Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 10.12.2013.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja

5. dan rada

10.12.2013

Sednicu je otvorio: Konstantin Arsenović

Sednica je trajala od 10:15 do 19:00

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Dušan Milisavljević

Demokratska stranka
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre iz Niša moj sugrađanine, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, i ovog puta ću pričati o problemu zdravstva i problemu građana Srbije koji se leče u jako lošem sistemu koji pokušavamo da maskiramo. Ministarstvo zdravlja kaže da nisu tačni podaci koje je Evropska komisija i EU da nam je zdravstvo zadnje na evropskom kontinentu.
Počeću sa prvom stavkom koju ovaj budžet predviđa, a to je smanjenje plata lekarima, ljudima koji čuvaju socijalni mir, kao što je kolega rekao malo pre, ljudima kojima plata nije povećana zadnjih sedam, osam godina. Vi ćete štednjom i udarom na zdravstveni sistem uštedeti nekih 12 milijardi dinara. Za tih 12 milijardi dinara nećete mnogo popraviti onu rupu u budžetu, a namećete veliku štetu lekarima, sistemu zdravstva u finansijskom pogledu.
Ono što je važnije od plata, plate smo nekada za vreme devedesetih godina primali dve marke do dve i po marke. Plate lekara nisu toliko problem koliko je problem zabrana zapošljavanja mladih lekara. Kao profesor medicinskog fakulteta, i kao lekar, skrećem vam pažnju na ovaj veliki problem.
Vi ste pobegli iz Srbije u želji da nađete radno mesto. Ovim što se sada radi se jasno šalje poruka mladim studentima medicine, dok ste na drugoj, trećoj godini, umesto anatomije, umesto patologije, umesto interne medicine, učite nemački, norveški, i idite iz Srbije. Mislim da je jako loše da država ulaže veliki novac u edukaciju mladih ljudi i da onda naša najbolja deca leče građane Nemačke, Norveške i ostalih zemalja. Potrebno je da shvatimo da ovom porukom šaljemo jasan signal njima da napuste zemlju.
Ono što je još važnije, vi zabranom zapošljavanja lekara do 2015. godine, mi sada već imamo manjak lekara, mi sada imamo manji procenat lekara nego što imaju evropske zemlje, po evropskim standardima, standardima Svetske zdravstvene organizacije mi bi trebali da imamo veći broj lekara i veći broj medicinskih sestara. Ako zabranite još nekoliko godina, a kolega je lepo rekao, nekoliko godina je i ranije bilo manje više to zabranjeno i specijalizacije se nisu davale, mi polako ulazimo u jedan gap, prazan prostor gde nećemo imati ko da nas leči, kroz pet, šest godina.
Reći ću vam da u mnogim kliničkim centrima, evo u Nišu više od 130 ljudi lekara specijalista primarijusa će otići u penziju narednih nekoliko godina. I, šta se onda dešava? Vi nemate prijem mladih lekara, oni odlaze u penziju, pitam vas kao profesor. Meni je potrebno da edukujem mladog lekara pet godina. Nakon pet godina, on će morati još pet godina da radi kako bi mogao da leči ljude kao jedan iskusan specijalista.
Ono čim se sistem zdravstva u Srbiji hvali, u proteklih godinu dana, je da je u budžetu uštedeo neke pare. Taj novac je ušteđen na zdravlju građana Srbije. Zato što u Srbiji postoje ogromne liste čekanja. Nijedna lista čekanja, niti za kataraktu, niti za operaciju kuka, niti za operaciju ugradnje stentova, niti za zračnu terapiju, nije rešena. Ne znam šta Ministarstvo zdravlja radi, i zašto ne traži novac da rešite te probleme.
Reći ću vam, to ćemo pričati kroz amandmane, nedopustivo je da građani Srbije u 21 veku čekaju, 25 hiljada građana Srbije, vaši roditelji su u nekim pristojnim godinama, možda će im trebati operacija, moja majka i druge naše majke i bake, trebaće im operacija katarakte, čeka. Jedna operacija katarakte je 400 evra. Da li je moguće da ne možemo 10 miliona evra da odvojimo i da rešimo svih tih 25 hiljada građana Srbije koji čekaju na operaciju katarakte ili je želja određenih doktora, direktora da ne traže taj novac, pa da preba ce sve u svoje privatne ordinacije i da tamo uzimaju novac?
Ako vam kažem da u Kragujevcu, rodnom gradu naše ministarke zdravlja, operacija kuka se zakazuju za 2025. godinu, pa o čemu pričamo? To je skandal, javašluk, koji postoji u sistemu zdravstva.
Evropska komisija ponovo nas je proglasila da drugu godinu za redom imamo najlošije zdravstvo. Upravo zato šaljem poruku republičkoj vladi, nemojmo da štedimo na zdravlju građana. Znači, nedopustivo je da kažemo da nemamo pare za lečenje dece, nemamo pare da kupimo lekove. Postoji pored nemaštine i nesposobnost pojedinaca koji su u sistemu zdravstva, nesposobnost da obave javne nabavke i zbog tih nesposobnih ljudi, koji ne znaju da naprave centralizovanu javnu nabavku, neko se sada hvali i kaže – ja sam uštedeo. Gde si uštedeo, šta si uštedeo, ni jedan tender nisi uradio u ovoj godini?
Reći ću vam šta vam fali, fale nam sledeći lekovi: sinkum, eftil, miripan, stanicit, flormidal, rivotril, hlorovenikol, atropin, eritromicin; fale nam antikoagulanti, diuretici, atropini, adrenalini, antidijabetici. Onda nam naša ministarka zdravlja kaže – ma ti iz Evrope ništa ne znaju, to nisu tačni podaci. Ljudi, dajte da shvatimo da nam ljudi nemaju mogućnost da se leče u Srbiji, da nemamo lekova. Sada kada vam kažem, kao lekar, više ne posežem za svojim znanjem koje sam stekao na fakultetu, nego pitam sestru – da li imamo u opšte neki lek na klinici, da li uopšte imamo neki antibiotik na klinici? To je sistem koji sada na sceni, koji vodi ovaj sistem zdravstva, koji ne ume da uradi ni jedan tender.
Pošto ću polako završiti ovu raspravu, kako bi moje kolege poslanici imali još vremena, shvatite da na zdravlju građana Srbije ne smete štedeti. Ovo je klasičan primer štednje na budžet lekara, štednje na zapošljavanju mladih lekara, štednje na nabavci lekova i normalno je što imamo korupciju, odlazak mladih lekara i normalno je što imamo najveću stopu smrtnosti u Evropi, od kardiovaskularnih bolesti i malignih oboljenja. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima ministar Krstić. Izvolite.

