Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja, 15.11.2012.

1. dan rada

OBRAĆANJA

Jožef Šandor

Gospođo predsedavajuća, gospodine ministre, poštovane koleginice i kolege, prosto sam osećao obavezu da tražim reč povodom ove tačke iz razloga što juče kada smo dobili dnevni red, kasnije sam na ručku i u hodniku čuo od kolega da je ovo tehničko pitanje, brzo ćemo to rešiti, nije to toliko bitno. Imam neko drugo mišljenje. Ovaj predlog zakona je veoma bitan, ne samo za Vojvodinu, ne samo za građane severne Vojvodine, nego za građane cele Srbije, šta više i za mnoge Evropljane.
Kao što smo čuli malo pre, negde oko osam miliona putnika prelazi preko graničnih prelaza kojih ima malo na severu zemlje. Hteo sam da pozdravim ovaj sporazum koji je konačno potpisan. Po mojim informacijama, još je 2005. godine država Mađarska dala predlog da se ovaj sporazum napravi. Prošlo je skoro sedam godina i hvala bogu i nekim ljudima, konačno smo stigli do toga da se to nađe i pred nama.
Pored ovih prelaza koji su verifikovani za prelaz lica i robe, to su Kelebija – Tompa, to je Horgoš – Reske, samo par tzv. malograničnih prelaza je funkcionisalo u zadnjem periodu, odnosno u proteklom periodu. Kada su došli godišnji odmori, kada je stiglo vreme za Novu godinu, kada su bili verski praznici, verujte, na ovim prelazima jednostavno niste mogli preći. Čekalo se i po pet, sedam sati. Oni naši sugrađani koji rade i žive van Srbije, a hteli su da dođu, da iskoriste dva, tri dana svog odmora, jednostavno su gubili i ovamo kada su ulazili i kada su izlazili po pola dana, ponekad i više.
Imam dosta prijatelja koji su, nažalost, napustili zemlju i žive u Nemačkoj. Zolika ove godine, letos kada je došao, 12 sati je čekao na novom prelazu na auto-putu Horgoš. Tako da, u svakom slučaju, i njima pomažemo, a i našim građanima koji žive na severu Bačke, koji ponekad povremeno moraju da obavljaju neke poslove preko, u Mađarskoj, i te kako pomažemo, jer čekati na 30 km od Mađarske granice, čekati 12 sati u redu, verujte to nije lako i samo nervira sve naše građane.
Zato mi je posebno zadovoljstvo i drago mi je što je sa ovim predlogom zakona, dva prelaza Bajmok – Bacsalmas, Đala – Tisa Siget, konačno dobiju verifikaciju i biće redovan prelaz za fizička lica. Do sada je to bilo ograničeno samo za državljane Srbije, za naše građane ako su išli sa registracijom naše zemlje. Ovim zakonom oslobađamo sve građane cele EU, građane Švajcarske i još neke da mogu tuda da prolaze, praktično od ujutru do naveče. Mislim da značajno rasterećujemo granični prelaz koji je preopterećen.
Moram da kažem, kolega koji je prvi tražio reč, koristio je reči da ga čudi što neko mora da brani, odnosno što gospodin ministar mora da brani ovaj zakon. Meni je svejedno ko dolazi iz Vlade povodom ovog zakona, ali nije svejedno ona reč "braniti". Ovaj zakon ne treba braniti, ovaj zakon treba podržavati. Ovo je izuzetno važno za ogroman broj naših sugrađana.
Međutim, isti kolega koji je spomenuo ove reči, spomenuo je nešto veoma važno, što ovim predlogom zakona nije predviđeno i moram da ga podržim. Znači, dva prelaza za robu nisu dovoljna za Republiku Srbiju. U ovom zakonu treći je predviđen, kao što je rekao, Bački Breg – Herceg Santo, za sada za robu, odnosno kamione od 3,5 tona i predviđena je moguća varijanta do šest tona. Mi u Senti imamo carinsku ispostavu koja je preopterećena, imamo u Subotici, koja je apsolutno prebukirana. Kao privrednik znam šta se dešava i koliko čekaju kamioni i vozači. Mislim naše ministarstvo i naši organi moraju da rade na tome da otvore još jedan prelaz, da osposobe upravo oko Sombora, odnosno Bački Breg – Herceg Santo liniju da osposobe za promet robe i za velike kamione i da ga osposobe sa svim službama da možemo da primimo robu.
