Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 04.12.2013.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja

2. dan rada

04.12.2013

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 10:15 do 18:40

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Kasalović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Zoran Kasalović

Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, uvaženi gospodine ministre sa saradnicima, počeo bih svoje izlaganje pre svega jednom ocenom i konstatacijom da prostora za izbegavanje krize gotovo nema ili je u potpunosti sužena. Ovo je ocena i konstatacija Fiskalnog saveta i ja bih se u potpunosti sa njom složio.
Kada govorimo o predlogu mera koje su oličene u izmenama i dopunama zakona koji su danas predmet ove načelne rasprave, pre svega mislim da je neophodno sagledati ambijent u kome se ovi zakoni predlažu i ove mere donose i, nadam se, usvajaju.
Ozbiljna opasnost nad nama, nad našom državom nad našim društvom lebdi, a to je kriza javnog duga usled jednog eksponencijalnog rasta od 2008. sa nekih 29% do 2012. godine, koji biti na kraju preko 60%, pa će nastaviti verovatno taj trend i sledeće godine, a target ili neka ciljna razina ili ciljni nivo nam je bio 45% kada smo usvajali fiskalna pravila predviđenog Zakona o budžetskom sistemu i tada smo znali da samim usvajanjem Predloga fiskalnih pravila neće biti dovoljno da naše javne finansije se kreću u tim okvirima, ali, evo, ispostavilo se da upravo one mogu da budu neko sidro koje sad nažalost pluta, ali uzgred su predviđali odgovarajuće mere koje je Vlada dužna da preduzme u slučaju da se ti nivoi fiskalnih pravila probijaju. Mislim da je to bilo dobro.
A šta znači kriza javnog duga, ono sa čim se mi ozbiljno suočavamo? To znači da u trenutku država mora sve svoje novce gotovo da upotrebi na vraćanje kredita i kamata, da usled toga nema sredstava za vojsku, za policiju, za školstvo, za socijalnu zaštitu, za sve one funkcije koje država treba da obavlja. To je najgori mogući scenario i to je scenario koji bi nas očekivao u slučaju ne kontrolisane situacije.
S druge strane, treba biti korektan i reći da je kod nas takva situacija da imamo strukturni fiskalni deficit koji u neku ruku podrazumeva da i u slučaju rasta BDP, dakle, osnovice na koju računamo relativno učešće javnog duga i kada povećavamo naš fiskalni deficit, nastavlja da raste.
To je scenario u uslovi u kojima mi razgovaramo o potrebnim merama da bi predupredili ovakvu jednu mogućnost koja se nalazi pred našom državom i pred našim društvom. Svakako da ovakav scenario priziva jasnu i potrebnu ozbiljnost pristupu javnim finansijama kako bi one postale održive. Potreban je konsenzus i jedinstvo u delovanju Vlade.
` Želim da svi mi, kolege poslanici, pričamo o javnim finansijama kao o našim. One su svih nas i treba da shvatimo zaista da su javne finansije danas jedno od najozbiljnijih državnih pitanja u ravni i drugih pitanja poput integracija u EU i nekih drugih teških odluka koje je Vlada donosila.
Naravno, u celom tom kontekstu, poslanici SPS, i kako je to naš ovlašćeni predstavnik kolega Radenković rekao, zalagaćemo se i težićemo da ta ekonomska politika sada i u budućnosti bude, pre svega, socijalno održiva na tragu jednog konsenzusa svih partnera, jer treba shvatiti da ekonomska politika koja nije socijalno održiva, pre svega nije sprovodljiva i to je jedna teorijska ekonomska politika.
Naravno, ako je to kontekst u kome razgovaramo, potreban je veliki plan fiskalnog prilagođavanja i treba reći da Vlada Republike Srbije izlazi sa takvim planom.
Želim da izrazim zadovoljstvo, jer prepoznajem odlučnost Vlade, kao i u nekim drugim segmentima, kada je u pitanju borba protiv korupcije i kriminala, evropske integracije, teška rešenja, ali odgovorna kada je u pitanju Kosovo i Metohija. Rekao sam, ovo je jedno pitanje koje zaista zaslužuje takav pristup.
