Treća sednica Prvog redovnog zasedanja, 02.04.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj: 06-2/127-15

02.04.2015

Beograd

Sednicu je otvorio: Igor Bečić

Sednica je trajala od 10:05 do 17:20

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Rističeviću.
Reč ima narodni poslanik dr Vladimir Pavićević. Izvolite.
...
Nova stranka

Vladimir Pavićević

Samostalni poslanici
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana gospođo Udovički, poštovane gošće i gosti iz Ministarstva i uvaženi potpredsedniče Narodne skupštine i predsedavajući današnjom sednicom, gospodine Bečiću, hteo bih da sažmem svoj komentar o ovom predlogu zakona u šest tačaka, gospođo Udovički.
Najpre, poštovana gospodo, podneli smo 22 amandmana na Predlog zakona o inspekcijskom nadzoru koji se tiču četiri grupe pitanja. Prvu grupu čini poštovanje pravopisa srpskog jezika. Ja smatram da je veoma važno da jedan deo naše pažnje bude usmeren i ka tom pitanju, poštovana gospodo, kada pišemo predloge zakone i kada usvajamo zakone. Druga grupa pitanja tiče se veće ažurnosti u primeni zakona. Treća grupa se tiče oštrije kaznene politike. Mi imamo takav pristup ovde analizi svih predloga zakona. Četvrta grupa amandmana tiče se bržeg početka faktičke primene ovog zakona. To je prva tačka, gospođo Udovički.
Druga tačka. Ja, kao jedan narodni poslanik od nas 250 ovde u Narodnoj skupštini, posebno cenim kada ministar i ministarov ili ministarkin tim pristupi ozbiljno i stručno pripremi jednog predloga zakona, naročito kada delamo u svojoj državi u uslovima u kojima Vlada obično ne primenjuje takav pristup. Ovde imamo izuzetak od pravila i meni je žao što nije pravilo da se primenjuje i ozbiljnost i jedna posvećenost u pripremi predloga zakona.
Treća tačka, poštovana gospodo. Ja mislim da je red da se ovde naročito naglasi kada se neki pojedinac npr. posebno istakne u nekom delanju u svojoj oblasti. Posebno je dobro, ja mislim, što je državna sekretarka gospođa Džagić bila veoma posvećena pripremi Predloga zakona. Ona je raspravljala, argumentovala i nije joj bilo teško da posveti jedan dobar deo svog vremena tome da nas ubedi da je ovo dobro i da pripremi nešto dobro. Ja mogu ovde da kažem – bravo! To je treća tačka.
Četvrta tačka, poštovana gospodo. Veoma je dobro i obrazloženje. Mi čitamo i obrazloženja i tamo nailazimo često na razne stvari. Ovo obrazloženje je veoma dobro pripremljeno. Logički i argumentovano definisani su ciljevi veoma dobro i tu sam ja izdvojio nekoliko stvari koje su ovde i predviđene kao ciljevi ovog zakona. Sa svakim ciljem sam saglasan ovde. Evo, sprečavanje štetnih posledica, preventivno delovanje inspekcija, stvaranje povoljnog ambijenta za poslovanje, smanjenje administrativnog i finansijskog opterećenja privrede. Pa, to je sve naša politika, politika Nove stranke. Naravno da kada Vlada dođe sa takvim predlogom, koji ide u skladu sa onim što je politika Nove stranke, da meni ne preostaje ništa drugo nego da kažem – bravo i za to!
Ali, u okviru tačke pet imam i jedan mali problem, poštovana gospodo. Problem se tiče jedne protivurečnosti koju sam ja ovde uočio analizirajući ovaj predlog zakona i delanje Vlade Republike Srbije u celosti. Ovim predlogom zakona, koliko sam ja primetio, činimo sve da stvorimo pristojni ambijent poslovanja koji će odgovarati i stranim kompanijama da ovde delaju i da investiraju. Ali, šta sam ja primetio? Da na drugoj strani Vlada šalje poruku da država planira da nastavi sa Dinkićevim modelom podsticaja, odnosno subvencija. Ja mislim da je to jedna vrsta protivrečne poruke Vlade Republike Srbije.
Mi iz Nove stranke podržavamo stvaranje pravnih okvira za bolje i uređenije poslovanje. Mi smatramo da je pogrešan pristup da vučeš investitore za rukav, da na taj način obezbeđuješ njegovo prisustvo, mi smatramo da je neophodno stvaranje takvog ambijenta poslovanja u kome će se strane kompanije boriti za naše tržište umesto da ih vučemo za rukav. To je prava politika koja treba da se vodi po našem mišljenju.
Na kraju poštovana gospodo narodni poslanici i gospođo Udovički i gosti iz ministarstva, gde god se troši novac, a ja sam primetio da je za primenu ovog zakona potrebno jedno 260 miliona dinara, onda je, mislim veoma važno da postoji jasno usmerenje ka opravdanosti toga troška, a da mi narodni poslanici znamo da moramo da kontrolišemo trošenje tog novca. Veoma me interesuje stav ministarke o našim amandmanima i spremni smo i za amandmansku raspravu čim se zakaže sednica Narodne skupštine.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Zahvaljujem gospodine Pavićeviću.
Reč ima narodni poslanik Velinka Tošić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Velinka Tošić

