Peta sednica Prvog redovnog zasedanja , 15.05.2018.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Peta sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/96-18

2. dan rada

15.05.2018

Beograd

Sednicu je otvorio: Đorđe Milićević

Sednica je trajala od 10:15 do 18:55

  • ZAKONI

  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama
  • Zakon o potvrđivanju Protokola o izmeni člana 50 (a) Konvencije o međunarodnom civilnom vazduhoplovstvu i Protokola o izmeni člana 56. Konvencije o međunarodnom civilnom vazduhoplovstvu
  • Zakon o potvrđivanju Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Moldavije o međunarodnom drumskom saobraćaju
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Bosne i Hercegovine o međunarodnom drumskom prevozu putnika i tereta
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Vlade Republike Srbije i Vlade Kraljevine Maroko
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Turske u oblasti urbanizma
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o prevozu tereta u drumskom saobraćaju
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Tunis
  • Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju
  • Zakon o putevima
  • Zakon o bezbednosti u železničkom saobraćaju
  • Zakona o železnici
  • Zakon o interoperabilnosti železničkog sistema
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti
  • Zakon o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika
  • Zakon o dopunama Zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma
  • Zakon o posebnim uslovima za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima
  • Odluka o izmeni Odluke o utvrđivanju sastava Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Zorana Mihajlović

    | Ministarka rudarstva i energetike
    Hvala vam što ćete podržati ove predloge zakona. Samo kratko, vezano za lokacije, opremanje lokacija, dakle, država je ta koja će svakako komunalno opremiti ono što je na samoj parceli, na samim obodima, to će raditi jedinice lokalne samouprave, mislimo da u odnosu na troškove to je sasvim moguće izvesti.
    Kada ste govorili da li mogu da konkurišu za mnogo veće stanove od onih koji im pripadaju, po nekim pravilnicima pripadnici snaga bezbednosti su ranije imali koji stan im pripada, naprotiv, ovde je upravo tako napravljen zakon da mogu da konkurišu za koji god veličine stan žele, bez obzira kako je to nekad po nekim drugim pravilnicima bilo.
    ...
    Socijalistička partija Srbije

    Đorđe Milićević

    Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Hvala, potpredsednice Vlade.
    Poštovani narodni poslanici u skladu sa članom 87. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine sada određuje pauzu do 15 časova i 30 minuta, dakle, tada nastavljamo sa radom. Hvala.
    (Posle pauze)
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Vladimir Marinković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
    Nastavljamo sa radom.
    Reč ima narodna poslanica Stefana Miladinović.
    Izvolite.
    ...
    Socijalistička partija Srbije

    Stefana Miladinović

    Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
    Hvala vam predsedavajući.

    Poštovana ministarka, poštovani gosti iz Ministarstva, uvažene kolege narodni poslanici, pred nama je veliki broj zakona, ne samo iz oblasti građevinarstva, već i veliki broj zakona koji se tiču svih vidova saobraćaja u Republici Srbiji.

    Prvi zakon koji je na dnevnom redu, a koji je izazvao veliku pažnju u našoj javnosti je Zakon o posebnim uslovima za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti.

    Stanovi za pripadnike bezbednosnih struktura, koji se predviđaju ovim zakonom treba da na ubrzan i pristupačan način omoguće da se stambeno reše i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova - policije, pripadnici Vojske, odnosno Ministarstva odbrane, kao i službenika BIA i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Posebno treba istaći da smo predvideli, odnosno da je predlagač zakona predvideo i da se reše pitanja penzionisanih pripadnika bezbednosnih struktura, koji do sada nisu imali rešenje stambenog pitanja.

    Postoje različite mere Vlade, odnosno nadležnih državnih institucija u pogledu rešavanja stambenih pitanja za svoje službenike i neki od tih programa i danas postoje i Vlada ih kroz različite programe subvencija podržava. Pripadnici snaga bezbednosti, kao jedni od faktora očuvanja nacionalne bezbednosti svakako zaslužuju brigu države i ovaj svojevrsni leks specijalis nudi jedno humano i jedno odgovorno rešenje i države i stvara stimulativne uslove za pripadnike sistema bezbednosti pružajući mogućnost da pod jednakim uslovima reše trajno svoju stambenu potrebu.

