Peta sednica Drugog redovnog zasedanja, 06.12.2016.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Peta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/284-16

3. dan rada

06.12.2016

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 00:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
Aleksandre, nemojte da se sekirate, zato što su u laži uvek kratke noge.
Dakle, zapamtite, 500 miliona u švajcarskoj banci, pet miliona na račun Popovića u austrijskoj banci. Šta ste još rekli? Kamaraš i Bojković, pa prali pare i uzeli pare. Dakle, toliko sam truda, energije i ljubavi poklonio „Železari“…
Tako je, ljubavi toj fabrici, za razliku od vas koji niste poklonili ni minut vremena da rešite probleme smederevskih radnika i nikada vam nije palo na pamet.
Ako sam jedan dinar od bilo čega bilo kada uzeo, iz bilo koje fabrike, bilo gde, jedan dinar, a ne 140 nečega, hiljada, miliona, bilo čega, jedan dinar, ja nisam premijer više. Samo jedan dokaz mi dajte, jedan, bilo kakav. Naravno da ga nema i naravno da vam nije palo ni na pamet, nego da lažu, da lažu, da lažu i da to na dnevnom nivou po sto puta tako slažu. Pa, brat ti je kupio Franš, pa brat ti je kupio ovo. Nije kupio ništa i neće da kupuje ništa i ne pada mu na pamet da kupuje ništa.
Smešno vam je? Meni je tužno i sramota me je kad vidim s kakvom politikom ste uspeli da uđete u Narodnu skupštinu i kakvim ste lažima varali narod sve do sada. Važno je da ljudi sada vide sa kakvim ljudima, sa kakvim, vi ste govorili o prevarama i prevarantima, ja sam pristojan čovek, ali to je za vas mala reč. To što vi radite, to je sramota za ovu zemlju.
Dakle, jedan dinar nađite, a ne pet miliona, ja nisam premijer. Dinar, evro, franak, šta god hoćete, bilo šta. To vole ovi vaši, na to ste naučili. Razumeo sam vas ja odmah što ste vi to konvertovali u evre, jer vi dinare ni ne računate za pare. Razumem ja vas sasvim. Vaš problem je u tome, problem svih vas ovde je u tome što, za razliku od vas, ja sam pošten čovek i čist kao suza. Obraz mi je čist i zato vas pobeđujem i pobeđivaću vas dokle god to ja budem hteo i dokle god budem hteo da se bavim politikom.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
(Milan Lapčević, s mesta: Replika!)
Milan Lapčević nema prava na repliku, jer nemate poslaničku grupu. Znači, na spominjanje stranke kojoj pripadate pravo na repliku ima predsednik poslaničke grupe, čl. 104. st. 2. Nije moja zla namera, nego nemate više grupu. Izvinjavam se, šta da radim, ne mogu još grupe da pravim.
Reč ima Goran Ćirić.
...
Demokratska stranka

Goran Ćirić

Poslanička grupa Demokratska stranka
Gospođo predsednice parlamenta, gospodine predsedniče Vlade, gospodo ministarke i ministri, poštovane koleginice i kolege, evo, danas se nastavlja atmosfera i sa jučerašnje sednice Skupštine i ovakvu atmosferu ne viđamo samo kada imamo predstavnike Vlade. Mislim da je važno reći da i lično ja a i poslanički klub DS osuđuje svaki napad i na porodicu i na svakog pojedinca u ovoj sali lično, to smo osudili, evo, osuđujem i u slučaju napada na porodicu premijera, onako kako smo osudili govor poslanika koji je osuđivao i optuživao poslanika DS da koristi lečenje sopstvenog deteta u političke svrhe, onako kako ćemo braniti svakog građanina Srbije koji doživljava takvu vrstu optužbi. Mislim da je ovo važno reći otvoreno i jasno zbog toga što svaki budžet, svaka rasprava o budžetu, o budućnosti Srbije za 2017. godinu i dalje može da bude kreativan i može da bude održiv jedino u znatno drugačijoj atmosferi od ovoga što imamo danas u sali jer će i argumenti biti mnogo jasniji i mnogo vidljiviji, a i korisniji za građane Srbije. Čini mi se da se stvara atmosfera u kojoj svako ko ima drugačije mišljenje i ko želi da izrazi kritički stav bude optuživan da je i neprijatelj, da je kriminalac, a mislim da iz toga moramo da izađemo svi zajedno.
Ono što želim da kažem na početku, to je nešto što su i moje koleginice i kolege pominjale, evo, imamo pred sobom budžetski kalendar. Vlada je bila u obavezi da budžet Skupštini pošalje do 1. novembra, zakonski rok za usvajanje budžeta je 15. decembar, koji ćemo, nadam se i siguran sam, i ispoštovati. Ali, očigledno je da je zakonodavac i tadašnja skupština koja je usvajala zakon o budžetskom sistemu imala na umu tu potrebu da se nekih mesec dana vremena iskoristi za analizu budžeta i davanje nekih korisnih ili manje korisnih amandmana i predloga za popravku budžeta. On može da bude sjajan u 99% slučajeva, ali ako 1% tog budžeta popravimo, onda smo uradili dobar posao. Ja sam na takav način shvatio i poziv ministra Vujovića na Odboru za finansije i budžet, kada je pozvao na konsenzus svih stranaka oko nekih ključnih pitanja.
