Druga sednica Drugog redovnog zasedanja, 30.10.2012.

2. dan rada

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodna poslanica Jelena Travar Miljević.

Jelena Travar Miljević

Ujedinjeni regioni Srbije
Zahvaljujem. Poštovana predsedavajuća, predstavnici predlagača, veoma je interesantno što mi danas razgovaramo o ovom zakonu. Složila bih se, sa jedne strane, da je on relativno uopšten, ali sa druge strane nemam razloga za trenutno nepoverenje da se podzakonskim aktima neće regulisati određena pitanja u određenom roku. U trenutku kada se naša država suočava sa depopulacijom, kada globalizacija čini svoje i tempo razmene robe, usluga i ljudi postaje osnov funkcionisanja svakog društva, svakako je neophodno razgovarati o upravljanju migracijama. Usvajanjem ovog zakona je jedan od preduslova za uspešno upravljanje migracijama u vidu obezbeđenja efikasne koordinacije u institucijama.

Onom što su do sada pokazali zaključci je da ne postoji sinhronizovana saradnja, kako horizontalno, tako i vertikalno, institucije koje se bave ovim pitanjem.

Republika Srbija, kao što je već moj kolega spomenuo, se suočava sa svim vrstama migracije: spoljašnjim, unutrašnjim, prinudnim, dobrovoljnim, legalnim, ilegalnim, migracijama visokokvalifikovanih, imigracijom i emigracijom.

Nažalost, u Republici Srbiji se još uvek nalazi oko 100.000 izbeglica, barem prema podacima koje ja posedujem, vidim da nam se podaci razlikuju, a verovatno i izvori, i oko 200.000 interno raseljenih lica kojima je potrebna podrška u ostvarivanju svojih prava. Novi izazovi za integracione kapacitete socijalnog i ekonomskog sistema u Republici Srbiji su svakako povratnici po sporazumu o readmisiji sa zemljama EU. U Republiku Srbiju je po osnovu sporazuma o readmisiji, u toku 2011. godine, vraćeno ukupno 5.150 lica, što govori o efikasnom sprovođenju jedinstvenog sporazuma o readmisiji sa EU. U prvih šest meseci 2012. godine Srbiji je upućeno ukupno 3.787 zahteva, a pozitivno je rešeno 3.212. U toku jula, avgusta i septembra od strane nadležnih nemačkih organa primljeno je ukupno 685 zahteva od čega je 632 rešeno pozitivno.

Naravno, kada govorimo o lažnim azilantima, kao glavna odredišta su Nemačka, Švedska, Belgija, Luksemburg i Švajcarska. Ne spominjem ovo danas slučajno, jer ovo je jedna od tema koja se provlači u našoj javnosti u poslednjih mesec dana, dovodi se u pitanje skidanje Srbije sa bele šengen liste. Kao građanka ove države ne bih želela da se desi ni meni, a ni mojim sugrađanima, bez obzira na mogućnosti koje imaju da putuju ili ne. Verujte da je izuzetno loš osećaj kada deca iz naše države nemaju nikakve mogućnosti da posete neku drugu državu i da shvate kako sistem funkcioniše u nekim drugim zemljama. To je jedan od osnovnih način da proširimo svoje vidike, da shvatimo da postoji nešto drukčije i činimo sve što možemo da unapredimo sistem i rad naše države.

Moram da naglasim da je došlo do znatnog pada broja državljana Republike Srbije koji su podneli zahtev za azil u navedenim zemljama tokom 2012. godine. Bila bih sebična kada ne bih pohvalila operativne mere koje sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova u saradnji sa drugim nadležnim organima i interresornu saradnju i koordinaciju, kao što su svakodnevna komunikacija između granične policije Republike Srbije sa graničnim organima susednih država, ako je to jedan od vidova integrisanog delovanja naše države sa državama u regionu, svakako ga pohvaljujem.

Takođe Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Uprava granične policije u saradnji sa Upravom carina vrši konstantnu pojačanu kontrolu putnika na izlazu iz naše zemlje.

Isto tako, moram da kažem da jedan od najbitnijih motiva za traženje azila u zemljama EU su izdašna socijalna davanja. Da li se ja radujem zbog toga? Ne, nikako, jer smatram da odgovorno bavljenje politikom podrazumeva i odgovoran odnos prema mojim sugrađanima i smatram da trebamo učiniti sve što možemo, svako od nas pojedinačno, da unapredimo položaj građana u našoj državi. Takođe moram naglasiti da su Švedska i Belgija donele određene odgovore kada su u pitanju lažni azilanti i taj odgovor se dobija u roku od 15 dana i stvara se neki vid zabrane za ulazak ljudi koji lažno uđu u te države u narednih godinu do pet godina.