Veoma je bitno i značajno i velika pomoć će biti otvaranje dva nova granična prelaza koji do sada nisu funkcionisali. Malo će čudno da glasi, ali stari prelaz Horgoš – Reske, koji je na 500 metara i 100 metara od ovog prelaza, do sada u zadnjih deset godina nije bio u funkciji. Godišnje četiri, pet puta idem za Mađarsku. Uvek naiđem na problem kako preći zbog gužvi i uvek smo se čudili zašto se ne koristi objekat koji na 100 metara tamo stoji.
Drago mi je što ste sada predvideli ovim sporazumom da se to stavi u funkciju, bez obzira na to da samo određeni broj ljudi, znači peške, biciklima, motornim biciklima mogu da prelaze, ali mislim da će to isto pomoći.
Još važnije je otvaranje prelaza Bački Vinogradi – Ašutalom, između Subotice i Horgoša. Mislim da će značajno doprineti lakšem prometu i prelazu granice. Hoću da se osvrnem na još jedno pitanje. Nekoliko prethodnih kolega je pričalo o tome, da pored ovih dobrobita koje dobijamo za građane, sa ovim sporazumom, odnosno sa ovim zakonom čini ćemo još jednu veliku stvar, a to je ta zelena granica, upravo ta migracija, o kojoj je kolega malo pre pričao. Moram da vam kažem, najveći pritisak zbog migracije imaju dve policijske uprave. To su Policijska uprava Subotica i Policijska uprava Kikinda. Znači, 100% svih migranata ide preko ove teritorije. Morate znati da ove naše uprave posluju sa 50% kapaciteta. Znači, nemamo dovoljan broj policajaca na terenu u Kikindi, odnosno Severnobanatski okrug, odnosno Severnobački okrug i isti je problem u Subotici. Tamo je do 60% popunjen kapacitet. Imaju ogromne probleme. Ovi ljudi čine ogromne nadljudske napore da kontrolišu tu zelenu granicu, zajedno sa mađarskom državu.
Kao što je kolega rekao, znam da je saradnja između dve države veoma dobra. To je toliko dobra saradnja da moram da kažem da pre tri nedelje je načelnik Policijske uprave Kikinda, gospodin Jović Dragan, upravo primio specijalnu lentu mađarske policije, odnosno ministra unutrašnjih poslova za izuzetno dobru saradnju između dve zemlje, odnosno ova dva regiona tamo.
Prema tome, mislim da i u ovoj funkciji, sa prihvatanjem ovog zakona, mi ćemo pomoći lakšoj kontroli graničnih prelaza i na jednoj i na drugoj strani. Mislim da za mene i za moje kolege iz poslaničke grupe URS nema dileme. Mi ne branimo, mi podržavamo. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodna poslanica Elvira Kovač. Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljujem se.
Uvaženi gospodine ministre, potpredsednice, dame i gospodo narodni poslanici, za SVM je od izuzetnog značaja što konačno raspravljamo o zakonu o potvrđivanju sporazuma između Republike Srbije i Vlade Mađarske o graničnoj kontroli u drumskom, železničkom i vodnom saobraćaju.
Čuli smo u izlaganju gospodina ministra da je zaista potpisan ovaj sporazum, 24. januara 2012. godine u Horgošu. Moram da naglasim da je parlament Mađarske ratifikovao ovaj sporazum odmah, 13. februara 2012. godine.
Postavlja se pitanje – zašto je kod nas u proceduri samo od 11. oktobra 2012. godine? Ranije nije ni bio u proceduri i dobro je što je konačno na dnevnom redu. Postavlja se pitanje – zašto je prošlo toliko meseci?
