Deveta sednica Drugog redovnog zasedanja, 04.12.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/422-14

04.12.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 19:50

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Zorana Mihajlović

| Ministarka rudarstva i energetike
Znate, slušala sam vas i sada bih mogla da vam odgovaram sat vremena, zato što mi se čini da ili niste pročitali ili niste razumeli, ali ja ću da budem kratka, a onda posle, pretpostavljam popodne, ćemo razgovarati o detaljima.
Da krenem prvo od tih planova. Ne znam stvarno gde ste pronašli u zakonu da se odustaje od planske dokumentacije? To nije tačno.
Druga stvar, ono što je još važnije, dakle, ako nema plana, nema ni dozvole. Tačno se zna da u roku od 12 meseci plan mora da se napravi.
Za vašu informaciju, pošto ste takođe dali netačnu informaciju, prostorni planovi postoje u lokalnim samoupravama, a u 25% lokalnih samouprava ne postoji plan detaljne regularne regulacije. Znači, to je jedino što fali i to je ono što će lokalne samouprave da rade.
Takođe, Ministarstvo građevinarstva je obezbedilo novac u budžetu da pomogne lokalnim samoupravama da i to završe.
Nisam razumela lobiranje moćnih ljudi za članove zakona. Odmah da vam kažem, to je možda bilo u neko vreme, ali to sada više ne postoji.
Pominjali ste na samom početku tzv. Dulićev zakon. Da vam kažem, ne daj Bože da se nastavi da se radi po tom zakonu, zato što po tom zakonu mi smo 186. na listi Svetske banke. Iza nas su samo tri države. Te tri države trenutno imaju neku vrstu građanskog rata, pa se nalaze iza nas. Dakle, mi smo poslednji praktično u onome što se zove „duing biznis“.
Neću sada da čitam, ali ovo je lista svega onoga što je problem, upravo i Zakon o planiranju i izgradnji, zbog čega smo mi 186. od 189 posmatranih država.
Kažete, Agencija za prostorno planiranje i to povezujte sa tim da se odustaje od planova itd. Reći ću vam da prva procena kaže da će direktna ušteda biti od toga što ova agencija neće postojati kao agencija nego će biti unutar Ministarstva građevinarstva u kojem već postoji Sektor za prostorno planiranje i potpuno je smešno da postoje na tri mesta iste stvari. Dakle, godišnja ušteda će biti 400.000 evra. Mislim da je to značajna ušteda, a koncentrisaće se na jednom mestu ono što se zove priprema, koordiniranje i praćenje izrade planova iz nadležnosti sektora građevinarstva.
Jedna zanimljiva stvar kod te agencije jeste da imaju budžet za planiranje i praćenje projekata samo za taj deo oko 70 miliona dinara. U isto vreme kada daju projekat, ti projekti su uglavnom pogrešni. Znači, po skraćenim procedurama raspisuju pozive, uzimaju privatne kuće, rade planove koji su u najvećem broju slučajeva potpuno pogrešni, niko ih ne kontroliše, agencija su i za to još uzmu ozbiljan novac.
Daću vam primer plana područja posebne namene za Pojatu – Preljine, planovi područja posebne namene u kojima su određene lokacije za mini hidroelektrane. Dakle, sve je pogrešno.
Mislimo da upravo ulaskom u ministarstvo i spajanjem onoga što se zove prostorno planiranje u ministarstvu i u agenciji možemo da budemo mnogo efikasniji.
To su najznačajnije stvari koje ste pominjali i koje sam dužna zbog građana Srbije da kažem.
Što se tiče zakona i toga da li je mogao da bude novi zakon, dakle, u prvom kvartalu naredne godine imaćemo Zakon o konverziji. Sasvim sigurno će u narednom periodu da se govori o posebnom novom zakonu o izgradnji i o novom zakonu o planiranju i onda ćemo reći da smo konačno zaokružili ono što se zove planiranje i izgradnja, odnosno građevinarstvo.
Ne bih više ništa dalje govorila. Sigurna sam da ću u toku popodneva vašim saradnicama objašnjavati detalje.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodna poslanica Suzana Spasojević. Izvolite.
(Jovan Marković, s mesta?)
Na osnovu čega mislite da imate pravo na repliku?
Nemate mogućnost.
Izvolite, gospođo Spasojević.
...
Socijalistička partija Srbije

Suzana Spasojević

Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem, poštovani predsedavajući.
Uvažena ministarko, predstavnici Vlade, koleginice i kolege poslanici, danas razgovaramo o jednom veoma bitnom predlogu zakona, bitnom jer vodi ka rešavanju problema u urbanizmu i građevinarstvu koji je evidentno da u praksi u Srbiji postoji već niz godina unazad i koji su doveli do toga da nam se građevinski sektor nalazi u velikoj krizi i, nažalost, nastavlja u pravcu pada građevinskih aktivnosti, da je broj izdatih građevinskih dozvola veoma mali i da u poslednjih pet godina je svake godine sve manje, a da ne govorim o tome koliki je broj građevinskih radnika proteklih godina ostao bez posla i da je nekada građevinarstvo učestvovalo u bruto društvenom proizvodu sa između 10 i 11 procenata, a da je to učešće i taj procenat sada izuzetno mali.
Takođe, činjenica da je Srbija prema izveštaju globalne liste konkurentnosti Svetske banke po vremenu potrebnom za izdavanje građevinske dozvole na 182. mestu i da je prosečno vreme čekanja na izdavanje građevinske dozvole 240 dana, dovoljan su razlog da se u ovoj oblasti nešto promeni.
Bitno je da su predstavnici Vlade analizirali, sagledali i definisali sve probleme u ovoj oblasti i da su rešenja tih problema implementirali u predlog ovog zakona.