    Takođe, stimulativne uslove imaće i svi drugi učesnici u realizaciji ovog projekta i svakako intenziviranje stanogradnje uvek pokreće privredu i sve one privredne delatnosti bliske građevinarstvu, a samim tim se podrže i BDP. O ovom zakonu i Predlogu zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti, govoriće nešto kasnije moje kolege, a ja ću svoju diskusiju usmeriti na predloge zakona iz oblasti saobraćaja.

    Možda najčešći pravni akt koji Vlada upućuje u Narodnu skupštinu i uvek se postavlja pitanje zašto ponovo plovidba, jeste Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodima.

    Evropska unija na godišnjem nivou vrši izmene i dopune dve direktive. Direktive koje regulišu plovidbu na unutrašnjim vodama i direktive koje regulišu tehnička pravila za plovila unutrašnje plovidbe. U skladu sa međunarodnim izmenama i dopunama ova dva dokumenta, i mi usklađujemo naše zakone. Stoga treba pohvaliti Ministarstvo u smislu ažurnosti i prilagođavanja naših propisa standardima EU.

    Takođe, naša poslanička grupa, poslanička grupa SPS podržaće i Međunarodnu konvenciju koju je Vlada uputila na ratifikaciju, kao i bilateralne sporazume iz vazdušnog saobraćaja, a koji se odnose na uspostavljanje linija sa državama Magreba.

    Republika Srbija je značajno čvorište Evrope i naš geostrateški položaj treba da bude osnov za mnogo intenzivniji razvoj železničkog saobraćaja. Železnički saobraćaj je i najjeftniji, ekološki najprihvatljiviji još uvek kao vid transporta i svakako da železnica jeste nešto što će umnogome doprineti razvoju naše privrede.

    Usvajanjem novog Zakona o železnici 2013. godine, najavljen je novi koncept železničkog sistema u Srbiji. Usvajanjem ovog zakona formalno su započeti procesi transformacije železničkog sistema u cilju efikasne, rentabilne i bezbedne železnice.

    Izmenama i dopunama koje smo izvršili 2015. godine, raskinuli smo sa tradicionalnim modelom organizacione strukture železnice u Srbiji, koja je nažalost bila i neefikasna i nerentabilna, i uveli formalne uslove za upravljanje i razvoj železničkog sistema u skladu sa sistemom EU, odnosno konceptom transevropskih transportnih mreža, uskladivši naš zakon sa direktivom EU iz 2012. godine, kojom se uspostavlja jedinstveno evropsko železničko tržište.

    Novom organizacionom strukturom železnice tada smo izvršili razdvajanje delatnosti na prevoz putnika, prevoz robe i svakako održavanje infrastrukture i formirana tri nova preduzeća koja svako, u skladu sa svojim nadležnostima, kontroliše i zapravo sprovodi delatnosti.

    Istim izmenama i dopunama, direkcija za železnice je tada označena kao regulatorno telo i kao institucija koja ima funkciju nacionalnog tela za bezbednost. Ovim paketom novih zakona, jer pred nama su novi zakoni, vrši se dalje usklađivanje nacionalne regulative sa regulativom EU i širi delokrug rada same direkcije za železnice, razdvajaju se interoperabilnost i bezbednost železnice, odnosno transponduju u dva različita zakona.

    Razdvajanje ovog zakona, važećeg Zakona o bezbednosti, interoperabilnosti železnice, bilo je važno kako bi se jasno sprovele direktive o interoperabilnosti i direktiva o bezbednosti na železnici, a iz aspekta uloge same direkcije za železnice, koja ima različite uloge u bezbednosti železnice i interoperabilnosti. Za samu direkciju shvatamo da je ovo rešenje bilo važno, jer će svakako uticati na njenu efikasnost u sprovođenju propisa.

    Mi ćemo sva tri zakona naravno da podržimo kao poslanička grupa, jer verujemo da će ova tri zakona doprineti i unapređenju železničke infrastrukture ali i daljem razvoju železničkog saobraćaja.

    Posle niza promena važećeg Zakona o javnim putevima, koji je 2005. godine usvojen, ukazala se potreba za novim zakonom koji će preciznije da odredi pravni položaj puteva, da propiše uslove i način upravljanja putnom infrastrukturom, način zaštite održavanja same infrastrukture. Važeći zakon nije u dovoljnoj meri regulisao nadležnosti državnih puteva i puteva u svojini AP i lokalnih samouprava, niti je na bilo koji drugi način predviđao održavanje nekategorisanih puteva.

