Osmo vanredno zasedanje , 04.07.2013.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osmo vanredno zasedanje

3. dan rada

04.07.2013

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 10:15 do 21:20

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici,  nastavljamo sednicu Osmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 105 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutan 91 narodni poslanik, odnosno da su prisutna najmanje 84 narodna poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Na osnovu člana 287. Poslovnika Narodne skupštine, utorkom i četvrtkom nakon otvaranja sednice i utvrđivanja broja narodnih poslanika, narodni poslanici imaju pravo na traženje obaveštenja i objašnjenja.
Molim narodne poslanike koji to žele da ostvare da se prijave.
Reč ima narodni poslanik Dubravka Filipovski.
...
Srpska napredna stranka

Dubravka Filipovski

Nova Srbija
Uvažena predsedavajuća, kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, 7. maja ove godine Zaštitnik građana, Saša Janković je podnoseći Izveštaj Odboru za prava deteta podneo i Predlog izmena i dopuna Zakona o radu i finansijskoj pomoći porodicama sa decom. Uz zahtev za izmenu ovog zakona priložio je i 60.000 potpisa. Bilo je 50.000 potpisa roditelja teško obolele dece i 10.000 potpisa građana sa ciljem da se roditeljima teško obolele dece izmenama i dopunama Zakona omogući i odredi status roditelja – negovatelja.
Međutim, Vlada je na predlog Ministarstva za rad i socijalnu politiku odbila ovaj predlog zakona. Želim da verujem da je Vlada odbila taj zakon samo zbog toga što je Ministarstvo za rad i socijalnu politiku predložilo da primeni ovog zakona, kao i Zakona o radu treba pristupiti na jedan sveobuhvatniji način i da osim ove odredbe treba da postoje i određene druge odredbe i članovi zakona koje treba promeniti. To je ipak izazvalo revolt roditelja teško obolele dece koji su 14. juna ove godine protestvovali, pa ih je zbog toga primio predsednik parlamenta, gospodine Stefanović i prvi potpredsednik Vlade, gospodin Vučić.
Upućujem pitanje Ministarstvu za rad i socijalnu politiku – da li je ovo ministarstvo pripremilo sveobuhvatnu promenu ovog zakona i Zakona o radu? Da li su u okviru izmena i dopuna Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom i Zakona o radu prihvaćeni ovi predlozi roditelja teško obolele dece, koji traže da im se odredi status negovatelja i da država socijalnom pomoći pomogne one roditelje koji uopšte nisu u mogućnosti da zasnuju radni odnos zbog toga što su primorani da 24 sata brinu o svojoj deci?
Drugo moje pitanje odnosi se na predlog Preduzetnica Srbije koje su Ženskoj parlamentarnoj mreži uputile zahtev da se pojednostavi procedura dobijanja novčane naknade za trudnice i porodilje. Mi smo takođe taj zahtev uputili Ministarstvu za rad i socijalnu politiku. Moje pitanje je – da li su oba predloga uvrštena u izmenu i dopunu Zakona, da li je zakon u potpunosti pripremljen, kada će biti upućen Vladi Republike Srbije na razmatranje i da li je resorno ministarstvo ovim rebalansom predvidelo budžetska sredstva za roditelje koji treba da dobiju status negovatelja? Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Narodni poslanik Aleksandar Jugović.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Jugović