Kao što sam već rekla, jedan od najvećih uzroka niskog rejtinga investicione klime u Srbiji je dug vremenski rok za dobijanje građevinske dozvole, koji nije uzrokovan samo lošim zakonskim rešenjem, već i ekonomskom krizom koja postoji unazad par godina, zatim, načinom rada administracije, birokratskim procedurama, nerešenim imovinsko-pravnim odnosima, nepostojanjem planskih dokumenata, neažurnost javnih preduzeća koja izdaju saglasnosti za koje su nadležni, zatim, neažuran katastar, sve ono što ste inače i vi već rekli da se pojavilo kao problem zbog kojeg smo na ovako velikom mestu, odnosno na skoro poslednjem mestu kada je vreme potrebno za dobijanje građevinske dozvole u pitanju.
Zato je primarni cilj predloga ovog zakona brža, efikasnija i jednostavnija procedura u oblastima koje ovaj zakon uređuje.
Ono što je suštinski i reformski jeste da je predlogom zakona predviđena objedinjena procedura koja za cilj ima uspostavljanje jedne jednostavnije komunikacije na relaciji investitor i organ uprave, kao i skraćenje celog postupka dobijanja građevinske dozvole, počev od momenta kada investitor donese odluku da će graditi, pa sve do momenta kada se izdaje građevinska, odnosno upotrebna dozvola.
Međutim, iako zaista imamo dobru zakonsku odredbu sada u ovom predlogu zakona koja vodi brže građevinskoj dozvoli, ništa se neće promeniti ako i ovlašćeni službenici za obavljanje ovih poslova na izdavanju građevinskih dozvola i javna preduzeća i svi oni koji uopšte učestvuju u postupku izdavanja građevinskih dozvola, ukoliko se ne pridržavaju zakona, ukoliko ne poštuju rokove koji su zakonom propisani. Znate da smo imali evo skoro do dana današnjeg praksu da su svi koji su zainteresovani za gradnju dane i dane, sate i sate provodili ispred šaltera, da su ih službenici, moram da upotrebim izraz, neodgovorno prihvatali i da nisu u samom startu obavestili investitore koja dokumentacija je potrebna ili koja dokumentacija nedostaje, već su ih u nedogled vraćali po još neki i neki papir i tako izbegavali rokove, dobijali na vremenu i zloupotrebljavali zakon.
Upravo zbog toga su značajne odredbe ovog predloga zakona, koje se odnose na pojačanu odgovornost svih učesnika u postupku izdavanja građevinske dozvole, kao i pojačana uloga interne i eksterne kontrole u svim segmentima, od dobijanja saglasnosti, pa do izdavanja građevinske, odnosno upotrebne dozvole.
Uloga građevinske inspekcije je veoma bitna u primeni Zakona o planiranju i izgradnji i redovna kontrola aktivnih gradilišta, tako da ne bismo ponovo došli u situaciju koju smo imali ranije, kada su se inspektori bavili nekim drugim stvarima, odnosno kontrolisali npr. tehničku dokumentaciju za koju nisu bili nadležni, a nisu obavljali poslove za koje su bili i ovlašćeni i obavezni, a to je kontrola gradilišta. Da su radili ono što im je inače u opisu posla, ne bi bilo ovoliko bespravno izgrađenih objekata.
Uvođenje zakonske obaveze osiguranja od profesionalne odgovornosti je veoma važno. Međutim, plašim se da možda sa druge strane to može predstavljati rizik za male građevinske firme, za manje firme koje se bave projektovanjem ili tehničkom kontrolom projekata. Možda bi bilo dobro rešenje predvideti neku skalu, ako je to ikako moguće, obaveznog osiguranja, da ne bismo oštetili male firme na račun velikih i moćnih kompanija. Poslanička grupa SPS je podnela amandman.
Zatim, odredba zakona koja se odnosi na glavnog gradskog urbanistu i njegova ovlašćenja, isto se plašim da se može pojaviti problem u onim manjim gradovima, manjim sredinama, gde neće moći da imaju ovaj institut, a glavnom urbanisti je poverena uloga glavnog koordinatora između svih organa koji su uključeni u postupak izrade planskih dokumenata, kao i uloga predsednika komisije za planove, što naravno i treba tako da bude. Međutim, možda treba predvideti kao mogućnost da za one sredine gde nema glavnog urbaniste, da može neko drugo lice da obavlja te poslove.
Odredbama zakona se uređuje i javni uvid, odnosno upoznavanje javnosti sa tim koji su ciljevi i efekti, koja je svrha izrade planskih dokumenata, što je zaista dobar predlog ovog zakona, jer će na taj način građani imati mogućnost izjašnjavanja, odnosno dostavljanja i davanja sugestija ili primedbi u ranoj fazi planiranja i tako uticati na planska rešenja.
Znate da smo imali zaista veliko nezadovoljstvo građana što im ranije nije pružana mogućnost da svojim sugestijama utiču na rešenje prostora u kojem žive.
Takođe, dobro zakonsko rešenje je i uvođenje urbane komasacije, jer se na taj način sprečava zloupotreba proizvoljnih parcelacija, naročito na obodima naših gradova. Činjenica je da zemljišna politika usmerava razvoj gradova i utiče na način korišćenja zemljišta, koje je neobnovljivi resurs i od strateškog značaja za svaku državu.
Sve investitore zainteresovane za buduću gradnju sigurno veoma interesuje šta predviđa član 97. Predloga ovog zakona, koji se odnosi na plaćanje naknade za uređenje građevinskog zemljišta. Ovim članom je izvršeno terminološko usklađivanje i to nije problem, to je sada doprinos za uređenje građevinskog zemljišta. Bitno je da su uvedene i mnoge povoljnosti za investitore, u smislu da mogu plaćati na rate, da imaju popust ukoliko plate naknadu odjednom u celom iznosu.
