Četvrto vanredno zasedanje, 25.02.2013.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrto vanredno zasedanje

25.02.2013

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 11:30 do 19:45

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Slobodan Veličković

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS
Poštovana gospođo predsedavajuća, uvaženi gospodine ministre, dame i gospodo poslanici, javni beležnici i jesu i nisu novina u pravnom sistemu Republike Srbije.
Naime, javni beležnici i notari su kod nas prvi put uvedeni Zakonom o javnim beležnicima Kraljevine Jugoslavije iz 1930. godine, prihvatajući rešenja austrijskog i nemačkog prava. Međutim, dok su na teritoriji Vojvodine oni imali dugogodišnju tradiciju, u centralnoj Srbiji za kratko vreme važenja pomenutog zakona, do 1964. godine, oni nisu uspeli da ostave dugi trag. Postojećim zakonom o javnim beležnicima koji je Narodna skupština usvojila 2011. godine, ponovo je uvedena institucija javnog beležnika kao deo strategije reforme pravosuđa, sa ciljem da se preuzme znatan deo poslova sudova u vanparničnoj materiji. Zadržan je pristup koji je u prošlosti primenjivan, te su prihvaćena uglavnom rešenja koja sadrži nemačko i austrijsko pravo. Stoga javni beležnik, samostalan i nezavistan pravni stručnjak, koji vrši javnu službu, tj. u ime države sastavlja javne isprave i po ovlašćenju suda sprovodi postupke, koji spadaju u sudsku nadležnost.
Za svoj rad odgovara on lično i po zakonu je u obavezi da se osigura od profesionalne odgovornosti. Država ne odgovara za greške i eventualnu štetu koju pričini strankama u svom radu, obzirom da mu se zakonom poverava javna služba, to su uslovi i postupak izbora javnih beležnika utvrđeni zakonom i vrši ih država, tj. ministar pravde.
Rešenja postojećeg zakona predviđaju ograničen broj javnih beležničkih mesta, po pravilu jedno mesto za svaku opštinu ili gradsku opštinu. S tim da u područijima gde je gušća naseljenost i veća koncentracija ekonomskih i drugih aktivnosti ministar pravde može utvrditi o jednom javnom beležničkom mestu na svakih 25 hiljada stanovnika.
Javni beležnik je u odnosu sa strankama neutralan. Njemu zakon izričito zabranjuje da se kao što to npr. čine advokati stavlja na stranu jedne od stranaka i zastupa njene interese. Njegov posao je sličan poslu sudije u sudu i ima zakonsku dužnost da ukoliko u postupku utvrdi kakve nepravilnosti, znači, zabranjena raspolaganja, fiktivni ugovori ili druge pravne poslove, dužan je da na to upozori stranke ili da odbije izvršenje javnog beležničkog posla.
Znači, javni beležnik štiti interese ugovora. Javni beležnik ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu nužnih troškova koje je imao. Nagrada za rad utvrđuje se prema javnobeležničkoj tarifi koju na predlog javnobeležničke komore donosi ministar pravde. Javni beležnik ima pravo i zakonsko ovlašćenje da naplaćuje sudske i administrativne takse u ime i za račun države kada su takve takse predviđene u postupcima koje njemu povere sudovi ili organi uprave. Ilustracije radi, u Francuskoj je to negde to oko 10% dohotka.
Nadležnost javnih beležnika može biti obavezna ili fakultativna. Obavezna nadležnost postoji kod onih pravnih poslova kod kojih je potrebno obezbediti zaštitu interesa stranaka ili veću pravnu sigurnost po pravilu u slučajevima gde se radi o raspolaganjima imovinom veće vrednosti: ugovori o doživotnom izdržavanju, ugovori o ustupanju i raspodeli imovine za života ostavioca, ugovori o prodaji ili poklonu o nepokretnosti itd. Ili, kod osnivanja mnogočlanih privrednih društava otvorenog tipa, kao što su društva, akcionarska društva.
