Osma sednica Drugog redovnog zasedanja, 24.11.2014.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/383-14

4. dan rada

24.11.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:00 do 12:05

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Mirjana Đoković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Mirjana Đoković

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, kolege poslanici i uvaženi građani koji pratite ovaj naš rad i koji doprinosite na taj način javnosti rada ovog parlamenta, pred nama je danas jedan vrlo bitan zakon koji treba da pokaže da je država Srbija zaista blagonaklona i da želi da bude država povoljnog privrednog ambijenta.
Jasna nam je činjenica da je kod nas visoka stopa nezaposlenosti, ali naša Vlada je prepoznala socijalnu politiku i prepoznala je kurs kojim mora da krene. Ovaj zakon koji danas treba da izglasamo u Danu za glasanje jasno govori da država Srbija želi zaista da svoju regulativu uskladi sa zemljama EU i da podigne nivo konkurentnosti svoje sopstvene radne snage, ali i da bude zaista država koja će obezbediti da mnogi menadžeri, mnogi privatni preduzetnici iz zemalja EU mogu doći ovde, u državu Srbiju i započeti svoj biznis.
Da se ne bih ja ponavljala kao moje prethodne kolege da govorim o tome kakva je procedura ustanovljena za prijem stranaca u radni odnos, Nacionalna služba, mogu sa svakom pohvalom da kažem, kao radnik ove kuće, da zaista ima visoku kadrovsku strukturu, tehničku opremljenost i obzirom da je ostavljen rok od tri meseca, ona izuzetno može učiniti da usaglasi svoj rad sa ovim zakonom koji je predvideo sve ove norme.
Po ovom zakonu, stranci imaju isti status kao i naši državljani. Ali, neko ko je zaista učestvovao u procesu sprovođenja aktivne politike zapošljavanja i u samom procesu posredovanja, moram da vam kažem da mi je vrlo često postavljeno pitanje – pa zašto na poljima, na primer, u okolini Čačka rade Bugari i Rumuni, a neće naši domaći nezaposleni da rade. Da mi ne zamere nezaposlena lica, moram da kažem da ljudi sa niskim kvalifikacionim strukturama vrlo često izbegavaju i ne znaju koja je to prava mera gde oni mogu da apliciraju. Jednostavno, dolazite u poziciju da imate, na primer, listu od 50 nezaposlenih i vi kada uđete u proces selekcije, u intervju koji morate da obavite sa svakim licem koje upućujete na rad, na primer u jedno polje, da bere jagode, konkretno, on kaže – ja nisam zainteresovan za taj posao, nemojte mi zameriti, ali, dajte mi nešto drugo. Nemam dilemu da upravo ljudi iz okruženja, iz Bugarske, iz Rumunije, su nalazili svoju računicu i bili radno angažovani.
Na drugoj strani, pored tih ljudi sa niskim kvalifikacionim strukturama, imamo i lica koja uglavnom apliciraju na visoke menadžerske pozicije i podatak Nacionalne službe da u 2013. godini 2.784 strana državljana su zasnovala radni odnos.
U potpunosti sam sigurna da će Nacionalna služba moći da odgovori Predlogu ovog zakona, iz prostog razloga što je sprovođen tvining projekat, koji je radio intenzivno u proteklom periodu na pripremama institucija tržišta rada, kako bi što bolje odgovorili tim zahtevima i regulativi zemalja EU.
Takođe, želim da kažem da je činjenica da će Predlog ovog zakona naći svoju primenu na čitavoj teritoriji Republike Srbije, iz prostog razloga što Nacionalna služba, kao javna služba, kao služba koja je stožer sprovođenja politike zapošljavanja na ovim prostorima, moći će apsolutno da izađe u susret i odgovori svim zahtevima. Jer, verujte, negde oko 1.800 ljudi predano radi, stalno i neprestano se usavršava i ja mislim da naši rezultati neće izostati.
Želim da iskoristim priliku i da kažem našem, da kažemo ministru koji je danas ovde sa nama, da bi bilo dobro da u narednoj budžetskoj godini Vlada Republike Srbije izdvoji što veća sredstva za sprovođenje aktivne politike zapošljavanja, iz prostog razloga zato što mnoge lokalne samouprave su na primer u prethodne dve, do tri godine izdvajale značajna sredstva za sprovođenje aktivne politike, ali nije bilo sufinansirajućih sredstava iz Republike. Tako da smo vrlo često, umesto da podsticajna sredstva delimo kako mi to kažemo, u vreme kada se ona dele, kada treba da angažujemo pripravnike, stručnu praksu, da sprovodimo konkurse samozapošljavanja negde u maju mesecu i potpisujemo ugovore, tako da bismo imali dobru realizaciju u toku te kalendarske godine, mi vrlo često dolazimo u poziciju, kao na primer sada, da tek sada sklapamo ugovore za stručnu praksu, zato što smo se morali osloniti samo na sopstvena sredstva.
Dakle, još jednom da ponovim, mislim da će ovaj zakon naći svoju primenu, da neće biti apsolutno nikakvih problema, znači, da je Nacionalna služba potpuno spremna kao služba da ovo sprovede. Ali samo dakle, još jednom apelujem ministru i njegovim saradnicima da u narednoj budžetskoj godini opredele što veća sredstva za sprovođenje aktivne politike zapošljavanja. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Vučeta Tošković, a zatim Biljana Ilić Stošić.
Izvolite Vučeta.
...
Srpska napredna stranka