Mislim da se ne bih složila sa nekim svojim kolegama koje su iznele da samo zemlje EU treba da vrše tu kontrolu. Mislim da se najznačajniji i najbolji rezultat daje kada radimo zajedno, kada postoje ovakve mere, kao što su donele Švedska i Belgija, kada mi vršimo kontinuiranu kontrolu, a istovremeno radimo sve što je u našoj moći da poboljšamo standard građana. Takođe, ono što raduje je vest da Nemačka planira da stavi Srbiju na listu zemalja sigurnog porekla, čime bi se značajno ubrzale procedure rešavanja zahteva za azil i mislim da bi se time smanjila i potreba i želja nekih građana da napuste ovu državu.

S druge strane, usvajanjem Predloga zakona o upravljanju migracijama stvara se preduslov za uspostavljanje jedinstvenog sistema za prikupljanje, analizu, obradu, organizovanje, razmenu, čuvanje i zaštitu podataka. Da li će ovo biti lak posao? Ne, verujem da neće i biće mnogo teži za one koji treba da ga sprovode, od interresorne saradnje među ministarstvima, do Komesarijata za izbeglice koji usvajanjem ovog zakona dobija još jednu nadležnost, a to je upravljanje migracijama.

Takođe, mislim da je potrebna slika Srbiji sveukupnih migracija, jer ja, nažalost, dolazim iz jedne opštine koja spada u red najnerazvijenijih opština Srbije, a to je opština Žitište i žalosno je kada vidite da se vaša opština prazni, da pogranična mesta i područja izumiru i ne bih mogla da kažem da ova država ne čini baš ništa da ovo spreči. Postoje mere koje npr. sprovodi Nacionalna služba za zapošljavanje, to su aktivne mere zapošljavanja, gde se dodatno stimuliše novo zapošljavanje u najnerazvijenijim područjima, takođe, mere kroz koje se uključuju određene populacije, odnosno daje se prednost izbeglim, interno raseljenim licima i Romima prilikom zapošljavanja. Da li možemo više? Svakako.

Ono što bih pohvalila jeste upravo shvatanje, odnosno davanje na značaju specifičnosti svake lokalne samouprave, odnosno ono što mi kažemo – decentralizacija. Interesantno je da neke kolege jednog dana jesu za to, drugog dana nisu, ali dobro, ja sam na stanovištu da jesam za ovo jer mislim da svaka lokalna samouprava ima svoje specifičnosti. Na različit način se susreće sa pitanjem migracije i mislim da treba svaka lokalna samouprava da ima mogućnost da kaže šta je to što smatra da je najbolje, kako bi određene, da li povratnike ili one koji su se tu zatekli zbog ratova koji su bili, integrisala u društvo. Nije to jednostavan proces i znam da neće biti jednostavno ni za lokalne samouprave, jer je ovo jedan vid nadležnosti koji im se pridodaje. Svakako pohvaljujem meru i mogućnost da se radi edukacija i da se pruži podrška, kako ljudima na lokalu, tako i na pokrajinskom nivou. Zaista mislim da će biti potrebno vreme da se uradi prikupljanje podataka i vertikalno i horizontalno, da se oni smeste u jednu bazu i da budu dostupni do određene mere državnim organima, a druge određene mere javnosti.

Ono što pohvaljujem jeste da je već izrečeno da će se u budžetu Republike Srbije naći sredstva jednim delom za sprovođenje planova, jer sam sigurna da nema šanse da sve opštine dobiju dovoljno sredstava kako bi sproveli sve svoje planove. Isto tako ukazujem na činjenicu da niko ni do sada nije branio lokalnim samoupravama da iz svojih budžeta izdvoje sredstva koja su neophodna. Takođe sam svesna činjenice da ni lokalne samouprave ne raspolažu sa tolikim sredstvima da sve mogu same.

