu kapislu nastanka ozbiljne krize u bankarskom sektoru i povratka stare boljke ovog sektora, a to je gubljenje poverenja građana Srbije u bankarski sektor. Verovatno svi znate, a verujem da to znaju vrlo dobro i građani Srbije, koliko je energije u poslednjih desetak godina uloženo da bi se povratio kakvo-takvo poverenje u bankarski sektor u Srbiji.
Kao rezultat tog dvanaestogodišnjeg rada, danas imamo vrlo visoke vrednosti štednje građana, nažalost, ne dinarske, uglavnom devizne, ali ipak imamo vrlo značajnu štednju građana. Ukoliko bi se dozvolilo da neka banka ode u stečaj ili da se ugrozi bankarski sektor u Srbiji, ovaj bi se proces preokrenuo sa, verujem, nesagledivim posledicama. To je nešto što svakako ne smemo da dopustimo i to je ono što ova Vlada i ova Skupština, kao ozbiljni servisi građana, sasvim sam siguran, a potvrdiće se verovatno u petak, neće dozvoliti da se dogodi.
Da bih ovaj problem dodatno demistifikovao i pojasnio građanima, podsećam vas da nam predstoji nedelja štednje koju ovako komponovana "Nova Agrobanka", sa osnivačkim kapitalom od samo 25 miliona evra, prema rečima bivšeg premijera, a prema matematici koju je izveo sadašnji ministar finansija i privrede, rekao bih nešto preko sto miliona osnivačkog kapitala, ne bi mogla da, da tako kažem, preživi. Ona ne bi bila u stanju da ponudi ni slučajno, čak i kad bi mogla da opstane, dovoljno atraktivne kamate, te bi za očekivati bio veliki odliv depozita, odnosno beg kapitala iz banke. To bi, sasvim izvesno, izazvalo kolaps ove banke i potencijalni haos u bankarskom sektoru.
Iz svega ovog, a iz definicije bridž banke, kako je osnovana "Nova Agrobanka", čiji rok trajanja je predviđen da bude najviše šest meseci, opet po rečima bivšeg premijera, sledi da je ova hitna intervencija države bila neophodna. Zahvaljujem.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Sledeći prijavljeni je narodni poslanik Aleksandar Jugović, ali on nije tu.
Reč ima narodna poslanica Jelena Travar-Miljević.
Odustajete? (Da.)
Reč ima narodna poslanica Aleksandra Jerkov. Izvolite.
...
Liga socijaldemokrata Vojvodine

Aleksandra Jerkov

Zahvaljujem, gospođo predsedavajuća.
Pokušavamo da razrešimo spor koji je nastao u vezi sa "Razvojnom bankom Vojvodine" i vidim da govorimo iz različitih perspektiva. Ukoliko bude prilike, još ću govoriti o tome, ali s obzirom na to da nije "Razvojna banka Vojvodine" tema ili se bar nadam da "Razvojna banka Vojvodine" nije predmet ovog zakona, videćemo da li će biti vremena kasnije o tome da se govori.
Bilo je rečeno, naravno, mnogo velikih reči, međutim, treba reći šta je suština današnjeg predloga i šta je suština zakona koji je danas došao pred poslanike Narodne skupštine Republike Srbije. Suština je, sudeći po onome što smo čuli, da danas ovde Ministarstvo finansija i ministar Dinkić od ove skupštine očekuje da mu dozvolimo da mimo važećih zakona, koji već regulišu ovu oblast, neki poslanici su rekli i mimo Ustava i, svakako, mimo svojih ovlašćenja, bez jasno definisanih kriterijuma, uslova i pravila, na osnovu neke svoje slobodne procene, u budućnosti odlučuje da bilo koja od banaka koja u sebi ima određen deo, ne znamo tačno koliki, državnog kapitala može biti preuzeta od bilo koje druge banke, ukoliko ministar Dinkić oceni da ta banka predstavlja ozbiljnu pretnju za finansijski sistem i finansijsku stabilnost. Ne samo to, nego će još ova druga banka, koja bude preuzimala banku za koju je ocenjeno na osnovu nejasnih parametara da predstavlja opasnost, dobiti bespovratnu finansijsku pomoć države za tu transakciju koju namerava da sprovede.