Mi smo spremni za tu vrstu konsenzusa i rasprave na takav način, ali mislim da nije dovoljno uloženo niti vremena, iskreno rečeno, jer sama činjenica da smo imali jedan dan za pripremu amandmana i korekciju mogućeg budžeta je nešto što nije u skladu sa zakonom o budžetu. Ja ću tu prestati sa tim komentarom, jer i ja mislim da argument za to nije - prethodne vlade su radile mnogo lošije od ovoga. I oko toga možemo da se složimo. Neki budžeti su dolazili tamo negde pred Novu godinu i usvajani na brzinu i to, naravno, nije opravdanje ni za te vlade, ali nije opravdanje ni za ovu Vladu koja nije ispoštovala rokove definisane Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srbije.
Neki od argumenata su bili da je bilo potrebno bolje projektovati, i verovatno će to biti odgovor, budžet za iduću godinu, time što ćemo imati detaljne podatke za tri kvartala i da smo na osnovu toga imali i bolju projekciju budžeta, ali mislim da je bilo prostora da se da makar nekih pet do sedam dana i da budemo u zakonskim okvirima u kojima bismo do 15. decembra usvojili ovaj budžet.
Ono što smo podsećali pre svega ministra finansija, to je kršenje Zakona o budžetskom sistemu. U vezi sa obavezom Vlade, svake Vlade, a ovo je peti budžet koji usvajamo u ovom sastavu ove skupštinske većine, a to je da uz budžet, u slučaju da imamo premašen javni dug u iznosu od 45% učešća u BDP-u, Vlada ima obavezu da podnese predlog mera uz usvajanje budžeta od načina na koji će se sanirati i svesti javni dug u zakonske okvire. Dakle, aktuelni zakon propisuje 45% učešća javnog duga u BDP-u.
Mi nismo imali predloge Vlade ni pre pet godina, a ni danas. Mislim da je to vrlo važno pomenuti i danas i mislim da je važno razgovarati na koji način ćemo sanirati posledice zaduživanja u proteklih pet godina, naravno, i prethodnih zaduživanja, ali 2012. godine u maju mesecu je premašen taj nivo, 15 milijardi je tada iznosilo negde oko 48 do 50% učešća javnog duga u BDP-u, a da je krajem godine trebalo podneti i predlog mera za saniranje visine javnog duga u odnosu na BDP.
Mislim da smo tu imali jednu vrlo zrelu raspravu i na Odboru za budžet i finansije gde je bilo nekih neslaganja i profesora Petrovića i ministra Vujovića, različitih pogleda, ne moram da kažem neslaganja, različitih pogleda u tom smislu, da je gospodin Vujović rekao da cena javnog duga pada i da tu imamo više prostora i da je moguće predložiti i korekciju procenta dozvoljenog učešća javnog duga u BDP-u do nivoa od 60%, gde se Fiskalni savet sa tim očigledno ne slaže. Ali, mislim da je vrlo važno da o tome razgovaramo, upravo u kontekstu ovih podataka jednostavnih. Jedno je javni dug, visina javnog duga je u ovom trenutku oko 25 milijardi ili nešto manje, a imamo, videli smo u budžetu, i nova zaduživanja, dakle, negde na nivou 859 milijardi dinara. Sa druge strane imamo BDP. Mislim da je o tome važno razgovarati, o ta dva parametra.
U ovom trenutku je teško spuštati javni dug, ali je, naravno, ovde zadatak svih nas, a pre svega premijera i Vlade, da radimo na strategiji rasta i načinu na koji možemo da povećamo BDP. Tu dolazimo do parametara na osnovu kojih možemo da raspravljamo, a to je pre svega nedostajući izveštaj za realizaciju budžeta makar u tri kvartala 2016. godine, na osnovu kojeg se projektuje budžet za 2017. godinu. Mi sada imamo situaciju u Skupštini u kojoj govorimo o projekciji budžeta za 2017. godinu koja je projektovana na osnovu projekcije budžeta za 2016. godinu, a da mi kao poslanici nemamo realizaciju budžeta za 2016. godinu.
Teško je praviti analizu koja je zasnovana na brojkama i egzaktnim podacima na osnovu projekcije za 2017. u odnosu na projekciju za 2016. godinu. Ali, ono što mi možemo da vidimo, mislim da je to važno da čujemo i od predsednika Vlade i od ministra finansija, a to je poslednji podatak da je naš ukupan BDP za 2015. godinu, to je poslednji konačni podatak koji možemo da nađemo zvanično, oko 3.900 milijardi dinara, što znači da je to na nivou nekih 32-32,3 milijarde evra, sa projekcijom da je za 2016. godinu 2,8, pošto taj podatak čujemo od vas, to je otprilike oko milijarde na godišnjem nivou, znači da smo u 2016. godini na oko 33 milijarde. Sa projekcijom za 2017. godinu sa 3%, doći ćemo do nekog iznosa od 34 milijarde evra.