Hrabra i jasna poruka građanima jeste da zaista neće biti lako sledeće godine. To niko ovde, čini mi se, takvu poruku nije slao, a složio bih se da potpunu ozbiljnost u predlaganju ovih mera pokazuje odluka Vlade da dobrom i pedantnom analizom odustane, recimo, od najavljenog povećanja poreza na hotelske usluge, da ostane po ovoj nižoj stopi, što pokazuje da zaista nema improvizacije i da se ozbiljno pristupa svakom predlogu rešenja.
Dobri ciljevi su postavljeni. Želim da se naslonim tu i na ocenu Fiskalnog saveta, a to je da se visok fiskalni deficit, koji je jedan od osnovnih generatora javnog duga u naredne dve godine smanji za 4%, dakle sa konsolidovanog nivoa od 7,1% BDP u 2014. godini i to je dobra odluka, jer jedan osnovnih generatora se stavlja pod kontrolu u smislu sprečavanja rasta javnog duga.
Ono što bih sugerisao vama, gospodine ministre i Vladi Republike Srbije, i poslanici SPS su u tome dosledni, mislim da bi trebalo napraviti neke vrste mesečnih ili eventualno kvartalnih ciljeva u smislu sprovođenja ovih mera i politika u narednom periodu, koje bi, koliko toliko, mogle biti dostupne, ali bi bile način da se prati dejstvo mera koje ćemo, nadam se, usvojiti i koje su ovde predložene. U slučaju da ti ciljevi se probijaju ili se ne ostvaruju zacrtanom dinamikom, da se blagovremeno može delovati u smislu izmena nekih predloga ili eventualno doprinosa da se vratimo u ciljane okvire.
Kao što sam rekao, odlučnost Vlade i posebno snažna poruka kada je u pitanju kreiranje ovih mera ogleda se pre svega u predlogu, a želim da kažem i resornog Ministarstva finansija, naravno premijera Dačića i koalicionih partnera, da se u predlogu ovih ušteda, pre svega, krene od javnog sektora i ovde je gotovo dve trećine predviđeno pre svega, preko kontrole zarada, a onda i refinansiranja jedne trećine refinansiranja skupih kredita. Zaista mislim da teško možemo pronaći ovakve primere u istoriji finansija Republike Srbije kada su donošene ovako teške i odgovorne odluke, da se krenulo s pozicije javnog sektora i javne potrošnje.
S tim u vezi, mislim da Vlada treba da zavredi podršku opštu u tom smislu, pre svega kada je u pitanju solidarni porez, kada je u pitanju zabrana zapošljavanja u javnom sektoru. Tu trebamo biti krajnje iskreni do kraja i da jednom presečemo partijsko nestručno zapošljavanje u javnom sektoru i da jednom pokušamo da dođemo do nekog optimalnog nivoa uposlenosti u javnom sektoru.
Naravno, ovo je iznuđena mera nije prirodna, ali došli smo do te granice da ovakva situacija zahteva i takva rešenja. Na tom fonusu je i predlog za smanjenje roka isplate plate funkcionerima kojima prestane funkcija, dakle, sa šest meseci na tri meseca i mislim da ove mere zavređuju podršku. Pre svega jedna su poruka Vlade ozbiljnosti i odlučnosti da se ova pitanja i ovi problemi reše.
U ovakvom kontekstu situacija u kojoj se nalazi i merama koje donosimo niko ovde, a pre svega, ja lično, ali ni poslanici Socijalističke partije Srbije ne mogu da izraze zadovoljstvo kada dolazi do povećanje poreskih stopa. Ne verujem da se iko tu može složiti i da bude oduševljen, lično nisam.
Nemoguće je podržati u tom smislu i da se kaže – to je dobro, da u punoj meri pravdate povećanje poreskih stopa, ali u kontekstu ove priče o kojoj sam govorio u situaciji u kojoj se nalazimo, ona jeste nužna mera kako bi se došlo do realnog plana prihoda i rashoda.