Lazar Krstić

Neću dužiti.
Ne štedimo na zdravlju ljudi time što smanjujemo plate lekarima koji zarađuju više od 60 hiljada ili onima koji rade na više mesta, a ponekad uključujući i univerzitete. Odlično znate da su moji roditelji u zdravstvu i da su i njima smanjene plate. Mi imamo puno kućnih prijatelja, to iz ličnog primera vam govorim, koji su takođe u zdravstvu i čija su deca, moja generacija, završila medicinu u Nišu i na nekim drugim mestima. Koliko znam, to su isto deca lekara, profesora i oni već godinama ne uspevaju da nađu posao. Sumnjam da će ova mera, koja je selektivna, niko neće ostaviti kliniku bez anesteziologa, nije to namera, baš osakatiti ono što je do sada funkcionisalo kako treba, a da je funkcionisalo kako treba, a nije, i treba da se menja, menjaće se, to i jeste namera, čitav zdravstveni sistem kako bismo smanjili te pokazatelje uspešnosti, kako bismo po tim pokazateljima uspešnosti, odnosno neuspešnosti, u ovom trenutku, mogli da na adekvatan način rangiramo one koji u zdravstvu rade i da se obratimo onim delovima zdravstvenog sistema gde problemi postoje, gorući su i utiču na najgori mogući način, kako bismo adekvatno mogli da usmerimo novac tamo gde je potreban.
Situacija jeste poražavajuća. Mere koje mi preduzimamo neće značajno pogoršati tu situaciju, uzimajući u obzir da je jako loša, štaviše, mislim da je neće značajno pogoršati, a stvoriće jedan osnov za zdravu reformu i za postavljanje sistema na zdrave noge, gde ćemo znati na kakav zdravstvemi sistem idemo i kako će on da funkcioniše, kako ne bismo imali ove poražavajuće rezultate, koje ste vi citirali, u narednim godinama. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dušan Milisavljević, replika.
...
Demokratska stranka

