Deveto vanredno zasedanje , 17.07.2018.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/175-18

1. dan rada

17.07.2018

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 20:30

  • TRAŽENJE OBAVEŠTENJA I OBJAŠNJENJA

  • Pritisci na KTV televiziju, usklaženost pregovora u Briselu sa stavovima ruske Dume, posebna sednica o Kosovu i Metohiji
  • Mišljenje i buduće aktivnosti Vlade u vezi sa podatkom da je 50% mladih depresivno i anksiozno, izveštaj o sprovoženju strategije za mlade, pristupačnost visokoškolskih ustanova studentima sa invaliditetom, toaleti u zdravstvenim ustanovama
  • Dodela sredstava preko konkursa produkciji G.F.C. doo i pored lažnih referenci, plaćenje penala za nerealizaciju prejekata za koje su odobreni krediti
  • O ćemu se tačno priča u Briselu i šta je dosad dogovoreno, očekuje li se potpisivanje pravno-obavezujućeg sporazuma do kraja 2018. godine, sednica o Kosovu i Metohiji
  • Da li je Dušan Bajatović dovoljno štedeo da nadoknadi štetu "makar za jednu firmu koju je upropastio"
  • Dodela priznanja za učenike koji osvajaju medalje na takmičenjima, izrada zakona o Matematičkoj gimnaziji
  • Zašto Tužilaštvo nije pozvalo Vojislava Koštunicu da da izjavu u vezi sa JSO, zašto Vojislav Šešelj nije odgovoarao za najavljivanje ubistva Zorana Đinđića, zašto Tomislav Nikolić nikad nije pozvan da da izjavu zbog izjave da je "i Tito pred smrt imao pro
  • Primena blažeg zakona za učinjeno krivično delo
  • Faza u kojoj se nalazi priprema izmena i dopuna Zakona o sudijama
  • Dragan Đilas i Telekom, slučaj Saše Jankovića i afera "Pištolj", nereagovanje Tužilaštva zbog izjava Vuka Jeremića o KiM
  • Dokument o priznanju nezavisnosti Kosova, da li je Aleksandar Vučić 2014. prihvatio da će potpisati pravni sporazum o normalizaciji odnosa sa Kosovom, da li se produženje roka za studiranje odnosi i za prvu generaciju studenata koji su upisali po Bolonji
  • OBRAĆANJA

    ...
    Stranka moderne Srbije

    Ljupka Mihajlovska

    Poslanički klub Slobodni poslanici
    Hvala. Rešili smo nedoumicu.

    Osvrnuću se pre svega na Predlog izmene Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama. Prva moja primedba biće, u stvari, što se ovde danas sa nama ne nalazi ministar policije kada govorimo o ovoj temi. Vama svaka čast ministre, naravno, ali svi znamo, samo onaj ko ne želi to da vidi ne zna, da ključni problem kada je u pitanju upotreba narkotika u Srbiji stoji, leži u policiji.

    Vi ovde u obrazloženju zakona, između ostalog, navodite: „Neophodno je poboljšati uslove za skladištenje trajno oduzetih količina opojnih droga i u potpunosti pokrenuti sistem za uništavanje oduzete droge.“

    Meni, negde, kao nekom prosečnom čitaocu dolazim do zaključka da mi nemamo razvijen sistem za uništavanje zaplenjene droge i onda mi se logično opet, kao prosečnom čitaocu, nameće pitanje šta se radi sa drogom koju mi zaplenimo? Da li se ona distribuira na ulicama našeg grada i završava, nažalost, u telima naše omladine? Ko tu drogu distribuira i da li, zapravo, oni koji su je zaplenili, odnosno, službena lica koja učestvuju u ovome?

    Ono što sam očekivala nadajući se da se izmene i dopune zakona pre svega, u ovom trenutku donose, odnosno predlažu zbog nemilih događaja kojih smo svi bili svedoci u proteklom periodu, a tiče se znatnog broja mladih ljudi koji su preminuli od preteranog konzumiranja raznih vrsta droga. Međutim, u obrazloženju stoji da je javna rasprava završena još početkom prošle godine, tako da se ovim zakonom vrše samo neke tehničke izmene ali suštine nema.

    Nema sankcija, oštrijih sankcija za službena lica u policiji i drugih snaga bezbednosti koje mogu da učestvuju u akcijama trgovine drogom. Ne postoje te sankcije ni u Krivičnom zakoniku. Jednostavno, da se slikovito izrazim, mora da postoji poseban krug Pakla za ljude koji rade u policiji i drugim snagama bezbednosti ako zloupotrebljavaju svoj položaj dilujući drogu i na taj način dovodeći određene ljude u smrtnu opasnost.