Konstatacija i ocena Fiskalnog saveta jeste da mi ovog puta imamo realistične prihode i rashode. Naravno tome su doprinele i ove uslovno rečeno nepopularne mere u suženom prostoru za sprečavanje krize. Želim na taj način da podržim ovaj predlog mera.
Pre svega sa ovog mesta bih želeo da apostrofiram i jednu drugu ocenu Fiskalnog saveta i nešto što sam kao poslanik SPS u više navrata, čini mi se da ste vi četvrti ministar sa kojim sam pokušao na tu temu da polemišem i da razgovaramo, a i Fiskalni savet je upozorio na mogućnost naplate poreza i povećanu poresku nedisciplinu i mogućnost da sledeće godine po tom osnovu ostvarimo negde 0,4% BDP, odnosno 16 milijardi dinara.
Mislim da je to vrlo realna ocena i u tom smislu je podržavam, ali ne da je prihvatim kao gotovu činjenicu i da mislim da se to neće ostvariti, nego upravo iz toga da vas još jednom animiram i da pokušam sa određenim predlozima da dođemo u situaciju da se ovaj plan, odnosno poreska nedisciplina u narednoj godini smanji. Ima prostora, čuli smo ovde i od kolega da određeni pokazatelji pokazuju da je naplata PDV konstanto unazad tri, četiri godine sa nekih 80% pada i na nivou je od oko 70%. Sa sivom ekonomijom se suočavamo na nivou od oko 30% BDP i to je jedan od najvećih izazova ove države. S tim u vezi uvek se spominje poreska uprava.
Želim i vama bih sugerisao da se ovog puta ozbiljno i detaljno pristupi radu poreske uprave, istupi standardu ljudi koji tamo rade, obučenosti ljudi, potrebama koje se pred njih postavljaju u smislu kontrole svega onog i borbe protiv ovakve vrste sive ekonomije.
Pre svega, treba reći da su uzroci sive ekonomije jedna ekonomska kriza u kojoj nažalost, privrednih subjekata svoje profitabilno poslovanje vidi jedino u situaciji kretanja u sivoj zoni.
S druge strane treba reći da mi još uvek imamo velike gotovinske transakcije i neke donacije koje su izvan kontrole sistema, što je sve neka vrsta uzroka sive ekonomije. Mislim da je tu neodrživo stanje da u poreskoj upravi bude svega 600 do 800 inspektora na terenu. Treba voditi računa i o materijalnoj naknadi i stimulaciju kod tih ljudi. Nema dobre borbe protiv sive ekonomije i poreske nediscipline ukoliko nemamo saradnju više organa, pre svega poreske uprave, carine, MUP-a, tržišne i sanitarne inspekcije.
Da li je moguće u ovom krugu napraviti jednu osnovu, jednu platformu i način kako se boriti protiv sive ekonomije? Mislim da jeste i mislim da tu takođe ima dovoljno prostora da se nadogradi kvalitetniji rad i poreska uprava.
Gospodine ministre, treba voditi računa, poreska uprava već godinu dana ima otvoren konkurs, negde oko 170, što direktora, što filijala ili poslovnica, organizacionih jedinica, od toga oko 50 je poništeno. Ima tu velikih poreskih uprava, Subotica, Novi Sad jedan, Beograd jedan, Zemun, Zvezdara. To su zaista značajne organizacione jedinice koje kadrovska rešenja mogu u nekoj vrsti neizvesnosti dovesti do toga da poreska uprava ne ispunjava svoje zadatke u punom kapacitetu. Nadam se da će te se u tom smislu samnom složiti.
Čini mi se da u neku ruku da za ovo što sam izneo postoji prostor da se narednoj godini na tome ozbiljno poradi. Reći ću nekoliko stvari u kojima vidim i našu doslednost, a kolega Milisav Petronijević je više puta o tome govorio.