Naravno, svakome je jasno da ima nekoliko problema koji postoje u ovom zakonu i zbog kojih, naravno, LSV neće biti u mogućnosti da podrži ovaj zakon. Prvo, mi smo ovde čuli da se ovaj zakon donosi zbog toga da bi "Poštanska štedionica" uoči nedelje štednje preuzela "Agrobanku". Međutim, to nije tačno. Da je to tako, mi bismo videli da te dve reči pišu u ovom zakonu. U ovom zakonu bi se eksplicitno pominjala "Agrobanka", u ovom zakonu bi se eksplicitno pominjala "Poštanska štedionica", ali to nije slučaj. Ovde se zapravo radi o uspostavljanju jednog pravila, i to izuzetno opasnog pravila, gde gospodin Dinkić pokušava sebi da dodeli ona ovlašćenja koja ni prema Ustavu ni po zakonu ne može imati, a sudeći po iskustvima koja imamo sa njim neki bi rekli – ne bi ni smeo imati.
Drugo, ono što nedostaje ovom zakonu, mi smo pokušali to amandmanima da regulišemo, su kriterijumi kada se može desiti da neka banka bude preuzeta od strane druge banke. Šta znači ozbiljna pretnja za stabilnost finansijskog sistema? Kakva je to pravna kategorija? Da li postoji ozbiljna pretnja, manje ozbiljna pretnja, neozbiljna pretnja, koji uslovi treba da budu ispunjeni, kako se to procenjuje i ko to procenjuje? Postoji Zakon o bankama koji na vrlo precizan način definiše banke. Zbog čega ista takva kategorizacija banaka nije upotrebljena u ovom zakonu? Zbog čega su kriterijumi u kojima dolazi do tog preuzimanja apsolutno nejasni, ako ne i nepostojeći?
Nepostojanje ovih jasnih i zakonom utvrđenih kriterijuma posebno je opasno imajući u vidu da je upravo gospodin Dinkić ličnost koja je trenutno ministar finansija, jer nas iskustvo koje imamo sa njim, posebno kada je u pitanju reforma bankarskog sektora, upozorava da treba da sumnjamo ili u njegove dobre namere ili u njegove sposobnosti. Jedno od ta dva je u prošlosti nedostajalo i zbog toga je veoma važno i precizno utvrditi kriterijume pod kojima može doći do preuzimanja ovih banaka.
Ova bespovratna finansijska sredstva koja se daju su zapravo državne pare koje se u teoriji, kako smo sada čuli, mogu dati i nekakvoj privatnoj banci, domaćoj ili stranoj, nije ni važno, čuli smo i o stranim bankama, da bi se preuzimale državne banke, banke koje su u vlasništvu Pokrajine, banke posebne namene itd.
Da li, gospodine Dinkiću, možete da naslutite zbog čega smo zbog toga zabrinuti? Da li se sećate guvernera Jelašića koji je danom kada je prestao da bude guverner počeo da radi u jednoj privatnoj stranoj banci? Da li vam je jasno zbog čega je u najmanju ruku čudno da se državne pare daju privatnim bankama da bi preuzele državne banke? To je nešto što, naravno, otvara prostor za ozbiljnu i veliku korupciju, posebno zbog nepostojanja kriterijuma. Zbog toga smatramo da je ovo neprihvatljivo.
Preuzimanje ovih banaka, nekoliko poslanika je govorilo o tome, se vrši bez pristanka akcionara, deponenata, drugih poverilaca, bez odluka skupština banaka, što će naravno demotivisati svakoga ko ima bilo kakvu pomisao da investira u bankarski sistem, zbog toga što Vlada jednom svojom, čini se, moguće i proizvoljnom odlukom preko noći može da preuzme njihovu imovinu i druga banka postane vlasnik toga.