    Takođe, često se pominje Grupa za monitoring droga i zavisnosti od droga i sve vreme provejava u obrazloženju koliko je značajno da ona funkcioniše. Ona, koliko sam shvatila, trenutno ima tri zaposlena lica i planira se od 2019. da se zaposle još dve osobe, što je opet evropska preporuka i ispada kao da će se svi problemi koje mi sa drogom imamo rešiti kada se ovih pet ljudi angažuje.

    Međutim, suštine u zakonu nema. Nema suštinskog načina da se reši problem lečenja ljudi, jer, složićemo se da je ovo bolest, a pošto ne osuđujemo ni ljude koji obole od raka, ne možemo da osudimo ni ljude koji su, nažalost oboleli od ove pošasti.

    Dakle, nema pomena o resocijalizaciji, vi ćete, takođe, našla sam juče na sajtu Insajdera da postoji aparat za detekciju novih droga koji je donirala EU, a koji mi ne koristimo. Ne znam da li je to tačan podatak, nadam se da ćete mi vi razjasniti šta se dešava sa tim aparatom?

    Vi ćete, verovatno, mene vratiti na Strategiju koja se bavi borbom protiv droge. Međutim i ta strategija je vrlo diskutabilna, s obzirom na to, biću iskrena, u obrazloženju stoji, da mi nemamo skoro nikakvu statistiku kada je reč o rasprostanjenosti upotrebe psihoaktivnih supstanci.

    Dakle, strategija je imala neki akcioni plan koji je istekao. Planirano je da se donese novi u prvom kvartalu 2018. godine. Mi smo u trećem kvartalu, koliko sam ja shvatila, nije donet novi akcioni plan. Međutim, kažem, dovodimo u pitanje kvalitet te strategije kada se ona praktično ne zasniva na nekim pouzdanim podacima.

    Vi ovde kažete u obrazloženju, do sada nije sprovedena evaluacija preventivnih programa koji su ranije sprovedeni u ustanovama. Kaže, polazana vrednost za broj lečenih zavisnika ne može se sa sigurnošću utvrditi jer trenutno ne postoji sistem za prikupljanje podataka na nacionalnom nivou.

    Mi nemamo informacije o programima koji se sprovode pa dajemo kao neku ciljnu vrednost da uvedemo nove. Dakle, nismo evaluirali ni one koje smo imali, a hoćemo da uvedemo nove.

    Ne znam, meni je uvek bilo fascinantno kako u sezoni možemo da utvrdimo broj obolelih od gripa, a ne možemo da imamo podatak o broju ljudi koji se leče od bolesti zavisnosti.

    Sve u svemu, ovaj zakon ne znam šta će doneti. Zaključak do kog smo došli jeste da nemamo podatke. Ja sam stvarno pokušala na sve moguće načine da dođem do nekih relevantnih podataka i jedino što sam našla jeste istraživanje Batuta iz 2014. godine.

    Vođenje statistike do duše nije manjkavost samo u ovoj oblasti, to nam se inače zamera, i međunarodne institucije, kako smo veoma oskudni sa statistikom u većini oblasti. Tako da ni ne znam ni na osnovu čega ćemo ovde raspravljati, osim da se držimo tih tehničkih izmena zakona i da se eventualno oslonimo na primere iz neposrednog okruženja, na ono što nalazimo u medijima.

    Tu pre svega ne mislim ni na ove mlade ljude koji su podlegli ovoj užasnoj stvari, nego mislim i na javne ličnosti koje se malte ne hvale svojim pojavama da konzumiraju drogu. Čak i da se ne hvale, svojim izgledom to prilično dobro ilustruju. Neki su, nažalost, i najmoćniji ljudi u državi i po finansijskoj moći i po vezi sa uticajnim ljudima iz vrha vlasti.

    Ja se pitam stvarno, kada ćemo pristupiti ozbiljno ovom problemu? Da li ćemo čekati da deca javnih ličnosti ili političara počnu da umiru ili na ni to neće biti dovoljan pokazatelj.