Isto tako, preduslov za uspostavljanje saradnje sa članovima Evropske migracione mreže i strateško opredeljenje Srbije za pristup EU je nešto što mene raduje i mislim da je jako dobro da mi jednom u Srbiji imamo migracioni profil naše države, jer to je ono što može sutra dovesti ka ravnomernijem regionalnom razvoju, ka uspostavljanju ciljanih mera, kako bi određene podržali, možda razmislili neke da sankcionišemo u nekom pogledu. Možda nije dobro što ne postoji sankcija ili mera, šta se dešava sa lokalnim samoupravama koje ne formiraju ovo telo. Možda postoje lokalne samouprave koje nemaju za ovo potrebe, ali mislim da su veoma retke. Smatram da je možda moglo biti detaljnije, ali je dobro što uopšte danas razgovaramo o ovome. Stoga će poslanička grupa URS podržati ovaj vid zakona i verujem da ćemo, kao poslanici, imati određene izveštaje o sprovođenju ovog zakona, jer uloga parlamenta je i kontrolna, a ne samo da usvaja zakone. Zahvaljujem.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Milisav Petronijević. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Socijalistička partija Srbije
Poštovana predsedavajuća, poštovana ministarko, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SPS će podržati Predlog zakona o upravljanju migracijama i posle načelne rasprave i rasprave u pojedinostima spremni da u jednom dijalogu u Skupštini čujemo i neka bolja rešenja, sa ciljem da dođemo do najboljeg, da bi jedan takav zakon doneli. Naravno, u Danu za glasanje mi ćemo glasati za ovaj predlog zakona.
Imajući u vidu da je ovo načelna rasprava, ja ću se u načelu osvrnuti na nekoliko pitanja, pre svega na pitanje – zbog čega ovaj zakon, zašto je značajan ovaj zakon i šta ovaj zakon nudi kao odgovor? O svim drugim detaljima kada bude rasprava u pojedinostima.
Prvo, ne smatram da će ovaj zakon da reši sve probleme migracija, ali smatramo i snažno podržavamo da se donese, jer on stvara osnov, stvara normativni osnov za ono što je najvažnije kada su u pitanju migracije, a to je upravljanje migracijama, upravljanje migracionim tokovima i sve ono što je preduslov za tako nešto.
Smatramo, naša poslanička grupa, da je ovaj zakon veoma značajan i značaj ovog predloga zakona proizilazi iz značaja pitanja migracija. Smatramo da su migracije veoma važno socio-ekonomsko pitanje, veoma kompleksno. Smatramo da je ono posebno važno za Srbiju. Zašto? Kada pogledamo sve vrste migracija koje imamo, sve se odnose na Srbiju.
Malo pre smo čuli, ja bih da ponovim, i spoljašnje i unutrašnje i prinudne i dobrovoljne i legalne i nelegalne i imigraciju i emigraciju, izbeglištvo, raseljena lica, odliv visokokvalitetnih ljudi i depopulacija stanovništva u pojedinim delovima Srbije i da ne nabrajam dalje.
Možda nije na odmet, u potvrdi ovoga koliko je značajno pitanje za Srbiju, da čujemo nekoliko podataka nadležnih organa. U Srbiji živi 66.000 lica sa statusom izbeglica i 210.000 interno raseljenih lica. Po tome smo prvi u Evropi, a trinaesti u svetu. Deset posto ukupnog broja stanovništva sadašnjeg nije živelo u Republici Srbiji pre 20 godina. Više od 250.000 izbeglica steklo je državljanstvo Srbije, što predstavlja najveći proces integracija u Evropi. U zadnjim godinama broj tražilaca azila u Srbiji se povećao od 2008. godine sa 77.000 na 3.134 u 2011. godini. Kada to kažem, mislim i na sve one probleme koje to pitanje nosi sa sobom, pogotovo za lokalne zajednice.
Ukupan broj stanovnika u Srbiji tokom proteklih deset godina se smanjio za 240.000. Čuli smo malopre podatak po Sporazumu o readmisiji da je povratak samo u prošloj godini ostvarilo 5.150 ljudi. Ako tome dodamo da je najbrojnija grupa migranata u stvari sastavljena od lica srpskog porekla koji čine dijasporu, gde su podaci rastegljivi, ali u pitanju je nekoliko miliona, među tri i četiri miliona, ako tome dodamo da je Republika Srbija zakoračila u duboku demografsku starost i da pripada zemljama koje su u vrhu sa najstarijim stanovništvom, ako tome dodamo smanjivanje relativnog udela mladog stanovništva u ukupnoj populaciji i porast broja starih, što ujedno znači i smanjivanje broja aktivno radnog sposobnog stanovništva, koje treba da obezbedi izdržavanje sve većeg broja radno nesposobnog starog stanovništva, ovo su snažni podaci koji potvrđuju značaj migracija, pogotovo u Srbiji.
Drugo pitanje, ili sa druge strane, ili istovremeno, Republika Srbija, suočavajući se sa ovim pitanjima, Vlada Republike Srbije je pokazala spremnost, kapacitet, volju da u moru tih problema, kojih danas ima u Srbiji, i ovaj problem počne da razrešava. Tu podržavamo Vladu. Istovremeno, Republika Srbija želi da se pridruži EU, to za nju predstavlja strateško opredeljenje, a to znači i podrazumeva prihvatanje usvojenih evropskih vrednosti i standarda u čitavom nizu oblasti, pa i u ovoj. Kada je ova oblast u pitanju, to znači da strateški, pravno i institucionalno Srbija uredi oblast migracija.
Sa treće strane, imamo situaciju, uz ove probleme, uz ovu potrebu da se pridružimo EU, da u Srbiji ne postoji jedinstveno i koordinirano delovanje svih organa koji se bave pitanjima migracija. Mnogi u Srbiji, mnoga ministarstva, mnoge kancelarije, mnogi se bave ovim pitanjima, ali ono što nedostaje – nedostaje jedinstvo sistema i koordinacija.