Međutim, ono što mene zanima, a možda nisam razumela, predlogom ovog zakona predviđeno je da se iznos naknada za uređenje građevinskog zemljišta dobija kada se pomnoži vrednost kvadrata stanova u novogradnji sa ukupnom neto kvadraturom objekta koji se gradi i pomnoži sa koeficijentom namene i koeficijentom zone u jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se gradi. Pitanje je šta čini neto površinu? Da li neto površinu čine samo kvadrati stanova i pripadajućih hodnika ili neto površinu čine i garaže i saobraćajnice i ostave?
Ovo sam pitala iz razloga što je u nekim lokalnim samoupravama bilo zloupotreba, možda, pa se za naknadu računao i garažni prostor i prostor saobraćajnica koje su korišćene u stambenim zgradama, ostave i to je u mnogome povećavalo iznos naknade, jer je obračunata cena za garažni prostor, na primer, kao i cena stambenog prostora.
Mislim da je neko od kolega rekao da će ovaj doprinos za uređenje građevinskog zemljišta neke opštine oštetiti, jer će biti dosta manji. Mislim da se to manje odnosi na manje sredine, na manje opštine, a da će se pojaviti problem u većim gradovima, jer Predlogom zakona je predviđeno da se najviši iznos naknade po metru kvadratnom objekta, koji se gradi, ograniči zakonom, i to na nivo od 10% do 15% prosečne sene kvadratnog metra. Zašto kažem da će to možda biti problem u većim gradovima? Biće problem, jer će biti manja naknada u manjim gradovima.
Do sada je, barem po nekim informacijama kojima ja raspolažem, ta naknada bila negde oko 5%, između 4%, 5%, 6%, od ukupne prosečne cene kvadrata, 10%, 15% će biti veliko opterećenje za investitore. Opet kažem, možda moje računanje nije u redu, možda je to već pitanje za ekonomiste. Mislim da će ih to mnogo opteretiti, ako to bude tako. Izvinjavam se, ako sam pogrešila.
Takođe, kada je pitanju uređenje građevinskog zemljišta, veoma je bitno sprečiti neodgovorne, odnosno one investitore koji su do sada bili neodgovorni ili planiraju da budu neodgovorni, koji nisu naknadu za uređenje građevinskog zemljišta platili, platio jednu ili dve rate i na tome se sve završi. Znate da su dugovanja samo za Beograd za uređenje građevinskog zemljišta nešto veća od 11 milijardi dinara, i to od strane investitora koji su već prodali stanove i poslovne prostore i uselili ih.
Barem je neko pravilo postojalo, ili postoji, da ukoliko ne platite ili ne dostavite dokaz o plaćenoj naknadi, ne možete dobiti građevinsku, odnosno upotrebnu dozvolu. Bez upotrebne dozvole, ne može se uknjižiti ni objekat, ni stan, ni poslovni prostor, što znači da su na taj način oštećeni i građani, kupci stanova, ali je oštećena i država.
Kada su u pitanju odredbe zakona koje se odnose na razmenu građevinskog zemljišta, predlog zakona, ne znam da li slučajno ili možda namerno, iz nekog razloga, nije obuhvatio zadružnu svojinu, kao ravnopravan oblik svojine sa javnom i privatnom.
Smatramo da je od egzistencijalnog značaja za stambene zadruge da se amandman poslaničke grupe SPS, kojim se predlaže da se obuhvati i zadružna svojina, jer u suprotnom izostavljanjem ove svojine derogiraju se odredbe zakona o zadrugama koji se odnosi na imovinu zadruga…
Takođe, bitno pitanje koje je izazvalo dosta polemike prethodnih godina je pitanje konverzije, odnosno pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine uz naknadu. Čuli smo od ministarke već više puta da će pitanje konverzije biti rešeno do polovine marta, ako sam dobro shvatila, naredne godine, posebnim zakonom, a da će investitori, koji su zainteresovani za gradnju, moći da zidaju i na zemljištu na kojem imaju pravo korišćenja do donošenja posebnog zakona kojim će biti regulisano pitanje konverzije uz naknadu.
Da li to znači da će investitori, koji pre donošenja zakona o konverziji dobiju dozvolu za gradnju i počnu da grade, neće morati da plate konverziju kada se donese zakon? U tom slučaju, ako ne plate, biće u povlašćenom položaju u odnosu na one koji budu gradili nakon donošenja posebnog zakona o konverziji kojim će se, pretpostavljam, odrediti neka naknada kao obaveza za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine.
Kada je u pitanju pojam sanacije, koji je obuhvaćen ovim zakonom, nije definisana sanacija klizišta kao prirodne elementarne nepogode. Smatramo da bi bilo dobro, imajući u vidu da smo nedavno bili suočeni sa teškim posledicama ove pojave, da je ovom definicijom možda potrebno bilo obuhvatiti i sanaciju klizišta u smislu: šta su klizišta, koja tehnička dokumentacija je potrebna za njihovu sanaciju, ko izdaje dozvolu za sanaciju klizišta, imajući u vidu da se klizišta ne javljaju samo na građevinskom, odnosno izgrađenom zemljištu, već se javljaju i u šumskom, poljoprivrednom, putnoj infrastrukturi itd.