Fakultativna nadležnost postoji i kod ostalih pravnih poslova gde uslov punovažnosti pravnog posla nije da isti bude sastavljen kao javnobeležnički zapis i gde su stranke ovlašćene da same odrede da li žele da pravni posao koji zaključuju, zaključuju pred javnim beležnikom, kao garantom ispravnosti istog. Suština uvođenja institucije javnog beležnika jeste veliko rasterećenje sudova uz privremeno poboljšanje kvaliteta i brzine pravnih usluga koje država pruža građanima.
Poslanička grupa PUPS će podržati Predlog izmene Zakona o javnom beležništvu. Amandmanima koje smo dostavili, zalažemo se za to da javni beležnik ne mora imati pravosudni ispit. Meni lično se više čini, a i dopada se sistem sa strogim javnobeležničkim ispitom bez pravosudnog, jer pravosudni ispit obuhvata mnogo širu materiju i ona znanja i grane prava koja beležniku, de fakto, nisu potrebna, ili mu nekad neće biti potrebna.
Što se tiče radnog iskustva, mislim da je maksimum onaj staž koji se traži za sudiju višeg suda. Takođe se zalažem za strogo poštovanje kriterijuma dostojnosti i ovde ne bi trebalo da bude nikakvih odstupanja, zbog toga što je javno-beležnik nezavistan i samostalan u radu. Prethodno navedeni kriterijumi moraju biti do kraja ispoštovani. Ovo, pogotovo, imajući u vidu da je ministar pravde u medijima već najavio da se planira izmena dosadašnjih rešenja novog zakona o pravosudnom ispitu.
Jednom rečju, što bi rekao naš narod, javnobeležnik mora po svim kriterijumima da bude apsolutno moralan i čist, kao suza. Hvala, ja sam imao toliko.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodna poslanica Judita Popović. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Hvala vam gospođo potpredsednice.
Poštovani gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, ja bih prvo da istaknem jednu stvar. Gospodine ministre, vi ovde predstavljate Ministarstvo pravde, predstavljate i Vladu, ali vi ujedno predstavljate i političku elitu koja je na vlasti i zato koju god kritiku da vam kažemo, u stvari tu se odnosi na račun te vlasti koju vi ovde predstavljate i samo u tom kontekstu mi danas možemo da razgovaramo, čak i o ovom zakonu, kojim imate ambiciju da menjate neke odredbe Zakona o javnom beležništvu.
Dakle, da krenemo od početka. O samom Predlogu zakona govori ne samo ono što se predlaže kao izmena i dopuna, nego govori i sve ono što ne menjate u postojećem Zakonu o javnom beležništvu. Kada se osvrnemo na to šta je ovde najdominantniji problem koji ste vi, očigledno, uočili, to je da zakon ne može da se primenjuje od 1. marta ove godine. Drugi put vi već predlažete da se menja Zakon o javnom beležništvu u tom smislu što će se prolongirati rok početka primene zakona.
Od avgusta meseca kada ste poslednji put tražili to prolongiranje, imali ste šest meseci vremena da nešto uradite, da donesete potrebne podzakonske akte, da izmenite 20 zakona, tako ste vi danas rekli na Odboru za pravosuđe, koje treba promeniti, da bi ovaj zakon mogao da se primenjuje. U međuvremenu, da konstituišete tu komoru javnobeležničku nakon izbora 100 javnih beležnika.
Dakle, za šest meseci vi niste uradili ništa, jer da jeste vi biste rezultate pokazali. Rezultat je taj da je na dnevnom redu Skupštine danas ovaj predlog zakona kojim tražite odlaganje još za godinu dana da bi počeo da se primenjuje zakon o notarima.
Šta to govori o vama? Da li ste vi odgovorni, da li ste vi ozbiljni kada ste avgusta meseca prošle godine mislili da ćete moći za šest meseci da obavite jedan veliki posao, da li ste vi sebi oprostili tu neodgovornost i neozbiljnost, time što u obrazloženju ovog zakona kažete da je glavni razlog što je predložen zakon, taj što nema dovoljno pravnika koji bi mogli biti javni beležnici.
Dakle, 12. mart je datum kada je zakon stigao u Skupštinsku proceduru.
