Deveta sednica Prvog redovnog zasedanja, 26.05.2015.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveta sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj: 06-2/225-15

2. dan rada

26.05.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 14:50

OBRAĆANJA

...
Stranka slobode i pravde

Janko Veselinović

Samostalni poslanici
Na ovu povredu sam uvažena predsednice hteo da ukažem i zameniku predsednika, međutim ona se desila opet, tako da reklamiram član 27. a on se tiče vođenja sednice. Povređeno je još nekoliko članova a radi se o tome da se gospodin Martinović javlja kao predstavnik predlagača, a da posle toga uzima reč kao zamenik šefa poslaničke grupe i da priča u ime SNS. Radi se o vremenu koje ima ovlašćeni predstavnik i radi se o činjenici da zloupotrebljava poziciju.
Sa druge strane, danas je na dnevnom redu izbor Brankice Janković. Podsećam predstavnike SNS da se ona ne zove, kao što je gospodin Girić rekao ni Branković niti se zove Jovanović, kako je rekla ovlašćena predstavnica SNS u jednom momentu. Dakle, radi se o Brankici Janković. Dakle, ne samo što članovi Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo nisu imali materijal nego po svemu sudeći da se oni ni za ovu plenarnu sednicu nisu pripremili. Dakle, radi se o izboru Brankice Janković u jednoj proceduri koja je protivna Poslovniku. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Nisam samo razumela, kažete da poslanici nemaju materijal, sada na plenarnoj sednici? 
(Janko Veselinović, s mesta: Ili ga nisu pročitali.)
Dobro, vi to samo nagađate. Mislim, htela sam da vidim ako nemaju materijal da vidim da li je generalni sekretarijat odradio ili nije, u tom smislu, a ovo drugo je provizorno tumačenje.
A što se tiče gospodina poslanika Aleksandra Martinovića, on je ovlašćeni predlagač.
(Janko Veselinović, s mesta: Da, može da govori kao predlagač, a ne zamenik predsednika poslaničke grupe i član SNS.)
Dobro, on je član SNS, ali molim vas da ne mešate neke druge funkcije i da ne akumuliramo. Zaista ne znam šta se tu dešavalo, ali on i jeste član SNS i zamenik predsednika, ali potrudićemo se da izdvojimo to u ovoj raspravi ako je to od presudnog značaja, a imamo ovlašćenog za ovu tačku, pa ćemo paziti. Hvala na sugestiji. Da li želite da glasamo? Ne, zahvaljujem vam se.
Reč ima Biljana Ilić Stošić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Biljana Ilić-Stošić