Zadržaću se na ta tri razloga zbog čega je bitno doneti zakon o upravljanju migracijama. Upravo nam predloženi zakon nudi odgovor na to pitanje. Naravno, ne u smislu da će on rešiti problem, ali daje odgovor da nam je glavno pitanje, kada su migracije u pitanju, da imamo podatak, da imamo jedinstven sistem podataka, da odredimo jedan organ koji će time na jednom mestu da se bavi, da bismo došli do glavnog cilja, a glavni cilj je upravljanje migracijama, upravljanje migracionim tokovima. Naravno, svi mi na više mesta imamo različite podatke, zavisno od tipa i vrste migracija. Ovaj zakon nudi odgovor što traži da se to na jednom mestu skupi.
Zašto je to važno? Zašto sam pošao otpozadi? Jedinstven sistem prikupljanja, organizovanja, analize, razmene podataka je prvi preduslov, prvi uslov da se može uspešno upravljati migracijama. Nema dobre odluke, nema dobre politike ako nema podataka, ako nema jasnih, preciznih i validnih podataka. Zakon upravo posvećuje pažnju tome i stavlja to na prvo mesto, odnosno u prvi plan. Zakon određuje i koji je to organ koji će okupljati sve to, prikupljati, koji će na jednom mestu sve te podatke staviti na gomilu. Određuje da to bude komesarijat, do sada za izbeglice, a sada za izbeglice i migracije. Tu daje odgovor na pitanje.
Uvažena ministarka je o tom delu veoma sjajno i jasno, kao i uvek, dala dovoljno informacija, da ne moram dodatno da pričam šta sve to komesarijat treba da radi. Ali, jedna stvar je sigurna, to je organ u kome će se slivati svi podaci, a kada imamo sve podatke na jednom mestu, onda može na jednom mestu i da se nude Vladi jasne migracione politike, mere, aktivnosti itd.
Da bi upravljali migracijama, zakon vrlo jasno, u smislu zaštite ljudskih prava migranata, daje načela na kojima se zasniva upravljanje migracijama, šta sve mora da se poštuje da bi se na jedan uspešan način upravljalo migracijama. Tu je istaknuto na prvom mestu načelo poštovanja jedinstva porodice, načelo ravnomernog, planskog i ekonomskog razvoja upravljanja migracijama, načelo jačanja veza sa dijasporom i Srbima u regionu i, u najširem smislu reči, načelo poštovanja potvrđenih međunarodnih ugovora i uopšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava u oblasti migracija. To je predmet zakona i on daje odgovor na ta pitanja. Naravno, iz toga proističe da se stvaraju uslovi da se migracijama, migracionim tokovima upravlja.
Socijalistička partija Srbije je uverena da Srbija želi da upravlja migracijama, a to pokazuje i kroz ovaj predlog zakona, na jedan sveobuhvatan način, savremeni, evropski, naravno uz poštovanje specifičnosti zemlje Srbije.
Šta mi smatramo upravljanjem migracijama? Na prvom mestu - jasnu migracionu politiku, a na drugom mestu - plansko organizovanje upravljanja tokovima. To je suština cele priče, za koju je potrebno obezbediti podatke i koordinaciju svih onih koji se bave ovim pitanjima. To je cilj ovog zakona. Zakon daje odgovore na ova pitanja i mi smo iz tih razloga uvereni da će Vlada ovaj problem, kao i sve druge što stavlja na dnevni red, početi uspešno da rešava.
Svaka od ovih vrsta migracija je posebno težak problem za Srbiju. Srbija trpi veoma velike socijalno - ekonomske, kako bih rekao, posledice svega toga jer je to pre svega socijalno - ekonomsko pitanje. Velika opterećenja trpi Srbija, a pogotovo u ovim uslovima globalne krize dovodi se u pitanje i realnost svakih od tih mogućih pitanja koje treba rešavati, ali to ne znači da Vlada treba da sedi, da plače zbog toga, već ovako kao što je počela, da nudi odgovore na probleme sa kojima se suočava. Kao što ovih dana nudi, a posebno MUP, želim da to podržim, nudi odgovore sve ono što Srbija treba da uradi kada je u pitanju vizna liberalizacija, gde je beli šengen, da se on sačuva kao jedno veliko dostignuće koje je Srbija uradila, a posebno MUP.
Naravno, imajući u vidu da ono što treba da uradi, što može, a malo pre je bilo reči i želim da se pridružim tome, stavljanje Srbije na listu sigurnih zemalja, jer Srbija jeste sigurna zemlja u kojoj ničije političke slobode nisu ugrožene, pojačana kontrola granica, bilateralna saradnja sa drugim državama. Pre svega, zahtev da se u neposrednom kontaktu sa tim državama utiče na to da se u kraćem roku rešavaju pitanja i naravno što pre dobije rešenje, te tako smanji mogućnost i one socijalne pomoći koja je glavni razlog.
Pri tome, imamo u vidu da rešavanje lažnih azilanata koliko god imamo pritisak da je povećan, podaci pokazuju da osim u Švajcarskoj, u svim drugim zemljama je smanjen broj lažnih azilanata. Mi poštujemo, uvažavamo taj problem i smatramo da ga treba rešavati. Imajući u vidu, da rešavanje problema lažnih azilanata jeste ekonomsko pitanje pre svega ekonomskih mogućnosti Srbije, a ne kako bih rekao izbacivanja iz autobusa na granici itd. nekim drugim merama, drastičnim, represivnim itd.
Naravno, svesni smo da tu ima i politike, svesni smo da tu ima i zemalja koji žele na taj način da vrše politički pritisak, pa se čak javljaju i zemlje koje nemaju probleme sa izbeglicama, odnosno azilantima, kao što smo svesni da to i u ovoj zemlji Srbiji služi za politička podmetanja itd.
Ono što je jasno, podržavamo napore ministarstva i Vlade da sve ono što može da učini na najbolji, demokratski način, primereno Srbiji reši i ova pitanja. Da ne dužim, glavno pitanje je upravljanjem migracionim tokovima, a sve ostalo je u funkciji toga, da se stvore preduslovi da se može upravljati njima. Predlog zakona ne rešava migracije, ali rešava kako obezbediti normativno da se upravlja migracijama na najbolje mogući način. Mi ćemo podržati predlog ovog zakona. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Pošto više nemamo prijavljenih predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika…
Narodni poslanik Janko Veselinović. Izvolite.
...
Stranka slobode i pravde

