Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja, 21.12.2015.

OBRAĆANJA

...
Stranka slobode i pravde

Janko Veselinović

Samostalni poslanici
Hvala, poštovana predsednice.
Vidim da poslanicima većine nije stalo do ove teme, iako su juče…
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Obrazložite zašto da stavimo to u dnevni red.
...
Stranka slobode i pravde

Janko Veselinović

Samostalni poslanici
…građani, koji su uzeli kredit u švajcarskim francima, i prekjuče, umesto da slave Svetog Nikolu, bili na ulicama Beograda, kao i njihova deca. Oni su jedini u Evropi čija Vlada nije našla za shodno da reši taj problem i oni su jedini u Evropi čija Vlada je stala na stranu banaka.
Pre neki dan Parlament BiH je jednoglasno doneo odluku kojom se potraživanja u švajcarskim francima, čija se konverzija vrši u evro. Šta to govori? To govori, nažalost, da je Vlada Srbije na strani banaka, bankarskih monopola i da joj nije stalo do građana Srbije. To što građani spavaju pod šatorima, što njihova deca svakim danom gledaju da će ostati bez krova nad glavom, ne pomaže i za to nije bitno, niti je briga za to Vladu Republike Srbije.
Pokret za preokret je podneo Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima u evro. Nismo učinili ništa drugo što nisu uradile kolege u drugim parlamentima u Evropi.
Naš predlog ide ka tome da banke zarade, ali da građani ne izgube krov nad glavom. Biće ovo siguran sam jedan od prvih zakona koji će biti usvojen kada Pokret za preokret bude u skupštinskoj većini. Biće to jedan od prvih zakona kojima ćemo skinuti teret sa glave građanima koji ne mogu da prehrane porodicu i da zadrže stan.
Nisu ni druge vlade imale razumevanja u određenom periodu. Međutim, kada su ljudi izračunali da oni moraju da vrate sedam ili šest kredita, a uzeli su jedan, onda su stali na stranu svojih građana i u Mađarskoj, u Hrvatskoj, u Sloveniji, u Bosni, Crnoj Gori, itd. Jedino Vlada Republike Srbije…
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 10, protiv – niko, uzdržanih – nema, nisu glasala 143 od ukupno prisutna 153 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Janko Veselinović predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o trgovini.
Reč ima narodni poslanik prof. dr Janko Veselinović.
Izvolite.
...
Stranka slobode i pravde

Janko Veselinović

Samostalni poslanici
I ovaj zakon bavi se građanima, bavi se interesom Republike Srbije. Ovaj zakon, poštovane kolege, tiče se predloga normi koje bi ograničile upotrebu plastičnih kesa u Srbiji. Ovaj zakon ide ka tome da se očiste srpske reke, potoci, da na drveću više ne stoje ukrasi od plastičnih kesa i da građani Srbije ne bacaju novac za plastične kese, jer te kese nešto koštaju, a svaka ta kesa ugrađena je u cenu proizvoda, u cenu hleba, u cenu mleka, u cenu nekog drugog proizvoda i nema kese na tržištu danas koja je jeftinija od jednog dinara. Svaka ta kesa ugrađena je u cenu proizvoda.
Predlog ovog zakona o izmeni Zakona o trgovini ide ka tome da se zabrani trgovcima da u cenu proizvoda ukalkulišu cenu plastičnih kesa, već da ostave građanima slobodno da li žele ili ne žele da kupe kesu.
Ovaj zakon podneo sam u ime Preokreta i da bi zaštitili prirodu, prirodna bogatstva Republike Srbije, da bi imali čiste oranice na kojima se gaje poljoprivredni proizvodi, ekološku proizvodnju, ali i da bi zaštitio džep građana Srbije. Ne znam ko bi bio protiv ovog zakona.
Podsetiću vas, drage kolege, ovaj predlog zakona dao sam na zelenu poslaničku grupu. Svi poslanici iz svih stranaka su bili za donošenje ovog zakona. Ovaj zakon je trebao da bude jedinstven predlog svih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Zašto se to nije desilo? Zato što Vlada Republike Srbije, koja je trebala samo da uradi procenu uticaja tog zakona, nikada tu procenu nije uradila.
Dakle, Pokret za preokret je napisao zakon, dostavio ga poslanicima, Vlada Srbije je trebala samo jedan dan, odnosno neko u Vladi da prelista taj zakon i da vidi kakvi su njegovi efekti, a njegovi efekti bili bi pozitivni za građane Srbije.
Predlažemo da sada podržite ovaj zakon, jer je on koristan za građane Srbije. Pritisnite taster i ograničimo upotrebu plastičnih kesa, kao što je to svuda u civilizovanom svetu urađeno. Podržite ovaj predlog.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 15, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 138 od ukupno prisutna 153 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Janko Veselinović predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.
Reč ima narodni poslanik prof. dr Janko Veselinović.
Izvolite.
...
Stranka slobode i pravde