Srpska napredna stranka
Poštovana gospođo predsednice Skupštine, poštovana gospođo Janković, uvažene kolege poslanici, želela bih da kažem nekoliko reči u kontekstu današnje rasprave o izboru ličnosti za nosioca funkcije institucije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Danas je to ova institucija, juče je bila neka druga, a sutra će biti neka treća, ali obrazac ostaje isti. Zadivljujuća je količina zluradosti koja se inače, pa i uvek, a i ovom prilikom izliva u javni diskurs uvek kada su u pitanju personalna rešenja i postavljenja. Naprosto, fascinirana sam kojom prilježnošću se aktivira kopanje po prljavom vešu i istresanje svakojakih bilo postojećih, a najčešće nepostojećih kostura iz ormara.
Čovek koga kandidujemo za neku od javnih funkcija prinuđen je najčešće da prođe pravog i najsurovijeg toplog zeca, pa, ako izdrži izdrži, pričaće se. To se onda lepo sve upakuje u demokratski proces i proceduru. U želji i potrebama raznih struktura, interesnih grupa da proguraju eventualno svog kandidata nedopustivo često se skidaju rukavice i udara se nisko ispod pojasa.
Ovako bezmalo javni linč verovatno ima za cilj da navede mnoge potencijalne kandidate na odustajanje od kandidature za bilo koju javnu funkciju. Onda će najgrlatiji verovatno moći da proguraju svoje kandidate. Samo tu ima jedan malecki problem. Ti najgrlatiji proizvođači buke i besa najčešće i pogotovo po pravilu nisu oni koji uživaju baš preteranu podršku javnosti, ali su zato rado viđeni gosti i sagovornici u nekim medijima koji im posvećuju daleko više prostora za obraćanje javnosti od reprezentativnosti koju sa sobom nose.
Pored ovog aspekta, u priču oko kandidature za Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, uplelo se još po nešto, što bi moglo da se zove zloupotreba prava na tumačenje zakonskih formi i procedura, kao da je svako ko je iole i makar funkcionalno pismen, pozvan da tumači zakon i pravne norme.
Kada bi to bilo tako, mogli bismo da zatvorimo pravne fakultete, jer bi se onda tumačenje prava pretpostavilo, doslovce, čitanje i razumevanje zakonom, obavezujući pravila.
Hoću da kažem da, ako je za to ovlašćeni skupštinski odbor dao svoje mišljenje o kandidatu, da kandidat Brankica Janković ispunjava zakonom propisane uslove, koji su to autoriteti pozvani da ih opovrgavaju? Naravno, njihovo je legitimno pravo da iskažu svoje mišljenje lično, stručno ili bilo kakvo, samo što onda rizikuju da i njega drugi komentarišu.
Kao, što narod reče, svetu je teško ugoditi, pogotovo ne građanima ovako duboko podeljenog društva, kao što je danas naše.
Tako da ćemo se složiti, čak i kada se u malo čemu slažemo. Da bi bilo koji kandidat, za bilo koju funkciju prolazio slično, kao što prolazi Brankica Janković poslednjih nedelja, jer se prihvatanje neke javne funkcije tumači kao privilegija, a ne i pre svega, kao ogromna odgovornost i velika obaveza.
Da ne idemo suviše daleko, ali i, zar odlazeća Poverenica nije prošla nešto slično još od vremena predloga i kandidature pre pet godina? Pa, preko tekstova o rasipništvu prilikom renoviranja službenih prostorija povereništva, za izbor saradnika, kršenje procedure javnih nabavki, favorizovanje nekih od ranjivih grupa, pa sve do upozorenja da krši najformalniji uslov za Poverenika koji je tokom svog mandata ne sme obavljati ni jednu drugu javnu ili bilo koju drugu društvenu funkciju.
Istovremeno, najmanje se razgovaralo o tome koliko je kvalitetno i nepristrasno obavljala svoju poverenu joj funkciju čelnika jedne, vrlo važne nezavisne institucije.
Bilo kako bilo, ovo nije samo priča o Neveni Petrušić, ni o Brankici Janković, ovo je pre svega storija o nama samima, koji pod demokratijom podrazumevamo pravo da ljude nekažnjeno provlačimo kroz blato, zato što smo shvatili demokratiju kao mogućnost da neodgovorno brbljamo u javnom prostoru, zbog čega će se, bojim se već sutra najstrašnija posledica biti da se, najkvalitetniji ljudi klone i same pomisli da se prihvate nekog odgovornog posla.
Na čija će mesta onda dolaziti kreature čija je glavna odlika što imaju debelu kožu i obraz da izdrže ovaj, već poprilično poslovni javni linč?
Onoliko koliko lično znam Brankicu Janković kroz nekoliko, pre svega poslom izazvanih kontakta i onoliko koliko sam pročitala i razumela njenu biografiju, mislim da je potpuno spremna i sposobna da se prihvati funkcije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i zato ću rado podržati njen izbor. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Aida Ćorović, a neka se pripremi narodni poslanik Mirjana Đoković.