Janko Veselinović

Demokratska stranka
Izvinjavam se, ali naša poslanička grupa je uredno podnela prijavu za ovlašćenog predstavnika.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Zamolila bih da to što ste se prijavili ne znači da ćete govoriti. Znači, uvek kada vidite da se završava prethodni govornik, a vi ste na redu kao poslanička grupa, molim vas da se prijavite na listu. Hvala.
...
Stranka slobode i pravde

Janko Veselinović

Demokratska stranka
Poštovana predsedavajuća, poštovana ministarko, poštovani komesare gospodine Cuciću, saradnici iz Komesarijata za izbeglice, danas je na dnevnom redu Zakon o upravljanju migracijama koje je pripremila prethodna Vlada i on je u nešto izmenjenom, u određenim odredbama izmenjenom delu, došao na sednicu koju danas imamo između ostalih tačaka dnevnog reda. Možda je mogao da bude na dnevnom redu i nešto ranije. Svakako da je ovo jedno od važnih pitanja i svakako da je ovo tema koja zaslužuje pažnju, koja zaslužuje ozbiljnu brigu države, a pre svega imajući u vidu činjenicu da je i poslednjih mesec dana eskalirao problem azilanata, lažinih azilanata, ali da smo i u protekloj godini imali ozbiljan problem azilanata u našoj zemlji.
Dakle, cilj ovog zakona jeste pravno regulisanje migracija, položaja migranata, emigranata, celokupnog procesa upravljanja tim procesima i to je svakako važno da je i ova vlada prepoznala taj problem i da ćemo na neki način uz ispunjavanje evropske agende rešiti makar normativno jednu oblast, možda ne idealno, svaki zakon bi svakako mogao da bude bolji, sadržajniji, možda su neke oblasti mogle biti bolje urađene. Ali, ovu materiju regulišu gotovo sva evropska zakonodavstva i sve zemlje EU su se u jednom momentu suočile sa problemom migranata, odnosno sa problemom lica koja zbog teške ekonomske situacije, zbog teškog političkog položaja, zbog progona imaju potrebu da se skrase na nekom području koje jeste mirno i koje im možda pruža neku ekonomski bolju perspektivu za njih i za njihovu porodicu.
Možda mi nismo država koja može da ponudi emigrantima koji dolaze u našu zemlju neke bolje uslove, do sada nismo ni imali uređeno to pitanje, pa su nam se emigranti jednostavno bez rešenih bilo kakvih pitanja šetali od grada do grada, snalazili se za preživljavanje i u nekim mestima je to bio ozbiljan problem.
Kako je DS na početku mandata ovog parlamenta i ove vlade rekla da će podržati sve zakone koji idu ka rešavanju pojedinih pitanja, a naročito kada su u pitanju proevropski zakoni i naročito kada su u pitanju zakoni, a ne pre svega, koje je na neki način donela Vlada Mirka Cvetkovića, Vlada u kojoj je i DS imala značajnu ulogu, u kojoj je kreirala jednu politiku proevropskog kursa, i rešavanja svih otvorenih pitanja, uz saradnju sa narodima iz okruženja, i uz saradnju sa svim značajnim faktorima koji u svetu postoje političkim faktorima.
Ne, nažalost kao što to sada čini sadašnja Vlada bez jasne orjentacije, bez jasnog cilja, stvarajući zabune kod naroda, stvarajući zabune u međunarodnoj javnosti, jer jednostavno ova vlada ima neke cikluse u kojima je 10 dana, 15 dana veliki zaljubljenik u Rusiju, a 15 dana u zemlje istočnog sveta, mislim na arapski svet bogat naftom, a izvesno vreme u evropske zemlje. Potpisuju se predugovori, sporazumi, a kada se vrati kući vidi se da su to samo lepe reči, da iza toga ne postoji nikakva suština.
Meni je, naravno, drago što je danas ovde bivša predsednica Skupštine, sa kojom smo zaista lepo sarađivali, ali mi je žao što ovde nije resorni ministar, odnosno predsednik Vlade kojem bi, čini mi se, ova oblast pripadala, ali on svakako danas ima značajne poslove, i u tom smislu ga možemo opravdati. Naravno, ne možemo opravdati sve ono što čini poslednjih 100 dana, jer njegovo mesto premijera ne čini nam se na pravi način da obavlja, čini nam se da je na čelu Vlade u jednom maniru čoveka koji nema jasan koncept i koji ne realizuje ciljeve koji su dati, u mom vrlo dragom štivu, a to je uvodno izlaganje koje je on podneo prilikom polaganja zakletve, odnosno prilikom stupanja na dužnost.
No, da se vratimo Zakonu o upravljanju migracijama, jer ljudi koji sede ovde iz Komesarijata za izbeglice svakako nisu odgovorni za sve ono što čini sadašnja Vlada, pa bih se ja osvrnuo na neka pitanja koja su data u ovom zakonu, a koja bi mogla da dožive i pohvalu i kritiku. Pre svega, dobro je što će ovaj zakon biti donet, dobro je što je i ovim zakonom uređeno pitanje položaja emigranata, migracija, što je ovim zakonom na neki način, možda ne sasvim pravno precizno, odnosno možda mu nije mesto tu, ali rešeno je neko pitanje položaja raseljenih lica, zbrinjavanje tih lica. Recimo, veoma mi se dopada činjenica da je među načelima u ovom zakonu stavljeno i načelo jačanja veza sa dijasporom i Srbima u regionu i kaže se da će upravljanje migracijama da se ostvaruje sa poboljšanjem položaja i zaštitom prava interesa pripadnika dijaspore i Srba u regionu, očuvanjem, jačanjem i ostvarivanjem veza pripadnika dijaspore i Srba u regionu sa Republikom Srbijom.