Naravno, gospodine Dinkiću, treba da shvatite da ne možete deliti, nuditi, prenositi, preuzimati i poklanjati tuđu imovinu. Počnite da poklanjate svoje, da delite svoje, preuzimate svoje, a našu imovinu, molim vas, ostavite na miru.
Govorili ste o "Razvojnoj banci Vojvodine", o tome kako Vlada Vojvodine suludo troši pare. Da su građani Vojvodine želeli da vi odlučujete o njihovim parama, vi biste za početak makar prošli cenzus u Pokrajini. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima gospodin ministar Dinkić. Izvolite.

Mlađan Dinkić

Ujedinjeni regioni Srbije
Da su građani Vojvodine znali na šta su trošene pare "Razvojne banke Vojvodine", vi nikada ne biste prešli cenzus. Nažalost, problem je u tome što građani Vojvodine pojma nemaju kako pokrajinska vlada troši pare "Razvojne banke Vojvodine".
Da li možete da mi odgovorite koji je interes grada Beograda da drži pare u "Razvojnoj banci Vojvodine"? Kakve veze ima "Razvojna banka Vojvodine" sa Beogradom? Zašto drže 600 miliona dinara? Znaju da je banka pred bankrotom a i dalje drže 600 miliona dinara. Neko im je tražio da tamo stave. Zar vam nije čudno da je ta banka finansirala kampanju DS sa 32 miliona evra? Zar vam nije čudno da ta banka ima rukovodstvo koje nema obraza da u trenutku kada je Narodna banka izašla sa izveštajem da imaju negativan kapital, da 140 miliona evra štednje građana je ugroženo time što banka nema para da ih isplati, nego mora da dodaje 150 miliona evra da zakrpi rupu, da ta banka ima para da plati 500 hiljada evra firmi Zvonka Nikezića "CES Mekon" čiji je sin bio jedno vreme ministar finansija ove države, sin čoveka koji dobija 500 hiljada evra za plan ozdravljenja "Razvojne banke Vojvodine", koja ima dubiozu koja mora da se pokrije sa zaduživanjem građana Vojvodine za 150 miliona evra?
To nije više politika, to je kriminal. Ko se plaši u Vojvodini, u pokrajinskoj vladi da se preispitaju plasmani "Razvojne banke Vojvodina"? Zašto do sada niko nije smeo da uđe u "Razvojnu banku Vojvodine", da vidi kako je nastalo 75% nenaplativih plasmana? Hajde da vidimo ko je odobravao kredite, pod kojim uslovima? Biće velika razlika kada jednoga dana javnost to bude saznala između onoga što se ovih dana čuje o "Agrobanci", gde su neki privatni, recimo, preduzetnici, dobijali kredite, hajde da vidimo strukturu ovih 75% nenaplativih kredita.
Očekujem da nam i centralna banka da odgovor na to, ali, bogami, i neki drugi nadležni državni organi. Zašto je ovo neodgovorno što vi govorite? Zato što taj novac na bazi koga se daju ti krediti to nije novac Pokrajine Vojvodina kao državne institucije, to je novac građana pojedinaca iz Vojvodine, to je novac opština vojvođanskih koje su naterane politički da tamo drže novac dok grad Novi Sad ima preko milijardu dinara tamo i ne može da ih izvadi. Pitajte gradonačelnika Novog Sada da li može da povuče depozit iz "Razvojne banke Vojvodine"? Ne može. Zašto ne može? Nema para, nema likvidnosti. Znači, ne može ni Beograd, rado bi povukao sada, kada bi mogao, ali ne može.
Znači, bilo je potrebno da se stave depoziti dok je banka finansirala kampanju DS, dok je odobravala razne političke projekte i sada umesto da vas bude sramota i da ćutite, da ništa ne kažete, vi sada govorite o tamo nekom… Niko neće dirati vojvođansku imovinu, niko ne želi da dira vojvođansku imovinu. Problem je što je ovde bilo zloupotreba, što je bilo kriminala, za šta je neko morao da odgovara. Zašto? Nemoguće je napraviti gubitak na tako maloj banci od 300 miliona evra. To nenormalan čovek mora da plasira pare da napravi za dve do tri godine 300 miliona evra gubitka. To je nemoguće. Ta banka nije sistemska. Ona je manja od 0,3% ukupnog bankarskog sistema Srbije. Razumete da "Poštanska štedionica" ima svega 1,2% tržišta. To je mala banka sa 300 miliona gubitka. To je skandal.