Aida Ćorović

Demokratska stranka
Zahvaljujem predsednice, uvažene kolege, uvažena gospođo Janković, razmišljajući na ovu temu, čitala sam literaturu i negde mi je zapalo za oko, prosto sam se malo vratila u neke istorijske priče.
Zapala mi je za oko jedna zanimljiva priča koja je tekovina Rimskog carstva.
Naime, Rimsko carstvo je izumelo jednu vrstu institucije koja se zvala Rimski trijumf, a ideja je bila da se onaj ko se vraća iz bitke, iz nekakvog velikog pohoda, taj trijumfator u velikoj slavi i velikim počastima vraća u Rim, gde mu svi građani Rima kliču, odaju počasti, slave ga.
I možete da zamislite takvog jednog velikog pobednika, jednog velikog vojskovođu koji osvaja, tada neviđena prostranstva, vraća se u Rim, u svoj svojoj slavi, ali su mudri Rimljani izumeli jednu zanimljivu instituciju pored trijumfatora stajao je čovek, neki izvori tvrde da je rob, neki kažu da je bio saradnik ili sekretar koji je držao lovorov venac, kao znak velike slave, ali koji je imao zadatak da stoji uz trijumfatora i šapuće mu na uvo – „Memento mori“ - Seti se da si smrtan.
Prolazeći dalje kroz istoriju ljudski rod je navikao i shvatio da je ljudsko biće vrlo često sklono da vlast, moć, novac zloupotrebi, pa je kroz istoriju ljudi su se trudili da stvore mehanizme kontrole vlasti preko, da kažem Osmanskog carstva, pa srednjeg veka i parlamenta britanskog, do današnjih dana kada možemo da kažemo da su ovo institucije, kao što je Poverenik ili Poverenica za ravnopravnost, kao što su Zaštitnik građana i Poverenik za zaštitu informacija od javnog značaja, to su institucije koje imaju, koje treba da koriguju moć, kontrolišu moć, vlasti i svih onih koji možda iz neznanja, možda i žele tu vlast, hoće, mogu, žele da prekorače.
Moja koleginica Čomić je već rekla ključne argumente zašto ja imam neslaganje, zašto ja imam nesporazum sa gospođom Janković, ja ranije nisam u svom radu imala prilike da se sretnem sa vama, mada sam dugogodišnja braniteljka ljudskih prava i za mene je samo ključno važno, da li zaista iskustvo koje je potrebno u zaštiti ljudski prava, tih deset godina, znači, već su neke kolege govorile, da li znači vođenje neke institucije?
Slažem se sasvim sa kolegama koji kažu da je biti na čelu neke socijalne institucije, na neki način rubno bavite ljudskim pravima, ali biti na čelu te institucije znači, pre svega se baviti administracijom, tehničkim stvarima.
To ne znači da li je u gerontološkom centru nečije pravo, da li je ta osoba diskriminisana na nekoj drugoj osnovi. Naravno da je važno da ta osoba dobije hranu, da ima topao krevet, da su uslovi, ali to takođe nije ljudsko pravo.
Mislim da je za mene ovde sada pored tog ključnog pitanja koje ja negde imam, kao da kažem prosto i za vas i žao mi je što kaže kolega Pavićević da vi, prosto ne možete da nam odgovorite na pitanja.
Sa druge strane, primećujem zapanjujuću količinu neznanja o funkcionisanju pravde, prava, ja sama nisam pravnica, ali da dosta dobro znam šta je pravda, gotovo desetak godina sam braniteljka ljudskih prava i to da kažemo taj status sam dobila od međunarodnih organizacija koje se bave braniteljstvom ljudskih prava.
S druge strane, mi je takođe zapanjujuće da je neverovatna količina nepoznavanja funkcionisanja nevladinog sektora, a vi ćete se u svom radu, ako budete Poverenica i te kako sretati sa nevladinim sektorom.