Uz sve sugestije koje sam dobronamerno iznela, najbitnije je da ovaj zakon zaživi u praksi i da ostvari cilj zbog kojeg ga donosimo. Zakon je veoma kvalitetan i dobar i zaista mi je drago što se, po prvi put, napravila jedna dobra analiza svih problema, koji postoje u građevinarstvu i urbanizmu, i zaista ste na jedan dobar način, u skoro 90% slučajeva, izuzetno dobro rešili probleme koje ste sagledali i to je velika prednost ovog zakona, velika prednost za građevinarstvo i urbanizam u narednom periodu. Bitno je da zakon ostvari svoj cilj, a to je jednostavnija procedura, brže dobijanje građevinskih dozvola, da se olakša investitorima, da se olakša građanima, da se omogući učešće javnosti u postupku razmatranja planskih dokumenata na svim nivoima vlasti i da građevinarstvo oživi, da se vrati na nivo koji je nekada imao, da se podigne rejting investicione klime u Srbiji.
Poslanička grupa će u danu za glasanje podržati Predlog ovog zakona. Zahvaljujem se.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima potpredsednik Vlade prof. dr Zorana Mihajlović.
...
Srpska napredna stranka

Zorana Mihajlović

| Ministarka rudarstva i energetike
Samo dve stvari, koje sam posebno izdvojila, mada je bilo mnogo korisnih predloga. Vezano za naknadu koju ste pominjali, odnosno doprinos, koji će sada biti doprinos, plaća se samo na korisne površine.
Spomenuli ste garaže. Ona garaža koja je na zemlji se plaća, ali svakako mnogo manje, mnogo niže, budući da je razlika od stambenog prostora do garaže. Ono što je podzemna garaža, samim zakonom je predviđeno da se ne plaća. Pitanje svojine i naknade biće regulisano posebnim propisom.
Oko sanacije klizišta, u potpunosti ste u pravu i treba da bude i biće u zakonu.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SNS, narodna poslanica Katarina Rakić.
...
Srpska napredna stranka

Katarina Rakić

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, Predlog izmena i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji, koji se nalazi pred nama, svakako predstavlja jedan od velikih koraka napred na putu ka reformi koje su pokrenute u Srbiji.
Zakon o planiranju i izgradnji, koji je i danas na snazi, nažalost, je na snagu stupio 2003. godine i sa sobom je doneo, pre svega, izuzetno komplikovanu proceduru, zatim ogromnu cenu koju su građani morali da plaćaju, kako bi legalizovali, odnosno plaćali građevinsku dozvolu za svoje objekte i, što je najgore, uveli su korupciju na velika vrata u ovoj oblasti, u oblasti urbanizma.
Moram da dodam da je i meni žao što danas idu izmene i dopune ovog zakona. Iskreno, više bih volela da ide jedan potpuno novi zakon, pa makar se on samo drugačije zvao. Prosto, iz razloga da bi zaboravili da je Srbija imala jedan takav period, da smo imali zakonsku regulativu u jednoj oblasti, a da se zakon u toj oblasti apsolutno nije poštovao.
U prilog ovog što govorim jeste toliki broj nelegalnih objekata u Srbiji, a ono što ću naglasiti jeste da je od milion i po nelegalnih objekata u Srbiji, 700 hiljada tih objekata izgrađeno od 2003. godine, pa na ovamo.
Takođe, ono što je jako loše i dalje, u nažalost važećem Zakonu o planiranju izgradnji, jeste da su sve izmene koje je on pretrpeo, a bilo ih je dosta, bile su izmene koje nisu predstavljale sistemsko rešenje, nego su samo prevazilazile trenutne probleme. To smatram da je jako pogrešno i Predlog izmene i dopune Zakona o planiranju izgradnji predstavlja upravo to, današnji predlog koji je pred nama predstavlja sistemski predlog za rešavanje jednog ovakvog ozbiljnog problema kao što je rešavanje problema planiranje i izgradnje u Srbiji.
Srbija se danas nalazi na jednom od najnepovoljnijih mesta, odnosno strani investitori u širokom luku zaobilaze Srbiju, a to zaista nije ni čudo, jer po listi Svetske banke Srbija se ove godine našla kao što smo već čuli na 186 poziciji, a to je pozicija po efikasnosti izdavanja građevinske dozvole. Naravno da Srbiju mnogi strani investitori zaobilaze kada im je bilo potrebno 264 dana da bi dobili jednu jedinu građevinsku dozvolu i to za magacin i to u onom najboljem slučaju kada im imovina na zemljištu rešena i kada je postojao planski dokument za tu njihovu parcelu.
Prosto postojalo je da kažem – 18 krugova, 18 krugova raznih procedura za dobijanje raznih saglasnosti, raznih dozvola, a neretko su ljudi bili u prilici da na jedan šalter nekada stanu i tri puta, da predaju zahtev, da dobiju dozvolu, da dobiju priključak. Često se dešavalo i to da dok jednu da dok poslednju saglasnost u nizu dobiju. Često im se dešavalo da im ona prva istekne, pa su ponovo u krug morali da vade određene saglasnosti. Znači, svaki građanin u Srbiji koji je želeo da izgradi objekat, pre svega moraju psihički da se pripremi na jednu dugotrajnu i mukotrpnu proceduru, da se pripremi da naredni skoro godinu dana mora da ostavi svoju obavezu od posla i da provede svoje vreme čekajući ispred raznih raznih šaltera.
Takođe, ono što je bilo, nažalost mogu sada da kažem i uobičajna procedura, da recimo kada stanete ispred nekog šaltera, pa se promeni službenik na tom šalteru, promeni se i procedura, pa pomenuću onu poznatu, da vam je uvek nedostajao, da vam je uvek nedostajao po jedan papir, a da ne pominjem i gore slučajeve kada su vam celi predmeti bili izgubljeni.