Kada je u pitanju poslanička grupa SVM, već 2008. godine, tačnije 6. novembra, na sednici Odbora za inostrane poslove naglasili da je neophodno otvoriti nove prelaze, kako zbog privrede, tako i zbog samih građana. Mađarska je već tada bila spremna, ali cela ova procedura se odužila.
Trenutno se održava jedan sastanak privrednika, zbog kojeg gospodin Pastor nije prisutan, u Kikindi i eto dokaza koliko su novi granični prelazi i koliko je ovaj sporazum značajan i za same privrednike.
Moram da naglasim i da je gospodin Ivica Dačić, tada kada smo postavili pitanje, odgovorio pismeno, 12. decembra 2008. godine, kada je naglasio da je zaista tadašnja vlada donela zaključak kojim se potvrđuje osnova za vođenje pregovora za zaključivanje sporazuma. To je bilo 2008. godine, a sada je 2012. godina, novembar mesec. Dosadašnji sporazumi su iz 1983, 1996. godine i 2000. godine, a naravno, oni sada prestaju da važe.
Ono što smo čuli u prethodnim izlaganjima je, a što mi svi znamo da je realan problem na ovim graničnim prelazima, da su ogromna zadržavanja zbog kojih smo prepoznali da je neophodno sprečavanje i uklanjanje tih prepreka i zastoja u saobraćaju.
Moram nekoliko stvari da pohvalim iz ovog zakona o potvrđivanju sporazuma. To je, na primer, član 6. koji naglašava da u slučajevima kada to zahtevaju ekonomski ili društveni interesi, nadležni organi ugovornih strana mogu dobiti i otvaranje privremenih graničnih prelaza na državnoj granici. Član 24. kaže da će ugovorne strane razmotriti mogućnost uspostavljanja drugih graničnih prelaza, osim onih sadržanih u ovom sporazumu.
Izuzetno je značajno što se u članu 20. naglašava da se formira zajednički kontakt centar na teritoriji Mađarske, na graničnom prelazu, na autoputu za međunarodni saobraćaj putnika i robe Horgoš.
Ono o čemu se malo pričalo je da su naglašena dva rečna prelaza. Jedan je na Dunavu kod Bezdana i jedan na Tisi kod Kanjiže, kao i dva železnička granična prelaza, Subotica – Kelebija i Horgoš – Reska.
Kada smo već kod železnice, što se tiče železnice u ovom delu je naglašeno ono što svakako SVM pozdravlja, da bi se ubrzala kontrola putnika i da bi se jednostavno smanjilo vreme čekanja, ugovorne strane mogu da se dogovore da sprovedu zajedničku kontrolu putnika u železničkom saobraćaju dok voz stoji ili tokom tranzita, što je jako dobro.
Drumski granični prelazi, ono što je najznačajnije, svakako moramo da pohvalimo, da umesto dosadašnjih pet se predlaže šest plus jedan, a to bih ja nazvala – šest plus taj je jedan u budućnosti. Izuzetno je značajno što na graničnim prelazima Bajmok-Bacsalmas, Đala, Tisa Siget, do sada je na ovim graničnim prelazima, oni su se odnosili samo za državljane Republike Srbije i Mađarske, ali od sada se oni odnose i na državljane EU, drugih država koje su potpisnice sporazuma o evropskom ekonomskom prostoru, Švajcarske konfederacije, itd. Značajno je i što se radno vreme, koje je bilo od sedam pa do 17 časova menja, odnosno sada je od sedam do 19,00 časova, umesto dosadašnjih od osam do 18,00 časova ili od osam do 16,00 časova, što je poboljšanje od nekoliko sati. Postavlja se pitanje zašto radno vreme nije od 00,00 do 24,00 časova? Verovatno su tehnički razlozi, ali to je pitanje.