Dušan Milisavljević

Demokratska stranka
Poštovani ministre, par stvari ću vam reći, koje nisam u prethodnom izlaganju rekao. Znači, ne slažem se vama da neće dati štetne efekte zabrana prijema mladih lekara. Ako nešto vredno imamo u Srbiji, ako nam je nešto ostalo od propalih privatizacija, ostalo nam je znanje. Vi ste to znanje usmerili i školovali ste se u inostranstvu, vratili se i ovde pomažete zemlji. Shvatite da najbolju našu decu ovom zabranom za zapošljavanje do 2015. godine, mi već sada imamo deficit anesteziologa, radiologa, hirurga, patologa. Vi ne shvatate, mada su vaši roditelji lekari, poznajem ih lično…
Problem je što ministarka ne reaguje. Mene ministarka čudi. Vi četiri, pet godina nemate specijalizacije, vi sada imate blokadu još tri četiri godine. ljudi, stvarno nećemo imati nikog da nas leči. Strašno je da ovako dopuštate da nam deca odlaze.
Reći ću vam još nešto, kažete – štedimo, nemamo para, ali reći ću vam isto da u mnogim kliničkim centrima, u mnogim domovima zdravlja, gde su vaši direktori, se masovno primaju partijski kadrovi koji nisu lekari, znači lekare niko ne spominje, ali se prima srednji kadar, prima se osnovna škola. Ako to shvatite, vi ste jako pametni, cenim vas, mi imamo zatrpane medicinske institucije sa nemedicinskim kadrom. Niški klinički centar ima 2/3 nemedicinskog kadra od medicinskog kadra. Znači, to je neodrživo. Moramo da uradimo analizu koga trebamo da primamo, koga ne treba da primamo. Zamolio bih da se stranačko zapošljavanje, stranačko kadriranje, što se tiče zdravstva, više ne radi u Srbiji. Hvala puno.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Radmilo Kostić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Radmilo Kostić