Dakle, videli smo u uvodnom izlaganju da je ministar finansija izložio plan budžeta Skupštini Republike Srbije na osnovu projekcije da će BDP u 2017. godini iznosi 4,4 hiljade milijardi, to znači negde oko 35, 7 milijardi evra za 2017. godinu i to je izuzetno ambiciozan plan. Dakle, mi sada treba da govorimo o načinu na koji će se dostići taj nivo BDP-a jer vrlo retko govorimo o apsolutnim ciframa BDP-a, najčešće se pozivajući na kvartalne izveštaje koji se odnose na prethodne kvartale. Imali smo slučaj da se pozivamo na rast u odnosu na pad BDP-a iz trećeg kvartala 2014. godine. Mislim da su to podaci koji nam neće puno pomoći.
Šta je ono što mi možemo da vidimo u projekciji budžeta? Pored ovog javnog duga koji je sigurno veliki izazov za Republiku Srbiju, što nije odgovornost samo ove Vlade, odgovornost je i prethodnih vlada, ali realno, odgovornost ove Vlade i ove vladajuće koalicije je deset milijardi većeg duga od 2012. do 2017. godine. Odgovorićete mi, da.
Šta je izazov i ove godine? Dakle, rekao sam, projekcija je u budžetu i jasno stoje brojke da je planirano 859 milijardi novih dugova za 2017. godinu. Zbog toga stičem, a i to su argumenti za potrebu da dobijemo predlog mera Vlade Republike Srbije za saniranje visine javnog duga i njegovog učešća u BDP, jer tu govorimo o budućnosti Srbije i govorimo o načinu na koji ćemo živeti u Srbiji.
Mislim da je jasno i tu treba pohvaliti tendenciju da se spusti nivo deficita, projekcija je 1,06 plus onih 0,1% i tu kada govorimo o nivou opšteg budžeta i deficita budžeta, želim da istaknem, ono što smo retko pominjali u ovoj raspravi, a to je stanje lokalnih budžeta. Gospodin, predsednik Vlade, je imao vrlo često primedbe na to na koji način se vode lokalni budžeti i imali smo uživo prenos i kritiku gradonačelnika Niša i razgovora o 50 miliona evra, samo jedne lokalne samouprave, deficita u budžetu lokalne samouprave. Dakle, to je ono što utiče na ukupni bilans države, ali mislim da presudno utiče pre svega na život građana u tim mestima.
Želim da ovu raspravu usmerimo na takav način da te tabele i brojeve iz eksel tabela pretočimo u to šta znači za realni život. Ako imate grad od 300.000 ljudi, sa takvim deficitom i sa takvim stanjem javnih komunalnih sistema, onda govorimo o tome kako će biti vodosnabdevanje, kakav će biti tretman čvrstog otpada, govorimo o zdravlju ljudi, govorimo o čistoći grada, govorimo o grejanju, o tome da toplane u tom gradu ne funkcionišu kako valja, govorimo o životu ljudi koji se isključuju sa toplane zbog nedovoljno kvalitetnog i skupog grejanja i neefikasnog sistema i iznose drva ili ugalj na deseti sprat grejući se na takav način što nije ni malo konforno.
Način na koji smo ovde usvajali neke zakone i praktično definisali politiku u kojoj se iz godine u godinu smanjivali transferi lokalnim samoupravama, realno dovode do ozbiljnih problema u funkcionisanju lokalnih samouprava, i komunalnih sistema na nivou lokalnih samouprava, a samim tim i kvalitetu života građana koji tamo žive. Nije samo pitanje transfera nego i pitanje efikasnosti upravljanja tim lokalnim samoupravama. O tome smo i razgovarali sa ministarkom za lokalnu samoupravu i državnu upravu.
Ono što je takođe važno, ovaj budžet i deficit se smanjuje kroz smanjene transfere lokalnim samoupravama, kroz smanjenje plata i penzija, kroz uvođenje akciza za struju i namete koji ljudi osećaju, a svi ti nameti utiču na kvalitet života i na standard građana. Ono, što je takođe za analizu, to je jedan od podataka o kome smo pričali i na Odboru za finansije, a to je da prihodi i planirani prihodi od PDV je takav da pokazuju u stvari strukturu privrede, a to je da je PDV iz zemlje na nivou planiran, na nivou 109 milijardi, a da je PDV iz uvoza planiran na nivou od 375 milijardi dinara.
Mislim da je taj podatak nešto što upućuje sve nas na potrebu za većim novcem i većim izdvajanjem u budžetu Republike Srbije u podsticaju projekata koji mogu da podstaknu domaću privredu koja će supstituisati uvoz, jer očigledno da je trostruko veći nivo prihoda iz PDV, iz uvoza u odnosu na PDV iz zemlje. Mislim da su to izuzetno važne stvari i gospodin predsednik Vlade je juče pozvao mog kolegu Marka Đurišića da izađe sa nekim konkretnim predlozima, posebno u oblasti socijalne politike. Želim da kažem da je poslanički klub DS i ja lično podneo niz amandmana, ali jedan od amandmana koji je izuzetno važan i mislim da oko toga možemo da se složimo ako razmišljamo o održivosti svakog budžeta i odličnog i manje dobrog i lošeg su pre svega ljudi koji će koristiti taj budžet.