Većina vašeg rada biće direktno referisana upravo kroz kontakte sa nevladinim sektorom. Pa, se ne može reći da su to neke organizacije, naravno ima ih oko 16 hiljada itd, i nisu sve one koje se bave ljudskim pravima, ili da ne podnose izveštaj, ko zna kako se finansiraju, što nije istina, svaka nevladina organizacija civilnog društva, dakle ko zna jedan dan ako je radio biće mu jasno da i te kako moraju da podnose izveštaj, dužne su svojim donatorima, to može biti donator u zemlji, može biti donator u inostranstvu, ali te kako mora da podnosi izveštaj o finansiranju te svoje organizacije.
Zatim, pričali smo o tome da je prošli izbor za Poverenika ili Poverenicu da je bio lak, nije bio lak, mesecima se razgovaralo i vodila se na neki način polemika javna, gde su učestvovale nevladine organizacije svojim predlozima, između prof Petrušić, drugi kandidat je bio moj kolega Goran Miletić i veliki broj organizacija su imali brojne kontra argumente i vodila se rasprava i u ovom domu. Tako da, nije istina da nema, da nije bilo rasprave.
Volela bih da znam, ne znam da li je, mislim da je jedna mreža organizacija imala gospođu Slavoljupku Pavlović za kandidatkinju, ne znam da li je taj uopšte predlog došao, ne smem da prejudiciram, da li je taj uopšte predlog došao?
Dobro bi bilo da smo imali, prosto zbog jedne vrste demokratskih procedura, da smo imali još kandidata. Ne mislim da su komentari, da je postavljanje pitanja uspostavljanje demokratskog dijaloga, pravljenje, ne znam zluradosti, toplog zeca itd, ne mislim.
Mislim da je jako važno da vodimo dijalog, demokratski dijalog, da postavimo pitanja na koja možda nam, na koja želimo da dobijemo adekvatne odgovore.
Ali, sve to samo zato što želimo da, makar ja mogu u svoje ime da kažem, zato što mi je jako važno da institucija koju je profesorica Petrušić postavila sa svojim saradnicima, da ona nesmetano dobro, kvalitetno, snažno i hrabro gura dalje.
Sada se na neki način i vama obraćam, kao koleginici na zajedničkom poslu, sigurna sam da će biti mnogo problema i mnogo spoticanja, sa raznih strana, da put neće biti lak i jednostavan i zbog vas je, pre svega, to govorim i kao žena i kao koleginica koja je mnogo puta prolazila kroz „toplog zeca“ i znam šta znači javni linč, da je jako dobro da imamo dobra i kvalitetna obrazloženja, da bi vas, pre svega, zaštitili, da čujemo tu argumentaciju, da sutra neko te argumente koji se danas stavljaju na stranu, izvlači iz špajza i kaže – ne, gospođa Janković nije imala adekvatan „si-vi“.
Što se mene tiče, samo kroz dijalog, kroz dostizanje vrednosti tolerancije, pravo građanskog društva i društva koje je lišeno svakog vida diskriminacije, mi ćemo moći da kažemo da živimo u ozbiljnoj, stabilnoj i srećnoj zemlji. Ja nemam problema s tim ko će obavljati ovu funkciju, meni je važno šta taj čovek i šta ta osoba radi, koje kvalitete donosi sa sobom, hoće li imati snage da se odupre političkih ili nekim drugim uplivima, hoće li imati dovoljno integriteta da odbrani jednu veoma, veoma delikatnu i veoma tešku funkciju, kakva je funkcija poverenika ili poverenice za ravnopravnost. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima mr Mirjana Đoković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Mirjana Đoković