Srpska napredna stranka
Hvala, gospodine predsedavajući.
Uvaženi gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, pre svega, moram sebi da priznam da se ranije u sličnim materijalima nikada nisam sreo sa toliko egzaktnih i ogoljenih činjenica o našoj aktuelnoj ekonomskoj situaciji.
Izdvojio bih fiskalnu strategiju za 2014. godinu sa projekcijama za narednu i 2016. godinu. Moram da priznam da nikad ranije ni u jednom dokumentu nisam naišao na prezentiranje problema na način kako je to učinjeno u ovom dokumentu. Možda je malo i potresno, možda je to i prejaka kvalifikacija, ali sam spreman da branim stavove da je vrlo blizu tome. I nezavisni, a kamoli zainteresovani posmatrači, simuliranim projekcijama javnog duga do 2026. godine sa ostalim parametrima na strani 53. materijala o fiskalnoj strategiji, mogu da nađu mnogo mana i zamerki, počev od projektovanih parametara, rokova realizacije, ponuđenih pretpostavki, rizika izvršenja i slično, ali jedan utisak se ne može ničim opovrgnuti.
Verodostojna analitička osnova, besprekorni matematički modeli i na bazi njih jedan zaključak – ne krenemo li u energično preduzimanje mera za promenama, sledi nam neminovni ekonomski fiskalni i finansijski krah. Ako se ništa ne preduzme po simulaciji, javni dug bi 2016. godine iznosio čak 77,4% BDP i postao bi neodrživ. Ali, uz mere koje su na neki način otpočele i čija se primena predlaže i očekuje, simulirani javni dug te iste godine biće 69,8% BDP. Dalja projekcija do npr. 2025. godine pokazuje njegovo svođenje i u dozvoljeni zakonski okvir od 45% i teško i dugo, ali bar ohrabrujuće.
Ovde se postavlja i pitanje mera koje valja preduzeti i ovom pitanju može se pristupiti sa različitih aspekata i orijentacija, ali nije sporno da je inicijator i predlagač ovih dokumenata i te kako bio svestan obima i zahvata promena. Nije stoga sporno da poglavlje 4. fiskalne strategije upravo i nosi naziv – strukturne reforme u periodu od 2014. do 2016. godine, tj. reforme poslovnog ambijenta, reforme sistema izdavanja građevinskih dozvola, odnosno poboljšanje ambijenta investiranja, rešavanje problema proisteklih privatizacijom, pa zatim strukturne reforme javnog sektora, što podrazumeva reforme državne uprave, reforme sistema obrazovanja, sistema zdravstvene zaštite, reformu penzionog sistema, reformu sistema socijalne zaštite, reforme preduzeća u restrukturiranju, reformu sistema subvencija, javnih preduzeća itd.
Daleko bi nas odvelo samo nabrajanje u aktivnosti u svim ovim oblastima koje bi trebalo sprovesti. Jedino danas, čini mi se, niko nije pomenuo da je najpotrebnija od svih reformi u ovoj zemlji reforma, pre svega, svesti, reforma navika i razmišljanja. Stvarno, juče i danas, čini mi se da i jedan i drugi ministar, koji su bili ovde prisutni i te kako rade na tome.
Samo komentarisanje stavki iz dokumenata oduzelo bi veoma mnogo vremena. Možemo samo zamisliti koliko je truda i vremena uloženo za njihovu izradu i kompletiranje i zato inicijatorima i kreatorima istih zaista treba odati priznanje.
Samo jedan kratak komentar. Ukupni prihodi i primanja iz Predloga zakona o budžeta planirani su na nivou od 929,9 milijardi sa indeksom nominalnog rasta od 106,5 u odnosu na rebalans budžeta za 2013. godinu. Saglasno ukupni rashodi i izdavanja zajedno sa izdacima za nabavku finansijskih sredstava za pokriće deficita planirani su na 1.112,5 milijardi dinara i indeksom nominalnog rasta od 105,5.
Ako ove podatke uporedimo sa planiranom stopom inflacije, zaključak je da nema dodatnog globalnog opterećenja za narednu godinu. U pojedinim pozicijama rashoda, subvencijama od 96,5, transfera u ostalim nivoima vlasti sa indeksom od 96,3, praktično će doći do realnog smanjenja. To je restriktivna komponenata. Pri tome, nije cilj da se neko ostavi bez sredstava, već da se kako na nivou lokalnih samouprava, tako i na nivou korisnika subvencija aktiviraju što više koristi sopstveni fiskalni i ekonomski kapaciteti i potencijali.
Rashodi za zaposlene sa indeksom od 103,2 takođe će realno opasti zbog inflacije, čak i da u tom delu ne bude nikakvih promena. Međutim, ovde treba imati u vidu da će po osnovu stepenastog oporezivanja iznad određenih pragova zarada, zarade biti dodatno umanjene, a prihodi budžeta uvećaće se za procenjenu cifru od 12 milijardi.
S druge strane, kapitalni izdaci planiraju se u iznosu od 51,9 milijardi dinara, sa indeksom nominalnog rasta od 153,3 i to je suština i razvojna komponenata budžeta. Promena načina investiranja i programsko budžetiranje, počev od 2015. godine, značajni su kvalitativni pomaci. Jedini izdatak budžeta sa realnim rastom, bez ikakvih nedoumica, su rashodi po osnovu kamata, koji su u planu sa 114 milijardi i indeksom rasta od 124,3.
Ukupni budžetski deficit od 161,2 milijarde, odnosno ukupni fisklani deficit od 182,6 milijardi biće pokriveni, nažalost, novim zaduženjem od 662,6 milijardi, pri čemu će se 480 milijardi upotrebiti za otplatu postojećih dugova.
Jasno je da će se javni dug, koji iznosi 19,1 milijardu evra, dalje uvećavati. Međutim, to je sasvim u skladu sa projekcijama i to je neminovnost aktuelnog trenutka, ako ne želimo duboke potrese.
Ovaj budžet krije i opasnost, zbog činjenice da će kreatori dosadašnjih ekonomskih razvojnih i fiskalnih politika snagom argumenta koji su u dokumentima biti dovedeni u bezizlazan položaj. U toj situaciji njima ostaje da ospu drvlje i kamenje po svemu što se nudi. Ali, duboko sam uveren da ovo ne sme biti trenutak za međusobna prepucavanja. Naprotiv, gorke istine koje se nalaze pred nama traže od ovog parlamenta jedinstvo svih snaga, jer ovde nije u pitanju ova ili ona stranka, ovo ili ono viđenje stvari. U pitanju smo svi mi, u pitanju je Srbija. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Slobodan Samardžić.
Raspoloživo vreme vam je šest minuta.