Ovo je vrlo značajna odredba i vidi se, za sve one koji nas posmatraju šta se dešava zadnjih 100 dana u ovoj oblasti, da je ovo pisano u neko drugo vreme, u vreme kada je Vlada Republike Srbije vodila računa o Srbima u regionu i Srbima u dijaspori. Zašto? Iz osnovnog razloga što je Vlada ukinula Ministarstvo za dijasporu i Srbe u regionu i Ministarstvo za vere, što samo po sebi možda ne bi moglo biti predmet kritike, obzirom da je Vlada išla na racionalizaciju.
Ta racionalizacija je učinjena tako što je napravljeno jedno, moglo bi se reći kvazi-ministarstvo ili nešto što bi trebalo da zameni ministarstvo, ali se ne bi ubrajalo među ministarstva. Formirane su kancelarije za četiri oblasti, da ih ne nabrajam, za manjine, za Srbe u regionu i vere. Za tri kancelarije određen je direktor, počeli su sa radom, makar formalno imaju institucionalni okvir.
Ne znam da li poslanici znaju, ali trebala bi i javnost da zna i ona u Srbiji i ona van Srbije, da još uvek nije određen direktor Kancelarije za dijasporu i Srbe u regionu, odnosno direktor Kancelarije za vere. Dakle, ta oblast za ovu Vladu je sasvim nebitna, za nju je nebitno četiri miliona Srba. Mi imamo jedan pravni vakuum u kome su Srbi u regionu i Srbi u dijaspori stavljeni van snage. Dakle, ni savet pri predsedniku Republike Srbije, vi to gospođo ministarko vrlo dobro znate, pošto ste bili taj član tog saveta, ne funkcioniše. Dakle, predsednik Nikolić nije formirao taj savet još uvek, nije sazvao nijednu sednicu, iako je prema zakonu obavezan da te sednice saziva svakih tri meseca. Nije formiran savet, nije formirana kancelarija, nema ministarstva, postojeći zakoni iz te oblasti se ne primenjuju. Dakle, ova odredba u ovom zakonu koja stoji jeste dobra, ali se vidi da je to bila odredba iz vremena kada je predsednik države, kada je predsednik Vlade, kada je cela Vlada računala i vodila brigu o ovim ljudima.
Dobro je takođe što je ova Vlada, odnosno što je u ovom zakonu ostala odredba po kojoj je brigu o emigrantima, odnosno o migracijama dobio zadatak da brine o njima Komesarijat za izbeglice, koji će sad biti Komesarijat za izbeglice i migracije. To jeste institucija koja ima kapacitete i ljudske i sve druge resurse, to jeste institucija koja je prethodne četiri godine kvalitetno radila. Ne bi se moglo reći za prethodni period pre preuzimanja sadašnjeg komesara, gospodina Cucića, te dužnosti da je radila tako kvalitetno, ali bi mogli reći da je ona preduzela niz mera na zatvaranju kolektivnih centara, da je bila u dobroj koordinaciji sa Vladom Srbije i predsednikom Srbije po pitanju obezbeđivanja sredstava za rešavanja izbeglištva na području Republike Srbije. U tom periodu je održana i donatorska konferencija u Sarajevu, odnosno pripremljena donatorska konferencija u Sarajevu, obezbeđena su sredstva za trajno zbrinjavanje nekih 70.000 najugroženijih lica u Republici Srbiji.
Komesarijat ima potencijal da sprovede taj proces do kraja, naravno uz direktno provođenje tog programa od strane Evropske banke za obnovu i razvoj, koliko znam da je ona realizator. Međutim, nisam siguran koliko će Komesarijat imati pravog partnera u Vladi Republike Srbije, kojoj, čini mi se, nije previše stalo do ovog pitanja, makar do sada nisam se uverio u to.
Dakle, dobro je što je Komesarijat dobio brigu o tome, jer se bojim da bi ovo pitanje generalno bilo izgubljeno da je dato nekom novom telu, jer, kako se sada formiraju po stranačkom kriterijumu tela, organi institucije, bojim se da to ne bi moglo biti ovo pitanje rešavano. Kažem, Komesarijat je i kvalifikovan za to, ima resurse i može da stvara nove planske dokumente, neki planski dokumenti su u međuvremenu i urađeni. Dobro je i to što, istina, samo u jednom stavu se govori o merama za integraciju lica koja su azilanti, koji borave na području Republike Srbije. To je vrlo ozbiljan problem. Neke kolege su danas govorile o tome, nisu do kraja rekle šta bi to trebalo da znači. Dakle, mi smo u situaciji u kakvoj je Kanada bila pre 30 godina, u kakvoj su zemlje na američkom kontinentu bile pre 100 godina. Mi smo u situaciji u kakvoj su neke zemlje bile u prethodnom periodu, da mi jednostavno imamo krajeve koji odumiru. Imamo lica kojima je Srbija na neki način obećani raj.