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, uvažena gospođo Janković, kolege poslanici i građani Srbije koji pratite našu današnju diskusiju, mi danas govorimo o izboru Poverenika jednog vrlo bitnog državnog organa.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je nezavisno telo koje je relativno novo u političkom i pravnom sistemu Republike Srbije. Osnovni princip zbog koga je i osnovano je vladavina prava. Ova institucija je četvrta grana vlasti i ono što je čini posebnom u odnosu na druge srodne institucije je što se stara o sprovođenju zakona, o zabrani diskriminacije, tj. predmet istrage nisu samo javni organi, nego i fizička i pravna lica. To je njena posebnost u odnosu na instituciju Zaštitnika građana, Poverenika za slobodan pristup informacijama i zaštiti podataka o ličnosti i Državna revizorska institucija.
Opseg rada Poverenika za zaštitu ravnopravnosti je mnogo teži i zahtevniji od aktivnosti srodnih regulatornih institucija. Poverenik za zaštitu ravnopravnosti ustanovljen je 2009. godine, kao nezavisno kontrolno telo koje pruža zaštitu licima čija su prava ugrožena aktima diskriminacije.
Jako je značajno istaći da je Poverenik samostalan državni organ, nezavistan u obavljanju poslova utvrđenih zakonom. Nama je preko potrebno društvo pune i efektivne ravnopravnosti, u kojima svi uživaju jednaka ljudska prava, kao i poznata činjenica da smo i posle 60 godina nakon usvajanja univerzalne Deklaracije o ljudskim pravima, još uvek daleko od principa. Sva ljudska pića rađaju se slobodna i jednaka su u dostojanstvu i pravima.
Što se tiče samog izbora za Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, osim da po struci mora biti diplomirani pravnik sa desetogodišnjim iskustvom na pravnim poslovima u oblasti zaštite ljudskih prava, bitno je istaći da kandidat mora da poseduje i visoke moralne i stručne kvalitete.
Poverenik dolaskom na ovu funkciju ne može da obavlja neku drugu javnu ili političku funkciju, niti profesionalnu delatnost, u skladu sa Zakonom.
O stručnosti i savesnosti o radu Poverenika diskreciono tumačenje vrši Odbor za ustavna prava Skupštine Srbije.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je samostalni državni organ, specijalizovan za borbu protiv svih oblika i vidova diskriminacije. Uz sebe svakako da ima stručnu službu, koja mu pomaže u vršenju njegovih nadležnosti i u njegovoj organizaciji su angažovana tri pomoćnika.
Poverenik ima dve vrste nadležnosti. Najpre, reagovanje u slučajevima diskriminacije i prevencija diskriminacije. Izuzetno je široka lepeza nadležnosti koju ima ovaj inokosni organ. Posebno treba istaći uticaj koji ova institucija ima na zakonodavni proces. Naime, Poverenik ima nadležnost da daje mišljenja na sve zakone i propise koji se tiču zabrane diskriminacije, što je, priznaćete, veoma moćno sredstvo u političkom sistemu i zaista jak uticaj na one koji u krajnosti kreiraju i oblikuju sam tekst zakona ili propisa.
Iz svega rečenog, jasno proizilazi zaključak da je poverenikov posao uglavnom taj da bude kontrolor vlasti i da uspostavlja i institucionalizuje vladavinu prava, a očigledno je da se kao diskriminatori najčešće javljaju državni organi.
Nakon svega izrečenog, jasno je da je poverenik izuzetno jaka institucija, ali da je za sada dovoljno neiskorišćena. Poverenik je dovoljno nezavistan, dovoljno finansijski i strukturno jak, ali na drugo strani evidentno je nerazumevanje i nepoznavanje od strane naših građana.
Ukoliko sledi pravne principe međunarodnog i domaćeg prava, zakon koji uspostavlja ovu instituciju ima širok krug nadležnosti, moćnu javnost iza sebe i podršku civilnog društva i građana da nastavi sa širokom borbom protiv diskriminacije u Srbiji.
Poverenik je dakle mehanizam preko koga se nadamo da će Republika Srbija postati država ograničena vladavinom prava.
Na kraju, ne mogu danas da završim ovo svoje izlaganje a da ne spomenem ličnost koju danas biramo za mesto poverenika, diplomiranog pravnika iz Beograda, gospođu Brankicu Janković.
Sudeći po radnoj biografiji koja je zaista briljantna, reč je o kandidatu koji je do sada obavljao vrlo odgovorne funkcije, tako da će građani u njoj prepoznati jednu sigurnost na osnovu čega će graditi poverenje prema samoj ovoj instituciji.
Borba protiv svih oblika i vidova diskriminacije jeste misija i smisao rada ove institucije. Diskriminaciju u našem društvu ne smemo da tolerišemo, treba reagovati i tražiti zaštitu.
Svaki uspešno okončan slučaj diskriminacije biće dragocen doprinos izgradnji društva u kome svi njegovi građani i građanke imaju podjednake šanse da ravnopravno, aktivno i produktivno učestvuju u svim segmentima društvenog života.
U danu za glasanje svakako da ću da podržim ovaj predlog o izboru poverenika za ravnopravnost polova, a inače gospođu Janković poznajem kao odgovornu i vrlo obrazovanu osobu. Dugo je radila u oblasti socijalne politike i želim joj puno uspeha na ovako odgovornoj funkciji. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Zoran Živković. Izvolite.
...
Nova stranka