Vučeta Tošković

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, ja ću govoriti o Zakonu o zapošljavanju stranaca.
Ustavni osnov, a i formalno-pravni osnov za donošenje zakona o zapošljavanju stranaca sadržan je u članu 95. tačke 5. Ustava Republike Srbije, prema kome je Srbija u obavezi da uređuje položaj stranaca, a i stranih državljana, a i u još nekim tačkama istog člana Republike Srbije uređuje se i preciziraju zapošljavanje, kao i radni odnos zaštite na radu, socijalnog osiguranja, a i drugi oblik socijalne sigurnosti stranih lica.
Drugi osnov je stari Zakon o uslovima zasnivanja radnog odnosa, stranih lica odnosno stranih državljanima, iz još SFRJ zakonom. Ovim zakonom isključivo je uređena mogućnost zasnivanja radnog odnosa za strana lica, a i oni koji nemaju naše državljanstvo, gde se daje odobrenje za zasnivanje tog radnog odnosa. Odobrenje za zasnivanje radnog odnosa daje organizacija nadležna za poslove zapošljavanja, ukoliko stranac ima prethodno odobrenje za stalno naseljenje, odnosno privremeni boravak.
Zakonom o strancima propisan je i boravak stranaca u Republici Srbiji, „Službeni glasnik Republike Srbije“ 97/08, koji uređuje da se pod boravkom stranaca smatra boravak od 90 dana privremenim boravkom i stalnim naseljenjem. Privremeni boravak može da se odobri strancu ako namerava duže da boravi u Republici Srbiji, duže od 90 dana i to za rad, zapošljavanje, privremene aktivnosti i druge aktivnosti, školovanje, studiranje i mnoge druge delatnosti u skladu sa međunarodnim zakonom.
Republika Srbija nije emigraciono područje. Verovatno će se u bliskoj budućnosti i to menjati. Za tu oblast treba uraditi u vremenu koje dolazi, tako da poštujući prava koja pojedine kategorije stranaca treba da ostvaruju, lica izuzeta od primene zakona to su – državljani EU i sa područja evropskih prostora i Švajcarske konfederacije, a lica pod različitim oblicima međunarodne zaštite i njihovih porodica.
Protekle pozitivne promene u našem društvu dozvolile su da izmene propisa iz oblasti radnih odnosa i kretanja i boravka stranaka i to ovaj zakon precizira, odnosno u svojim članovima Zakon o zapošljavanju stranaca u Republici Srbiji.
Imajući u vidu cilj pridruživanja Republike Srbije, Srbija je donela Odluku o dogovaranju i harmonizaciji naših propisa sa EU, mora se voditi računa o osnovnim rešenjima iz tih propisa koji regulišu kretanje radnika i omogućavanje njihovog zapošljavanja.