    Ovaj Predlog zakona detaljnije propisuje uslove izgradnje i rekonstrukcije puteva, daje nova rešenja, jer je usklađen i sa Zakonom o planiranju i izgradnji.

    Novina u ovom zakonu, i o tome bih posebno govorila, jesu u Glavi XI Predloga zakona, koji propisuje posebne uslove koje javni put mora da ispuni sa aspekta bezbednosti u saobraćaju.

    U sistemu bezbednosti saobraćaja prevencija ima ključnu ulogu. Ona podrazumeva akciju svih subjekata i u sklopu tehničkih disciplina na polju preventive. Značajne zadatke treba da rešavaju i stručnjaci iz oblasti puteva i putne infrastrukture, jer je uticaj puta na bezbednost saobraćaja nezaobilazna.

    Odgovornost putara, odnosno upravljača puta do sada je delimično bio regulisan članom 156. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima. U skladu sa direktivom EU iz 2008. godine, ovim zakonom uvode se odredbe o upravljanju saobraćajne infrastrukture čime se faktor put, kao jedan od četiri faktora bezbednosti saobraćaja, formalno i pokriva.

    Dobro je da se novim zakonom uvodi procena uticaja puta na bezbednost saobraćaja i obaveze upravljača puta da prilikom rekonstrukcije postojeće i izgradnje nove putne infrastrukture, obezbedi procenu uticaja tog puta na bezbednost saobraćaja na mreži javnih puteva u Srbiji.

    Pored precene, upravljač puta imaće obavezu da obezbedi reviziju projekta državnog puta prvog reda i to sa aspekta bezbednosnih karakteristika puta za sve projekte izgradnje novog ili za projekte revitalizacije, odnosno rekonstrukcije postojećih u svim fazama projektovanja puteva.

    Pored revizije, moraće da se obezbedi provera bezbednosti saobraćaja na putu periodično, jednom u pet godina ili ciljano za deonice javnih puteva na osnovu mapiranja rizika. Mapiranje rizika, kojim se utvrđuju deonice najvećeg rizika i nezavisna ocena uticaja puta na saobraćajne nezgode uz rešenja, koja se odnose na bezbednosne zahteve za tunele i predviđeno upravljanje tunelima dužim od 500 metara, sigurno će doprineti celokupnom stanju bezbednosti saobraćaja na našim putevima.

    Izmene i dopune Zakona o prevozu tereta i izmene i dopune Zakona o prevozu putnika, proizašle su iz trogodišnje primene ova dva zakona i potrebe da se neka od rešenja promene, kao što je institut prevoza za sopstvene potrebe ili pak rešenja koja se odnose na licenciranje autobuskih stanica.

    Na samom kraju, pomenula bih zakon koji sam zapravo već i pomenula, to je Zakon o bezbednosti saobraćaja i Predlog izmena i dopuna zakona. Mi smo inače u ovom prolećnom zasedanju sveobuhvatne izmene i dopune ovog zakona usvojili.

    Pred nama su izmene nekoliko članova i većina njih se odnosi na kaznene odredbe, ali postoji odredba kojoj se, možemo slobodno reći, raduju i putnici i vozači u Srbiji, a to je izmena propisa koja se dugo čekala, povećanje ograničenja brzine sa 120 na 130 km na sat na auto-putevima. Na ovo rešenje, kao što sam rekla, čekalo se dugo. Može se reći da su se stekli uslovi, pre svega infrastrukturni, jer, podsetiću, naši putevi, odnosno naši auto-putevi do sada nisu bili projektovani za velike brzine i ovo rešenje potvrđuje da pojedine deonice na mreži auto-puteva u Republici Srbiji prate uslove za povećanje ograničenja na 130 km na sat.

    Kao što sam u svom izlaganju rekla, mi ćemo podržati sve predloge ovog zakona, a o ostalim zakonima govoriće kasnije moje kolege. Hvala.
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Vladimir Marinković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
    Hvala koleginice.
    Reč ima Aleksandar Šešelj. Izvolite.
    ...
    Srpska radikalna stranka

    Aleksandar Šešelj

    Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
    Dame i gospodo narodni poslanici, Republika Srbija već 18 godina pokušava da postane član Evropske unije i u tom cilju postoji tzv. proces harmonizacije našeg unutrašnjeg prava, tj. usklađivanje prava Republike Srbije sa pravom EU. Zbog toga mi već 18 godina u našoj zakonodavnoj praksi stavljamo interese EU ispred interesa Republike Srbije, bar predlagači zakona.