Zoran Živković

Samostalni poslanici
Hvala.
Kao što je jasno iz pređašnje diskusije, ovde imamo problem sa procedurom i to ne prvi put i verovatno ne i poslednji put u ovom sazivu parlamenta.
Ne ulazeći u lične kvalitete u biografiju kandidatkinje o kojoj mogu da mislim samo najbolje jer polazim sa pretpostavkom prema ljudima da su dobri i da su kompetentni za poslove za koje se kandiduju, ipak, to nije dovoljno po proceduri koja je uobičajena za izbor poverenika za zaštitu ravnopravnosti da bi mogao da glasam za taj predlog.
Mislim da je današnja rasprava bila još jedna metafora, još jedan prikaz kako to izgleda. Vama su čestitali već na izboru i onda je pitanje čemu ova Skupština, čemu se troši ova struja, da dotaknem i ja malo demagogiju, zašto dolazimo, zašto se plaćaju putni troškovi ako se sve zna, ako postoji 200 poslanika koji mogu da glasaju o tome da li je kugla zemaljska četvrtasta, kockasta ili je nose slonovi ili je nešto drugo ovde, potpuno besmisleno da postoji jedna parlamentarna procedura?
Naravno da to nije besmisleno, naprotiv, besmisleno je da se ovako radi, a poštovanje procedure se pre svega očekuje od onih koji imaju većinu, jer većina treba svojim primerom da pokaže da poštuje proceduru, da poštuje pravila, Poslovnik, zakone, podzakonska akta, Ustav, da u toj svojoj moći i veličini se ne ponese, nego da bude primer kako treba da se neko ponaša, kako treba da se stvara atmosfera u jednom domu koji se zove najvišim političkim telom u jednoj državi.
Sigurno je da gospođa kandidatkinja ima očigledne kvalitete koji su sadržani u njenoj biografiji koju smo dobili danas i tu ja ne bih da sumnjam u to apsolutno, ali je pitanje da li su ti kvaliteti dovoljni da Skupština Srbije nju izabere za poverenicu.
Sigurno je da je biografija impresivna, ali verovatno da postoje neki drugi ljudi koji imaju tako impresivnu biografiju i koji su mogli da budu kandidati. To je moja zamerka kolegama iz opozicije iz poslaničkih klubova koji su imali priliku da predlože, uslovno rečeno, svoje kandidate ili kandidate za koje su mislili da mogu da budu dobri takmaci i to nisu uradili.
Generalno, to opet ne daje pravo većini da se bahati time što kaže – imamo svog kandidata, on će biti izabran bez obzira na to šta misli manjina i čestitamo joj unapred. Time se upravo pokazuje da će biti puno posla za vas kada budete izabrani, da ravnopravnost u Srbiji nije dominantno prisutna ni u parlamentu, a kamoli u životu van ove lepe zgrade. To govori o našem društvu i govori o tome koliko su slabe institucije. Govori o tome da je zaštita ravnopravnosti, ljudskih i manjinskih prava više deklarativna nego suštinska i institucionalna. Zato ne jedan, nego jedna cela ekipa zaštitnika i građana i informacija i ravnopravnosti mora da bude mobilisana da bi se bar nešto od svih tih prava moglo da ostvari kod nas.
Naravno da to nije posao zaštitnika ni ovih ni onih. To je posao srpske demokratske opozicije i ona to mora da uradi na sledećim izborima, kada oni budu, što pre. To je pravi put ka tome da institucije u Srbiji budu ozbiljno jake i delotvorne. To je pravi put da se prestane sa bahaćenjem i bizarnošću koje nam aktuelna vlast daje. Tu ne može da pomogne nikakav zaštitnik. To je posao srpske demokratske opozicije. U ime Nove stranke i u lično ime, i nadam se u ime drugih kolega iz opozicije, ja obećavam građanima Srbije da ćemo učiniti sve da do tih bitnih, značajnih promena, koje će obezbediti slobodu u Srbiji, da dođe što pre. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević. Izvolite.