Dakle, održivost ovog budžeta se pre svega ogleda kroz socijalnu održivost svih građana Srbije. Tamo gde možemo da počnemo je pre svega od dece, od mladih, od ljudi koji usvajaju nova znanja, a tu je i ministar prosvete i onih koji treba da garantuju budućnost Srbije, oni kojima ne smemo da ostavljamo ovakav nivo dugova. Treba da raspravljamo na koji način ćemo servisirati upravo te dugove.
Podneo sam amandman jer mislim da u 2017. godini sa rastućim nivoom siromaštva u Srbiji ne smemo da imamo ni jedno gladno dete u školskim klupama. Mi smo predložili amandman u kome ćemo povećati za šest milijardi poziciju – učenički standard. Mislim da to nije veliki iznos za tako visok cilj. Mislim da je to ozbiljan projekat, prvo, ne insistiramo da to bude naš amandman, ukoliko tu razdeli nisu primenljivi i ukoliko ima nekih nepreciznosti, mislim, da bi bilo dobro da Vlada prihvati taj amandman i razradi to, imamo vremena da se u Srbiji, u svakoj osnovnoj školi, u svakoj srednjoj školi obezbedi besplatan obrok za decu koja ne smeju da gladuju ukoliko želimo da investiramo u njihovo obrazovanje.
Na žalost, mnoga deca u Srbiji u ovom trenutku nemaju više od jednog obroka. Mislim, da država to može i morala bi da razmišlja o tome. Ovde pozivam i predsednika Vlade i resorne ministre da prihvate makar ideju ukoliko ne amandman u celovitosti, jer mislim da je to izuzetno važna stvar.
Drugi amandman je podsticaj najtalentovanijim đacima. Juče smo imali početak rasprave oko subvencija stranim IT kompanijama i o tome na koji način podsticati obuku novih i većeg broja inženjera jer u ovom trenutku to jeste deficit na ovo zanimanje u Srbiji, ali mislim da treba odvojiti dodatna i tu smo dali jedan predlog amandmana, dodatne dve milijarde u kome bismo opet u budžetu za prosvetu povećali nivoe i iznose kojima bi se stimulisali fakulteti koji daju najstručnije kadrove u ovoj oblasti. Mislim da je to moguće, a da tu decu treba selektovati još od srednjih škola, posebno onu koja zbog svog imovinskog stanja ne mogu da dosegnu do bilo kog fakulteta bez obzira na njihove talente. Mislim, da je to posao koji Vlada treba da planira na najefikasniji mogući način.
Ovo su neki naši konkretni predlozi za koje bismo želeli da razmislite jer održivost ovog budžeta je moguća pre svega na takav način. Ono što želim da pohvalim i o tome smo govorili, to je investiranje u izgradnju Kliničkog centra u Nišu. Tu je ministar zdravlja, ali mislim da je važna jedna stvar da se u aprilu očekuje otvaranje Kliničkog centra i treba reći i treba naglasiti, to nije bilo moguće uraditi za jednu godinu. Kontinuitet tog projekta potiče iz 2003. godine i potpisivanje ugovora sa EBRD nije urađeno dovoljno efikasno. Zasluga je na vama ali šta je važno? Važno je da ne bude samo forme, da ne bude samo onog hardvera i da ne bude samo opreme.
U proteklih pet godina ni jedan svršeni student Medicinskog fakulteta u Niša nije dobio posao.
(Zlatibor Lončar, s mesta: Hajde, samo još jednom da svi to čuju.)
Informaciju ćete dobiti. U redu, ja vam kažem, ja imam tu informaciju.
Mislim da je važno reći sledeću stvar, da je to odlična stvar za zdravstvo u Srbiji, da je to odlična stvar za zdravstvo u Nišu, ali je pre svega važno investirati u sadržaje. Ako imamo diskontinuitet zapošljavanja mladih lekara, onda imamo diskontinuitet i nivoa usluga koje mogu da se očekuju, jer specijalisti pored kojih treba da rastu novi specijalisti, a za to je potrebno najmanje pet do deset godina, zahtevaju dovoljno obuke i dovoljno iskustva u tom smislu. Mislim da je važno i ja vas podsećam na to da je tu potrebno napraviti iskorake pre svega u preseljenju, jer će svi kadrovi iz postojećeg Kliničkog centra preći u tu novu zgradu, sa novim tehnološkim uslovima, ali treba razmisliti na koji način iskoristiti ostale kapacitete, jer mislim da su ti kapaciteti dovoljni za upošljavanje mladih ljudi koji će jednostavnije, recimo, jednostavnije operacije raditi i samim tim sticati nova znanja.