    Molim da se stvarno država ozbiljno zauzme za rešavanje ovog velikog problema. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Ministar Lončar, izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Zlatibor Lončar

    Zahvaljujem se na ovom vašem zapažanju.
    Ono što je bitno da vam kažem da ovo sada što će ići u ovim zakonima, posebno Zakon koji ste vi pominjali, o psihoaktivnim supstancama, je preduslov da bi dobili sve ono o čemu ste vi pričali da nam nedostaje. Eto, to je suština. Zato smo i ovo sve uradili da bi imali valjane podatke, da bi imali informacioni sistem, da bi imali sve.
    Ja moram da vam kažem da smo mi zatekli jedan sistem gde niste imali ne jednu bolnicu, dom zdravlja, uvezanu u istom mestu u istom dvorištu, oni su imali različite sisteme koji nisu bili kompatibilni i niste mogli da uvežete te podatke, neće vam izaći jedinstveno, hoćemo da ukucamo tu dijagnozu, imamo toliko pacijenata, toliko se javljaju.
    Znači, od te situacije, a da ne pričamo o psihoaktivnim supstancama i svemu onome što je bilo. Naravno, kada krene nešto da se radi, onda ljudi vide krenulo je da se radi, onda oni hoće još više i to ide. To je meni drago da ste vi videli i da ste prepoznali – e pa ovi su krenuli nešto da rade, nešto će i uraditi, nešto će napraviti, krenulo je to.
    Da vam pojasnim, ovo je preduslov da bi krenuli sa tim, da bi imali i podatke koliko njih se javilo, koliko njih koristi neke psihoaktivne supstance, koji koriste neke droge, koji koriste nešto treće, nešto četvrto, alkohol i slične stvari. Vi morate u jednom momentu da napravite presek da bi znali gde idete.
    Druga stvar, bitna vam je ova stvar saradnje sa međunarodnim, pitali ste se gde se droga, gde je droga, pa mi iz tog razloga što je ta droga bila po policijskim stanicama, sudovima, krajnje nebezbedna i rizična za one ljude koji dolaze u kontakt sa njom, mi tek sad regulišemo to. Sad, da mi kažete – e znate nije bilo tako.
    Mislim da možemo sve zakone da donesemo u godinu, dve, tri dana iz svih oblasti koje nas muče i koje smo zatekli. Ja vam kažem da je to nemoguće, ali barem radimo, barem se borimo, bar gledamo da svaki put bude sve više i više tih zakona i pokušavamo neki prioritet da nađemo. Samo iz zdravstva bi morali da budemo ovde godinu dana u Skupštini, da ne izlazimo uopšte, da bi sve stavili onako kako bi svi želeli da bude i opet ne bi bili zadovoljni.
    Znači, moramo da regulišemo gde se odlažu te psihoaktivne supstance, kako se one čuvaju. Do sada nismo imali mogućnost da tu psihoaktivnu supstancu, drogu prebacimo u neku drugu laboratoriju u inostranstvu, a da je to zakonski regulisano, a da ne pričamo o drugim stvarima. Vladina komisija je morala da sprovodi transport i spaljivanje te droge, pa setite se samo koliko smo u onoj termoelektrani spalili tona droge koja je stajala, koja je zbog nekih zakona morala da bude tu, niste smeli da je dirate, i to je bilo tako. Znači, tone i tone, sećate se sigurno onih slika, da to ne bude neki rizik, da neko ne dođe u dodir sa tim, da neko to ne uzme, da neko to ne ukrade, da neko to ne proda, da neke stvari uredimo. Znači, to su činjenice koje su bile do juče.
    Sada, ovo je uslov da se uvede sistem i da bi mogli onda da funkcionišemo, da zna svako kako će po tome da funkcioniše. Da li će to da bude dovoljno, da li ćemo mi da iskorenimo drogu, psihoaktivne supstance? Naravno da nećemo, ali nećemo im dati mira i neće im biti jednostavno da sprovode to što su pokušavali da rade do sada. Naravno da ćemo se zalagati za povećanje te kaznene politike, jer pre svega nam je stalo do naše dece, a ne do dilera. To je suština ovoga. Ako uspemo u ovome, onda kada to uradimo, samo treba da se pridržavamo i da sprovodimo, jer onda ćemo tek imati otvoren put da uradimo sve te stvari koje do sada nisu išle tako.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Zahvaljujem.
    Reč ima narodni poslanik Vesna Ivković.
    Nije tu.
    Reč ima narodni poslanik Marinika Tepić.
    Reč ima narodni poslanik LJubica Mrdaković Todorović.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Ljubica Mrdaković Todorović

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka
    Hvala, predsednice.

    Poštovani gospodine ministre sa saradnicima, poštovani saradnici Uprave za biomedicinu, koleginice i kolege narodni poslanici, kao lekar sa dugogodišnjim radnim iskustvom, želim da kažem da su predloženi zdravstveni zakoni koji su na današnjem dnevnom redu sednice jako dobro koncipirani, vrlo temeljno pripremljeni, krajnje neophodni, više nego primenjivi u bližoj perspektivi i iznad svega plemeniti, odnosno humanog karaktera.