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, poštovani predstavnici Vlade, narodni poslanici, poštovani građani Srbije, pred nama je dobar predlog zakona o inspekcijskom nadzoru. Cilj Vlade Republike Srbije jeste da ima dobre zakone, ali je cilj ove Vlade i dosledna primena donetih zakona. Nijedan zakon nije savršen, podložan je izmenama i iz toga postoji potreba da se donese nov, kompleksan zakon o inspekcijskom nadzoru.
Osnovni ciljevi predloženog zakona su praćenje stanja i procena rizika u svim inspekcijama i obaveza planiranja i objavljivanje planova. Jedan od zadataka inspekcija jeste suzbijanje sive ekonomije i vraćanje nelegalnih subjekata u legalne tokove. Do sada smo imali sasvim jednu zabrinjavajuću sliku na terenu i upravo zbog toga je neophodno donošenje ovog zakona.
Da je sve funkcionisalo na zakonom predviđen način, da li bi slika Srbije bila ovakva kakva jeste? Da bi se to prevazišlo nama je potreban nov zakon koji predviđa dovoljan broj izvršilaca u opštinama i lokalnim samoupravama shodno broju stanovnika. Potrebni su nam inspektori koji imaju dovoljno znanja i veština. Potrebna je materijalno tehnička opremljenost inspekcijskih službi, a tu se podrazumeva adekvatna oprema vezana za računare, vozila, što podrazumeva obuću i odeću za terenski rad, posedovanje specijalizovanih softvera. Jednom rečju potrebna nam je bolja organizacija rada i obučenost inspekcijskih službi.
Da bi izašli u susret građanima i privrednicima, zatim stvorili bolji poslovni ambijent, potrebno nam je donošenje jednog ovakvog sveobuhvatnog zakona koji će precizirati ovlašćenja i obaveze svih relevantnih činilaca. Pozivam sve kolege poslanike da u danu za glasanje podrže Predlog zakona o inspekcijskom nadzoru.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Irena Aleksić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Irena Aleksić