Suština je, budžet može da bude i dobar, može da bude manje dobar, ali mislim da je važno da on misli pre svega o ljudima. Ovaj budžet može da bude održiv ukoliko taj efekat izgradnje Kliničkog centra u Nišu bude ispunjen vrhunskim sadržajima sa održivosti u kojoj će i novi lekari podizati nivo zdravstvene usluge.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Potrošili ste čitavo vreme, 20 minuta od ovlašćenog.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
Uz zahvalnost za korektan i racionalan pristup, pokušaću da odgovorim na svako vaše pitanje i određene teze.
U ovom delu oko računa finansiranja, pre svega, vi ste se sabrali ono što nam spada u refinansiranje, odnosno rollover i ono što je potencijalni deficit. Ne može to da bude dodatno zaduživanje, ovo je samo refinansiranje. Nama dolazi 790 milijardi, 789 milijardi, 770 miliona na otplatu starih dugova. Dakle, to idemo sa rollover-om. Uzimate nove, da biste zamenili stare i pri tome zarađujemo zato što uzimamo pod neuporedivo povoljnijim uslovima nego što je bio slučaj ranije.
Pogledajte, to vam se odnosi i ovde kaže - i nabavku finansijske imovine. Dakle, upravo je to postupak i proces koji sam vam opisao.
Moguće zaduživanje, da bi ljudi razumeli kada pričamo o zaduživanju,, je uvek moguće u visini, novo zaduživanje u visini deficita. Dobro ste računali, ako nam je za milijardu i sto uvećan BDP, a za negde 550 miliona evra uzmemo, pa se zadužimo, mi se nismo zadužili, nije nam uvećan javni dug u odnosu na BDP, jer nije važan apsolutni iznos javnog duga, važno kakav je odnos javnog duga prema BDP-u, inače bi druge zemlje poput Slovenije, a rekli biste da je mnogo zaduženija od nas, još četiri puta manja, a nije, zbog BDP-a koji je neuporedivo veći.
Dakle, jedina kategorija koja je važna, to je odnos javnog duga prema BDP. Zato ljudi neretko mešaju refinansiranje, odnosno rollover sa stvarnim zaduživanjem i stvarnim deficitom. Mi toga nemamo. Mi ove godine nismo imali tog tipa zaduživanje, iako smo 50 puta povlačili za rollover pare, ali stvarnog zaduživanja, realnog zaduživanja nema. Dakle, to je suštinska razlika između ove dve cifre koje ste vi pročitali.
Da krenemo od onoga od čega ste vi krenuli, od atmosfere. Poistovetili ste, ja sam prvi reagovao i rekao - nikada nemojte to da radite, srećan sam što smo napravili fond za lečenje dece i što mnogo novca za to dajemo i rekao sam nikada nemojte ništa da govorite i u to da ulazite, jer to se ne radi, prosto, to je sramota, to se ne radi, ali ste uporedili dve stvari koje nisu slične i poistovetili ih. Ja ne mogu da izgovorim ovo da bih vam rekao koliko nisu slične i koliko to naravno nije fer na različite načine. Ali, ostavićemo to.
Kažete - stiče se utisak da se ne dozvoljava politički stav i drugačije mišljenje. Pa, dozvoljava se čak i to da kažete, čak i to da lažete da sam nekom prebacio pet miliona evra. Šta, pet miliona, šta pričate ljudi? Petsto miliona, ne vi, nego govorili ste o atmosferi u Skupštini. Vama sam već rekao da ste korektno istupali i na takav način vam je i odgovaram, svakome prema zasluzi, naravno.
Dakle, kada morate sa takvim bljuvotinama i lažima da se suočavate, onda se postavlja pitanje – a što ne kažete onda ko je kriv i odgovoran za tu atmosferu? Da nije kriv i odgovoran onaj koji trpi kad mu psuju majku ili mu psuju pokojnog oca? Hajde da to nazovemo pravim imenom, da kažemo ko je. Ja se ne stidim i ne plašim se da izađem na duel, kao što vidite, svima vama, sam potpuno, i da imate ne dva minuta, nego 20 plus ne znam koliko minuta da govorite o tome i da sam budem protiv svih, nije mi problem zato što je to demokratija i to je moja obaveza. I najčešće od svih dolazim u Narodnu skupštinu.
(Vojislav Šešelj, s mesta: Pa, uključi malo i ministre.)
E, ne može Vojislave, znam ja …
(Vojislav Šešelj, s mesta: Slabašni ministri nešto.)
Dakle, da se vratimo oko toga, neću da ulazim u to prethodne vlade, da imate u vidu da od 2008. do 2012. godine nijedan budžet nije stigao pre nego što je ove godine stigao, nijednom, samo da to imate u vidu. Znači, ne da se to jednom dogodilo kao eksces, nijednom nije stiglo.
Budžet je dobar jer znam da to vi znate i znam da to čak odlično razumete, za neke stvari ste to i rekli, hvala na tome. Znači državi, ne mora meni da znači. Znam ja šta vi mislite o meni, znate vi šta mislim o vama, ali znači za državu i veoma je važno da se odgovorno istupa.
Govorili ste o visini javnog duga. Stalno se pozivate na to, govorite o nekih pedeset i nešto posto ljudi i govorite od 2012. godine, a nama pripisujete 2012. godinu. Budžet za 2012. godinu ste vi doneli. Ne može neko od 1. septembra da bude odgovoran za to što se zbilo u 2012. godini. Došao, prazna kasa, mora da isplati penzije, mora da se zaduži. Tu je kriv onaj ko je budžet sastavljao.