SPO-DHSS
Poštovana predsedavajuća, poštovane kolege, poštovane koleginice, tražio bih najpre obaveštenje od premijera. On je ne tako davno ovde u parlamentu, i poslanički klub SPO-DHSS je to podržao i čini mi se da je ceo parlament to podržao jer to je koncept oporavka Srbije, najavio da će sledeća godina biti godina porodice, godina protiv bele kuge, godina protiv nestajanja Srbije. Podsetiću vas, uporno godinama unazad to pričamo, da je za poslednjih 10 godina, statistike nedvosmisleno to pokazuju, u Srbiji nestalo negde oko pola miliona ljudi. Svake godine nestaje jedan čitav grad od preko 30.000 ljudi. Prazne se regije u Srbiji. Skoro smo imali izbore u Zaječaru i verujem da je većina parlamentaraca odlazila dole i da su mogli videti kako je Veljkova krajina pusta. Jedini put oporavka Srbije mora biti sistemski i zbog toga bih još jednom zatražio i zamolio premijera da taj planski akt biološkog oporavka Srbije bude dostavljen parlamentu sa svim pojašnjenjima na koji će način Srbija rešavati ovaj problem koji, na kraju krajeva, može da nas košta i potpunog nestanka, jer tako statistike kažu.
U tom smislu, dalje regionalizacije ili daljeg pronalaženja načina za oporavak Srbije, a pre svega mislim da on leži u oporavku srpskog sela i onih delova Srbije koji su nerazvijeni, a Srbija da bi bila jaka mora biti cela jaka, postaviću pitanje, jer se u poslednje vreme špekuliše o tome da će doći do promene Izbornog zakona. Ovo pitanje postavljam ili tražim obaveštenje po Poslovniku od ministra Selakovića, ministra pravde i državne uprave – kako i na koji način državni organi, odnosno to ministarstvo smatra da bi trebalo da izgleda budući izborni sistem? Mi kao poslanički klub imamo predlog i već smo razgovarali sa predstavnicima CESID-a o tome da Srbija bude podeljena na izborne jedinice kako bi svaki predstavnik mogao da zastupa ono mesto odakle dolazi tj. kako se više nikada ne bi desilo da više od 30 ili 50 opština u Srbiji nema svoje predstavnike u parlamentu.
Po današnjem izbornom sistemu parlament od 250 poslanika mogli bi da čine stanari jednog beogradskog solitera i najviše je poslanika iz Beograda. Zato Srbiju moramo podeliti na izborne jedinice, a zatim iz tih izbornih jedinica onako kako će biti regionalizovana birati predstavnike u ovom parlamentu.
Na kraju dolazimo do ključne teme, a to je promena Ustava. Srbija ne može postati ili verovatno neće postati članica EU dok ne bude promenila Ustav, dok ga ne bude dovela u odnos koji će značiti da su realnost ono što piše u Ustavu, da korenspondiraju i dok ne promenimo ustavne odrednice da Srbija može biti regionalizovana.
Sve ovo su pitanja koja su od ključnog značaja, upućena prvo premijeru, a ostala dva ministru Selakoviću, ministru pravde i državne uprave. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zlatko Dragosavljević.