Janko Veselinović

Samostalni poslanici
Ovo je peti predlog koji je Pokret za preokret podneo Narodnoj skupštini, a koji je danas na dnevnom redu za izglasavanje.
Meni je drago što su za ovaj zakonski predlog glasali i neki poslanici poziciji, odnosno vlasti, ali sam siguran da bi ih bilo mnogo više da ovom Srbijom ne upravlja jedan čovek, odnosno da on o svemu ne odlučuje, pa čak i o tome da se zabrani upotreba plastičnih kesa, odnosno da se ona ograniči, ali to ne mogu da razumem.
Predlog zakona o izmeni Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, između ostalog, podnosim i zbog ovog papira, koji držim u ruci. Šta je na ovom papiru? Na ovom papiru je obaveštenje za uplatu administrativnih taksi za overu jednog dokumenta. Jedna administrativna taksa je 390 dinara, a druga administrativna taksa je 30 dinara. Na ovu taksu od 30 dinara, koju morate da uplatite u banci, plaćate trošak banci od 60 dinara, i to ukoliko ste deponent u toj banci. Ukoliko niste, i više.
Dakle, 30 dinara dajete državi, 60 ili 90 dinara dajete bankama. Zašto se ovaj zakon ne promeni? Zato što država Srbija štiti bankarske monopole. Ovo nigde u svetu nema da za jednu uslugu, koju plaćate nekome, platite tri puta više banci, nego što je vrednost te usluge. Nije ovo bilo oduvek.
Pre godinu dana banke su podigle najnižu cenu svojih usluga na 60 dinara, pod odobrenjem, odnosno odobrenjem NBS, gospođe Tabaković, čiji stan je neko otkupio, odnosno otkupili su ga građani Srbije za svoj novac, zauzvrat, ona bankama daje na svaku uplatu najmanje 60 dinara. Pitao sam neki dan jednog ministra zbog čega to ne ukinu? Rekao je ne smeju od banaka, a, on ne sme to javno da kaže.
Dakle, ovaj zakon ide protiv bankarskih monopola, za to da banke zarade, ali ne da ogule kožu sa leđa građana Srbije koji ovakve namete ne mogu više izdržavati, ni kamate, ni troškove, ni neobjavljene, ni neobjašnjene, obaveze koje imaju prema bankama. Podržite ovaj zakon i zaštite građane Srbije.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Vreme.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 13, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 137 od ukupno prisutnih 150 narodnih poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Narodna poslanica Branka Karavidić predložila je da se dnevni red sednice dopuni tačkom - Predlog zakona o izmeni Zakona o javnom informisanju i medijima.
Izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Branka Karavidić

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Hvala, gospođo predsednice.
Poštovane kolege poslanici, izveštaj Evropske komisije o stanju u srpskim medijima od pre skoro dva meseca je nažalost, poražavajući. Nema ni napretka u primeni Zakona o javnom informisanju i medijima. Naprotiv, obaveza da se do avgusta meseca u Registar medija upišu svi vlasnici, direktni ili indirektni, koji poseduju više od 5% udela u vlasničkoj strukturi još nije zaživela.
Usvajanje seta medijskog zakona avgusta 2014. godine, je nažalost, jedini uspeh koji Evropska komisija priznaje. Dakle, nismo se makli od avgusta 2014. godine.
Da li nam je važno da znamo ko su vlasnici medija, svi oni koji na neki način utiču na formiranje našeg mišljenja, i tu ne mislim sam ona one koji su obavezni da se upišu u Registar sa više od 5% udela u vlasničkoj strukturi, već i na one koji poseduju manje od 5% udela, a vrše efektivnu kontrolu nad uređivačkom politikom kao izvorima finansiranja više medija. Praksa je nažalost, pokazala da ima i takvih slučajeva.
Moj predlog u ime poslaničke grupe Boris Tadić SDS, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije, je izmena Zakona o javnom informisanju i medijima. Predviđa da se u Registar medija moraju upisati svi vlasnici direktni ili indirektni bez obzira na visinu udela u osnivačkom kapitalu. Na taj način ćemo obezbediti transparentnost vlasničke strukture, što će doprineti vraćanju poverenja građana u medije, a istovremeno će smanjiti mogućnost eventualnih zloupotreba ili nedozvoljenih uticaja na medije.
Podsetiću vas da je jedno od Ustavom zagarantovanih prava i pravo na informisanje ali i svojinske odnose kao i kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica, te vas iz tih razloga pozivam, ovo je već sigurno deveti put, da podržite ovaj predlog, da se izmene ovog zakona nađu na dnevnom redu ove sednice, pre svega u interesu građana Srbije. Zahvaljujem.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 11, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 139 od ukupno prisutnih 150 narodnih poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Poslanik Aleksandar Senić, predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom Predlog zakona o dopunama Zakona o porezima na imovinu.
Izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Aleksandar Senić

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Zahvaljujem, gospođo predsednice.

Dakle, predložio sam zakon o dopunama Zakona o porezima na imovinu kojim je predviđeno da do prestanka važenja Zakona o privremenom uređivanju osnovica za obračun i isplatu plata, odnosno zarade i drugih stalnih primanja kod korisnika javnih sredstava i Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija osnovica poreza za imovinu za nepokretnosti ne može se utvrditi u većem iznosu i na drugačiji način u odnosu na utvrđene osnovice poreza za imovinu za nepokretnosti za 2014. godinu.

Dakle, posebno uvažavajući činjenicu da je platežna moć stanovništva u dramatičnom padu, naročito nakon Zakona o smanjenju penzija i kao plata u javnom sektoru, činjenica je da je veliki broj građana ostao bez posla usled restrukturiranja ili stečaja privrednih društava, neprimereno je da u takvim okolnostima bilo kakvo povećanje poreza dođe na njihove kućne adrese, a tu spada naravno, i porez na imovinu, koji su im uputile lokalne samouprave.

Povećanje poreza na imovinu je samo suštinski i posredan način nastavljanja smanjenja plata i penzija i dodatnog osiromašavanja građana. Nedostatak privrednog rasta i pad javnih prihoda ne može se kompenzovati povećanjem poreza i time dodatno se urušava privreda.

Naš predlog je da svi oni koji su dobili rešenje za 2015. godinu i čija je osnovica poreza na imovinu uvećana u ovoj godini, ne plate taj porez, već da on bude umanjen, i da poreska osnovica bude vraćena na nivo iz 2014. godine, a da oni koji su platili porez da im to bude priznato kao pretplata za narednu godinu.

Zahvaljujem.