Mislim da su vaše kolege iz stranke sa kojima ste u koaliciji pobegle danas iz Skupštine i nema nijednoga… Dobro, ovaj jedan ne znam da li je njihov član…
Uzgred budi rečeno, depozit grada Pančeva je u "Razvojnoj banci Vojvodine". Znate zašto ovo govorim? Ovo govorim zbog toga što kad god se raspravlja o budžetu, poslanici iz Vojvodine kažu – zašto Republika ne daje novac za Vojvodinu? Lično mislim da je to dobro pitanje, ali kontra pitanje – zašto Vojvodina zarobljava milijardu i sto miliona dinara vojvođanskim opštinama da ne mogu da mrdnu iz "Razvojne banke Vojvodine" samo zato da bi taj politički projekat išao dalje?
Kada se uputi pismo i Pajtiću i pokrajinskom sekretaru o tome da i MMF i Ministarstvo finansija smatraju da treba da se prekine sa ovom agonijom, a slobodno mogu reći i otimanjem para svim građanima Srbije a posebno Vojvodini, jer dokapitalizacija znači… Znate kako se vraća dokapitalizacija? Odštampaju se obveznice od 15 milijardi dinara, a onda građani plaćaju poreze, a ti porezi uđu u pokrajinski budžet i na taj način se finansiraju te obveznice narednih 10 godina. Znači, narednih 10 godina treba da se pravi eksperiment da bi se pokrili loši plasmani političke garniture iz prethodnog perioda.
Mislim da je to izuzetno skupa cena i tu cenu ne smeju da plate građani niti Vojvodine, niti Srbije. Zašto govorim o građanima Srbije, to ću pomenuti još jednom. Zato ako bankrotira ova banka, obavezu isplate depozita ima Republika Srbija iz budžeta Republike Srbije. Ne želim da građani Srbije plaćaju političke avanture pokrajinske vlade. A ovo je politička avantura.
Ono što je rađeno sa "Razvojnom bankom Vojvodine", a tek ono što namerava da se radi, jeste super politička avantura i najveća neodgovornost koja postoji – zadužiti dodatno za 150 miliona evra Pokrajinu, da bi se ubacio novac u banku kojoj ni prethodnih 150 miliona evra nije pomoglo i praviti lažnu nadu da štediše koji drže tamo pare misle da je tamo sve u redu, a u suštini, ubacuje se papir koji se finansira svakih šest meseci iz poreskih prihoda, ne ubacuje se keš, da može da se isplati štednja.
Dakle, ta banka po nama nema perspektivu. Potrebno je te depozite preneti na bilo koju drugu banku koja može to da primi, odrediti u procentu aukcije koja je to banka, bez ikakve preferencije. Ona banka koja omogući Pokrajini i Republici nižu kamatnu stopu za izdavanje obveznica, ta banka treba da preuzme depozite, koja god da je od ovih jakih, ozbiljnih banaka. To je rešenje koje bi svaka ozbiljna vlada podržala. Naša vlada je ozbiljna u Republici. Očekujem da i pokrajinska bude ozbiljna. Ne vidim doduše ovde nikoga, vi niste predstavnik, direktan predstavnik pokrajinske vlade i ne govorim to vama lično. Govorim o pokrajinskoj vladi. Nadam se da će tu biti ozbiljnosti, odgovornosti.
Neko misli da ako se ubaci još 150 miliona evra, da neće moći da se kontroliše ovih 75% nenaplativih kredita. Taj greši. Ne mogu se ti tragovi zatrpati. Čak i kada se banka dokapitalizuje, to ne znači da će moći da pobegne od odgovornosti taj koji se plaši da će se istražiti kako je plasiran novac iz "Razvojne banke Vojvodine". To se ne može sprečiti.