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, poštovana ministarko sa saradnicima, uvažene kolege narodni poslanici i poslanice, Predlog zakona o inspekcijskom nadzoru o kojem danas diskutujemo jeste jedan potpuno nov sistemski zakon koji veoma detaljno, veoma precizno određuje koja su sva to prava ali isto tako koje su to obaveze koje se moraju poštovati prilikom vršenja inspekcijskog nadzora.
Ovu oblast zaista je bilo neophodno urediti i to jednim sveobuhvatnim zakonom iz jedno prostog razloga zato što je bilo brojnih problema koji su se do sada u ovoj oblasti javljali u praksi. Upravo jedan od tih problema jeste što se nedovoljno pažnje obraćalo na prevenciju. Nisu postojali mehanizmi da bi se delovalo preventivno, znači, da bi se nešto predupredilo, da bi se nešto sprečilo na vreme nego kako se delovalo. Čekalo se da se prvo nešto desi, znači, da šteta bude prvo učinjena, pa se onda delovalo što je naravno pogrešno i što predstavlja jedan začarani krug.
Inače, mi kao društvo imamo takvu jednu tendenciju da slabiju pažnju obraćamo na prevenciju, znači, da ne ulažemo dovoljno napora kada je preventivni rad i kada su preventivni mehanizmi upitanju. Meni je jako drago da primetim da se to postepeno menja zato što ne postoji drugi način da se to menja već postepeno, a možda najbolji primer za to jeste upravo predlog ovog zakona. Ono što bih ja naročito pohvalila jeste što se ovaj predlog zakona sa posebnom pažnjom odnosi na prevenciju i na preventivne mehanizme.
Takođe, ovo što je u praksi do sada predstavljalo jedan značajan problem jeste to što je bilo prisutno odsustvo procene rizika ili nedovoljna procena rizika. Kao posledicu toga imali smo jednu situaciju, znači, da sa jedne strane imamo subjekte koji potencijalno mogu da predstavljaju veliku opasnost za zdravlje ljudi, životinja, biljaka, uopšte za životnu sredinu, ovo navodim jedan primer. Sa druge strane imamo potpuno bezopasne subjekte, a kao posledica ovoga mi smo imali to da i jedni i drugi subjekti se tretiraju na potpuno isti način. To je naravno pogrešno i kao posledica jedne takve politike imali smo to da se narodski rečeno ti subjekti koji su bili potencijalno opasni izvuku, a da se za njih sazna i da na njima počne da se radi tek onda kada bude previše kasno, onda kada je šteta već učinjena.
Jedna upravo od najboljih stvari koje se tiču ovog zakona jeste što će se to promeniti. Isto tako promeniće se nedovoljno dobra koordinacija kada je inspekcijski nadzor upitanju koje je do sada postojala kao jedna prilično razuđena organizacija, a znamo da bez dovoljno dobre koordinacije nema kvalitetnog rada i nema dobrog rezultata i nema naravno efikasnosti, a ovo je prosto jedna oblast koja ne trpi neefikasnost.
Međutim, ono što je najveći definitivno problem do sada to je pojava sive ekonomije koji je i te kako prisutan, nažalost, u našoj ekonomiji. Naravno, svi znamo koje su to posledice sive ekonomije, to je jedna ne fer tržišna utakmica, jedan ne fer odnos. Naravno da su u prednosti nažalost oni privredni subjekti koji su neprijavljeni u odnosu na one privredne subjekte koji sve svoje obaveze prema svojoj državi usklađuju redovno, na vreme, u skladu sa zakonom. To čak nije ni sve, dolazilo se vrlo često do jedne apsurdne situacije.
Pošto naravno privredni subjekti koji nisu prijavljeni, samim tim su zakonom nevidljivi i oni nisu bili ni podložni uopšte inspekcijskom nadzoru, a sa druge strane privredni subjekti koji su prijavljeni veoma često bili su predmet ili previše čestog inspekcijskog nadzora ili neprimereno dugog inspekcijskog nadzora, što je njima naravno stvaralo probleme različitog tipa. Tako da su praktično ti ljudi koji su poslovali u skladu sa zakonom, radili u skladu sa zakonom, došli u tu situaciju da nažalost zbog toga ispaštaju, da zbog toga trpe, što je naravno apsolutno neprihvatljivo. To je jedna situacija kojoj se ne može prilaziti parcijalno, ne može se ona delimično rešavati. Tu je zaista bila neophodna intervencija i to u pravom smislu reči intervencija države, reakcija države.
Smatram da je ovaj predlog zakona jedna najbolja moguća reakcija koju naša država je mogla da pokaže. Radi se zaista o jednom sistemskom, pre svega reformskom zakonu. Ono što je najbitnije jeste da do tančina je utvrđen inspekcijski nadzor i to u svim svojim aspektima počevši od vrste inspekcijskog nadzora, međusobne koordinacije, pa do svih ovih elemenata o kojima sam do sada pričala.
Ono što se očekuje kao posledica efikasne primene ovog zakona jeste kao što je većina mojih kolega već do sada spomenula, jeste da će se definitivno stvoriti jedna atmosfera pravne sigurnosti što će naravno podsticajno delovati na potencijalne investitore. Opet, uzročno-posledično sve vodi ka svome, a to će značiti nova radna mesta.
Efikasna primena ovog zakona znači će jednu fer, unapređenu tržišnu utakmicu, zaštitu konkurencije i definitivno ono što je najbitnije od svega što bih ja posebno istakla ovom prilikom, svi oblici koji su se do sada javljali u obliku bilo kakve proizvoljnosti, u obliku bilo kakve neujednačenosti, bilo kakve zloupotrebe uključujući tu i korupciju kada je inspekcijski rad upitanju, efikasnom primenom ovog zakona biće onemogućene ili će mogućnost da se to desi biti svedene na minimum što je složićete se na sadašnju situaciju zaista jedan veliki napredak.
Sve su ovo razlozi zbog kojih smatram da se ovde radi o jednom definitivno kvalitetnom zakonu, o jednom zakonu koji će biti jako dobar kako za našu državu tako i za naše građane, tako da se nadam da će sve kolege u danu za glasanje podržati ovaj zakon, a sigurna sam da će SNS definitivno to i učiniti. Zahvaljujem.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Zahvaljujem se gospođo Aleksić.
Reč ima narodni poslanik Ivan Bauer.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Ivan Bauer