To je manje od mesec dana od 1. marta, od kada bi zakon trebalo da stupi na snagu. To samo govori o tome koliko ste i tu bili neozbiljni, kada niste vodili računa o tome da ukoliko već ne možete neke stvari da uradite, ne želite, nemate politički interes, da ste mnogo ranije prionuli na posao, pa tražili odlaganje ovog zakona o notarima.
Kada govorimo o članovima ovog predloga zakona, mogli bismo reći da tu ni jedan član nije pravno adekvatan u smislu da poboljšava postojeći zakon o javnom beležništvu.
Mi smo podneli pet amandmana na sedam članova ovog zakona i smatramo da je najbolje da se ovaj zakon povuče iz procedure.
Znamo da vi to nećete uraditi i svesni smo toga da ćete vi verovatno ovaj zakon usvojiti, imate skupštinsku većinu, izglasaćete ga.
Jedan od argumenata zašto ćete to uraditi, vi ste već nagovestili, bila bi velika bruka i sramota da počne da se primenjuje zakon koji je neprimenjiv.
Mislim da to nije bruka opozicije, da je to bruka vlasti koja nije bila u stanju da stvari upodobi na taj način, da jedan bitan zakon može da se primenjuje.
Zašto je taj zakon o javnom beležništvu toliko bitan? Zato što, dok ne počnete da ga primenjujete, nećete znati koliko sudija vam je potrebno u sudovima, nećete znati obim mreže sudova u Srbiji i onda možete samo da pričate o tome da želite da reformišete reformisano pravosuđe, stavljajući to sve u neki ironični kontekst.
To samo govori o tome na koji način vi mislite bilo šta da promenite u ovoj zemlji, to samo govori o tome da ozbiljne promene nema, jer da je ima, vi biste vodili računa i o ovom zakonu koji je toliko bitan za oživljavanje i poboljšanje kvaliteta pravosuđa u Srbiji.
Da krenemo od članova koji su ovde bitni za današnju raspravu, dva ili tri člana su ovde najbitnija, a jedan je taj kojim prolongirate rok početka važenja zakona, a druga dva člana se odnose na munopolizaciju, odnosno za prevođenje jedne nejavne isprave u javnu ispravu, u smislu da vi dajete solemnizaciju ugovorima koji su predviđeni za raspolaganje nepokretnosti.
To znači da vi isključujete bilo kog učesnika u pravljenju ugovora, u kreiranju ugovora. Ugovori o raspolaganju nepokretnostima prelaze u isključivi monopol javnog beležništva.
Šta to znači po građane Srbije? To znači da će javni beležnik, a na 25.000 stanovnika vi ćete imati jednog javnog beležnika. U jednom gradu od 100.000 stanovnika, četiri javna beležnika koji će imati isključivu nadležnost da sačinjavaju i overavaju sve ugovore koji se tiču raspolaganja nepokretnostima.
Dakle, nema više to da građani sami sačinjavaju svoje ugovore, nema više to da advokati rade taj posao, sve to prelazi u nadležnost javnog beležnika. Vi ste to, gospodine ministre, obrazložili sa dva argumenta.
Jedan je taj da je potrebno da se uvede jedna pravna sigurnost i da je potrebno da se osnaži ekonomski javni beležnik. Ekonomski može da se osnaži tako što će država da ojača pravnu sigurnost, a pritom će nadležnost u smislu raspolaganja nepokretnostima, sve što se tiče sačinjenja tih pravnih poslova, da se prenese na javne beležnike.
Dakle, ja bih postavila vama pitanje – pa kako to vi mislite, da notari štite javni interes, da budu od javnog poverenja, da imaju javni značaj, ukoliko vi to sadržinski ne potkrepljujete na drugi način, nego tako što proširujete nadležnost na neke pravne poslove, koje jednostavno više neće moći niko da obavlja, bez javnobeležničkog monopola?