Mi moramo imati mere koje će možda na područja gde je živelo lokalno domiciono stanovništvo, gde će živeti neki drugi ljudi i hteti da se bave poljoprivredom ili ne znam čime. Mi moramo imati i takve mere, jer jednostavno i današnji svet jeste svet u kome se ljudi kreću iz jednog područja na drugo. Svakako je bitno da mi imamo mere za integraciju i tih ljudi koji bi se možda bavili nekim poslovima na selu, ali i nekim ljudima koji su možda završili fakultete, koji više nisu sigurni u zemljama u kojima žive, i koji su možda sad u nekim kontejnerima i ne znaju šta dalje, ali je za ovo neophodna strategija.
Mislim da ovaj jedan stav nije dovoljan i da bi tu trebalo razraditi strategiju. Znam da bi to trebao da uradi Komesarijat, ali ovo je nužno da se učini što pre i da se urade neke prioritetne mere.
Dobro je i to što će Komesarijat prikupljati i objedinjavati informacije koje se tiču emigranata i lica koja iz naše zemlje nameravaju da odu emigranti ili su već otišli. Međutim, ovde ima jedan ozbiljan problem. Mislio sam ga na kraju pomenuti, ali pomenuću ga odmah. Ovde nisu predviđena sredstva za ovu namenu. Dakle, ovaj posao zahteva ozbiljna sredstva. Dakle, to nije ni milion ni dva dinara, to se radi o milionima evra. Stvaranje baza podataka i upravljanja tim bazama podataka, to je ozbiljan posao.
U ovom zakonu ne vidim da su obezbeđena sredstva za tu namenu. Možda će to biti sredstva iz nekih donacija ili iz nekih fondova, ali to u ovom zakonu ne vidim.
Ovaj deo možda nije morao biti predmet ovog zakona, o kome ću sada govoriti, ali, po meni, je dobro da je to pitanje rešeno, a to je da će Komesarijat na neki način u buduće obavljati poslove administrativne, stručno-tehničke za Komisiju za nestala lica, koju obrazuje Vlada. Kažem, nije mesto u ovom zakonu, ali je to dobro rešenje, jer će na neki način jedna stručna organizacija moći da vodi računa o tome, mada iz naziva ovog zakona se ne bi moglo pretpostaviti da će se to naći u ovom zakonu, ali s druge strane podržavam tu meru i nemam ništa protiv toga.
Dobro je i to što će Komesarijat u ostvarivanju svih ovih ciljeva ostvarivati međunarodnu saradnju sa nadležnim organima drugih država. Svakako da je bolje da to radi Komesarijat, nego, ne daj bože, predsednik Vlade ili njegov potpredsednik, jer od te saradnje neće biti ništa, jer oni mogu samo da naruše dobre odnose i činjenicu da mi u situaciji kada imamo manji broj emigranata iz Srbije, imamo pretnju ukidanja viza. Dakle, tu nešto, po svemu sudeći, nije u redu, a po svemu sudeći da ova Vlada ne odaje nikakav kredibilitet prema međunarodnim faktorima i prema ljudima koji vode druge države, koji su u vladama drugih država, tako da je bolje da to radi bilo ko, sem Vlade. Dakle, ona je najslabija tačka u ovom celom procesu.
Dobro je i to što će biti formiran savet za migraciju i dobro bi bilo da tu uđu stručni ljudi, a ne neki iz užih ili širih članova porodica vladajuće koalicije iz bilo koje stranke sa leva ili na desno ili kako već budemo sedeli od naredne nedelje, jer dosadašnja kadrovska politika je bila upravo takva. Ona je otprilike odražavala stranačku strukturu i strukturu porodičnih stabala pojedinih ministara.
Ono što je za mene sporno u ovom zakonu jeste rok koji je ostavljen za donošenje propisa koji bi trebali da realizuju sprovođenje ovog zakona.
Pravo da vam kažem, iznenadio sam se kada sam video ovaj rok, mislio sam da je štamparska greška. Po meni, ovo bi trebalo promeniti. Mi više nemamo mogućnosti da utičemo na ovo amandmanski, to može samo Vlada. "Propisi za sprovođenje ovog zakona biće doneti u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona". Po meni je to izuzetno dug rok, pogotovo imajući u vidu ovu Vladu koja nema baš neki preveliki osećaj za probleme izbeglica, prognanih, raseljenih itd, pa mi se čini da ovom pitanju neće posvetiti značajnu pažnju.
Imajući u vidu ono što sam na početku rekao, mi iz DS smatramo da je ovaj zakon malo okasnio, da je trebao biti donet i pre Zakona o NBS, koji je bio zakon za jednog čoveka i pre Zakona o amnestiji, o kome ćemo govoriti narednih dana, koji pušta na slobodu ozbiljne kriminalce i pre zakona kojim je povećana stopa PDV sa 18 na 20%, koji je našu zemlju doveo do opšteg rasta cena. Imajući u vidu ono na početku rečeno, DS će uvažiti činjenicu da je ovo proevropski zakon i verovatno podržati ovaj zakon u danu za glasanje. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Da li još neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Ljubiša Stojmirović.
...
Srpska napredna stranka