Spomenut je i tzv. stari iliti drumski granični prelaz Horgoš-Reska, koji radi na teritoriji Mađarske od sedam do 19,00 časova. Naravno, tu piše – kada se obezbede neophodni tehničko-infrastrukturni uslovi, odobravaće se saobraćaj za vozila koji nije dozvoljen na autoputu, kao i saobraćaj za pešake, bicikle, samo na starom graničnom prelazu Reska-Horgoš. Ali, naglašeno je da se može privremeno odobriti i međunarodni saobraćaj na ovom prelazu kao i duže radno vreme.
Ono što smo čuli u izlaganju i što je zanimljivost je da zvanične prostorije za potrebe službenih lica Republike Srbije obezbeđuje Mađarska, kao što znamo, kao i da službena lica Republike Srbije mogu graničnu kontrolu da sprovode u skladu sa zakonima svoje države, ovde u tim zajedničkim prostorijama, u istoj meri i sa istom delotvornošću kao da ih sprovode na teritoriji Republike Srbije, na svojoj državi. Znači, na ovoj zajedničkoj lokaciji je to jako značajno.
Spomenut je i budući drumski granični prelaz Bački Vinogradi – Ašothalom. Kontrola prelaženja se sprovodi na zajedničkoj lokaciji, koja se nalazi na teritoriji Mađarske. Mađarska je investirala dva miliona evra u ovaj objekat, sredstvima EU.
Ovde se kaže da će se, nakon obezbeđivanja adekvatnih tehničkih i infrastrukturnih uslova, zajedno usaglasiti datum otvaranja graničnog prelaza diplomatskim putem. Pitanje je – kada će se to desiti? Da li je, na primer, februar ili da li imamo plan kada će to biti? Ovaj prelaz će raditi kao Bajmok i Đala. Nakon obezbeđivanja odgovarajućih tehničkih i infrastrukturnih uslova, može da se odobri međunarodni saobraćaj putnika preko ovog graničnog prelaza, ili produžiti radno vreme.
Za kraj moram još da naglasim da bi za stari drumski granični prelaz Horgoš-Reska, neophodno bilo potpisati izjavu o namerama, da bi se moglo konkurisati kod fondova EU za renoviranje ovog graničnog prelaza. Koliko smo obavešteni, rok za konkurisanje je kraj novembra, znači nekoliko nedelja. Poslednji sastanak o tome, ako se ne varamo, bio je 29. avgusta. Od tada se to pitanje ni ne otvara, niti spominje.
Za kraj, još jedno pitanje – zašto tek sada ratifikujemo ovaj sporazum? Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja jedinstvenog pretresa, pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika? (Da.)
Narodni poslanik Borislav Stefanović. Izvolite.
...
Stranka slobode i pravde

Borko Stefanović

Demokratska stranka
Poštovana predsedavajuća, drage kolege narodni poslanici, pred nama se nalazi jedan sporazum koji je u svakom smislu kruna višegodišnjih napora dve vlade. Nebitno ko je na vlasti u ovoj zemlji, svaka vlada se trudila, od 5. oktobra pa na ovamo, da napravi ovaj sporazum. U svakom smislu, ovaj sporazum treba podržati.
Mislim da je jako važno da se neke stvari, koje su se definitivno potvrdile kao problematične u pograničnom pojasu prema Republici Mađarskoj, isprave, da se što više ovih graničnih prelaza vremenom otvori i da se nađu sredstva za zapošljavanje novih ljudi koji će moći da 24 časa budu na određenim mestima.
Jako je dobro da je vrlo jasna perspektiva tu postavljena. Mađarska je jedan od naših najvažnijih suseda Republike Srbije, mađarski narod je veoma blizak našem narodu, živimo u suživotu i u slozi u AP Vojvodini. Ne moram da govorim koliko je Republika Mađarska za sada naša prava i možda jedina, u smislu trgovine i ekonomskih odnosa, kapija sa EU i od strateškog je značaja za Republiku Srbiju.