Vi tu pravnu sigurnost opravdavate time što je u Evropi javni beležnik najjači, najstručniji pravnik, stručniji, vi to kažete i od sudije i od advokata, i od tužioca. Ja mislim da je to jedno vređanje i advokata, i sudija, i tužilaca. Zašto bi javni beležnik bio najjači, najbolji, najstručniji, najpoštovaniji pravnik u jednoj državi? Da li je to vaš subjektivni osećaj, da je takva to situacija u zemljama Evrope, ili prosto ste čuli neku argumentaciju koja bi to potkrepila? Zaista bih volela to da čujem, ali za sada nisam čula ništa o tome.
Kada govorimo o činjenici da mi nemamo sto pravnika koji su podobni da budu javni beležnici, nužno se postavlja pitanje – pa kako je to moguće, kada već na sam javnobeležnički ispit mogu da izađu samo diplomirani pravnici sa položenim pravosudnim ispitom, sa određenim brojem godina radnog staža, dakle, po svemu sudeći, mogu da izađu na ispite advokati, sudije i drugi pravnici, sa položenim pravosudnim ispitom i određenim stažom?
Ako je to tačno, od maja 2012. godine, do kraja ove godine, od 404 prijavljena kandidata, položilo je samo njih 55. Dakle, postavljam vam pitanje – da li ste vi svesni toga da kandidati koji su polagali imaju već ogromna znanja i iskustva u pravosuđu, a pritom padaju na javnobeležničkom ispitu skoro u 90%? Da li ste vi analizirali zašto je to tako? U pravilniku o javnobeležničkom ispitu tačno su navedeni zakoni koji će biti predmet tog ispita i to su zakoni sa kojim se svaki pravnik svakodnevno susreće, kao što je Zakon o obligacionim odnosima, osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, Zakon o založnom pravu na pokretninama i nekretninama, Zakon o hipoteci, Zakon o državnom premeru i katastru, itd, pritom, ti isti pravnici nisu u mogućnosti da polože taj ispit.
Vi ste to argumentovali na taj način da kandidati nisu dovoljno ozbiljno shvatili taj ispit. Dakle, kandidati su neozbiljni, kandidati su neodgovorni za razliku od ispitne komisije koja je i te kako odgovorna, ali se radi o strogom ispitu, i o ozbiljnom ispitu.
Vidite, tu postoji jedna mala problematika koju bi bilo dobro da raspravimo, a to je da kažemo nešto o tome na koji način se sproveo onaj prvi javnobeležnički ispit, gde se u stvari pojavilo najviše kandidata, oko 260, s tim da je na drugom i trećem bilo mnogo manje kandidata, 119 i 26? Dakle, shvatilo se da je problem veliki sa ispitima.
Dakle, na prvom ispitu su između ostalog, članovi komisije bili i profesori Pravnog fakulteta u Beogradu, kao što je dr Oliver Antić i kao što je dr Dragor Hiber. Dakle, to je onaj Oliver Antić, koji je danas pravni savetnik predsednika Republike, to je onaj koji je bio nosilac i akter one afere "indeks", koja se nije zaboravila, iako su uglavnom svi bili oslobođeni ili su krivični postupci obustavljeni, protiv onih koji su krivično gonjeni.
Dakle, to su članovi komisije, kao između ostalog i predsednik Ustavnog suda Srbije, dakle, to je onaj dr Dragiša Sljepčević, koji je u periodu 2009. do 2012. godine, tri puta menjao stav o ključnim momentima reforme pravosuđa, što je u stvari izrodilo i ovo pravosuđe i ovo stanje u pravosuđu u kojem se trenutno nalazimo. Dakle, to su članovi komisije, od toga dva člana su i učestvovala u pisanju zakona o javnom beležništvu. To su ta dva profesora Pravnog fakulteta u Beogradu.
Onda, imamo problematiku sa ovim zakonom, jer član 26. nije usaglašen sa članom 153, pa imamo problem sa članovima 82. i 83. koji prosto zanemaruju činjenicu da ne postoji forma zaključenja ugovora o nekretninama, niti može da se prizna očinstvo u onoj formi koja je predviđena ovim zakonom o javnom beležništvu.