Ono što je takođe bila izuzetno loša praksa, a šta je bilo prosto javna tajna u našem urbanizmima i lokalnim samoupravama jeste da se dešavalo da ljudi koji su radili u urbanizmu, ljudi koji su radili u inspekcijama, ljudi koji su trebali da sprovode taj zakon svojim prijateljima i svojim rođacima, kada su oni nailazili na neke probleme da bi legalizovali, da bi dobijali dozvolu za svoj objekat oni su im savetovali - ma zidajte i slobodno niko te neće dirati i onako ćeš posle svoj objekat legalizovati. Videćeš da oni stalno pomeraju rokove da na takav način svakako lakše možeš da rešiš svoj predmet.
Nažalost, tako se radilo i nažalost upravo zbog toga u Srbiji se našlo pre svega toliki broj nelegalnih objekta i nažalost upravo je takva situacija i dovela Srbiju na 186 poziciju na listi Svetske banke po efikasnosti izdavanja građevinske dozvole. Kao što smo čuli jedini gori od nas su Sirija, Libija i ja mislim još jedna afrička država i one su u nekoj vrsti građanskog rata.
Što se tiče Predloga izmene i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji koje se danas nalazi pred nama, naravno da je svakako najbitnija izmena objedinjena procedura, što znači, u stvari jedan šalter. Usvajanjem ovog zakona građani će sve svoje zahteve predavati na jednom šalteru, na tom istom šalteru oni će dobijati svoje dozvole i svoje priključke, znači, neće morati da obilaze više od sada putuje predmet od šaltera do šaltera ne ide građanin od šaltera do šaltera.
Ono što takođe predstavlja jako bitnu novinu jeste da će se svi podnesci predavati u elektronskom punktu, znači, postojaće elektronska baza podataka. Između svih nosioca pravnih ovlašćenja kao i Centralni registar na republičkom nivou koji će naravno voditi APR. To je jako bitno, jer takav način je izuzetno transparentan. Svi u tom lancu će moći da vide šta je sadržaj određenog predmeta, gde je predmet zastao i ko eventualno nije izdao neku saglasnost, a imao je rok da tu saglasnost izda.
Ono što je takođe bitna novina jeste da svi ti koji vrše ovlašćenja imaju rokove da postupaju po njima i imaju pravo da pokrenu upravni spor nadležan koji vodi rukovodilac objedinjene rasprave, ima obavezu da pokrene upravni spor protiv onoga ko nije tražio saglasnost izdao u roku. Ukoliko on to ne uradi, rukovodilac na republičkom nivou će pokrenuti postupak protiv njega, što svakako uozbiljuje ovaj postupak.
Ukratko ću pokušati da objasnim koje su sve to novine, odnosno koji su to koraci koje su propisane ovim novim predlozima novog Zakona o planiranju i izgradnji. Pre svega, moram da kažem da ovaj zakon se ne tiče same imovine na zemljištu i da je ono što je osnovno i kada se krene u izdavanje svih dozvola, znači svaki vlasnik, odnosno investitor mora biti vlasnik ili korisnik određene parcele na kojoj želi nešto da radi. To je preduslov za dobijanje bilo kakvih dozvola.
Prvi korak koji se ovim zakonom definiše jesu lokacijski uslovi. Da bi investitor dobio lokacijske uslove on na onom šalteru koji sam malo pre pomenula prilaže zakon i idejno rešenje. To su dva jedina papira koja su potrebna da on preda, sve ostalo nosilac javnih ovlašćenja pribavlja između sebe, između drugih nadležnih organa. Rok za dobijanje ovih lokacijskih uslova jeste 25 dana. Inače, lokacijski uslovi predstavljaju, mogu slobodno da kažem, ličnu kartu same parcele ili parcela na kojima investitor želi da gradi. U lokacijskim uslovima sadržan je plan na koji način projektant treba izvršiti tehničku dokumentaciju kao i samo priključenje na infrastrukturne objekte i samo spratnost, odnosno gabarite objekta.
Sledeći korak kada dobije lokacijske uslove investitor odlazi, odnosno daje projektantu da mu izradi projekat. Sledeći korak upravo jeste dobijanje građevinske dozvole. Pošto je prema uslovima koje je dobio izradio projekta investitor predaje zahtev za izdavanje građevinske dozvole. Tom prilikom predaje izvod iz projekta i projekta za građevinsku dozvolu i tom prilikom plaća administrativnu taksu. Ovom prilikom investitor prilaže dokaz o dogovoru za plaćanje doprinosa za građevinsko zemljište, međutim on u ovom trenutku nije dužan da ovu obavezu i plati. Nosilac javnih ovlašćenja dužan je u roku od pet dana izda građevinsku dozvolu investitoru. Nakon toga investitor ima rok o osam dana pre početka građevinskih radova da svoje radove i prijavi. Ovom prilikom pored same prijave on prilaže projekta za izvođenje građevinskih radova i ovog puta je dužan da donese potvrdu da je regulisao plaćanje doprinosa za građevinsko zemljište.
Poslednji korak u ovom nizu jeste dobijanje upotrebne dozvole. Kada je objekta gotov investitor je dužan da svom objektu obezbedi i tehnički pregled i to uz pomoć komisije ili nekog drugog privrednog subjekta koje on izabere. Kada je tehnički pregled gotov investitor predaje zahteve za izdavanje upotrebne dozvole. Uz taj zahtev prilaže projekta izvedenog stanja kao i elaborate o geodetskim radovima i svim onim podzemnim instalacijama koji se nalaze na objektu. Nadležan organ je dužan da u roku od pet dana izda upotrebnu dozvolu, da tu istu upotrebnu dozvolu izda investitoru, građevinskoj inspekciji i da po službenoj dužnosti dostavi katastru nepokretnosti koji ponovo po službenoj dužnosti ima rok od 30 dana da taj objekat i uknjiži.