Ono što sigurno možemo govoriti je da je izrada ovog sporazuma predugo trajala. Postojale su velike prepreke sa naše strane i administrativne i birokratske prirode, kadrovske prirode. Ponovo imamo problem sa najuspešnijim ministarstvom u Vladi Republike Srbije, po rečima premijera Dačića je to MUP. Dakle, MUP nije u stanju ni do dan danas da obezbedi punu operativnost i kadrovsku popunjenost dve najvažnije policijske uprave. U ovom smislu su to policijske uprave u Kikindi, Subotici. To su pravi pokazatelji nedovoljne efikasnosti MUP i to je ono što bi trebala Vlada u najkraćem roku da ispravi.
Želim da kažem još jednu stvar. Ovaj sporazum dolazi u Narodnu skupštinu u secni ako hoćete u najpozitivnijem smislu posete predsednika Republike Budimpešti, gde je predsednik Republike potvrdio bliskost dve države i dva naroda i gde je dao jasne naznake da će se taj odnos i dalje razvijati u pozitivnom pravcu. Ono što je jedino nebitno zasmetalo u celoj ovoj priči su dve stvari – prvo, predsednik Nikolić je rekao u Budimpešti kada je pokrenuto pitanje … Jeste tema zbog toga što se odnosi na odnose sa Republikom Mađarskom, a ovo je sporazum sa Republikom Mađarskom i u tom smislu moram da objasnim da ovde ne pričamo samo o graničnim kućicama i prelazima, već pričamo čemu oni služe, a oni služe za najbolje odnose sa susedima.
Dakle, moram da kažem da je predsednik Nikolić spravom istakao da AP Vojvodina mora da ima svoja Ustavom zagarantovana prava, u Budimpešti je to rekao. To se odnosi verovatno i na onih 7% u budžetu. Prema tome, smatram da bi bilo dobro da ova vlada posluša reč predsednika Nikolića…
(Predsedavajuća: Gospodine Stefanoviću, to nije tema.)
Druga tema je onoga što je rečeno u Budimpešti je da idemo u pravcu istorijskog pomirenja sa mađarskim narodom. Ovaj sporazum jeste deo u nekom najširem smislu ostvarivanja najboljih mogućih odnosa sa Republikom Mađarskom. Ali, s obzirom da je u Budimpešti od strane šefa države rečeno da idemo u pravcu istorijskog pomirenja onda mislim da je zgodno i korisno da se objasni nama sa kim se to mirimo, na kojim mestima ćemo se miriti, naročito nas u Bačkoj to zanima. Kada se susretnu dva čoveka koji su poznati revizionisti u svojim zemljama, gospodin Orban u Mađarskoj i gospodin Nikolić u Srbiji, nas zanima do koje mere i dokle će se ići sa revizijom istorije, da li će se srpski predsednik pokloniti i onima koji su ubijali jevrejsko, srpsko i romsko stanovništvo u Bačkoj, da li će isti spomenik biti, kako je rečeno, posvećen i prvim žrtvama od 1944. godine do 1945. godine, a gde će biti posvete onima koji su stradali u "Novosadskoj raciji" i da li je moguće da niko nije izvestio kabinet predsednika da smo formirali istorijske komisije koje treba da utvrde tačno ime i prezime onih koji su počinili zločine i onih koji su žrtve, pošto zna i gospodin koji dobacuje da nažalost u Vojvodini postoje slučajevi…
(Predsedavajuća: Gospodine Stefanoviću, molim vas da se vratite na temu.)
… da na tablama ljudi koji su žrtve stoje imena i onih koji su počinili zločine. Dakle, to moramo izbeći i to je ono sa čime se ne trebamo miriti. Treba da se mirimo sa nevinim žrtvama, njima da se poklonimo, a ne onima koji su počinili zločin.
Bojim se da dva državna vrha na tu stvar ne gledaju na isti način. To je ono što mene zabrinjava kao narodnog poslanika i građanina Srbije koji živi u Vojvodini. Vrlo dobro znate o čemu pričam.