Dakle, imamo problem sa članovima 86. recimo, koji predviđa i osnivačku skupštinu akcionarskog društva, kao jedan od instituta u tom članu 86, iako osnivačke skupštine akcionarskog društva više nema ni u Zakonu o privrednim društvima, a inače to predstavlja i materiju ovog notarskog ispita, koji je naveden, koji i te kako treba da se zna na ispitu, a kreatori samog zakona su propustili činjenicu da toga više nema u zakonu, zato što postoje samo ugovori i prosta izjava volje, da bi se jedno akcionarsko društvo osnovalo.
Tu vam je i član 86, u vezi sa članom 93. koji diže na nivo javne isprave, prostu overu potpisa predsedavajućeg na sednici, koja je u stvari održana i doneta odluka od strane organa upravljanja pravnog lica.
Dakle, dovoljno je da se digne na nivo javne isprave, prosta overa potpisa, a vi uvodite pravnu sigurnost, tako što iz nadležnosti advokature i svih građana premeštate zaključivanje kupoprodajnih ugovora na nivo javnog beležnika i javnog beležništva.
Zatim, tu su vam, recimo, ostali članovi, kao što je ovaj 153. koji nekako protivreči članu 26. u pogledu roka kada prestaje nedostojnost, da bude bitna za konkurisanje na mesto javnog beležnika, dok je u članu 26, tri godine, u članu 153. radi se o pet godina. Dakle, čak ni u samom zakonu nema jedne harmonizacije, što se članova tiče.
Dakle, ovaj zakon je slika i prilika ove vlasti koja jednostavno ne ume, neće, ne želi da se izbori sa problemima. Najjednostavnije joj je da stvari odlaže, da gurne pod tepih, da okrivi drugog, kandidate koji su pali na notarskom ispitu, da okrivi prethodnu vlast koja nije donela potrebne podzakonske akte, a pritom sama u proteklih šest meseci nije bila sposobna bilo šta da uradi.
Prema tome, bilo bi dobro da kada predlažete zakone vodite računa o tome da i drugi čitaju zakone i da drugi takođe mogu da pravilno protumače vaše namere koje ste možda hteli u nekom momentu i da sakrijete. Prenošenje u nadležnost javnog beležništva, raspolaganje imovinom, iako vi tvrdite da se radi o pravnoj sigurnosti to neće biti. Sigurno je ustvari to da vi prenosite monopol na javnog beležnika, da vi ustvari uskraćujete slobodu ugovaranja građanima Srbije, da vi ustvari širom otvarate vrata korupciji, jer monopol pre ili kasnije dovodi do korupcije.
Prema tome, nije borba protiv korupcije ta da vi to marketinški ispravite nego između ostalog i da pišete dobre zakone, dobro ih obrazložite i da zaista date prave razloge zašto ste te zakone predložili i doneli.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima ministar Selaković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nikola Selaković

Hvala lepo gospođo predsedavajuća.
Iako uvek težim tome da napravimo što je moguće kvalitetniju i konstruktivniju raspravu, uvek moram da se uključim kada se izreknu određene neistine. Uveren sam da to nije izrečeno namerno i da je više produkt ne znanja ili nepažnje. Odakle krenuti? Od početka.
Ministarstvo i ja kao neko ko je na čelu Ministarstva pravde i državne uprave optuženi smo da nismo radili ništa, da smo bili neodgovorni, neozbiljni, da to sve govori o nama samima, pa nam je prvo spočitano da nismo doneli podzakonska akta koja su neophodna za primenu ovog zakona. Malo se bolje informišite i videćete da sva ona podzakonska akta koja su bila u nadležnosti ministarstva su doneta. Sledeći put kad izlazite tako sa nečim, a već smo govorili na odboru o tome, ja vas molim ako niste sigurni onda proverite, obratite se ministarstvu. Ko god se od kolega poslanika obratio bilo iz koje stranke da dolazi, bilo da je iz opozicije ili vlasti dobio je informaciju koju je tražio pa je mogao da vidi da su podzakonska akta koja su za čije donošenje, odnosno za čije predlaganje je bilo i donošenje nadležno ministarstvo su doneta.