    Ono što je kontradiktorno jeste da telo Saveta Evrope koje se bavi korupcijom, a koje se zove GREKO, je uputilo preporuke Republici Srbiji u kojima se, između ostalog, kaže ono što treba da bude pravilo - da je donošenje zakona po hitnom postupku izuzetak a ne pravilo, a u srpskom parlamentu je upravo drugačije.

    Ono što je čudno jeste što imamo jedinstvenu raspravu o 20 tačaka dnevnog reda. Imamo situaciju u poslednje vreme da u Skupštini imamo rat amandmanima, gde je borba da se dođe do vremena kako bi neko nešto mogao da kaže, u kojoj prednjači vladajuća većina, što je isto kontradiktorno. Mi upravo zbog jedinstvene rasprave nismo u situaciji da imamo dobre i smislene amandmane i dovoljno vremena za analizu bilo kog zakona. Tako je i u današnjoj raspravi.

    Što se tiče Predloga zakona o posebnim uslovima za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti, ne može se reći ništa protiv te ideje. Potrebno je, naravno, pripadnicima snaga bezbednosti rešiti stambeno pitanje. Ali, postavlja se pitanje – šta trenutno ovaj zakon rešava? Ako smo čuli da ima više od 35 hiljada ljudi, gde je u anketi reklo nešto više od 18, dakle polovina, da bi prihvatilo da u tome učestvuje, a koliko mi imamo stanova koji se sada grade i koji će biti u sledeće četiri godine? Dakle, 5% samo možemo da rešimo. Nama je tu lokacija najmanje bitna, budući da je ta cena, ali, šta se time dobija i šta se rešava? Mi smo slušali i u prethodnom periodu da se najavljivala izgradnja jeftinih stanova i za 380 evra po metru kvadratnom, za mlade bračne parove itd. Šta se sa tim desilo?

    Kada ćemo mi rešiti problem izgradnje stanova za svih tih 18 i nešto hiljada ljudi koji bi prihvatili da u tome učestvuju? Ovim tempom, to ćemo uraditi možda za 20 ili 30 godina.

    Pripadnici snaga bezbednosti imaju drugačije uslove za odlazak u penziju nego ljudi koji se bave nekim drugim delatnostima, često vrlo mladi, pogotovo u odnosu na neki radni vek koji je u Srbiji, odlaze u penziju i pominju se u prvim članovima ovog zakona, ali se u strukturi ne pominju, u članu koji se bavi strukturom stanova. Dakle, ne mogu da shvatim koji se konkretno problem rešava ovim zakonom, iako SRS nije protiv izgradnje jeftinih stanova za pripadnike snaga bezbednosti.

    Isto tako, u ovoj raznorodnoj raspravi imamo i Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama. Imali smo taj zakon na dnevnom redu u početku ovog saziva, 2016. godine. Srpska radikalna stranka je podnela veliki broj amandmana i vrlo ozbiljno se posvetila analizi ovog zakona. Naravno, to je sve odbijeno. Sada imamo situaciju da je na dnevnom redu izmena zakona koja otprilike sve te naše amandmane inkorporira u zakon, formulišući ih drugačije. To je neka naznaka da bi trebala da se obrati pažnja na to šta se donosi, šta se piše i da se malo više povede računa o interesima građana Srbije, a ne potrebi da se zakon kao takav donese.

    Kod plovnih puteva postoji jedna interesantna stvar, tj. u Srbiji potencijalni problem, ako nije već trenutno gorući problem. Mi smo u pregovorima sa Evropskom unijom o pristupanju opterećeni poslednjih godina problemom Kosova i Metohije i to je pitanje svih pitanja. Ali, da bi neka država postala član Evropske unije, mora da ima konsenzus svih članova i ne sme da ima nerešene probleme ni sa jednom državom koja je član. Šta se dešava sa granicom sa Hrvatskom na Dunavu? Međunarodno pravo je jasno po tom pitanju. Kada su granice između dve države na reci granica ide sredinom matice, tj. takozvanom linijom talvega, a ne granicom reke. Šta ćemo mi uraditi kada se od nas bude tražilo da mi izmenimo naše granice i izgubimo otprilike više od 10.000 hektara te teritorije. Mislim da bi trebalo da se pozabavimo tim pitanjem pre nego što nas ono sačeka.