Ljubiša Stojmirović

Srpska napredna stranka
Poštovane koleginice i kolege, neću elaborirati članove ovog zakona. Pokušaću da u nekoliko rečenica kažem svoje viđenje.
Migracija nije problem sa kojim se susreće samo Srbija. To je problem sa kojim se susreću mnoge zemlje u svetu. Naša muka je možda samim tim i veća, jer je na prostorima bivše naše države došlo do određenih i ratnih sukoba, pa smo imali i tu nesreću.
Danas sam slušao koleginice i kolege koji su govorili o ovom zakonu i hoću da verujem da su njihove namere bile iskrene i da ćemo svi pokušati da u interesu svih građana Srbije donesemo jedan zakon koji će u ovoj oblasti uvesti red.
Ne možemo nikako da dovodimo u pitanje rad ove Vlade, pogotovo ne u ovih 100 dana, jer ovo nije problem ove Vlade i nije problem ove većine, ovo je problem sa kojim se suočava Srbija i moramo zajednički da ga rešimo.
Raduje me da je sad kolega rekao da će u danu za glasanje glasati za ovaj zakon. Mislim da tako trebamo i ubuduće da radimo. Ovo su problemi sa kojima je suočena Srbija, nisu problemi samo jednog ministarstva ili Komesarijata za izbeglice.
Nadam se da ćemo i danas, a i ubuduće na ovakav način raditi i da ćemo pokušati da rešimo sve probleme u interesu svih građana Srbije. Hvala.