Drugo, rekli ste što makar nismo formirali komoru? Molim vas, sedite pročitajte zakon pa ćete videti kada može da se formira komora. Dakle, sednete pročitate od prvog do poslednjeg člana zakon, sistemski tumačite njegove odredbe i vidite kad nešto može da se uradi, a ne da izađete pred građane i ubeđujete ih u nešto što nikako ne stoji. U zakonu se jasno kaže da notarska komora može da se formira samo onda kada je imenovano prvih 100 notara na osnovu sprovedenog konkursa. Imate jasno propisane rokove u kojima se konkurs može sprovesti nakon što bude ostvaren taj potreban broj diplomiranih pravnika koji su položili notarski, odnosno javnobeležnički ispit.
Koristim ovu priliku još jednom da kažem da se ovi ispiti, da se polaganju ovih ispita pristupa na dobrovoljnoj osnovi. To što je interesovanje slabo, da li postoji odgovornost ministarstva u tome u nekom obimu sigurno da postoji. U nekom obimu sigurno da postoji. Setite se tog maja 2012. godine i cele priče koja je pratila sprovođenje prvog ispitnog roka. Zašto u tom ispitnom roku posle sprovođenja ispita niste imali objavljene tačne ključeve testa koji su radili kandidati? Iz kog razloga? Poštujem svoju državu, ja sam neko ko će tvrditi iako se meni možda neko nije dopadao u prethodnom ministarstvu da je to ministarstvo, ministarstvo Republike Srbije, tu postoji jedan kontinuitet institucija, ali se nešto ne sećam da je tada javno neko kao što danas grlato napada ovaj zakon postavljao to pitanje. Neko jeste. Postavljao sam ga i ja tada i kada sam došao u poziciju da nešto menjam počeo sam da menjam.
Kažete da je ovaj zakon, ovaj predlog zakona ne bruka opozicije već bruka vlasti. Ne znam zašto bi ovaj predlog zakona bio bilo čija bruka? Bruka bi nastupila u onom trenutku kada bi i zakon počeo da se primenjuje, a da za to ne postoje uslovi.
Očekujete od ministarstva da službenici ministarstva uzmu oružje u ruke i teraju kandidate da polažu ispite? Da, taj ispit treba da bude strog. Kada sam rekao da su u zemljama gde postoji razvijena javna beležnička služba, da su to najkvalitetniji pravnici, verujte da kada iza njih stoji i te kako stroga materijalna odgovornost za svaku i najmanju grešku koju naprave pitanje je da li će se odvažiti neko ko je osrednji pravnik da se prijavi da obavlja ovu bitnu funkciju. Da li javno beležnička efikasna služba podiže pravnu sigurnost? Da podiže je. Da li sam vam pomenu slučaj koji se u Srbiji ponavlja iz godine u godinu? Prosečan građanin Srbije jednom do eventualno dva puta u proseku za vreme svog života kupuje svoju nekretninu, svoj stan ili kuću u kojoj želi da živi.
Sve češće nam se dešava, imamo primere iz prošlosti da jednu istu nekretninu kupi petoro ljudi. Kako je to moguće? Ugovorna strana se pojavi u sudu, ugovor se samo overi, ne proveravaju se preduslovi da li taj ugovor valja, ne proverava se u katastru da li se već neko uknjižio na tom stanu. Nemojte porediti u ovom delu javnog beležnika i advokata. Advokati su ljudi koji se bavi jednim izuzetno teškim i odgovornim poslom. Uveren sam da će kada se poboljšaju nadležnosti javnih beležnika dobar deo advokata kvalitetnih i jakih biti zainteresovan da počne da se bavi ovim pozivom. Na takav način će doprineti pravnoj sigurnosti svakog pojedinca i još mnogo više. Uvođenjem ove nadležnosti u prometu nekretnina javnim beležnicima se stvara preduslov da se tu uvede veći red. Gde se pokazalo da to moraju da budu vrhunski pravnici? Upravo u iskustvima iz zemalja u okruženju. Zašto je taj veliki broj ljudi završio iza rešetaka? Zato što su neodgovorno pristupili obavljanju tog posla.