Slobodan Samardžić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala.
Poštovani narodni poslanici, poštovani gospodine ministre, u obrazloženju ovog predloga budžeta dali ste jedan mali osvrt na međunarodni ekonomski kontekst, na ekonomsku situaciju, koja u svakom slučaju utiče, ako ne i predodređuje ekonomski položaj Srbije, pa i njen budžet samim tim.
Vi ste se držali parametara i brojki koje je dao MMF, možda sasvim s pravom. Tu lepo piše da je predviđanje globalnog rasta 3,6% za 2014. godinu, a predviđanja za ekonomski rast u EU je 1,5% za uniju kao celinu, a 1% za evro zonu. Ovde je MMF, kada poredimo te brojeve sa onima koji se daju u samoj EU, procene za 2014. godinu, malo dao vetar u leđa uniji. Kao što je 2012. godine predviđao rast od nula do jedan posto, pa je unija ipak bila u recesiji. Imala je 0,5% u celini unije, a minus jedan posto rasta za evro zonu.
Ako samo pogledate te brojeve i izuzmete EU iz ovih globalnih projekcija razvoja za 2014. godinu, doći ćete do zaključka da je taj razvoj bez unije daleko veći, jer unija sa svojom stagnacijom vuče taj prosek ka manjem broju. To je 3,6. Zašto ovo govorim? Zato što se Srbija u svojim ekonomskim odnosima, trgovinskim odnosima i celoj perspektivi vezala za uniju. Unija se nalazi već pet godina u recesiji.
Dakle, iduće godine, 2014. godine, ulazi u šestu godinu recesije, bez perspektive izlaska iz takvog jednog stanja. On ima strašne probleme javnog duga, budžetskih deficita država članica i kontrole tih deficita od strane komisije.
Nema nikakvog razvojnog budžeta Srbije sve dok je ona u toj meri strateški vezana za EU i tu je problem. Tu je problem i planiranja i prihoda i rashoda i trgovinske ravnoteže ili neravnoteže itd.
Samo primera radi, ovaj problem Ukrajine, on zapravo u svojoj osnovi ima bolju ponudu Rusije u trgovinskom, u svakom materijalnom pogledu u odnosu na EU. Rusija je dobila tu Uniju čistim računanjem, dakle računicom koju je Vlada Ukrajine izvela i otud njeno odbijanje potpisivanja Sporazuma o pridruživanju. Ovo sve što se dalje događa to je, da kažem, čista politika.
To govorim upravo zato što to nije perspektiva za Srbiju i ovaj budžet jeste štedljivi budžet zato što i EU pravi štedljive budžete. Prosto, Srbija je u svemu tome podražava na daleko nižem stepenu razvoja privrede i svega toga.
Samim tim, u delu ovog budžeta koji se odnosi na onu besplatnu pomoć EU Srbiji vide se posledice ovakvog jednog stanja. Predpristupna pomoć koju Unija daje Srbiji od 2008. godine naglo je pala za 2013. i 2014. godinu, sa nekih 205 miliona na 160 miliona evra i ova današnja je, kad sve zbrojite, projekcija za 2014. godinu isto tolika.
Prema tome, nije sad bitno da se na osnovu predpristupne pomoći dobije veliki novac, ali to jeste pokazatelj slabog izbora ekonomskog partnera, strateškog izbora ove države.
Postavlja se pitanje odakle vam u tom članu 4. one komponente za koje Unija daje novac, pa onda izdvaja za rast administracije ili za jačanje administracije nekih 120 i nešto miliona, pa za rast prekogranične saradnje 19 miliona, kada Unija u planu budžeta za 2014-2020. godinu za predpristupnu pomoć, gde potpuno drugačije planira, bez ovih komponenti, u krajnjoj liniji, Unija duguje Srbiji već od momenta kada je Srbija postala kandidat marta 2012. godine, sredstva za one druge tri komponente koje nije davala dok je bila u statusu predkandidata. Zašto? Zato što nije imala para. Eto, to su problemi naše ekonomije generalno, iz kojih proizlazi ovakav budžet kakav imamo i koji je, inače, nerealno planiran i vrlo verovatno da ćemo ići i na rebalans ovog budžeta.
Još samo par reči o delu budžeta koji se tiče Kosova i Metohije. Kao što je Vlada eliminisala Kosovo i Metohiju iz svog, tako da kažem, državnog okvira, tako je i ovaj budžet refleks toga.
Gospodine Krstiću, vi niste knjigovođa u ovoj Vladi. Vi ste ministar, dakle politički funkcioner jednog političkog organa. Imajte u vidu da sudelujete u ovom procesu pravljenja ovog budžeta.
Ono što se tiče Kosova, to je prazna forma. To je nešto iza čega ne postoji ništa realno opipljivo, čak ni u odnosu na budžet za 2013. godinu. Nema transfernih sredstava za opštine na Kosovu. Pominje se samo jedan postupak davanja naloga za izvršavanje obaveza na Kosovu. Ne pominju se u članu 33. oblasti na kojima će se ti novci trošiti. Ne pominje se takođe ni tabela korisnika tih sredstava, što je sve bilo 2013. godine i, konačno, budžet je manji za jednu milijardu.
Eto, to je taj ekvivalent državne politike koji se u ovom budžetu vidi na isti način na koji se vidi ta državna politika. Kosovo je pušteno i u budžetu niz vodu, kao što je učinjeno u državnoj politici.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Miodrag Linta.
Imate tri minuta vremena.