Ovaj sporazum je svakako važan, ako hoćete, deo mozaika izgradnje najboljih mogućih odnosa sa Republikom Mađarskom, ali ne zaboravimo da smo mi zemlja u tranziciji i na putu ka EU i da je Mađarska naš jako važan sused, ali da su u Republici Mađarskoj na vlasti ljudi koji na vrlo drugačiji način gledaju na našu skorašnju istoriju. Prema tome, vodite računa da pre nego što krenemo sa istorijskim pomirenjima, završen citat, da se utvrdi sa kim se mirimo i na koji način, a čini mi se da mi iz DS znamo puno o tim stvarima i možemo o tome potpuno jasno da govorimo bez obzira na ove nervozne i neumesne komentare. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
 Da li ministar Obradović želi reč?
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

Pre svega bih se zahvalio poslanicima koji su učestvovali u raspravi o ovom zakonu i istakao da predsednik Vlade, ministar unutrašnjih poslova, gospodin Ivica Dačić danas nije sa vama zato što je u zvaničnoj poseti Republici Sloveniji i to je jedini razlog jer mislim da bi on sa puno zadovoljstva i žara bio danas ovde sa vama umesto mene, jer je neko ko je suštinski inicirao potpisivanje ovog sporazuma u odnosu na njegovu konačnu izradu 2008. godine, a na kraju krajeva on ga je i potpisao.
Videli ste u sadržaju ovog zakona da se njime želi unaprediti saobraćaj, drumski, železnički i rečni, promet robe i putnika, da je pored šest planirano otvaranje sedmog graničnog prelaza. Želim da istaknem u ime Vlade RS da je započeta procedura otvaranja i tog sedmog prelaza i da ovaj zakon daje pravnu osnovu za to, što je dobro, jer će ubrzati postupak otvaranja, da pored sedam graničnih drumskih prelaza imamo i dva železnička i četiri rečna, dva na Dunavu i dva na Tisi. U pravu je kolega kada kaže da ovaj zakon ne treba braniti. Sam po sebi ima puno kvaliteta i treba ga apsolutno podržati.
Zašto nije bio ranije u proceduri? Jedan od suštinskih razloga sigurno su izbori. Kao što znate, koliko me pamćenje služi, negde u februaru, martu je bila jedna maratonska sednica Narodne skupštine Republike Srbije pa se onda od toga odustalo i onda su usledili izbori, tako da je konstituisanje Vlade bilo 27. jula i sada je zakon na dnevnom redu. Nadam se da će Narodna skupština ovaj zakon prihvatiti i time potvrditi karakter dobrih odnosa između RS i našeg suseda Mađarske.
Ono što bih želeo da istaknem jesu član 20. i član 22. – formiranje zajedničkog kontakt centra, jer suština ovog zakona jeste ne samo unapređenje saradnje i ubrzanje protoka putnika i robe, nego i zajednička akcija dve države na graničnim prelazima da bi se sprečile ilegalne migracije i da bi se sprečila slična krivična dela. Ako pogledate sadržaj ovog člana 20, koji govori o formiranju zajedničkog kontakt centra, vidi se da postoji apsolutna spremnost da se unapredi saradnja za dobrobit građana i dve države.
Predviđeno je formiranje mešovite komisije radi izvršavanja ovog sporazuma. Ono što je važno pomenuti, možda i na samom kraju, jeste i to da je zakon tako koncipiran da je vremenski određen sadržaj rada ovih drumskih prelaza. Ukoliko bude postojala potreba, to je ovo pitanje koje je postavljeno, zbog velikih gužvi koje se stvaraju u određeno doba godine zbog velikog priliva putnika, onda je moguće diplomatskim putem dogovoriti da se produži radno vreme ovih drumskih graničnih prelaza i da se olakša protoko putnika.
U svakom slučaju, predložen u ime Vlade Republike Srbije, umesto predsednika Vlade koji je danas u Sloveniji, Narodnoj skupštini Republike Srbije da u danu za glasanje izglasa ovaj zakon i na ovaj način ukaže da je Srbija posvećena unapređenju saradnje sa svojim susedima, naravno i sa Republikom Mađarskom. Ne treba se čuditi što su granični prelazi, da kažem, na rubnim delovima EU prema nama u pojedinim delovima godine takvog obima da izaziva određeno trajanje. Koliko god se naša policija trudila postoji određeni postupak kada morate da proverite identitet putnika i vozila i to zahteva određeno vreme, jer unutar EU ne postoje granični prelazi i može se slobodno putovati. Tako da smo mi sa jedne strane granica EU, pa je samim tim procedura prelaska drugojačija i to iziskuje određeno vreme.