Rekli ste da je to moja uvreda sudijama, advokatima, tužiocima, mislim da nije uvreda i prilično sam obrazložio zašto je to tako. Pričate o monopolizaciji, ispade da je Srbija jedina u pravu zato što je jedina zemlja u ovom delu Evrope koja nema javnobeležničku službu koja trenutno radi. Rekli ste da hoću lično da reformišem reformisano pravosuđe. Trudim se kao ova Vlada i ovo ministarstvo da spasim ono što se spasti može, jer je naše pravosuđe koje je decenijama propadalo od 2010. godine sunovratno počelo da se urušava.
Šta je cilj uvođenja javnobeležničke službe? Šta je cilj uvođenja izvršiteljske službe? Šta je cilj jačanja medijacije? Cilj je rasterećenje sudstva kome treba ostaviti da se bavi suđenjem.
Da li je teško ostvariti jedan ovakav novi projekat? Jeste veoma teško i on traži jedan široki konsenzus u društvu. Da li bi se ikada dešavala neke kriminalne privatizacije gde je neko većinske akcionare kao male akcionare prevario oduzevši im ogroman procenat akcija, da je postojala tada javnobeležnička služba i da je morala se overi odluka skupštine akcionara kod javnog beležnika? Kada javni beležnik stavi na nešto pečat i to dođe, u slučaju spora, pred sudiju, dokazna snaga takve isprave je mnogo vrednija, a takvu ispravu može da sačini samo vrhunski, kvalitetan pravnik.
Šta to znači za građane Srbije? Postavili ste to pitanje. Rekli ste da širom otvaramo vrata korupciji. Bojim se da nešto niste dobro razumeli. Korupcija već sada postoji i u tom domenu je i te kako jaka. Ako vi možete da kupite nekretninu koju je neko pre vas kupio pet puta i neko vas tako prevari, a sada otvaramo vrata nečemu što će sprečiti takvo ponašanje, onda verovatno niste do kraja ušli u ovu materiju.
O čemu govori ovaj zakon? Govori o tome da sa teškom mukom pokušavamo u kontinuitetu, ne samo ova Vlada. Pomenut je pokojni ministar Batić. On je čovek za čijeg mandata je urađena prva radna verzija Zakona o javnom beležništvu. Drugi pokušaj je bio u vreme bivšeg ministra Zorana Stojkovića. Znači, nije ovo nešto što u Srbiji traje od danas do juče. Nije ova Vlada, ni ovaj ministar koji sa vama želi nešto dobro da uradi, za šest meseci nešto izmislio i pokušava da primeni.
Javnobeležnička služba je služba koja u uređenim, demokratskim zemljama, u zemljama u kojima vladaju pravo i zakoni, a ne samovolja pojedinca, funkcioniše izuzetno dobro i doprinosi opšte-pravnoj sigurnosti. To je naš cilj da stvorimo i ovim izmenama Zakona o javnom beležništvu.
Pominjali ste neke od članova ispitnih komisija. Govorio sam na odboru o tome, iskoristiću priliku da kažem. Najprirodnije bi bilo da u tim ispitnim komisijama sedi jedan iskusan javni beležnik ili više njih koji će ispitivati kandidate. Nažalost, mi nemamo javne beležnike u poslednjih malo manje od 80 godina. Ali, kao jedan pionirski poduhvat, ovo mora da naiđe i na dodatno razumevanje.
Dakle, moja poruka građanima Srbije je – nemojte se bojati, ne otvaraju se vrata korupciji, ne nastupa kataklizma, neće se srušiti nebo na nas. Jednostavno, pokušavamo da uradimo nešto što je dobro. Pozivam sve one koji su zainteresovani da tome doprinesu, da putem amandmana doprinesu i kvalitetu ovih izmena zakona. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Gospođa Popović, replika.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Hvala, gospođo predsedavajuća.
Gospodine ministre, niste me razumeli, ali ste me uvredili. Uvredili ste me u tom smislu što kažete da sam rekla nešto iz neznanja. Ne, postavila sam vam pitanje da ova država nema 100 pravnika koji su podobni da budu javni beležnici, a nema ih zato što nije 100 pravnika položilo notarski ispit. Tu nema dileme i oko toga ne treba da raspravljamo. Ali, treba da raspravljamo o tome da šest meseci niste bili sposobni da neki posao završite, realizujete i da ovaj zakon počne da se primenjuje od 1. marta 2013. godine. Očigledno ste pogrešno procenili svoje snage ili ni tada niste mislili ozbiljno da će ikada ovaj zakon početi da se primenjuje. Dakle, to su dva pitanja.