    Naravno, ono što sam već rekao to je da je u cilju harmonizacije nama najvažnije i bitno da je u poslednjim stranama ovih obrazloženja da se to slaže sa direktivom tom i tom, sa propisom tim i tim Evropske unije, a ne zanima nas toliko koliko je to primenljivo i koliko je u našem interesu da se takav zakon donese. To smo videli na dva primera koja su sada aktuelna.

    Prva stvar, imali smo štrajk taksista u Beogradu pre neki dan, Beograd je bio blokiran. Dakle, potrebno je da se grad blokira i da se napravi takva atmosfera da bi ljudi shvatili, tj. da bi naša vlast shvatila šta su problemi. Probleme možemo da rešimo na nekoliko načina. Pre svega, što se tiče taksista u Beogradu, oni opravdano protestuju. Zašto bi mi imali neko preduzeće koje nije prijavljeno u Srbiji, koje porez ne plaća ovde, koje profit iznosi iz Srbije, a bavi se delatnošću kojom se bave taksisti? Od taksista se traži da imaju i estetski pregled i drugačije propise moraju da poštuju nego ostali vozači i učesnici u saobraćaju, a šta moraju da primenjuju i da poštuju pripadnici tog tzv. kargo preduzeća? Dakle, da bi mi krenuli da se bavimo rešavanjem problema, mi moramo prvo da imamo štrajkove na ulici.

    Isto tako, što se tiče cene taksi vozila u Beogradu, grad propisuje cenu koja je, naravno, može se pričati o tome da li je nepravedno ili pravedno, veća nego u ostalim gradovima u Srbiji. Ono što je specifično i razlika u odnosu na bilo koju drugu delatnost – ne dozvoljava se taksistima da daju popust na vožnju. Principi slobodnog tržišta su takvi da funkcionišu ponudom i tražnjom, a mi ne dozvoljavamo konkurenciju na ovom taksi tržište, a posle se žalimo kako je to skupo, kako ima mnogo taksista, kako su ti neki štrajkovi kao neopravdani itd. Ne znam šta je tu problem da se tako nešto uvede. Ako postoji neka druga delatnost, npr. pekara, pa može pekara sa nekom drugom pekarom da se takmiči u ceni kifle ili hleba i tako nađe svoje mesto na tržištu, zašto mi ne bismo to dozvolili taksistima?

    Jutros smo slušali ministra unutrašnjih poslova Nebojšu Stefanovića koji je rekao da ovaj propis od dva tehnička pregleda neće biti ipak uveden u Srbiju. Isto, tako, dakle, mi smo prvo videli, prvo smo trebali da sačekamo odijum javnosti protiv tog nameta da bismo se mi onda opametili i videli u stvari da to nije baš u našem interesu. A kako sad ne brinemo o bezbednosti, pošto je to bilo opravdanje za uvođenje dva tehnička pregleda za vozila koja su starija od 15 godina. Ako je zaista problem bezbednosti da imamo toliko vozila koja su starija od 15 godina i da oni moraju da idu na dva tehnička pregleda, koji će sada biti detaljniji itd, onda bi trebalo da to subvencioniše država i da na taj način pokaže država da brine o svojim građanima i o bezbednosti u saobraćaju, a ne da vidimo samo šta se nekom sviđa, šta se ne sviđa, pa na osnovu toga pravimo naše propise.

    Cela ova rasprava nam pokazuje samo ovu stvar koju vidimo već ovde 18 godina, jeste da nam nisu bitni naši zakoni i naš pravni sistem, nama je bitna samo harmonizacija, otvaranje poglavlja itd.

    Mi moramo da vidimo i neke poruke da saslušamo koja dolaze iz te EU. Ako kaže komesar za budžet EU da u okviru za budžet EU 2021. do 2027. godine, citiram – nijedan jedini evro nije predviđen za proširenje. Koga mi zamajavamo onda svojim zakonima i sa ovim propisima? Šta mi želimo sa tim da postignemo? Kome da se dopadnemo? Ako Francuski predsednik Makron kaže da se EU neće širiti, šta nama znači što tamo neki birokrata u Briselu kaže kako smo mi postigli nekakav napredak, potapše nekoga iz Vlade ovde po ramenu, kaže samo tako nastavite i ući ćete u EU. Tog birokratu niko nije izabrao.