Možete da govorite od 2013. godine, ali to je nemoguće, jer je nemoguće obaveze koje su nagomilane spustiti. Da li smo mogli možda šest meseci ranije da krenemo u ove reforme? Možda je to mesto kritiku, ali vi znate da je to nemoguće, jer ste ekonomista, jer vam se obaveze gomilaju koje morate da isplaćujete, to su vaše obaveze i za penzije i za plate koje je neko na takav način napravio.
Rekli ste – nema predloga mera za saniranje duga, jer kad je iznad 45% i tako je, mi mislimo da treba da bude iznad 60%, zato što nemamo ugroženost kada imate mogućnost zaduživanja na 3%, a imali smo između pet i sedam, i to čak imamo danas na dugoročne obveznice.
Nevezano za to, predlog mera za saniranje duga je smanjivanje deficita. Sve ovo što radimo, kompletan problem MMF, suština, definicija programa MMF je da kroz smanjenje deficita i fiskalnu konsolidaciju, pre svega, saniramo dug i da okrenemo trajektoriju javnog duga u suprotnom smeru i to uspevamo, i da obezbedimo naravno trajni, ali ne samo trajni, već održivi rast. Dakle, to je cilj programa koje smo napravili. I samo tada i samo tako taj program može da bude uspešan. Zato to radimo. Prosto, to je jedini smisao programa koji smo napravili.
Došli ste do visine našeg BDP-a. Sve ste dobro sračunali, sem što niste uračunali deflator od 1,6% i kada uračunate deflator od 1,6%, doći ćete do sume od 35,7 milijardi, što je mislim da je vrlo dobar rezultat.
Dakle, naša namera je da dogodine napravimo milijardu i 100 milijardi i 200 milijardi i 300 i ljudima u politici koji očigledno ne slušaju i ne znaju šta sam govorio juče, a koji su objavili, ozbiljan je list, pa želim da govorim o tome, koji kažu – predviđeno je u budžetu 3% stopa rasta. Pa, naravno, zato što smo to radili sa MMF-om. Predviđena nam je bila za ovaj budžet 1,2%, pa imamo stopu rasta od 3%. Trudićemo se da bude 4% i daćemo sve od sebe.
Suština je u tome da mi pokušavamo da stvorimo vrednost novu od milijardu i 200, milijardu i 300 miliona evra, a da nam zaduživanje neće biti ni ovih 69 milijardi dinara, što mu dođe 570 miliona evra, neće biti ni toliko, nego 300, 400. Pogledajte kolika je razlika, e, za toliko smo smanjili javni dug, procenat javnog duga u odnosu na BDP. To je suština. To je cela matematika. Cela operacija je u tome. Mislim da to uspevamo. Zahvalan sam i vama i svima drugima koji razumeju neophodnost da se to uradi, zato što iz zdravih finansija proističe zdrava privreda. Iz zdravih javnih finansija proističe zdrav novčanik za celu zemlju i za sve građane Srbije.
Takođe, spustiti javni dug naravno nije lako i za to će nam biti potrebne godine, ali mi danas nemamo problema ni na evrobondu, ni na bilo čemu. Zaduživanje nam je najjeftinije, u poslednjih ne znam koliko godina, Nenade? Otkad smo na tržištu, nama je danas najniže zaduživanje, zato što svi veruju i u srpsku ekonomiju, u snagu naših javnih finansija, apsolutno najviše. Pitao sam Nenada, zato što je on tamo 15, 20 godina i on to zna, ne kao političko lice, već kao stručan u Ministarstvu finansija. Nisam samo razumeo čemu smeh.
Govorili ste o funkcionisanju lokalne samouprave. Naš je tu jedan problem sa kojim znam da ćete se svi vi saglasiti, neće neki drugi. Problem je u tome što ljudi ne razumeju da moraju da naprave zdravu osnovu i zdrave finansije. To u Nišu je pravljeno desetinama godina. Ne kažem da je mnogo bolje bilo u poslednje dve, ali je desetinama godina pravljeno, čak ne ni deset, jer su se svi ponašali tako da su zapošljavali što je bilo moguće više, da su nametali troškove gradu što je moguće više, da su rashode karikali u nebesa, a onda izmišljali nepostojeće prihode kojima će te rashode da pokrije. I svaki put nam je deficit bio veliki. Uopšte ne bežim od toga da li su krivi vaši, moji, oni, super, svi. Dobro je ako su sada razumeli da to mora da se promeni i dobro je da svi ostali to razumeju.