Socijaldemokratska partija Srbije
Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, uvažena ministarko, cenjene koleginice i kolege narodni poslanici, građani Republike Srbije, poslanička grupa Socijaldemokratske partije Srbije će, naravno u danu za glasanje podržati Zakon o inspekcijskom nadzoru, jer smatramo da inspekcijski nadzor u ovom trenutku nije prilagođen potrebama moderne javne uprave, privrede i poslovnog ambijenta, što sve uslovljava da praktično to ugrožava konkurentnost Republike Srbije, da utiče negativno na priliv novih investicija i da uslovno rečeno kažem guši privredni ambijent u Srbiji.
Zbog toga je ideja zakonodavca bila upravo da se ujednači i poveže čitav inspekcijski nadzor, odnosno da se stvori jedan novi sistem inspekcijskog nadzora koji će biti u stanju da odgovori svim zahtevima na jedan kvalitetan, profesionalan, delotvoran i efikasan način.
Mislim da je vrlo važno reći da ne možemo sistem inspekcijskog nadzora posmatrati u vakumu, da je on deo jednog šireg konteksta, odnosno deo jedne šire reforme, odnosno reforme javne uprave.
U tom smislu pozdravljam ono što ste vi najavljivali ovih dana da je napravljen jedan kvalitetniji akcioni plan za period između 2015. i 2017. godine usmeren na postizanje upravo boljeg funkcionisanja i države i tržišta, ali nije reforma javne uprave važna samo zbog funkcionisanja države i tržišta. Ona je važna i zbog naših evrointegracija i želeo bih da podsetim sve one koji slušaju ovo da je pre samo nekoliko dana predstavnike EU u Srbiji, ambasador Devenport rekao da je jedna od tri ključne stvari u procesu evrointegracija Srbije, upravo reforma javne uprave.
Kakvo je trenutno stanje u oblasti inspekcijskog nadzora u Srbiji? Mi i dan danas primenjujemo, što zvuči kao naučna fantastika, Zakon iz 1992. godine, mada smo se još 2005. godine, kada smo donosili novi Zakon o državnoj upravi obavezali da ćemo taj zakon, odnosno ovaj zakon o inspekcijskom nadzoru ubrzo doneti. To ubrzo traje već deset godina, to je zaista, rekao bih predugi rok.
Druga stvar je da je ova oblast uređena sa preko 1.000 različitih propisa i tu je, čini mi se rekorder, neslavni rekorder poreska uprava koja primenjuje čak 149 različitih propisa i onda kada se nekad ljutimo na naše inspektore, ne govorim naravno o onima koji su skloni koruptivnim aktivnostima, zbog grešaka koje prave, moramo da uzmemo u obzir i to da primenjuju veliki broj propisa međusobno su neretko u koliziji ili su rešenja dvosmislena ili su konfuzna i onda nije teško i pogrešiti u takvoj situaciji.
Takođe, ovde smo čuli različite podatke, ja više nisam siguran da li 35, 36. ili 37. različitih inspekcija. Anketa koju USAID već godinama radi 1.000 privrednika, je recimo 2012. godine pokazala da je po negativnom uticaju na poslovanje u Srbiji inspekcijski nadzor zauzima vrlo loše peto mesto.
Činjenica je da se 2013, 2014. godine to nešto promenilo, odnosno da su rezultati nešto bolji, odnosno da su se privrednici nešto povoljnije izrazili o oblasti inspekcijskog nadzora, ali u svakom slučaju, ne dovoljno, i dalje stoji generalni stav da se moralo hitno pristupiti izmenama, odnosno temeljnim izmenama ovog zakona.
Kada sam čitao materijale koji su vezani za ovu oblast, ne samo zakon i ove izveštaje, nego i neke primere iz prakse, naišao sam na veliki broj paradoksa koji postoje u našoj inspekcijskoj praksi, a koje upravo ovaj zakon treba da reši.
Jedan od njih je taj što su u prednosti, što je prosto neverovatno u našoj zemlji oni koji se nalaze u sivoj zoni, jer oni vrlo često nisu, a ponekad i ne mogu da budu predmet kontrole.
S druge strane imamo one koji, da kažem legalno posluju, koji su vrlo često preopterećeni opet inspekcijskim kontrolama.
Druga stvar, koja je problematična i koja stvara jednu paradoksalnu situaciju jeste da s jedne strane imamo nepotpuno definisane nadležnosti inspekcija i da ponekad ne znamo kome treba da se obratimo, a da sa druge strane postoji preklapanje u nadležnostima između različitih inspekcija i da se čak dešava u praksi da različite inspekcije na istu temu imaju različita mišljenja, što je prosto neverovatno.