    Pitanje ko će nas od ovih ljudi koji sada ovde defiliju kao što su Žan Klod Junker, Johanes Han, Federika Mogerini, itd. Ko će da ostane u toj EU u strukturama EU u vreme kada bi Srbija trebalo da postane član? Ko će njih da izabere? I, gde su ostali ljudi koji su isto tako imali ovde poruke, ocene, napredovanje Srbije itd, kao što je Van Ron Pen, na primer. Šta oni sada rade? Šta nama znače njihove reči kada oni više sa EU nemaju ništa? Mi treba da se opametimo, da vodimo računa o interesu Republike Srbije i građana Republike Srbije, a ne o interesu EU, jer nećemo nikada postati član EU.

    Sva ta poglavlja da mi otvorimo, pa da sve zatvorimo, da sve propise promenimo. Pitanje svih pitanja je Kosovo i Metohija i status Kosova i Metohije, i baš nekoga briga da li je ovaj ili onaj zakon saglasan sa propisima EU sa direktivama ako mi imamo pitanje Kosova ispred nas.

    Trebalo bi već jednom da kažemo šta je to, šta je politika ove Vlade. Da li ćemo mi dati nezavisnost Kosova i Metohije u zamenu za članstvo u EU? A do tada, i već ako mi to možda ne znamo, ne znam ako neko ne zna, da se to pita u tim razgovorima. Da li mi treba da potpišemo nezavisnost Kosova da razmenimo ambasadore sa Kosovom itd, da bismo mi postali član EU i da se to jasno kaže? A ne mi napredujemo, mi donosimo zakone. A gde smo napredovali, šta smo uradili? Dakle, već šest godina je na vlasti trenutna garnitura, ja ne vidim zaista šta se po tom pitanju razlikuje od vlasti koja je bila do 2012. godine, ta matrica je potpuno ista.

    Dakle, trebalo bi malo da povedemo računa o našim interesima, o tome šta su potrebe našeg pravnog sistema, a ne ono što se od Srbije zahteva. Hvala.
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Vladimir Marinković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
    Hvala, gospodine Šešelj.
    Reč ima narodni poslanik Radoslav Milojičić. Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Radoslav Milojičić

    Poslanička grupa Demokratska stranka
    Drago mi je da vidim oduševljenje među kolegama iz SNS.
    Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi saradnici, poštovani građani Srbije. Molim vas, kolega predsedavajući da umirite kolege, ne znam zašto su nervozni kada nisam ni krenuo sa svojim izlaganjem.
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Vladimir Marinković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
    Ovo je uobičajena atmosfera parlamenta. Samo izvolite, nastavite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Radoslav Milojičić

    Poslanička grupa Demokratska stranka
    Da, uobičajena kada govori neko iz DS, naravno.

    Voleo bih da mi ministarka posle odgovori zbog čega su ovako prazne klupe iz redova SNS, nikada praznije nisu bile. Da li je to zbog najavljene rekonstrukcije Vlade? Da li je to zbog nekog prikrivenog bojkota članova SNS, kao što ga ima i u Vladi Republike Srbije? No, to nas ne zanima, šta vi radite među sobom, ali nas zanima kakve posledice građani Srbije trpe zbog toga. Kakve građani Srbije trpe posledice zbog toga što je premijerkin najtužniji dan od kada se bavi ovim poslom, dan kada se sukobila sa Nenadom Popovićem, a ne dan kada je ugašen FAP, a ne dan kada je ugašena Goša, a ne dan kada 50.000 dece svakoga dana ide gladno u školu jer roditelji ne mogu da im obezbede besplatnu užinu. No, dobro.

    Imam ispred sebe dnevni red. Imam ispred sebe 21 tačku dnevnog reda i da ne bude da DS stalno kritikuje, za razliku od prethodnih saziva ovi zakoni su skladni, imaju veze jedni sa drugim, tako da kako vi znate da predložite 50 zakona, jedan iz poljoprivrede, drugi iz sektora bezbednosti, treći iz sektora medicine i zdravstva, ovo i nije loše, čemu smo se nadali i našta smo mi iz opozicije i građani Srbije navikli.

    Prva tačka dnevnog reda je Predlog zakona za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti i ministarka je malo pre rekla da o tome može da govori poslanik Živković zato što je on sebi obezbedio stan. Pa, da li to znači da mi ostali poslanici koji ne živimo i nismo sebi obezbedili stanove ni u Beogradu i nigde drugde ne možemo da govorimo. Moram da podsetim da smo mi ovde svi predstavnici građana koji su glasali za nas ili za naše stranke, tako da je ovo politička tema par ekselans, bez obzira na to ko šta ima ili ko šta nema.