Kod nas postoji i jedan visok stepen tolerancije prema sivoj ekonomiji i kada je u pitanju svest kod građana, ali i kada je u pitanju da kažem, evo ovaj pristup kontroli. Moramo dovesti situaciju da onaj ko razmišlja da li će krenuti u sivu zonu, računajući da će tamo zaraditi, a da ima vrlo minimalne šanse da bude otkriven, to svakoga podstiče da krene u sivu zonu i ukoliko on bude imao jasnu poruku da je visok stepen mogućnosti da bude otkriven i da će biti dosledno primenjena kaznena politika, svakako da će u tom smislu odustati veliki broj krene u sivu zonu.
Sa druge strane, treba da razvijamo taj kult plaćanja. Kod nas je jedno vreme bilo popularno da se ne plaća porez. Mislimo da tu sredstva informisanja, pa i obrazovni sistem mogu doprineti da razvijemo i taj kult patriotizma, kao i u drugim državama, da je ponos kada platite veliki porez svojoj državi, jer je to doprinos svim onim funkcijama koje država treba da obavlja, koji će vam se kroz te delatnosti vratiti lično kod vas.
Čini mi se da par sugestija zaista mogu u mnogome doprineti da se uspešnije borimo protiv sive ekonomije. Želim da izrazim podršku, jer sam i u tome pratio kolegu Petronijevića kada smo govorili o platnim razredima u javnom sektoru. Najavili ste to i želimo u tome da vas podržimo, kada smo toliko čekali dugo, da ga uradimo na najbolji mogući način i da zaista u javnom sektoru za isti posao, za isti obim posla, bilo gde da se radi, da se dobija ista plata. Čini mi se da i u ovom nekom obimu predviđenih sredstava za isplatu se može doći do nekog realnijeg, boljeg načina da se isplaćuju zarade i da zaposleni u javnom sektoru budu još motivisaniji i da na bolji način obavljaju svoj posao.
Želim da kažem da ono što će svakako podići poslovni ambijent u Republici Srbiji uz sve ovo, a što može da ima i razvojnu komponentu i nešto što će prizvati investitore u Republiku Srbiju, jeste i vaša najava oko izmene zakona u budžetskom smislu, u smislu programskog budžetiranja.
To je jedini način da mi takvim jednim budžetom dođemo do situacije da znamo koliko se troši, za koje namene se troši, odnosno za koje projekte i da na kraju znamo šta je rezultat tih utrošenih sredstava i realizacije tih projekata. Mislimo da će to na jedan viši nivo podići naše javne finansije i budžet Republike Srbije i biti dobra poruka svima oko nas da Srbija konačno ima kredibilne javne finansije.
Naravno, tema će biti u petak – Zakon o finansiranju AP Vojvodine, tu temu da zatvorimo. Shvatite i shvatamo najozbiljnije da je potrebno doneti taj zakon kako bi se svaka vrsta improvizacije u tom smislu konačno zaključila.
Na kraju želim da kažem da mi nismo podneli amandman na Predlog zakona o izmenama Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, ali želim da kažem da treba ozbiljno razmisliti i pokušati da eventualno to bude amandman resornog odbora. Čini mi se da ovaj rok 1. januar 2015. godine nije objektivno realan rok, u smislu mogućnosti da se dođe do određenih parametara do tog datuma, uvažavajući sve ono - do kad se podnose zahtevi, rok u kom treba da se utvrde koeficijenti, a takođe uvažavajući i finansijske potrebe da bi se sproveo ovaj zakon. Mislimo da, uvažavajući ovaj prvi deo odredbe oko naknade je prihvatljiv u utvrđivanju iznosa obeštećenja, ali da ovaj datum treba isključiti iz ovog predloga i uvažiti realnost, jer opasnost je da uopšte ovakva odredba i ovakav zakon bude sprovodljiv.
S tim u vezi na kraju zaista želim da kažem da ove iznuđene i neophodne mere SPS će podržati. Zahvaljujem.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Gospođo Lučić, imam prijavu vašu a niste još na redu.