Sa druge strane, treba otvoreno da kažete građanima da ukoliko se ikada bude ovaj Zakon o javnom beležništvu primenjivao neće više moći samo da overe svoje ugovore o prometu nepokretnosti kod javnog beležnika, nego će morati da ugovore prave javni beležnici u formi beležničkih zapisa. To je drastična razlika, s obzirom u kakvom materijalnom stanju danas žive i rade građani, kada je svaki treći nezaposlen, a svaki drugi od onih koji su zaposleni ne primaju redovnu platu, a onaj ko prima, prima minimalac.
Pogledajte samo koji će to biti udar na egzistenciju tih građana, a vi sada teoretski tu pričate o nekoj egzistenciji ili ekonomskoj opravdanosti bavljenjem javnobeležničkog posla.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima ministar.
...
Srpska napredna stranka

Nikola Selaković

Koliko sam čuo, vi ste postavili samo jedno pitanje, a ostalo su bile konstatacije. Vaše pitanje je bilo – da li je moguće da Srbija nema 100 pravnika podobnih za notarski poziv, da li je tako? Nisam nadležan i nisam ovlašćen da nečiju podobnost cenim. Ta reč je uglavnom prisutna u rečniku negde pre dvadesetak godina, kada se cenila neka moralno–politička podobnost ljudi, a naročito diplomiranih pravnika.
Da li ja mislim da Srbija ima minimum 100? Ima ona i više. Problem je u tome što najkvalitetniji pravnici u Srbiji nemaju motiv da se prijave za polaganje jednog ovakvog ispita, ako im pre polaganja prvog ispita u prvom ispitnom roku prospete priču da je ispit korumpiran, ako postoje sumnje u zakonitost njegovog sprovođenja, ako nemaju motiv zašto. Čisto da podsetim građane, za polaganje notarskog ispita, u tom prvom ispitnom roku, građani su morali, oni su koji su bili zainteresovani, da plate 60.000 dinara.
Nešto se ne sećam, a pratio sam rasprave kada je ovaj zakon usvajan, da ste imali ovako konstruktivne primedbe na sadržinu zakona. Ovde je sadržina ovog predloga zakona o izmenama Zakona o javnom beležništvu zaista jasna. Da li ima minimum 100 pravnika? Ima. Da li bi trebalo imenovati komoru kada stoti položi ispit? Mislim da ne bi trebalo. Mislim da treba da imamo više onih koji polože ispit, pa tek onda da pristupimo formiranju komore.
Kažete da su za šest meseci ova Vlada i ministarstvo demonstrirali nesposobnost. Opet kažem, može to da bude vaša lična ocena. Mi smo za ovih šest meseci sproveli dva i pripremili treći ispitni rok, a zakon je usvojen i stupio na snagu 17. maja 2011. godine, više od godinu dana do prvog ispitnog roka koji je sproveden 27. maja 2012. godine. Tadašnje Ministarstvo pravde nije uradilo ništa. Godinu dana nije sproveden ni jedan ispitni rok. Ovde su za nekoliko meseci sprovedena dva ispitana roka i pripremljen treći rok. Ako je to za vas ništa, u redu, poštujem i to. Verovatno biste vi bolje. Kada budete došli u poziciju to da radite, želim vam zaista mnogo sreće.
Kada sam rekao da ste nešto rekli iz neznanja, pa kako možete da kažete – što nismo formirali komoru, ako zakon lepo kaže kada se formira komora? Verovatno vam je promaklo da to pročitate u prelaznim i završnim odredbama zakona. Nije ništa uvredljivo, više je konstatacija. Uveren sam da ste vi dobro pročitali zakon pre nešto što ste ušli u polemiku o njemu.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Gospođo Popović, izvolite.