    Da li pripadnici snaga bezbednosti bez obzira da li se nalaze u MUP, da li se nalaze u Ministarstvu odbrane, BIA, treba da nađu i treba da obezbede sebi stanove. Da, treba. I, DS nema problem nikada da kaže šta je ono što je dobro, kao što smo rekli na prethodnoj sednici da je dobro što ste nastavili da naša vojska učestvuje u multinacionalnim operacijama i mirovnim misijama. To je politika za koju smo se mi zalagali od 90-te godine. I, da, dobro je da pripadnici Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova, obezbede i dobiju krov nad glavom, jer nezadovoljan vojnik, onaj vojnik i policajac koji obezbeđuje našu državu, koji razmišlja da li ima novca za kiriju, da li ima novca da pošalje dete na ekskurziju, da li ima novca za električnu energiju, prosto prirodno je, ne može na savestan način da obavlja svoj posao, kao što niko od nas ne može, ako ima takve probleme kod kuće.

    Trideset hiljada pripadnika službi bezbednosti nema rešeno stambeno pitanje. To je problem čitave države u celini. To je problem i SNS, ali naravno to je problem i svih nas koji smo u nekom periodu bili na vlasti od 2000. godine pa do 2016. godine. Ovo nije dnevno politička tema i ne želim ovde da prebacujem krivicu na bilo koga. Da, najveću krivicu ima SNS, jer je šest i po godina, evo, skoro sedam godina već na vlasti, ali naravno i vlasti pre nje, što svako nije rešio bar po 500 stanova za pripadnike službi bezbednosti.

    Ako znamo da ima otprilike oko 50.000 pripadnika službi bezbednosti, katastrofalan je broj da njih 30.000 nema rešeno stambeno pitanje, a da je njih 18.900, ako nisam pogrešio, a vi me ispravite, konkurisalo ili se prijavilo da želi da reši svoje stambeno pitanje.

    Drago mi je da se radi malo i na decentralizaciji i da će se graditi u prve dve godine 1.500 stanova u Nišu, Vranju i Kraljevu. Naravno da je potrebno da se cela Srbija decentralizuje, da se cela Srbija ravnomerno razvija bez obzira da li živite u Surdulici, Svrljigu, Subotici ili Beogradu, treba i morate da imate iste uslove za život, iste uslove življenja.

    Kažete da je 64 miliona ukupna vrednost radova i da je cena kvadrata 500 evra. Ja postavljam jedno logično pitanje ko, kako i od čega, ako je pripadnik MUP-a ili Ministarstva odbrane ili pripadnik BIA treba da izdvoji 500 evra po kvadratu? Ako uzmemo da je neki prosek minimalan 80 kvadrata, to znači da vojnik treba da izdvoji 40.000 evra, po kako vi kažete ovim subvencionisanim cenama.

    Ja bih voleo da znam, ja sam bio predsednik opštine i potpredsednik opštine, narodni poslanik, ja bih voleo da znam, jedva čekam da se usvoji taj zakon o poreklu imovine, ko sada ima 40.000 evra da izdvoji i da plati stan? Zanima me da li će to biti možda na 20 godina, da li postoji neki rok na osnovu kojeg će ići ta otplata ili to mora da se isplati odjednom?

    Siguran sam da ni jedan pripadnik MUP-a ili snaga bezbednosti u celini nema, ne 40.000, nema 4.000 evra u svom novčaniku, da nema čak dovoljno novca u novčaniku i goriva u rezervoaru, a kamoli da izdvoji ovoliki novac za stan.

    Moramo da vidimo, da bismo došli do suštine i kako žive pripadnici tih ministarstava i snaga bezbednosti. Znamo da je 72% civila koji rade u vojsci imaju prosečnu zaradu 22.000 dinara. Dvadeset dve hiljade dinara. Osamdeset posto pripadnika Vojske Srbije ima prosečnu zaradu nižu od prosečne zarade u Republici Srbiji. Kako oni mogu postati kreditno likvidni ako želite da na taj način oni obezbede sebi stanove? Osamdeset dva posto onih ljudi koje je napustilo vojsku, o kojoj mi sada govorimo, kao i o policiji, je to uradilo na lični zahtev, zato što ne mogu da sastave kraj sa krajem.