Treća stvar koja je paradoksalna, je shvatanje da je posao inspekcije i da se uspešnost inspekcije meri brojem kontrole, odnosno brojem mera koje su izrečene.
Naprotiv, zadatak inspekcije jeste da uvede sve privredne subjekte u legalno poslovanje. Nekada se naravno to mora uraditi i na način koji se zove primena određenih mera, odnosno kaznena politika, ali se mora dosta toga uraditi i kroz prevenciju.
Dakle, ideja treba da bude da se mi bavimo prevencijom, a ne represijom, odnosno kako kaže naš narod – bolje je sprečiti nego lečiti. Mi smo, nažalost, vrlo često i lečili čini mi se na pogrešan način.
Još jedan paradoks koji postoji jeste da se umesto da imamo određene planove po mogućstvu višegodišnje planove, to je ono što će doneti ovaj zakon.
Mi vrlo često radimo inspekcijski nadzor arbitrarno, odnosno na ad hok bazi.
Rešenje za to je moglo biti samo donošenje jedinstvenog sistemskog zakona, kakav je ovaj koji se nalazi pred nama, koji je proizvod, odnosno koji je usaglašen sa svim međunarodnim dobrim praksama i sa standardima EU.
On nije usaglašen u potpunosti sa EU, zato što jednostavno ne postoji jedna direktiva u EU, ali zato se kroz mnoga poglavlja koja ćemo naravno otvarati u nekom narednom periodu provlači inspekcijski nadzor i u tom smislu on je vrlo važan.
Vrlo je važno i uvođenje mehanizma koordinacije, odnosno stvaranje te takozvane koordinacione komisije koja ima zadatak da prati i analizira stanje i da daje strateške pravce i da, naravno koordinira rad svih inspekcija.
Zatim imamo jednu jedinicu u okviru ministarstva koje je zaduženo za davanje podrške, i imamo takođe i upravnu inspekciju koja je zadužena za monitoring, odnosno za nadgledanje primene svega ovoga.
Vrlo važno je i uvođenje procene rizika koji smo imali i do sada, ali u vrlo malom obimu, na osnovu kojeg se vrši planiranje, kao što su važne i kontrolne liste koje su pri tom, kao što reče ministarka javni dokument, a na osnovu kojih se u stvari i na osnovu procene ekonomske snage, određenog subjekta i veličine prekršaja, određuje koja će se mera prema njemu primeniti.
Kontrolna liste takođe imaju preventivnu ulogu jer one služe kao instrument za samokontrolu i za samoprocenu, odnosno privredni subjekti praktično imaju mogućnost da provere u kojoj meri greše i da koriguju svoje greške pre nego što postanu predmet inspekcijske kontrole.
Vrlo su važne i mere usmerene protiv sive ekonomije koje možda treba na prvo mesto staviti, odnosno redefinisanje iz nadležnosti inspekcijskih službi.
Svakako je važno i uvođenje jedinstvenog informacionog sistema o čemu bih hteo da kažem nekoliko reči, odnosno da dam jedan predlog ministarki.
Prethodno bih pohvalio to što je ovaj zakon prošao zaista vrlo obimnu i najtransparentniju čini mi se proceduru, zbog čega je doživeo pohvalu i Evropske komisije i našeg nevladinog sektora.
Ono što bih hteo da kažem vezano za ovaj jedinstveni informacioni sistem, odnosno da vam dam jedan predlog iz neke svoje lične da kažem pod znacima navoda ekspertize, ja bih predložio da taj neki budući sistem koji će zaživeti za dve godine, koji se zove E-inspektor, umesto jednog informacionog sistema bude u stvari takozvana kompanijska mreža, odnosno interna biznis društvena mreža. Da ne bi bilo nesporazuma interne biznis društvene mreže nemaju apsolutno nikakve veze sa društvenim mrežama kakav je Fejsbuk, nego naprotiv one su osmišljene kao nešto što predstavlja jedan kontejner znanja koji se stalno širi i koji stalno praktično dopunjuje svoja znanja i onda ta znanja širi kroz čitav sistem.