Odmah da vam kažem, po onome što smo dobili u Vladi kao zahteve za poboljšanje likvidnosti lokalnih samouprava, plašim se da to nije slučaj. Zato će gospođa Brnabić i mnogi drugi imati veliki posao da pronađu način kako da izvršimo neku vrstu nadzora da ne bismo imali gradove i opštine koji su bankrotirali, kao što imate u Americi i u mnogim drugim zapadnim zemljama. Moramo da pronađemo način zato što nama u opštoj konsolidovanoj državi sve veći deo deficita pokriva upravo to i zauzima upravo deficit lokalnih samouprava uz projektne zajmove, što je mislim, čini mi se, baš dobro, kako je nemački ministar Šojble govorio - važno je da imate više ulaganja u kapitalne investicije nego što vam je deficit i onda vam je budžet dobar i tada je Vlada uspešna.
Što se tiče siromaštva, to je uvek popularna tema i, kao neko ko se bavi politikom, to razumem. Imamo mnogo dece koje imaju jedan obrok. Jedno dete koje imamo da ima jedan obrok je mnogo. Kada govorite o stvarnim brojevima, to nije tako. Kada govorite o objektivnim brojevima, to populistički, demagoški je lepo da se kaže, ali kada govorite o stvarnim brojevima, ne govori se o desetinama hiljada, već je reč o stotinama, što je ogroman problem. Mislim da to treba još bolje da adresujemo i zato sam i rekao da treba da pronađemo rešenje i da bolje gađamo određene socijalne potrebe, ali za to se ne čuje način kako to da se to izvede. Nemam takođe predlog i spremni smo da prihvatimo bilo kakav predlog.
Kažete, šest milijardi za učenički standard. Kažite nam odakle da skinemo. Može. Kažite odakle da skinemo za učenički standard. Možemo da razgovaramo o tome i onda ćete da vidite da to nije jednostavno, kao što i vi znate da to nije jednostavno. Prosto, budžet se mnogo dugo formira i mnogo dugo pravi da bi bilo moguće tek tako sa jedne na drugu stranu da se novac prebacuje bez kontrole.
Na kraju, još jedanput, uz zahvalnost za korektnu diskusiju, ne zbog mene, već zbog toga što je važno da ljudi u Srbiji znaju da dobijaju i da se neće suočavati sa bilo kakvom katastrofom, već da će se suočavati sa dobrim i boljim vremenom koje je pred njima, želim da vam kažem da sam uvek spreman da razgovaram o pravljenju drugačije atmosfere, atmosfere u kojoj ćemo mi… Podsetiću vas, osudio sam poslanika Zorana Babića kada je uvredio neke od vaših poslanika. Nije bio slučaj kada se to dešavalo sa neke druge strane. Uvek sam spreman da to uradim, i nikakav…
(Vojislav Šešelj, s mesta: Nama što su neki rekli da smo majmuni, to ništa.)
Gospodine Šešelj, siguran sam da u tim uvredama nikome niste ostali dužni, naprotiv.
Dakle, suština je u sledećem, za tako nešto potrebno je, ne samo ko će da dobije prostor da to kaže ne bi li nekome zadao politički udarac, već stvarna želja da se to dogodi.
Mislim da ljudi mnogo vole da gledaju kako se zakrvi, kako se to kaže metaforično, da ne pravim greške kao oni koji govore da postoji čačanski akcenat, koji ne postoji. Postoji kratkouzlazni, kratkosilazni, dugoizlazni i dugouzlazni. To su jedina četiri akcenta koja postoje. Šta ćete, to neki ne znaju, ali to neki ne znaju pa onda ne vredi. Morate da ih obučite i po tom pitanju. Veoma je važno da sednemo da razgovaramo i da vidimo možemo li da postignemo određene dogovore kako Srbija da funkcioniše i kako da funkcionišu njene institucije.
Ja vam još jedanput obećavam i spreman sam o tome da razgovaramo. Dakle, i za predstojeće predsedničke izbore, videćemo da li i parlamentarne izbore. Imaćete punu mogućnost razgovora o bilo čemu, o zajedničkoj zaštiti…
(Vojislav Šešelj, s mesta: Biće parlamentarnih izbora?)
Rekao sam, gospodine Šešelj, mogućih, ne falsifikujte moje reči,
Dakle, da razgovaramo o tome, i da budemo na svakoj kutiji zajedno, i da svaki glas bude sačuvan, i svaku volju naroda. Ako vi pobedite, mi ćemo da kažemo – čestitamo vam, pobedili ste. Srbija mora da nastavi mirno u budućnost bez podela, što očekujemo ukoliko se desi obrnuto. Ja verujem da će neki u skladu sa akcentom, koji koriste imati kratkoizlaznu kampanju, a neki boga mi i dugoizlaznu. Potpuno svejedno, siguran sam i uveren da građani Srbije znaju da izaberu, a da bi građani Srbije, birajući ili vas, ili nas, uvek izabrali dijalog između nas, kao najbolji metod i najbolji način za rešavanje problema u Srbiji. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ministar Lončar.
...
Srpska napredna stranka

Zlatibor Lončar

Samo da vam odgovorim na ovo što ste rekli.
Konkretno, vezano za Niš, u poslednje dve godine 300 medicinskih radnika je zaposleno, od toga preko 100 lekara. Ukupno u Srbiji za manje od dve godine 3.200 zdravstvenih radnika smo zaposlili, od toga 1.400 lekara. U Nišu, juče je raspisan konkurs za 50 sestara, od toga 25 na neodređeno vreme i 25 na određeno vreme.