Zlatko Dragosavljević

Zajedno za Srbiju
Poštovana predsedavajuća, uvažene koleginice i kolege, ovih dana u delu naše javnosti vlada velika uznemirenost, posebno na prostorima opština gde se nalaze rudnici sa podzemnom eksploatacijom uglja, zbog najavljene privatizacije i prodaje Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju "Resavica". Posebna uznemirenost vlada među zaposlenima tog preduzeća, rekao bih da je najveća među rudarima i njihovim porodicama.
Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja "Resavica", podsetiću vas, je jedino javno preduzeće proizvodnog karaktera koje ima sedište južno od Beograda, a čiji je osnivač Vlada Republike Srbije. Preko 4.000 zaposlenih je u ovom javnom preduzeću i prostire se na prostoru devet opština od istočne granice centralne Srbije sa Bugarskom do zapadne granice sa Bosnom i Hercegovinom.
Uopšte nije sporno da je potrebna reforma "Resavice" i o tome se govori godinama. Postoje dobri i loši primeri u zemljama u tranziciji kako se vrši reforma podzemne eksploatacije uglja i ona je svuda kompleksna, bolna i jako zahtevna. Da li je bolje vlasništvo privatno ili javno, postoje različiti primeri, različiti efekti u zemljama u tranziciji. Međutim, ono što je za sve zemlje zajedničko, a to je da ne postoji podzemna eksploatacija uglja i da ne postoje rudnici u Evropi koji nisu direktno ili indirektno vezani za termoenergetski sistem.
U prošloj Vladi smo doneli strategiju restrukturiranja "Resavice" i ona je odbačena od strane predstavnika ove Vlade bez ikakvog obrazloženja sa najavom ministarke Mihajlović, 6. avgusta prošle godine, u "Resavici", na dan rudara, da ova Vlada neće prodati "Resavicu" i neće rasparčavati Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju. Prodaja Javnog preduzeća "Resavica" na ovaj način bi izazvala nesagledive posledice po opštine gde se nalaze ovi rudnici, jer ovi rudnici čine preko 50% učešća u bruto društvenom proizvodu ovih opština. U ovim rudnicima radi najveći broj ljudi na ovim prostorima gde se rudnici nalaze. Samo u opštini Despotovac preko 50% zaposlenih je zaposleno u sistemu "Resavica".
Da li će biti prodaje "Resavice" na ovaj način, nisam siguran. Nisu dogovoreni i nisu stvoreni uslovi za legitiman način ovog procesa i nije dogovoreno sa sindikatima i moje pitanje je za ministarku Mihajlović – da li je ovakva prodaja "Resavice" dogovorena sa reprezenativnim sindikatima rudnika sa podzemnom eksploatacijom uglja? Pitanje – da li Ministarstvo energetike podržava prodaju 100% kapitala "Resavice" i izlaska države iz upravljačkih prava? Moje pitanje – da li će u prodaji, prilikom prodaje "Resavice", kapitala biti uzet u obzir samo stvoreni kapital ili će se vršiti procena prirodnog kapitala, što je mnogo značajnije za "Resavicu" i mnogo značajnija za ovaj sistem? Prirodni kapital koji poseduje "Resavica" je znatno veći od stvorenog kapitala.
Navešću dva primera. Jedan je ležište "Štavalj", imamo 200 miliona tona rezervi. Ako bi se vršila procena kapitala ovog ležišta, došli bismo do nekih tri milijarde giga džula, koliko ima ovo ležište. Ako uzmemo prosečnu cenu od tri evra po giga džulu, koliko je danas prosečna cena uglja u Velenju, kada se proda Termoelektrani "Šoštan", ili četiri evra po giga džulu kolika je prosečna cena danas uglja u Pljevljima, kada se proda termoelektranama u okruženju, doći ćemo do vrednosti prirodnog kapitala od 10 milijardi evra.
Da li se na ovaj način na mala vrata ne uvodi kompanija koja će dobiti vlasništvo nad uljnim škriljcima? Kao što znamo, "Resavica" poseduje potvrdu o rezervama 400 miliona tona uljnih škriljaca, a 400 miliona tona uljnih škriljaca sa prosečnim uljnim sadržajem preko 10% čini oko 40 miliona tona nafte ili oko 300 miliona tona barela puta 100 evra je oko 30 milijardi dolara vrednosti samo ovog dela Aleksinačkog ležišta. Moje pitanje je da li će sve to biti uvršteno u procenu kapitala "Resavice", kada se govori o prodaji "Resavice"? Da li Ministarstvo energetike je sigurno …
(Predsedavajuća: Vreme.)
… da mogu da ostanu rudnici sa podzemnom eksploatacijom uglja, a da nisu vezani za elektro energetski sistem, jer je nadležnost nad "Resavicom" nadležnost Ministarstva energetike? Ako danas imamo proces vraćanja u elektroprivredu metaloprerađivačkih preduzeća u "Kolubari", prosto je neshvatljivo … (Isključen mikrofon.)

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Miljenko Dereta.