Da biste razumeli koliko je to važno ja ću vam reći da su neke vrlo ozbiljne kompanije u svetu razvijale svoje sopstvene interne biznis društvene mreže, recimo „Diloit“, poznata revizorska kuća, „Majkrosoft“ pa IBM, mnoge druge velike kompanije i neke druge kompanije su, pošto su u međuvremenu počele takve kompanijske mreže da se prave u obliku portala, odnosno u obliku softvera koji se mogu preuzeti, a onda na osnovu njih se praviti sopstvene mreže su implementirale u svom poslovanju i tu bukvalno iz svih mogućih sektora imate kompanije, nisam siguran da li inspekcije su to radile u svetu, ali zašto ne bismo mi bili prvi.
Mogu da vam kažem da su to radili recimo Tim Obajl, „Šel“, „Dženeral elektrik“ i „Filips“, dakle ogromne kompanije.
Koje su to mogućnosti koje bismo na ovaj način mogli da imamo? Uzmimo recimo jedan primer da jedan inspektor se susretne sa nekim problemom za koji nema rešenje, a za koji znamo da postoji jedan inspektor u inspekcijskoj službi koji rešenje za to ima.
U klasičnoj komunikaciji on može putem mejla da mu pošalje poruku da od njega dobije odgovor i u tom slučaju broj onih koji znaju odgovor na to pitanje, odnosno rešenje za taj problem je dva, dakle, povećava se inkrementalno.
Kada vi imate implementiranu društvenu mrežu, odnosno kada su ljudi umreženi, sa svima komuniciraju, odnosno znanje se širi eksponencijalno, odnosno putem geometrijske progresije.
Druga stvar koja je vrlo važna jeste da vi vremenom u stvari stvarate jednu vrstu sveukupnog znanja, jer se to znanje permanentno nadopunjuje. Vi u stvari pravite jednu vrstu koja može biti i ne mora biti tako organizovana inspekcijske Vikipedije, koja pri tom permanentno stiče nova znanja i ta znanja se šire kroz čitav sistem, što će reći, svi novi mladi inspektori, osim što stiču znanja na terenu, mogu da stiču znanje i zahvaljujući toj umreženosti, zahvaljujući tome što se iskustva starijih inspektora na njih prenose tako što su svi oni umreženi i svi koriste taj jedan kontejner znanja koji postoji.
Svaki problem koji neki inspektor ima, on taj problem može, kako se to moderno kaže, postuje na neki zid ili da stavi pitanje na neki forum ili u neko pitanje i odgovor, odnosno „q and a“ sekciju i da taj odgovor tu ostane upisan zauvek.
Ono što je vrlo važno je da svako znanje koje se stvori ostaje zauvek upisano, nikada ne nestaje i stalno se dopunjuje. Ono se stalno širi i stalno postaje sve veće.
Dalje, jedna vrlo važna stvar jeste što imamo širenje znanja i po horizontali i po vertikali, međusektorskom, međuljudskom. Ono što je problem, vi možete da umrežite i policiju i sud i tužilaštvo i oni mogu da imaju pristup tome i da takođe im daju određene impute, ali isto tako imate i topdaun komunikaciju, odnosno više hijerarhijske nivoe, da tako kažem, pod znacima navoda, možete da uključite i da oni imaju priliku da sa ljudima koji se nalaze na prvoj liniji fronta, da tako kažem, komuniciraju direktno, odnosno da od njih dobijaju direktne informacije.
Vi, ministarka, znate, a to nije vezano samo za politiku, vezano je i za biznis, ljudi koji dođu do vrha vrlo često izgube kontakt sa onim što se događa na prvoj liniji fronta. Na ovaj način, vi imate priliku da stalno dobijate informacije iz prve ruke praktično, odnosno da znate stalno koji su problemi sa kojima se susreću oni koji su na prvoj liniji fronta, oni imaju najviše informacija i da zahvaljujući tome imate šansu praktično da stalno taj sistemski okvir, koji se zove sistem inspekcijskog nadzora, nadopunjujete, unapređujete ga i činite ga boljim.
Da ne govorim o tome da možete da u određenoj meri otvorite to prema spolja, pa da dobijate određene impute, da na taj način pomažete onima kojima žele da posluju legalno, da posluju legalno. Da možete da iskoristite jedan resurs u kome se vrlo retko govori i koji se stalno zaboravlja, a to su ljudi koji su, recimo, radili u inspekciji ili bilo kojoj drugoj državnoj službi godinama, decenijama.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Vreme
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Ivan Bauer

Socijaldemokratska partija Srbije
Završavam za tridesetak sekundi.