Reč ima narodni poslanik Vladimir Ilić, molim vas prijavite se. Izvolite.

Vladimir Ilić

Ujedinjeni regioni Srbije
Dame i gospodo, poštovani ministre, svoje izlaganje ću započeti jednim citatom i, verovali ili ne, citiraću deo vašeg zakona o kome, između ostalog, raspravljamo ovde. Slušajte pažljivo: „Umanjeni neto prihod zaposlenog u javnom sektoru predstavlja neto prihod pomnožen koeficijentom za umanjivanje na sledeći način. Neto prihod koji nije veći od 60.000 dinara mesečno množi se koeficijentom jedan. Neto prihod veći od 60.000 dinara mesečno, a koji nije veći od 100.000 dinara mesečno, množi se koeficijentom jedan, koji se primenjuje na iznos koji nije veći od 60.000 dinara mesečno i koeficijentom 0,8, koji se primenjuje na iznos neto prihoda koji je veći od 60.000 dinara od iznosa koji nije veći od 100.000 dinara mesečno.“. Jel vam jasno? Nastavak: „Neto prihod veći od 100.000 dinara mesečno množi se koeficijentom jedan, na iznos koji nije veći od 60.000 dinara mesečno, koeficijentom 0,8, koji se primenjuje na iznos neto prihoda koji je veći od 60.000 dinara do iznosa neto prihoda koji nije veći od 100.000 dinara mesečno, a koeficijentom 0,75 koji se primenjuje na iznos neto prihoda preko 100.000 dinara mesečno.“. I da sam na japanskom pročitao verovatno bi bilo isto.
Zakoni koje donosimo u ovom parlamentu odnose se na sve građane. Osnovni principi u pravu kažu da pravne norme moraju da budu jasne i razumljive svim građanima. Ova norma koju sam pročitao odnosi se na deo građana Srbije i koštaće nas oko 15 milijardi dinara.
Ministre, vi ste mlad čovek i uživate apsolutno simpatije svih narodnih poslanika pa i moje lično i građana Srbije. Trudite se, izuzetno ste vredni, čuo sam o vama sve najbolje i pokazali ste ovde i vašim pristupom da zaslužujete podršku. Ovo je vaš prvi budžet i ja vam na njemu zaista od srca čestitam. Nije lako uhvatiti se ovog posla i vi ste svesni toga i dozvolićete mi da, kao neko ko je stariji od vas, imam ćerku vaših godina, vam kažem, imajući u vidu da niste bili nekoliko godina u Srbiji, to je značajno vreme, u Srbiji se dešavaju mnoge stvari, vi ste u zemlji koja nije spremna da se menja, odnosno nije naučila da se menja. U institucionalnom smislu, Srbija još uvek nije prohodala. Ona puzi, kao što puze bebe i to unazad.
Imamo problem sa mentalitetom. Ovde nije rešen ni jedan ozbiljan društveni problem. Nismo reformisali pravosuđe. Nismo reformisali državnu upravu. Nismo reformisali obrazovanje, zdravstvo, da ne spominjem nauku, kulturu i sve ostalo. Svi mi koji sedimo ovde smo zbog toga odgovorni, sve političke partije koje ovde vidite su bile na vlasti i jedino čime se mi bavimo jeste da jedni druge optužujemo ko je manje, a ko više doprineo takvoj situaciji. Nama upravo treba vaš pogled u budućnost, ne pitanje ko je krivac i da tražimo krivce, nama trebaju rešenja. Dakle, potrebno je da tražimo rešenja.
Još nekoliko stvari koje treba da znate. Nažalost, ovde da biste porasli, da bi se penjali, nekog morate da oborite dole. Mi smo skloni da ljude dignemo u nebo, a da ih onda nemilosrdno bacimo u blato. Imajte to sve u vidu, krajnje dobronamerno govorim, jer vi imate zaista veliku priliku da svima nama pomognete.