Sa druge strane, kada pominjete reformu bankarskog sistema koji sam izveo pre 10-ak godina, ja sam ponosan na nju. Zašto? Zato što nisam, za razliku od ove pokrajinske garniture i ove prethodne republičke garniture, uzimao novac građana da saniram dugove propalih banaka. Mi smo bukvalno sa minimalnim troškovima napravili mnogo jači bankarski sistem, sa jakom kapitalnom adekvatnošću, da bi sada za samo poslednje dve godine, 2010. i 2011. godine, došlo do srozavanja, ali, sreća, ne svuda nego samo u bankama gde je država vodila političku kampanju i politički njima upravljala. Neko je pitao ovde od poslanika kako je moguće da je država bila zainteresovana u prethodnom periodu da preuzme 100% vlasništvo nad "Agrobankom" kada je 80% bio privatni kapital, ako nije imala nikakav bitan uticaj na nju?
Nema logike, što je Vlada dala 100 miliona evra tada za privatnu banku. Malo pre ste rekli kako da verujemo da se depoziti "Razvojne banke Vojvodine" prebace nekoj privatnoj ili stranoj banci.
Vlada, prethodno Ministarstvo finansija je ubacilo 100 miliona evra u bivšu propalu banku. "Agrobanka" je bila privatna banka, sve do maja ove godine, 80% vlasništva je bilo privatnih akcionara. Zašto su to uradili? Plašili su se da izađu pred izbore, pred javnost da kažu da Centralna banka nije radila svoj posao, da Ministarstvo finansija nije radilo svoj posao, da su pustili gubitke i da bi sakrili gubitke pod tepih, napravili još veću štetu, time što su ubacili 100 miliona evra, izazvali da sada mora da se još 250 miliona evra potroši da bi se osigurali svi depoziti koji po zakonu moraju biti osigurani.
Dakle, iz želje sakrivanja onih koji su upropastili i "Agrobanku", pri čemu je tada najveća krivica bila u privatnom sektoru, i nije mi uopšte jasno što se Vlada petljala i štitila te ljude iz privatnog sektora, ako nije imala neki direktan lični kontakt sa njima, nastali su troškovi koji se multiplikuju.
Što se tiče "Razvojne banke Vojvodine", to je druga priča, ona je kompletno državna već duže vremena i njena dokapitalizacija nekim plsamanima fonda za kapitalna ulaganja, tek je to dodalo ulje na vatru, to je bila greška na kvadrat.
Dokapitalizovati banku možete jedino svežim novcem, ne možete ozbiljnu dokapitalizaciju raditi sem ako baš nije velika bilansna suma, ni papirima, hartijom od vrednosti, a kamo li nekim plasmanima fonda za kapitalna ulaganja, to je samo proforme, računovodstveno sakriveno, da bi se otišlo u izbore sa jakom "Razvojnom bankom Vojvodine", bez problema, navodno u "Agrobanci", a onda račun stiže danas.
Samo upozoravam da ovaj račun koji je napravljen i za koji neko mora da odgovara, mora da se plati, ali upozoravam, nemojte da pravite nove račune.
Pokrajinska Vlada hoće da ispostavi još 150 miliona evra nepotrebnog računa, na to upozoravam.
Moja je odgovornost kao ministra finansija danas, a pre četiri meseca nisam imao tu odgovornost i sada mi je dužnost da na to upozorim.
Svaka druga diskusija koja ide u političkom smeru, a da smo želeli politički ovo da rešavamo, zašto bi mi ponudili da iz republike spašavamo depozite AP Vojvodine, gde su na vlasti ljudi iz druge stranke.
Ponudili smo, zato što nam nije bitno iz koje su stranke, nego nam je bitno da ne uruše i dalje "Razvojnu banku Vojvodine", da ne ubiju ovih 140 miliona evra depozita građana privrede, zanatlija, malih preduzeća, koliko ih ima već ukupno, dobro, 67 hiljada ljudi je u pitanju. Ti ljudi nisu političari, to su obični ljudi, obične zanatlije, obični građani.