S obzirom da je 29. aprila 2008. godine potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Republike Srbije u EU, preduzete su dve važne obaveze i to uspostavljanje slobodne zone trgovine, usklađivanje zakonodavstva sa pravima EU. Ovaj sporazum reguliše i sfere carine, trgovine i trgovine i usluga, uređenje kretanja radnika, poslovno nastanjivanje, pružanje usluga i kretanje kapitala, itd.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Republike Srbije u svim ugovorenim rokovima naše zakonodavstvo da uskladi sa evropskim zakonima i pravnim tekovinama Evropske zajednice, tako da su prilikom izrade ovog zakona uzete u obzir direktive EU, a one se odnose na kretanje, boravak stranaca, ali se delom vezuju i za mogućnost zapošljavanja i pravo na rad. Slobodno kretanje radnika je jedno od četiri sloboda na kojima se Evropska zajednica osnovala 1957. godine.
U članu 45, u funkcionisanju Evropske unije navodi se da se slobodno kretanje radnika obezbeđuje u okviru Evropske unije i da slobodno kretanje radnika ukida bilo kakvu diskriminaciju zasnovanu na nacionalnostima između radnika, država članica i prava zaposlenja, naknada i drugih uslova rada i zapošljavanja.
U vremenu u kojem živimo, odnosno u 21. veku i savremenim uslovima tržišne privrede, zapošljavanje stranih državljana treba urediti na drugi način nego što je to definisano u postojećem zakonu. Ovim zakonom će se obezbediti dobri uslovi za strana ulaganja, kako bismo bržim koracima išli u bolju budućnost. Ovim zakonom usklađuje se regulativa uređivanja, a i mogućnosti o radnom odnosu stranaca, kao i zaključivanje ugovora kojima se ostvaruje pravo na osnovu rada. Time bi se izjednačili strani državljani koji imaju stalno nastanjenje na našoj teritoriji Republike Srbije sa domaćim državljanima. Tako bi imali pravo i mogućnost zapošljavanja na svim poslovima. Kako bi ostvarili pravo na osnovu nezaposlenosti, mi moramo ubrzati i pojednostaviti izdavanje dozvola za rad kada su u pitanju pojedine kategorije stranaca.
Ovim zakonom o zapošljavanju stranaca se precizno definišu odredbe, kao na primer uslovi za zapošljavanje stranaca i državljana Evropske unije ličina radna dozvola, radna dozvola o zapošljavanju, radna dozvola sa posebnim slučajevima zapošljavanja, radna dozvola za zapošljavanje i ograničenje zapošljavanja stranaca, postupka izdavanja dozvola za rad, itd.
Naravno da će Ministarstvo za rad i zapošljavanje i boračka i socijalna pitanja se baviti o sprovođenju ovog zakona i njegovu svrsishodnu primenu na celoj teritoriji Srbije. Tu su još inspekcijski nadzor koji će sigurno sprovesti ovo sve u detalje.
Dakle, donošenjem ovog zakona, Zakona o radu i drugih zakona i one koje smo doneli, dajemo podstrek stranim investitorima da investiraju u Republiku Srbiju, time bismo sproveli ekspoze predsednika Vlade gospodina Vučića i tako bi ostvarili san o boljoj budućnosti.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Biljana Ilić Stošić, a zatim Aleksandra Maletić. Izvolite Biljana.
...
Srpska napredna stranka