Sledeća stvar koja je pored ove komplikovane procedure koju sada ovim zakonskim predlogom skraćujemo sledeća stvar koja se menja a koja je ranije bila izuzetno komplikovana i loša po građane Srbije jeste plaćanje naknade za građevinsko zemljište koje se ovoga puta zove doprinos za plaćanje građevinskog zemljišta.
Što se tiče samog postupka koji je raniji zakon propisivao, jeste da je davao pravo lokalnim samoupravama, da sami odrede cenu tog građevinskog zemljišta.
Često smo imali priliku da je ta cena išla i do 300-400 evra i to po metru kvadratnom izgrađenog objekta, što ćete se složiti, bilo jako puno, a s druge strane je bilo mnogo nesrazmernosti između opštine do opštine u Srbiji oko same cene plaćanja tih dozvola.
Takođe bilo je mnogo nesrazmernosti između plaćanja cene za komercijalne i između plaćanje cene za stambene objekte.
Iako je ovo svakako prihod lokalnih samouprava, imali smo situaciju da, iako su Srbiju strani investitori poslednjih godina svakako zaobilazili, imali smo priliku da zbog velikog broja nelegalnih objekata takođe nije bilo priliva u lokalne budžete jer nije bilo gradnje, tako da nije bilo ni priliva iz ovih sredstava.
Možemo uzeti primer da se prethodnih godina legalizovalo, odnosno da se izdalo dozvola samo za 10% od objekata na današnji dan iznosi milion i po, znači da se legalizovalo samo 150.000 koliko nije legalizovano za 10 godina ukupno objekata, da je izdato samo 10% građevinskih dozvola.
Možete da zamislite koliki bi to prihod bio za lokalne samouprave, šta bi sve lokalne samouprave mogle da urade od tog prihoda.
Ono što donosi novi zakon, jeste da ograničava naknadu za uređenje, odnosno dopunu za uređenje građevinskog zemljišta, a da ta naknada ne može biti veća od proseka jedan prema šest i da ona, u stvari, predstavlja 10 do 15% prosečne cene kvadrata novoizgrađenih objekata.
Ono što sam takođe htela da pomenem jeste pitanje konverzije i drago mi je što je ono ostavljeno ovoga puta sa strane, jer to nije oblast koja se može rešiti na brzinu i preko noći.
Svakako se moraju ispitati svi efekti i sve analize ovog procesa pa se slažem sa tim da je potrebno donošenje jednog novog propisa koji će regulisati ovu oblast, ali ono rešenje koje ovaj zakon donosi, a to je da svaki korisnik na zemljištu može biti vlasnik objekta, odnosno može graditi, smatram da je dobro što je ponuđeno.
Takođe, ono što je dobro što donosi ovaj zakon, a što je ranije bio problem jeste nedostatak pravnih akata u Srbiji, praktično ranije, ukoliko niste imali određen urbanistički projekat za određenu parcelu, vi niste mogli na toj parceli da gradite. Praktično ste imali situaciju, kao da vam je vaša zemlja bila nacionalizovana.
Ovim predlogom se sada to menja i donosi se takva mera da prosto urbanistički planovi trebaju da usmeravaju a ne da usporavaju gradnju.
Ono što je takođe bitno da kažem, jeste da će se svi podzakonski akti doneti do 15. februara.
Naravno da je većina spremna već sada da se donese kada bude počela primena i ovog zakona.
Takođe, svi sektorski zakoni su dužni da se donesu, odnosno dobili smo obećanje da će svi sektorski zakoni biti doneti u prvom kvartalu naredne godine.
Još jednom želim da ponovim da mi je žao zaista što ovo sada nije jedan novi zakon, ali samo iz razloga što želimo da zaboravimo da je ovaj stari ikada postojao.
Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospođi Rakić.
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 27. i članu 80. stavu 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi posle 18,00 časova zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese zakone i druge akte iz dnevnog reda ove sednice.
Poštovan i narodni poslanici, u skladu sa članom 87. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, sada određujem redovnu pauzu u trajanju od jednog časa i sa radom nastavljamo u 15,15 časova.
Zahvaljujem.
(Posle pauze.)
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, ministarka malo kasni.
Da li ima neko od prijavljenih ko želi da govori iako ministarka nije prisutna? (Ne.)
Onda ćemo sačekati, za par minuta će doći.
Gospodine Bauere, pošto ste vi prvi na spisku govornika, da li hoćete da diskutujete iako je ministarka odsutna?
(Ivan Bauer, s mesta: Ne, sačekaću ministarku.)
Dobro, sačekaćemo onda.
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo sa radom.
Reč ima narodni poslanik Ivan Bauer. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Ivan Bauer

Socijaldemokratska partija Srbije
Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, uvažena ministarko, cenjene koleginice i kolege narodni poslanici, građani Republike Srbije, moja koleginica iz poslaničke grupe Socijaldemokratske partije Srbije, Branka Bošnjak je već govorila o ovom zakonu iz ugla struke, pa ću ja pokušati da dam jedan osvrt koji će biti kroz malo drugačiju vizuru.
Kada govorimo o ovom zakonu, odnosno o Zakonu o planiranju i izgradnji, možemo da govorimo o efektima koji se mogu postići, odnosno o onim efektima koje očekujemo da ćemo postići njegovom primenom, ali isto tako možemo da govorimo i o propuštenim efektima zbog njegovog nedonošenja ili zbog njegovog neblagovremenog donošenja.