Miljenko Dereta

Liberalno demokratska partija
Hvala, potpredsednice.
Imam nekoliko pitanja za Vladu u celini i za pojedine ministre. Naime, 26. maja Vlada je donela Uredbu o izdavanju doplatne poštanske marke – izgradnja spomen Hrama Svetog Save. To je već ne znam koji put da se to čini. Ovog puta je štampano 7.600.000 markica, što znači da će biti sakupljeno 76 miliona dinara ili 760.000 evra koje će biti predati Srpskoj pravoslavnoj crkvi da ih koristi, kako ovde kaže, prema programu koji donese. Nemam ništa protiv toga da se na taj način prikupljaju sredstva za nacionalne projekte, kako se naziva Hram Svetog Save, ali imam protiv toga da je to obaveza svih koji koriste poštanske usluge, bez obzira na njihovo versko opredeljenje, bez obzira da li su vernici ili ne. To je direktno zadiranje u nekoliko članova Ustava. Napomenuću čl. 18, 21, 43. i 44. Na ovaj način se ugrožava sloboda onih koji drugačije veruju da ne pomažu drugu versku zajednicu. To je pod jedan.
Pod dva, moram da kažem i da pitam, recimo, ministarku zdravlja – da li je razmišljala o tome i da li će da predloži Vladi da se štampa markica za decu koja se ne mogu lečiti ovde, nego se stalno pokreću akcije za prikupljanje sredstava za njihovo lečenje i inostranstvu?
Da li je ministar prosvete, protiv koga ja vodim hajku, kako sam sada pročitao u novinama, možda razmišljao o tome da sredstva koja nema za stipendije uspešnih studenata prikupi putem markica? To je otprilike suma onolika koliko nedostaje, po njegovim rečima, u budžetu da svi studenti sa prosekom iznad 8,5 dobiju stipendije.
Kao slobodni građanin, a mislim i svi drugi građani u Srbiji imaju pravo da biraju koji akciju žele da pomognu doplatnom markicom. Moje pitanje Vladi jeste – da li će ukinuti obavezu da se ova markica koristi, pod jedan? Pod dva, pitanje ministarki zdravlja – da li će možda pokrenuti inicijativu da se štampa markica za pomoć deci koja se ne mogu lečiti u Srbiji? Pod tri, moje pitanje ministru prosvete, dok je još uvek to, da li će pokrenuti akciju da se studentima kojima su uskraćene stipendije na ovaj način pomogne?
To su stvari koje zadiru direktno u ljudska i manjinska prava. To su stvari koje zadiru direktno u sistem vrednosti za koje se navodno zalažemo i koji ćemo sada morati da sprovodimo u praksi, s obzirom na povoljan razvoj događaja po pitanju naše integracije u Evropu.
Samo podatak, do sada je na osnovu markica za Hram prikupljeno preko 500 miliona dinara, od toga samo u 2006. godini 1.600.000 evra. Dakle, ogromna sredstva se ulažu u taj nacionalni projekat, a mislim da u Srbiji postoje i neki drugi nacionalni projekti koji zaslužuju mnogo više pažnje i investiranja.
Imam pitanje za predsednika Skupštine – da li će na novoj sednici, koju treba da zakaže, uvrstiti u dnevnim red i zahtev grupe poslanika za smenu ministra obrazovanja? On je na to obavezan. Samo bih želeo da znam kada će to tačno biti da bi mogli adekvatno da se pripremimo za taj vrlo važan događaj i za raspravu na kojoj ćemo govoriti, ne samo o odgovornosti za nemili događaj koji se dogodio povodom male mature, nego o ukupnim rezultatima koje je naše obrazovanje ostvarilo od kada je u poslednjih pet i po godina gospodin Obradović ministar. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milica Vojić Marković.