U svakom slučaju, ovo jeste dobra prilika da se zakon usvoji i da se dobri odnosi unaprede, a da se prelazi putnika i robe ubrzaju.
Što se tiče ostalih pitanja, predlažem da u danu za glasanje poslanici iskoriste svoje pravo i da zatraže odgovore od relevantnih državnih institucija. Hvala vam.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Zaključujem jedinstveni pretres o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske o graničnoj kontroli u drumskom, železničkom i vodnom saobraćaju.
Pošto smo obavili jedinstveni pretres, Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona.
Pošto je Narodna skupština završila raspravu o svim tačkama dnevnog reda sednice, saglasno članu 87. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, određujem četvrtak, 15. novembar 2012. godine, sa početkom u 12,00 časova, kao dan za glasanje o tačkama dnevnog reda Sedme sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini.
(Posle pauze.)
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, pre nego što pređemo na odlučivanje o tačkama dnevnog reda, potrebno je da utvrdimo kvorum.
Saglasno članu 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, kvorum za rad Narodne skupštine u danu za glasanje postoji ako je na sednici Narodne skupštine prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 130 narodnih poslanika, odnosno da je prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika i da, prema tome, postoje uslovi za odlučivanje.
Prelazimo na odlučivanje.
Prva tačka dnevnog reda – Predlog kandidata za člana Visokog saveta sudstva iz reda profesora pravnih fakulteta.
Pošto je Narodna skupština obavila pretres o Predlogu kandidata za člana Visokog saveta sudstva iz reda profesora pravnih fakulteta, a pre prelaska na odlučivanje, podsećam vas da prema članu 105. stav 2. tačka 15. Ustava Republike Srbije, Narodna skupština većinom glasova svih narodnih poslanika odlučuje o izboru člana Visokog saveta sudstva.
Prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje Predlog da se za člana Visokog saveta sudstva iz reda profesora pravnih fakulteta izabere dr Zoran Stojanović, redovni profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, koji je podnela zajednička sednica dekana pravnih fakulteta u Republici Srbiji.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 129, protiv – nema, uzdržan – jedan, nije glasalo 11 od ukupno 141 narodnog poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova svih narodnih poslanika izabrala za člana Visokog saveta sudstva iz reda profesora pravnih fakulteta dr Zorana Stojanovića, redovnog profesora krivičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Dozvolite da, u vaše i u svoje ime, čestitam na izboru i poželim puno uspeha u radu.
Druga tačka dnevnog reda – Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske o graničnoj kontroli u drumskom, železničkom i vodnom saobraćaju.
Podsećam vas da, na osnovu člana 105. stav 3. tačka 6. Ustava Republike Srbije, Narodna skupština odlučuje o zakonima kojima se uređuje zaključivanje i potvrđivanje međunarodnih ugovora, većinom glasova svih narodnih poslanika.
S obzirom da na navedeni predlog zakona nisu podneti amandmani, saglasno članu 160. stav 3. Poslovnika, Narodna skupština će o ovom predlogu zakona glasati samo u celini.
Imajući to u vidu, prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske o graničnoj kontroli u drumskom, železničkom i vodnom saobraćaju, u celini.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 139, protiv – dvoje, uzdržanih – nema, nije glasalo dvoje od ukupno 143 narodnog poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova svih narodnih poslanika usvojila Predlog zakona.
Pošto je Narodna skupština obavila razmatranje svih tačaka dnevnog reda sednice i odlučivanje o njima, saglasno članu 102. Poslovnika, zaključujem Sedmu sednicu Drugog redovnog zasedanja Narodne skupština Republike Srbije u 2012. godini.
Podsećam vas da sa radom nastavljamo u utorak, u 10,00 časova.