Biljana Ilić-Stošić

Srpska napredna stranka
Gospodine predsedavajući, poštovani ministre, uvažene kolege narodni poslanici, danas Skupština treba da odobri Sporazum koji je sačinjen od pre više godinu i po dana u Moskvi, između delegacija dveju država na najvišem nivou. Kao rezultat potrebe da se reši pitanje vojnih memorijala, vojničkih grobalja, spomen obeležja, da se to prosto, jednostavno reguliše jednim dobrim zakonskim aktima obe države.
Veoma je uočljivo da ovaj predlog podrazumeva najdirektnije reciprocitet u pravima i obavezama, dakle, sve što važi i čime se obavezuje jedna strana važi i za drugu, a sva novonastala eventualna pitanja se imaju rešiti kroz saradnju za to specijalno uspostavljenih tela.
Kao narodna poslanica i lično kao čovek srećna sam što će ovo pitanje biti rešeno validnim zakonom. Verujem da ćemo većinski podržati ovaj predlog, jer prosto nemam ideju ko bi imao nešto protiv ovoga.
Osim toga što će poslanička grupa SNS bezuslovno podržati ovaj predlog, prilika je i da se podsetimo da su vojnička groblja jedna od najsigurnijih potvrda koliko toga imamo zajedničkog sa velikim prijateljskim ruskim narodom, i da nas zajednička prošlost, koja nas podseća da smo uvek bili na istoj strani i borili se protiv istog neprijatelja, opomene kako se moramo postaviti danas, a naročito u budućnosti.
Nažalost, svedoci smo međunarodnih tenzija i trvenja koje nas stavljaju u veoma delikatnu i nimalo zahvalnu poziciju, u kojoj situaciji nas svako malo po neki glas opomene da se moramo opredeliti za uvođenje sankcija Rusiji, na šta nas navodno obavezuje naša rešenost da uđemo u veliku porodicu evropskih naroda.
S druge strane, grobovi znanih i neznanih heroja palih u zemlji koju nikada nisu osećali kao neku tamo tuđinsku opominju nas da se najdragocenije žrtve, one u ljudskim životima nikada pogaziti ne smeju, ni svojevoljno, ni pod bilo kakvim pritiscima, ni po koju cenu. To nije samo stvar poštovanja žrtava i naše zajedničke istorije, već je to i pitanje nacionalnog dostojanstva u krajnjem pitanje suverenosti, samostalnosti da zadržavamo pravo da donosimo odluke u skladu sa sopstvenim nacionalnim i državnim interesima, kako u ime prošlosti, tako i naročito u ime budućnosti.
To što Srbija danas i sve više ima prijatelje i na istoku i na zapadu ne bi trebalo da znači da jednog dana mora da se opredeljuje. Pogotovu kada je jedna od tih strana i dalje garant našeg teritorijalnog integriteta i celovitosti države koja se nije i neće odreći naše južne pokrajine. Zato danas kada raspravljamo o sporazumu molim cenjene kolege da se sa dužnim pijetetom odnose prema ovom pitanju koje nikada ne sme pripasti zaboravu. Obostrane žrtve, više od svih potpisa i pečata ovekovečile su prijateljstvo ruskog i srpskog naroda uz još jedno podsećanje da je mnogo toga trajno vredno što nas spaja i ne bismo smeli ni za trenutak da pomislimo da pogazimo. Zahvaljujem.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Aleksandra Maletić, a zatim Nadica Nikolić.
Moram neke poslanike da preskočim, jer su na odborima, pa se izvinjavam zbog malog remećenja redosleda.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandra Maletić