Milica Vojić-Marković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala, gospođo predsedavajuća.
Poslednjih meseci Ministarstvo prosvete potresaju brojne afere i skandali, malo mi je pet minuta da navedem sve koje su postale ogromne. Opšte je mesto skandal oko završnog ispita osnovaca i on pokazuje u kakvom je zapravo stanju naša prosveta, a istovremeno pokazuje i svu nestručnost, zatim neodgovornost i nedostatak morala koji caruju u Ministarstvu prosvete.
Ni poslanici, ni roditelji, ni učenici, ni stručna javnost, ni sindikati, ni Agencija za borbu protiv korupcije, ni Zaštitnik građana, svi mi nismo imali dovoljno argumenata da ubedimo ministra prosvete da ima svoju odgovornost u ovome što se dogodilo i da odgovornost ne može prebacivati na štampariju i na radnicu koja je navodno uzela te testove.
Isto tako, za osudu je i reakcija premijera, sada u ulozi ministra policije, tu ulogu inače ređe igra, koji je javnosti poručio da je ovaj slučaj zaključen hapšenjem radnice, ali je ostao dužan javnosti da kaže kako je ova radnica uspela da organizuje tako dobro mrežu, da budu pokriveni baš svi punktovi i pijace i školska dvorišta i internet, sva mesta gde roditelji i učenici mogu da kupe testove.
Takođe, ministar Dačić nam je ostao dužan odgovor – da li je to ista osoba koja je i prošle i pretprošle godine uzimala testove, pošto se sve to znalo i prošle i pretprošle godine? To je moje pitanje ministru Dačiću. Da li je ista osoba bila otkrivena i prošle i pretprošle godine, odnosno bila kriva za to?
Zatim, od skandala dalje da kažem, tu je udžbenik matematike za prvi razred osnovne škole, "Matematika 1", čije je izdavačko-preduzeće "Novi logos", a čije je štampanje odobrio Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja. To je jedan neverovatan udžbenik u kome ima toliko materijalnih grešaka, koji ima potpuno pogrešne definicije, koji ima potpuno pogrešne savete, koji ima toliko pogrešnih stvari, da su se uključili ljudi iz stručne javnosti, prof. dr Milačić je ukazao javnosti na ono što se događa sa ovim udžbenikom. Uz to, od 166 strana, samo 57 nema pravopisnih grešaka. Pošto ja ovde ukazujem samo na pravopisne greške i greške kada su u pitanju zakoni, onda mi je milo da vidim da još neko primećuje kada je neko nepismen.
Poslednji u nizu skandala je protest naučnih radnika koji je posledica potpuno nestručnog i laičkog odnosa Ministarstva prosvete prema ovoj oblasti, ali je i posledica dugo akumuliranih problema od početka ove godine. Evropska investiciona banka je zapretila da će stopirati novac za neke projekte u nauci, jer ti projekti kasne ili su loše urađeni. Na primer, "Naučno-tehnološki park Zvezdara" ili "Izgradnja stanova za mlade naučnike".
Zatim, sledeći problem od početka godine, zbog manjka novca u budžetu, kasnilo se sa uplatom godišnje članarine CERN, pa je bio blokiran pristup "Oxford University Press", jednoj od najuticajnijih elektronskih baza naučnih časopisa. Zatim, nije bila plaćena članarina, pa je na kraju plaćena, pa je onda bio problem sa novcem za ovogodišnje naučne projekte. Šta je sada bila kombinacija svega toga? Naučni radnici nemaju ni najosnovnija sredstva da rade, plate im kasne mesecima. Mi se našim naučnicima dičimo samo kada treba da kažemo kako, eto, imamo povećan broj radova u 2011. godini, 5.356, hiljadu više nego što je to bilo 2011. godine.
Hajde da ne govorimo o statusu Petnice, jer sam Valjevka, pa sam možda i zainteresovana više za Petnicu, koje se takođe setimo samo kada treba da se pohvalimo, a istovremeno i dodelimo jednu sedminu sredstava koje smo joj dodelili u 2010. godini. Ovakav stav Ministarstva prosvete je zaista nedopustiv i ne može se pravdati krizom i time što stežemo kaiš. Najveći broj razvijenijih zemalja koje su takođe u krizi i koje takođe stežu kaiš, upravo ulažu u obrazovanje i upravo imaju povećano ulaganje u obrazovanje i nauku, jer će ih oni izvući iz krize.
Imala sam ovim povodom jako mnogo pitanja koja bih uputila ministru prosvete, ali shvatila sam da to zaista nije adresa koja treba da mi odgovori. Osim toga, imam samo jedno pitanje – šta još treba da se desi pa da ministar sam oseti ličnu odgovornost i podnese ostavku? Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.