Prvi zaključak koji nam se nameće kada posmatramo aktuelnu situaciju, koja je u suštini karakterisana nedostatkom adekvatne zakonske regulative, jeste da je naša građevinska industrija unazađena, ali rekao bih i da su unazađene još neke grane koje su, da tako kažem, naslonjene na građevinsku industriju, kao npr. industrija građevinskog materijala. Gubitak koji je time stvoren privredi Srbije, građanima Srbije i bruto domaćem proizvodu Srbije je gotovo nemoguće izmeriti, ali zato postoji niz nekih parametara na osnovu kojih možemo da vidimo kakva je to šteta koju trpi na prvom mestu građevinska industrija, neka direktna šteta. Opet ona indirektna šteta, koja se recimo ogleda u tome što je smanjen priliv investicija, je nešto što je prilično teško izmeriti.
Tako, recimo, imamo rezultate jednog novijeg istraživanja, koje je rađeno na prilično velikom uzorku firmi iz građevinske industrije, koje je pokazalo da je u periodu od 2012. do 2014. godine, dakle u prethodne tri godine, odnosno gotovo tri godine smo imali gubitak u građevinskoj industriji, zbog poslova koji nisu uopšte urađeni ili zbog nekih poslova koji su nedovršeni, od tri milijarde evra i da smo izgubili 65.000 radnih mesta zbog tih propuštenih i nedovršenih poslova.
Ako postoje izvesne sumnje u ovu cifru od tri milijarde evra među stručnom javnošću, koje mogu da razumem, jer ta suma je nekom vrstom interpelacije dobijena od onih rezultata koji su dobijeni na osnovu istraživanja oko ove sume da je izgubljeno 65.000 radnih mesta, sa tim se slažu zaista i nezavisni stručnjaci koji apsolutno nikakve veze nisu imali sa ovim istraživanjem, a mislim da je svakome jasno šta znači za Srbiju u ovom trenutku 65.000 radnih mesta.
Drugi zabrinjavajući podatak je da je vrednost izvedenih građevinskih radova srpske građevinske operative u trećem kvartalu 2014. godine u odnosu na isti period 2013. godine bio manji za 20,7%. Isto tako, mislim da je podatak nad kojim treba da se zamislimo, a koji pokazuje u stvari u kakvom je stanju građevinska industrija u Srbiji danas, podatak da je doprinos građevinske industrije BDP-u samo 4,2%, a da je recimo u zemljama OECD taj procenat negde oko 6,1%. Što je još gore, građevinska industrija Srbije ima potencijal da dostigne nivo od 7% ukoliko budemo, a verujem da ćemo dosledno primenjivati ovaj zakon. Već negde u 2017. godini možemo drastično da povećamo doprinos građevinske industrije BDP-u. Ne treba da zaboravimo da je do pre dvadesetak godina građevinska industrija bila ponos srpske privrede i bila izvor velikog deviznog priliva za našu zemlju.
Za direktnu posledicu ovako neadekvatnog odnosa prema građevinskoj industriji imamo nešto što ste i vi, gospođo ministarka, pomenuli, kao i neke kolege i koleginice, a ja bih rekao, nećete mi zameriti na izboru reči, katastrofalan plasman u izveštaju „doing business“ za 2015. godinu koji radi Svetska banka. Naime, mi smo plasirani na 186 mesto od 189 zemalja. Na prvom mestu zbog toga što je vreme potrebno za dobijanje građevinskih dozvola, kako se tamo kaže, 264 dana u Srbiji, odnosno potrebno je 16 procedura da se prođe da bi se dobila građevinska dozvola.
Čini mi se još i važnije nešto što nisam čuo da je neko ovde pomenuo ili možda jeste, ali nije se osvrnuo u toj meri na to, a to je doprinos troškova izdavanja građevinske dozvole vrednosti skladišta. Da bi razumeli gledaoci, skladište je nešto što Svetska banka u ovom svom izveštaju koristi kao neku vrstu etalona, odnosno merne jedinice na osnovu koje vrši uporednu analizu. Dakle, 25,7% je doprinos troškova građevinske dozvole izgradnji jednog skladišta.
Da vam kažem, ja sam izvršio jedan pregled te liste za većinu uporedivih zemalja sa Srbijom i nigde nisam video ni približno sličan podatak. Dakle, u većini uporedivih zemalja je taj procenat ispod 1%, eventualno nekoliko procenata, a nigde dvocifreno, naročito ne 25,7%. Uostalom, postoje zvanični podaci koji kažu da je u EU trošak izdavanja građevinske dozvolite pet puta manji kod nas, a da u zemljama OECD ta razlika ide čak i do 20 puta.
Što se tiče zemalja regiona ili zemalja bivše Jugoslavije, moram da vam kažem da su nam na ovoj listi, kada je reč o izdavanju građevinskih dozvola, pričam samo o tom delu doing business liste, najbliži Hrvatska koja je na 188 mestu i Crna Gora na 138 mestu, ali uz jednu opasku. Oni su pre nas krenuli da rade ove ozbiljne reforme, odnosno u Hrvatskoj je već od 1. januara 2014. godine na snazi novi Zakon o planiranju i izgradnji. Dakle, oni mogu da se nadaju već koliko sledeće godine da budu daleko iznad nas kada je u pitanju lista doing business.
Neću uopšte da pominjem druge zemlje regiona koje su daleko ispred nas, na 103 mestu Mađarska, Bugarska na 101, Slovenija 90, Makedonija 89, Grčka na 88, itd. Svi imaju mnogo bolje rezultate od nas, čak i zemlje regiona. Čini mi se da je, bar za mene, bio najviše poražavajući podatak da oni mere, praktično, na osnovu jedne skale od nula do 100, kakav je rezultat u različitim oblastima. Onda imaju neki zbirni rezultat.