Sada se vraćam na temu, na zakone. Set poreskih zakona zapravo meni liči na izgradnju skele, kako bi se ofarbala fasada našeg budžeta, naših javnih finansija. To nije sporno. Sporno je to što će posle nekoliko meseci, možda već u januaru, februaru ili martu početi da izbijaju fleke na toj fasadi, fasada će postati tamna, neće biti svetla i ružičasta kao što je bila. Šta hoću da vam kažem? Učite na našim greškama. Juče ste imali prilike da čujete Mlađana Dinkića, i kolega Đurić je spomenuo to, da ne bude ono – džaba ste krečili, da tu fasadu probamo da očuvamo, ali na način tako što ćemo ojačati te temelje naših javnih finansija.
Šta je sporno? Vaše namere su sasvim na mestu, vaši ciljevi su dobri, sporan je način, sporna je ekonomska politika. Doktrina smanjenja troškova, smanjenja plata nas vuče negativnom spiralom na dole. Nema rasta, građani će da budu žrtvovani, a nećemo postići ciljeve, to čak i sami kažete. Dakle, imaćemo rekordno visok deficit od 7,1%. Nećemo imati privredni rast, odnosno rast društvenog bruto proizvoda, povećaće se zaduženje zemlje i pašće standard građana. Žrtva bi imala smisla samo u slučaju da imamo rast, da smanjujemo zaduženje i da građani budu svesni da će im biti bolje za nekoliko godina. Ovim zakonima im kažemo da nema rasta plata ni naredne godine, ni 2015, ni 2016. Realno, one će biti manje između 12% i 15%. Da li je vredna ta žrtva, a da se ne postignu ključni ciljevi? Nije. Hajde da promenimo doktrinu.
Ponovo vam kažem, učite na našim greškama. Ne smemo da smanjujemo zarade, jer to dovodi do ove negativne spirale. Sužavamo tržište, smanjuje se potrošnja, imaćete manje prihoda u budžetu i ta žrtva će postati besmislena.
Ono što treba uraditi jeste agresivno smanjenje javnog duga. Kamata je 115 milijardi. Milijarda evra je tako veliki teret da ni jedna žrtva neće moći da smanji te efekte. Tih 115 milijardi je veće tri puta od agrarnog budžeta, veće od svih socijalnih davanja u zemlji, tri puta od transfera lokalnih samouprava i da ne nabrajam dalje. Dakle, to je toliko veliki teret da praktično obesmišljava sve ove napore da se uštedi.
Dakle, promena ekonomske politike, agresivno razduživanje, naravno zamenom loših kredita sa kreditima pod povoljnijim uslovima. Ne sporim, zaduženje je neminovno, i moramo se odreći dela državne imovine kao bi konsolidovali javne finansije jer je to rak rana.
A sada konkretno o zakonima koji su na dnevnom redu. Svaki od ovih zakona daje po neku poruku. Evo, Zakon o budžetskom sistemu, već sam to spomenuo. Kaže – nema povećanja plata ni 2014, 2015, 2016. godine, odnosno svega po 1% 2015. i 2016. godine. Dakle, neće se poštovati fiskalna pravila. Nema zapošljavanja u javnom sektoru. Dakle, to je poruka, o tome je dosta bilo reči, ali odmah ste probušili zakon jer ste predvideli da to famozno telo, na predlog ministra, ili obrnuto, može. Ne znam da li to iko ovde sumnja da će to biti probrani partijski kadrovi, kao što je to bilo u prethodnom periodu.
Spomenuo sam i moju ćerku vaših godina, ona je profesor književnosti. Diplomirala je, bez posla je, udala se prošlog meseca, i tako ja treba da glasam da ona ne može da bude profesor književnosti, jer neće moći da se zaposli u školama.
Objedinjeni program primanja vršiće se tek od 2015. godine. Ne znam zašto čekate sa tim. Mislim da je realno moguće već početkom godine.