Klinički centar Niš projekat je iz 2006. godine, kao i ostali klinički centri. Do 2012. godine, kada smo došli, mogu svi da se sete, nigde apsolutno, ništa nije bilo urađeno. To je jedina istina, a novac, deo tog novca je bio potrošen. Taj novac je potrošen bez ikakvog opravdanje, jer su svi rokovi probijeni koji su bili u ugovoru sa Evropskom bankom, a koji je već do 2012. godine trebao ne da bude završen, nego da se već rekonstruiše. Znači, to je istina.
Zatekli smo 2012. godine mesto, gde je trebao da se gradi Klinički centar Niš, u jednom jezeru, u jednoj bari. Našli smo tu dokumentaciju, ispravili dokumentaciju i Klinički centar Niš, kao što ste mogli da vidite, u martu, aprilu će biti useljen. Vlada je odvojila novac. Preko dve milijarde i 200 miliona dinara za najsavremeniju opremu u njemu.
Dobro je pitanje, što ste rekli, da li vodimo računa o kadrovima? Prvo, vodimo njih iz tog razloga što ste rekli, jer ne možete da imate specijalistu za manje od pet godina, a ovo su činjenice ljudi koji su zaposleni u Nišu.
Podsetiću vas, u Nišu za kardio-hirurgiju, koju smo 2012. godine zatekli, zarasla u korov zgrada, danas kardio-hirurgija radi preko 300 operacija godišnje i skida listu čekanja, ko ne želi da čeka u Beogradu, odlazi u Niš i može da se operiše bez čekanja. Znači, to su činjenice, to je istina gde smo osposobili kadar, gde smo nabavili opremu, gde smo nabavili materijal i gde se sve to radi. Znači, to je ono što postoji.
Klinički centar Niš dobio je novu magnetnu rezonancu. Klinički centar Niš je dobio dva akceleratora, dva aparata za zračenje gde se očekuje da u narednih par meseci nema liste čekanja za zračenje i smanjena je lista za magnetnu rezonancu. To su činjenice za Niš.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
(Goran Ćirić, s mesta: Replika.)
Nema u listu, ali samo još Vulin da vam odgovori i daću vam dve minute.
...
Pokret socijalista

Aleksandar Vulin

| Ministar unutrašnjih poslova
Trudiću se da budem kratak, da vam ne oduzimam vreme. Svaki političar zna da ne treba, da nije popularno govoriti o narodnim kuhinjama, o siromaštvu i o tome kako se radi na tome, jer to nikada nije dovoljno i naravno da će svako sa pravom reći da to nije dovoljno i ne radite kako treba. Hoću da vam kažem istinu, onako kako jeste i da se Vlada zaista trudi. Imamo 77 narodnih kuhinja, 36 hiljada korisnika narodnih kuhinja, ni jedno dete ne ostaje bez svog obroka samo ako se obrati našem sistemu.
Vi znate, u Nišu, da smo čak pokrenuli još jednu posebnu akciju, mimo narodnih kuhinja koje finansiramo. Već su se institucije iz našeg sistema organizovale Studenski centar, Crveni krst, dečije ustanove, i prave besplatne obroke za one koji su ispod crte. Podelili smo na 1.000 takvih obroka, sa troškovima nula. Dakle, samo zato što smo se organizovali i zato što delimo hranu koja bi inače bila bačena, a sada se radi na odgovarajući način. Samo da bi naši građani znali kolika su izdvajanja za socijalnu zaštitu, evo, prošlog meseca je za 748.296 korisnika izdvojeno i isplaćeno četiri milijarde i 117 miliona dinara. To su ogromna sredstva. Da li su svaki put dobro targetirana? Nisu. Da bi bila bolje targetirana radim ono što nije urađeno u ovoj zemlji 16 godina, a o tome se u socijalnoj zaštiti priča od kako postoji socijalna zaštita - socijalni karton. U naredne dve godine ćemo ga uraditi, to je jedini način da precizno targetiramo ko ima prihode, ko nema prihode, ko ima imovinu, ko nema imovinu. To je jedini način. Do sada, to jednostavno nije moguće.
Vama za povlasticu za vrtić ili bilo šta, dođe čovek koji pokaže da ima minimalnu zaradu i to je to. On ima pravo na povlasticu. A došao je automobilom od 20.000 evra i ne možemo da ga povežemo sa tim automobilom. Ovakve stvari će biti promenjene i svakako biće urađene. I ono, što je, naravno, važno, a to je da novčana socijalna pomoć u oktobru je primilo 107.306 porodica, a to je 261.548 lica, od toga su 130.552 lica radno sposobna. Ja znam da nije popularno o ovome govoriti, ali ovih 130.552 radno sposobna lica, među njima se nalazi to što je srž problema, oni koji su neformalno zaposleni, koji ne pokušavaju da uđu u formalnu zaposlenost, jer će ukoliko to urade izgubiti socijalnu pomoć, izgubiti sve ove privilegije. Sa njima se mora raditi i čitava reforma socijalnog sistema se radi upravo na tome. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Dajem repliku.