Srpska napredna stranka
Hvala.
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre, saradnici, poštovani narodni poslanici, važeće propis kojim se do danas regulisala oblast zapošljavanja stanih državljana donet je 1978. godine. Složićemo se svi da je od tada prošlo mnogo vremena i da je došlo do niza društvenih promena.
Istovremeno Republika Srbija se obavezala potpisivanjem različitih sporazuma i konvencija da usaglasi svoj pravni sistem sa propisima EU koji se odnose na kretanje radne snage. Srbija je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preuzela i obavezu da saglasi svoju zonu slobodne trgovine, što podrazumeva između ostalog i usklađivanje propisa koji se odnose na slobodno kretanje radnika kao jedne od četiri slobode na kojima se temelji Evropska zajednica.
Odredbe u ovom zakonu, koje se odnose na zapošljavanje državljana EU će stupiti na snagu kada Srbija postane članica EU. Treba napomenuti da ovaj zakon jasno govori o tome da strani državljani ne smeju postati teret u sistemu socijalne zaštite RS i to je ovim zakonskim rešenjem uzeto u obzir.
Šta donosi ovaj Zakon o zapošljavanju stranaca? Pre svega, oblast izdavanja dozvola, radnih dozvola su ovde jasno definisane. Do sada je postojalo niz nedoumica na koji način treba uzeti u obzir ovu oblast pa nije bilo jasno pod kojim uslovima strani državljani dobijaju dozvolu za boravak i dozvolu za rad. Prema ovom zakonskom rešenju na jedan sveobuhvatan i sistemski način je ovaj problem rešen i iznet u ovom predlogu. Prema ovom Predlogu zakona strancima će za rad u Srbiji biti potrebno da se odobri i boravak i dozvola za rad, izuzev određenih kategorija koje se pre svega tiču diplomata, sportista i istraživačkih radnika koji su ovde angažovani na različitim projektima i ostali koji su jasno definisani u zakonu.
Zakon na jedan sistemski način definiše uslove zapošljavanja stranih državljana, ali i poslodavaca koji zapošljavaju strane državljane, tako da poslodavac na čiji zahtev se izda radna dozvola neće moći da ustupi radnika nekom drugom poslodavcu. Takođe, biće u obavezi da uplaćuje socijalna davanja za ovo. Ukoliko to ne ispuni poslodavac će morati da snosi teret kada su u pitanju i davanja i ona primanja koja su zaostala moraće da isplati.
Treba napomenuti da zakon uvodi i mogućnost da se ograniči broj stranaca kojima će se izdavati radna dozvola, a to će biti utvrđeno, Vlada će tu odluku doneti na zahtev ministarstva uz prethodno pribavljeno mišljenje Socijalno-ekonomskog saveta u odnosu na kretanje na tržištu rada.
Savremeno tržišno poslovanje, slobodno kretanje radnika, kao i osnivanje stranih predstavništava u našoj državi i sve ono što donosi usaglašavanje propisa sa EU su zapravo ukazali na potrebu da se ovako jedna oblast koja je veoma važna usaglasi i jednoobrazan način donese zakon koji će to jasno definisati.
Ovim zakon će na neposredan način biti regulisana oblast i poboljšana pozitivna afirmacija stranih ulaganja u RS. Stoga ću u danu za glasanje podržati ovaj Predlog zakona.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Hvala.
Pošto je stigla Milanka, reč ima narodni poslanik Milanka Jevtović Vukojičić.
...
Srpska napredna stranka