Poruke zakona o izmenama Zakona o PDV-u. Dakle, povećanje se neće efektuirati stope sa 8% na 10% koliko ste predvideli. Šta će se desiti? Ponovo ćemo na buvljacima imati prehrambene proizvode i lekove, jedan deo će otići u sivu zonu. Vi znate odlično, da ne opterećujem Skupštinu, šta su efekti prevaljivanja supstitucije, šta je Leferova kriva, ko plaća porez u slučaju njegovog povećanja. U slučaju povećanja poreza na neelastične proizvode, odnosno životne namirnice, sav poreski teret se prevaljuje na potrošače, odnosno na građane Srbije. Vi to dobro znate i mislim da je ta mera nešto što će dovesti do novog smanjenja prometa u trgovinama i pada prihoda zato što će se supstituisati ovi proizvodi, odnosno, neki proizvodi široke potrošnje u višoj stopi biće manje trošeni na račun ovih nužnih proizvoda.
Jedan takođe loš signal, porez na dobit pravnih lica. Poručili ste tim zakonom malim i srednjim preduzećima da nećete podsticati investicije u tom sektoru. Molim vas da taj zakon povučete ili da uvažite amandmane koje ćemo podneti, jer nakon poruke ministra privrede da su strane investicije kapitalna budalaština i da se ukidaju subvencije za dovođenje stranih investitora i otvaranje nekih radnih mesta, vi sada poručujete i domaćim investitorima da od stimulansa za njihove investicije nema ništa.
Zakon o duvanu, mislim da je to samo dodatno administriranje, da ipak moramo da upodobimo opterećenja sa okruženjem i to će dati mnogo više efekata nego ova jedna administrativna mera.
Na kraju, da ne dužim više, ovaj Predlog zakona o umanjenju neto prihoda sa kojim sam počeo izlaganje i citat, mislim da smo doveli ljude do toga da im smanjujemo zarade, oni će morati da plaćaju kredite za stanove koje su uzeli, komunalne usluge, struju i sve ostalo sa tako smanjenim prihodima dovodimo opet u rizik sve te infrastrukturne sisteme i zapravo vrtimo se u začaranom krugu.
Zato vas još jednom pozivam da razmotrite koncept, dakle, namere su vam dobre, ali koncept ekonomske politike moramo drastično i jednokratno da smanjimo spoljno zaduženje kako bi mogli da se razvijamo, bez toga, vidite da ćemo promašiti gotovo sve ciljeve.
I na kraju, nema citata, zaista želim vam puno sreće, i želim vam da ostvarite vaše ideje. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima ministar Krstić. Izvolite.

Lazar Krstić

Hvala vam i hvala na tim lepim željama.
Samo sam hteo, neću dužiti previše, da vam odgovorim na ovih par sugestija koje ste imali.
O ekonomskoj politici kao takvoj mislim da ćemo imati prilike da razgovaramo više kada budemo pričali o budžetu. Sa fiskalne strane, ovi zakoni to omogućavaju, prevashodno naravno utiču i na ekonomsku politiku.
Naravno, da je osnovni cilj, i mi smo to prepoznali, u fiskalnoj strategiji smanjenje javnog duga, odnosno udela javnog duga u bruto društvenom proizvodu. Mi tamo jesmo predvideli agresivno smanjenje i jesmo predvideli, zbog čega smo takođe bili kritikovani od strane, i bićemo sasvim sigurno kritikovani od strane nekih drugih političkih partija, korišćenje jeftinijih sredstava za zaduživanje umesto ovih skupih, naročito u promenjenim agro-ekonomskim uslovima sa kojima se suočavamo. Tako da tu nema sporenja i nema neslaganja. Nažalost, nivo našeg javnog duga kao udela u bruto društvenom proizvodu je toliko visok da čak ni takve stvari koje su luksuzi bile bi pravi poklon u ovakvim okolnostima za nas, nisu dovoljne da bi smo mogli da izostavimo ove mere o kojima danas govorimo.