Kada je u pitanju izdavanje građevinskih dozvola, naš rezultat je na toj skali od nula do 129. Rezultat Hrvatske, koja je samo osam mesta iznad nas je 45. Dakle, čak i za 60% da popravimo naš rezultat, možemo da se popnemo samo za osam mesta. To pokazuje koliko je naš rezultat strašno loš i koliko moramo ozbiljno da radimo na reformama i na njihovom sprovođenju.
Što se tiče efekata izmena i dopuna ovog zakona koji se nalazi pred nama, o njima je bilo dosta reči, pa neću sada da ponavljam ono što su govorile kolege, više ću se fokusirati na ono što sam u prethodnoj diskusiji pomenuo. Samo izmenama i dopunama zakona, vezano za ove probleme koje imamo kada je u pitanju lista „Duing biznis“ Svetske banke, prvo smanjujemo, ono što smo rekli, broj šaltera na jedan, odnosno broj procedura sa 16 na jedan.
Druga stvar, prema izveštajima i procenama nezavisnih eksperata, nevladinih eksperata, broj dana potrebnih za dobijanje građevinske dozvole, oni to malo posmatraju šire, pa to podrazumeva i dobijanje građevinske dozvole i dobijanje i uknjižbu, prava, to će smanjiti na 54 dana. Zato je to malo više nego ono što ste vi pominjali. Ali, sa 264 na 54, to je 210 dana manje, ili, ako hoćete, 80% manje.
Naravno, smanjiće se i ovaj trošak izdavanja građevinske dozvole, jer ćemo ukinuti parafiskalni namet koji je u ovom trenutku na snazi, a uvešćemo jedan doprinos čiji će iznos biti kontrolisan. Neće moći da ga određuje lokalna samouprava u proizvoljnom iznosu kako oni hoće, niti će moći da sa njim raspolažu na način kako hoće, a to će reći da nekoga favorizuju tako što mu odobre da ne plaća taj namet, a nekom drugom tu uslugu ne učine. Dakle, urediće se na jedan prilično dobar način ova oblast.
Naravno, kad god donosimo neka zakonska rešenja koja zahtevaju od naše javne uprave da ona radi brže i efikasnije, što je normalno uvek i za svaku pohvalu, tu se pojavljuje opasnost da u jednom delu primene zakona se suočimo sa onom našom narodnom – što je brzo, to je i kuso. Zbog toga mislim da je jako važno, ali, vi ste rekli da je već usvojeno osam podzakonskih akata i da će do 15. februara biti 2015. godine usvojeni apsolutno svi podzakonski akti i da se radi i na ovim drugim pratećim aktivnostima koje treba da budu urađene. Dakle, imamo vremena do 1. marta, od kada taj deo zakona stupa na snagu da se u potpunosti pripremimo.
Mislim da je to vrlo važno, jer kada se radi ovako brzo, a mora da se radi tako brzo da bismo bili konkurentni čak i u regionu, da ne govorim ozbiljnije, među zemljama razvijenijim u Evropi, vrlo je važno da ta nemogućnost potpune kontrole, zbog kratkog procesa, da to nadomestimo jednim kvalitetnim podzakonskim aktima i kvalitetnim praćenjem čitavog procesa.
Samo da pogledam koliko još imam vremena, da bih znao, da se ne rasplinjujem previše.
Mislim da je to strašno važno upravo zbog toga da nam se ne bi recimo ponavljali slučajevi. Ovaj koji je, čini mi se prilično aktuelan u ovom trenutku, a to je problem sa kojim se suočava Grad Beograd, a koji je posledica upravo lošeg zakonskog rešenja iz 2009. godine. Grad Beograd ima problem da ne može od investitora da naplati određene troškove koji su u vrednosti 40% gradskog budžeta, godišnjeg. To je nešto što je nedopustivo i to je nešto što moramo sprečiti da se događa u budućnosti, inače ćemo u potpunosti urušiti naše lokalne samouprave.
U javnosti se moglo čuti i da je možda bilo bolje da se radi potpuno novo zakonsko rešenje, a ne da se ide na izmene i dopune zakona, da bi se dobio kvalitetniji zakon i da bi materija bila konzistentnija. Čini mi se da, s obzirom na objektivne okolnosti, a to je da smo prvo previše dugo čekali da donesemo jedan ozbiljan zakon u ovoj materiji, mi smo ga imali, ali, nažalost, nije se pokazao kao dobar.
Druga stvar, da imamo ozbiljan pritisak investitora, ili ako hoćete, još gore, imamo odlazak investitora zbog toga što je zakon loš i u krajnjem slučaju vrlo teška ekonomska situacija. Mislim da su to sasvim dovoljni i opravdani parametri da se ovaj zakon u ovom trenutku donosi kao izmene i dopune zakona. Za slučaj da ministarstvo odluči u nekoj budućnosti da donese potpuno novi zakon, sasvim sam siguran da će imati vrlo veliku podršku u Narodnoj skupštini za tako nešto.
Uostalom mi ćemo naredne godine, već početkom godine imati jedna novi set zakona ili izmene i dopune zakona iz ove oblasti. Imamo uvođenje elektronske građevinske dozvole. Dakle, uvodimo red u potpunosti u oblast građevinarstva i na izvestan način dajemo građevinskom sektoru vetar u leđa ili ako hoćete dajemo im krila.
Dakle, u suštini ovo što danas radimo je početak jednog procesa koji će doduše trajati nekoliko meseci, ali i istovremeno i procesa na koji smo čekali priličan broj godina. Iz svega ovoga što sam rekao, jasno je da će poslanička grupa SDPS podržati Predlog izmene i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji u danu za glasanje. Zahvaljujem.