Milanka Jevtović Vukojičić

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, uvaženi i poštovani građani Srbije, pred nama je danas na dnevnom redu Zakon o zapošljavanju stranaca. On je značajan sa nekoliko aspekata. Prvi aspekt značajnosti ovog zakona svakako je naša obaveza u usaglašavanju normativno-pravnog okvira sa standardima i sa pravnim okvirom EU.
Na putu približavanja EU svakako da naša obaveza jeste i usaglašavanje normativnog okvira pa prema tome prvi aspekt značaja ovog zakona upravo je taj. Ono što je značajno, a što Zakon o zapošljavanju stranaca reguliše, to su pitanja koja se odnose na radne dozvole, precizno i tačno je uređen sistem izdavanja radnih dozvola, precizno i tačno je utvrđen način ko izdaje radne dozvole, precizno i tačno je utvrđena evidencija koja se odnosi na izdate radne dozvole i na strance koji imaju radne dozvole, ali precizno i tačno su utvrđene su obaveze i odgovornosti kako Nacionalne službe za zapošljavanje tako i poslodavca, odnosno na isti način uređene su i obaveze poslodavca koji podnosi zahtev za izdavanje radne dozvole.
Ono što je značajno istaći to je da se kod izdavanja ličnih radnih dozvola da se one izdaju na zahtev stranca i radna dozvola je u direktnoj vezi sa dozvolom boravka koje stranac ima na teritoriji RS. Znači, uslov za izdavanje radne dozvole jeste dozvola boravka u zemlji.
Što se ličnih radnih dozvola tiče moram da istaknem da je izdavanje lične radne dozvole u članu 13. predviđena i za kategorije posebno osetljivih grupa stranaca, a što je inače i naša obaveza preuzeta iz ratifikacije međunarodnih konvencija i naravno direktiva EU i tu ću nabrojati samo od nekih kategorija stranaca, a to su žrtve trgovine ljudima, azilanti, lica pod privremenom zaštitom, izbeglice.
Ono što je značajno, a što se odnosi na radne dozvole koje se izdaju na zahtev poslodavca, to je da radna dozvola poslodavcu može biti izdata za zapošljavanje stranca ako mesec dana pre toga nije našao na tržištu rada državljanina Republike Srbije, kao i stranca sa ličnom radnom dozvolom i, naravno, obaveza je poslodavca da priloži ugovor koji se odnosi na rad stranca. Takođe, obaveza poslodavca je da u roku od 15 dana obavesti Nacionalnu službu za zapošljavanje da li se stranac radno angažovao ili nije.
Ono što takođe želim da napomenem to je radna dozvola koja se odnosi na samozapošljavanje. To je i te kako značajno sa aspekta otvaranja i stvaranja novih privrednih subjekata, ali su takođe precizno i jasno definisani uslovi pod kojima stranac može dobiti dozvolu za samozapošljavanje u kojoj naravno on mora da da dokaz o svojoj kvalifikaciji, o svojoj stručnosti, ali mora da da i druge dokaze koji se odnose na vlasništvo ili zakup poslovnog prostora u kome će da radi, mora da da i dokaz koji se tiče opremljenosti tog poslovnog prostora i mora da da i dokaz o broju i strukturi zaposlenih radnika, pre svega državljana Republike Srbije koje želi da zaposli.
Ono što je takođe karakteristično za ovaj član zakon, a koji se odnosi na ličnu radnu dozvolu za samozapošljavanje, to je ovaj vremenski rok od 90 dana, odnosno tri meseca u kome je poslodavac dužan da otpočne sa radom. Ukoliko u tom roku ne otpočne sa radom, izdata dozvola će se oduzeti.
Ono što je svakako važno to je i to da donošenje ovog zakona ne iziskuje nikakva dodatna finansijska sredstva koja se odnose na budžet Republike Srbije, već da će Nacionalna služba za zapošljavanje, odnosno organizaciona jedinica u okviru postoje kadrovske strukture izvršiti preraspodelu i na adekvatan način izdavati ove dozvole.
Ono što je takođe važno to je uspostavljanje te jedinstvene evidencije izdatih radnih dozvola, koje će takođe voditi Nacionalna služba za zapošljavanje. Ona je u obavezi da u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona donese podzakonski akt koji se odnosi na sistematizaciju radnih mesta.
Želim da naglasim vrednost ovog zakona koja se odnosi na to da u slučaju da dođe do poremećaja na tržištu zapošljavanja u Republici Srbiji, a u skladu sa migracionim kretanjima, da nadležno ministarstvo, a to je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, odnosno deo koji je nadležan za resor zapošljavanja, uz prethodno pribavljeno mišljenje Socijalno ekonomskog saveta Republike Srbije i mišljenje Nacionalne službe za zapošljavanje, može Vladi da predloži uvođenje kvota. Uvođenje kvota je samo u onim situacijama kada bi došlo do prevelike nezaposlenosti naših građana u pojedinim granama ili do poremećaja radne snage na tržištu.
S obzirom da je i ovo jedan od zakona koji vode u pravcu uspostavljanja pravnog okvira u skladu sa standardima EU, SNS u danu za glasanje će ga podržati. Hvala.