Dakle, 67 hiljada ljudi, a sada se neko igra sa time, uzima novac od još koliko ljudi da prekrije sopstvene greške.
Ovo je ozbiljna priča, nemojte da se smejete. Kada bi bila smešna…

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Gospodine Dinkiću, molim vas, nemojte da se direktno obraćate poslanicima.

Mlađan Dinkić

Ujedinjeni regioni Srbije
Zaista, ja ne znam, prosto možda ljudima te cifre nisu jasne, radi se o stotinama miliona evra, i to nije za smeh. Baš zato što su se vaši smejali zbog ovakvih stvari, mi sada imamo ogromne probleme da rešimo ova pitanja, a i građani imaju velike probleme.
Ovo nije za smeh, mi ovde radimo jako ozbiljno, nastavićemo da radimo, preporučite, pošto ste i vi iz pokrajine, ne u vlasti, već tu živite, preporučite kolegama iz vaše stranke u pokrajini da se manu politike u ovom slučaju, jer dosta je bilo politike sa bankama, dajte da urade pravu stvar, neka prihvate prenos depozita na ma koju jaku banku, kako bi spasli 67 hiljada građana Vojvodine, kako bi spasli od daljeg zaduživanja građane sa 150 miliona evra i kako bi sprečili rizik, eventualnog kolapsa nakon godinu ili dve dana ili novih dokapitalizacija.
Dokapitalizacije, jedna za drugom koje ne rešavaju ništa, nemaju nikakvog smisla. Da je jedna dokapitalizacija uspela, ne bih ja ovo pričao, nijedna nije uspela do sada u poslednje dve godine, a vršeno je već dokapitalizacija za 150 miliona evra.
Dakle, ozbiljne su stvari u pitanju, ali kome je do šale, neka se šali, ja se nadam da će ova skupština ozbiljno razmotriti ovaj zakon i usvojiti ga što pre kako bi omogućila prenos i u "Razvojnoj banci Vojvodine", pod istim uslovima kao i u "Agrobanci".
To je zaista fer ponuda sa strane republičke Vlade, ali u koliko neko želi da ide u avanturu, mi ga ne možemo sprečiti, pri čemu cenu neće plaćati bilo koja politička opcija u voj zemlji, nego obični građani ove zemlje.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Gordana Čomić, povreda Poslovnika.       
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Demokratska stranka
 Povreda člana 27. koja obavezuje predsedavajuću da se stara o primeni Poslovnika. Ministar, kao i svaki učesnik sednice, dužan je da poštuje svaki član Poslovnika Narodne skupštine, što ga onemogućava, da se obraća poslanicima sa sramote, trebate da ćutite ili da se obraća direktno poslanicima, diskvalifikujući ih po bilo kom osnovu. Predsedavajuća je dužna da na to upozori učesnika sednice, jer je to nedopustivo tokom sednice Narodne skupštine.
Ja imam puno razumevanja za emociju koja se javlja kod svakog od nas kada govorimo, jer je važno istaći svoj stav, važno je formulisati ga strasno i tačno, ali tim pre, nije bilo razloga da ministar Mlađan Dinkić kao učesnik sednice krši Poslovnik i vređa narodne poslanike, pošto nema razlog da se jedi, ali uopšte, oko likvidacije "Razvojne banke Vojvodine". Ako nije uspela u dogovoru sa predsednikom vojvođanske Vlade i sekretarom za finansije, danas je uspela likvidacija, kada ministar finansija tokom sednice iznese ovoliko argumentacije, ovoliko podataka, da li su svi baš za iznošenje, zna se šta sledi.
Dakle, nema razloga za jed, ideja je uspela, ova sednica je očigledno i smišljena tako da se izvrši pritisak za likvidaciju "Razvojne banke Vojvodine". Ima razloga samo za spokojno zadovoljstvo, koje bi ministar Mlađan Dinkić mogao da podeli sa nama, umesto, nenamerne, ja se nadam, želje da vređa narodne poslanike, da krši Poslovnik uz vaše dopuštenje.