Što se tiče zamrzavanja zapošljavanja, odnosno ograničavanja, ja ga ne bih zvao zamrzavanjem zapošljavanja, jer postoji mehanizam da tamo gde potrebe zaista postoje, jer mi nećemo na isti način i ne želimo na isti način da tretiramo prosvetu, zdravstvo i državnu upravu, ali želimo da imamo isti nivo kontrole nad svima njima, jer to do sada očigledno nije funkcionisalo, što vidimo iz broja zaposlenih koji imamo u registru. Što se toga tiče, mi ćemo to sprovesti na način i u saradnji sa ministarstvima koji će nam omogućiti da imamo tu, da tako kažem, granularnost, odnosno jasnu sliku oko toga koje su gde potrebe kako ne bismo doneli veću štetu nego korist tim zakonom.
Što se tiče PDV-a koji ste pomenuli, upravo zbog toga, ja sam to pomenuo, povećanje PDV-a, odnosno niže stope PDV-a nikako nije i ne može biti idealna mera, naročito u ovim uslovima domaće potrošnje. Međutim je neophodna mera, neophodna mera zbog toga što nam je siva ekonomija na nivou na kome jeste i što nam je nivo prihoda kao rezultat toga nije tamo gde bi mogao da bude. Mi paralelno radimo sa povećanjem niže stope PDV-a, upravo na tome da nam to ne poveća, već upravo suprotno, hoćemo da smanjimo udeo sive ekonomije i samim tim ostvarimo te prihode koje smo planirali, a planirali smo ih realno i skromno.
Što se tiče zakona o umanjenju neto prihoda, on je vrlo precizno definisan. Ovaj citat kojim ste počeli, on je vrlo precizno definisan i više puta sam objašnjavao i u javnosti i vama je naravno svima je u ovom trenutku sasvim jasno kako se on primenjuje i šta znači. Ne samo da je precizno definisan u smislu kako do umanjenja dolazi i kod kojih plata, već je i mislim po prvi put javni sektor definisan bez izuzetaka i na način koji je sasvim pravedan. To bih rekao u odgovoru, ne bih da dužim previše. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima Vladimir Ilić.

Vladimir Ilić

Ujedinjeni regioni Srbije
Hvala vam ministre. Zaboravio sam nešto baš povodom tog zakona o ograničenju zarada. Mnoge kolege poslanici, a i drugi se pitaju, da li je ovo smanjenje zarada zapravo, vi ga zovete solidarni porezom, a tako ga niste nazvali u samom tekstu zakona, da li to zapravo znači trostruko oporezivanje. Dakle, oporezivanje bruto zarada, pa neto iznosa. Kad se dobije neto iznos on se umanjuje, dakle, to je novi porez. Da li će to biti osnovica za oporezivanje godišnjeg poreza na dohodak građana? Pa, će dovesti do toga da bude trostruko oporezivanje? Samo to pojašnjenje i dokle će vam ta mera važiti.
Mislim da je bilo daleko elegantnije rešenje da smanjite plate, da ne opterećujete administraciju na ovaj način. Zamislite poresku upravu koja preko svega što radi sada mora da kontroliše i isplate zarada za 200.000 ili 300.000 ljudi, ne znam koliko je obuhvaćeno ovom merom. Bolje smanjite plate, nego da ovako dvostruko ili trostruko oporezujete. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima ministar Krstić. Izvolite.

Lazar Krstić

Samo da budemo vrlo jasni, da vam direktno odgovorim na pitanje. To neće biti osnovica za porez na dohodak, kao što je jasno naznačeno. Drugo, što se tiče ovo jeste smanjenje zarada i na taj način je i definisano.
Pitali ste do kada će važiti? Ja se nadam da će kroz uvođenje platnih razreda, koje planiramo da uradimo do 1. jula sledeće godine, uspeti da uvedemo red u ovih 900 koeficijenata koje imamo u javnom sektoru i koji nisu ni na koji način ni usaglašeni, a ni transparentni da time prenebregnemo potrebu za ovakvim jednim zakonom. Ja mislim da je to odgovor.