    Vojnicima i policajcima su smanjene dnevnice, vojnicima i policajcima su smanjene plate, a pošto ovde govorimo i o bivšim pripadnicima njima su smanjene i penzije. Pa, mene samo zanima kako je kompatibilnost između ovog zakona, između onog što se stvarno dešava u novčanicima, frižiderima i rezervoarima pripadnika službi bezbednosti u celini?

    Naravno da cena stana nije ista u čitavoj Srbiji, naravno da nije ista cena stana u Surdulici, na Vračaru i Subotici. Naravno da su svim pripadnicima MUP-a i BIA i Ministarstva odbrane potrebni pre svega bolji uslovi rada, potrebni su im veća primanja, veće plate, veće dnevnice, kako bi oni mogli sami da odluče gde, na kojoj lokaciji i koji po veličini stan žele da priušte sebi i svojoj porodici.

    Nije problem posao, ti ljudi rade najodgovornije, najozbiljnije poslove kao i lekari, kao i mnoge druge profesije. Nije problem posao, problem su zarade. Ne možete terati ljude da rade za 22.000 dinara celog meseca, pogotovo u Ministarstvu odbrane ili MUP-a. Ti ljudi rizikujući svoj život obezbeđuju bezbednost nas, naše države i naše granice i mislim da je tu suštinska razlika.

    Pripadnicima Sektora bezbednosti treba da se povećaju primanja, treba da im se povećaju plate, treba da im se povećaju dnevnice, a onda oni da odluče u kom delu grada, u kom gradu žele sebi da obezbede stan.

    Ja znam da to verovatno u ovom trenutku nije moguće pošto je SNS zadužila državu 10 milijardi evra i to je priznao ministar Vujović, nemate potrebe tako da ne godujete. Ministar Vujović nam je usvajajući budžet 2017. godine za 2018. godinu priznao da je devet milijardi evra narastao dug Srbije. Sada je 25,5 milijardi.

    Dragi građani, i da sve ovo bude ovako kako ste vi rekli, što nije kompatibilno sa stanjem u novčanicima pripadnicima MUP, kako ti pripadnici da veruju vama iz SNS? Objasnite mi, kako da vam veruju kada ste im obećali pre dve godine, tj. pre tri godine izgradnju stana od samo 380 evra i od toga nije bilo ništa?

    Srbija je trebalo da gradi stanove od 380 evra po kvadratu i to je obećao tadašnji premijer i predsednik SNS i od toga, dragi moji, evo do sada nema ništa. Kako da vam veruju da ćete sada i za 500 evra izgraditi ove stanove? Prosto, nemate konzistentnost u onome što kažete i u onome što izvršite. Tu ne mislim na vas lično, tu mislim pre svega na SNS u celini.

    Vi ste, uvažena ministarko, obećali da ćemo od Beograda do Novog Sada, evo ja baš sada za nekoliko časova krećem put Novog Sada, stizati za pola sata. Za pola sata. Možete li da mi odgovorite šta se desilo sa tim? To ste obećali 2014. godine da će se prugom, železnicom, od Beograda do Novog Sada stizati za pola sata i voleo bih, ne zbog mene, nego zbog građana Srbije da znamo šta se desilo sa tim vašim obećanjem?

    Podržavam naravno promenu maksimalne brzine sa 120 na 130 i nema tu nikakvih problema. U većini zemalja u EU je to ograničenje 130, u nekim državama ne postoji ograničenje, mada mislim da kod nas treba da postoji, da je u redu 130 na sat.

    Voleo bih da mi odgovorite, šta ste postigli, kakav efekat ste postigli sa merenjem, ako čovek krene od Beograda do Niša? Ja sam sinoć bio i u Prokuplju, Merošini. Danas idem za Novi Sad, putujem svakog dana po našoj prelepoj državi i ne znam da li ste vi to videli da kolone automobila stoje ispred naplatne rampe i čekaju vreme. Oni voze 150, 160, ako ih ne uhvati radar, dođu na naplatnu rampu, vide da su požurili 10 minuta. Ako ima benzinske pumpe popiju kafu, ako nema oni sede u automobilima.

    Lično sam slikao, imam i u telefonu kolone kod Velike Plane ljudi koji čekaju ispred naplatne rampe kako bi došli na vreme i kako ne bi prekoračili, tako da vas molim da mi kažete šta smo postigli, tj. šta ste postigli sa tim merenjem?

    Kolega Marinkoviću, ja vas zaista molim da kolege iz SNS utišate kako bi smo mogli da radimo na jedan kvalitetan i valjan način.