    Želim u svom izlaganju zarad javnosti da kažem šta znači termin transplantacione medicine i šta ga kvalifikuje kao vrh medicinske nauke. Transplantaciona medicina je vrlo značajan, savremen metod lečenja koji je za mnoge pacijente jedini terapijski put do ozdravljenja, a često i do očuvanja njihovog života. Transplantacija je oblik lečenja nefunkcionalnog organa ili uništenog tkiva presađivanjem zdravog, odgovarajućeg organa donora hirurškom intervencijom.

    Ovaj način lečenja se u svetu sve češće primenjuje u poslednjih 40 godina. Transplantacija bubrega je najčešće izvođena operacija. Kada govorimo o transplantaciji bubrega treba istaći to da je ona četiri puta jeftiniji način lečenja od hemodijalize. Transplantacija srca, jetre, pluća se takođe danas u svetu redovno izvodi. Sa razvojem medicine i drugi vitalni organi, uključujući pankreas i mokraćnu bešiku, mogu se transplantirati.

    Takođe, tkiva poput rožnjače, srčanih zalisaka, koštane srži mogu da se doniraju. Najnovije se sada u svetu radi transplantacija ćelija Langerhansovih ostrvaca za lečenje dijabetesa tipa jedan, ali se ta tehnika još uvek razvija na Univerzitetu za bioinženjering u Torontu u Kanadi.

    Kada govorimo o transplantaciji i načinima transplantacije, želim da kažem da može biti sa kadavera, osoba koja je doživela, na žalost, moždanu smrt, ali ima očuvane sve druge vitalne funkcije, kao i od živog davaoca. Model pretpostavljenog pristanka sa mogućnošću aktivnog isključenja javnost je najbolje prihvatila u većini zemalja i u tim zemljama sa tim modelom stopa doniranja je znatno uvećana. Naravno, traži se dozvola za doniranje organa od porodice.

    Smatram da je transplantaciona medicina polje medicine koje zahteva učestvovanje čitavog društva, jer građani su pokretačka snaga i glavni dobročinitelji. Transplantaciona medicina zahteva podršku i obaveštenost javnosti. Zdravstveni radnici u čitavom tom procesu imaju ulogu servisa koji povezuje donore i primaoce. Mnogim osobama u Srbiji potrebna je transplantacija organa, ćelija i tkiva kako bi nastavili svoj život. Među njima je i nemali broj dece. Na žalost, samo mali broj njih ima sreću da mu neko od srodnika odgovara i da može da se uradi transplantacija. Svi ostali su upućeni na kadaveričnu transplantaciju. Kod nas broj kadaveričnih transplantacija je nezadovoljavajući, da ne kažem da je poražavajući, i naša zemlja se nalazi na začelju liste u Evropi po broju donora organa.

    Koji su razlozi ovako slabog odziva zaveštanja organa? Brojni su. Značajno je reći da nisu u pitanju toliko religijski razlozi koliko je reč o zabludama i predrasudama, nedovoljna informisanost, ne pokazivanje empatije i brojne druge zablude, među kojima su i priče o mogućoj korupciji, nedovoljno znanja o moždanoj smrti i sujeverje su najčešći razlozi za odustajanje od potencijalnog donorstva.

    Predlog novog zakona, jednog i drugog, i o presađivanju organa i ćelija i tkiva, jasno definiše procedure darivanja, odnosno uzimanja organa kadavera za transplantaciju i on je u skladu sa najsavremenijim svetskim, profesionalnim standardima, stručnim smernicama i etičkim načelima. U potpunosti su primenjeni standardi medicinske nauke i prakse, kao i osnovi kvaliteta bezbednosti ljudskih organa za transplantaciju. Zato je jako značajno, ne samo usvajanje predloženih zakona, već i njihova promocija tj. kontinuirano, snažno edukovanje građana, jer se radi o jako značajnoj životnoj temi.

    Svaki budući potencijalni donor tj. davalac mora da razmišlja o prolaznosti života i mogućnosti da njemu samom ili nama ili nekoj nama bliskoj osobi možda zatrebati u budućnosti transplantacija. To vam je načelo solidarnosti i reciprociteta. Zato moramo da usadimo u našu svest da je doniranje tj. darivanje organa odraz najveće ljudske plemenitosti koja se ne može meriti ni sa jednim drugim činom, niti osobinom.

    Navešću jedan primer iz nama bliskog okruženja, a u prilog svemu što sam govorila. Naime, na Univerzitetskoj dečijoj klinici Tiršova prvi put na svetu je urađena transplantacija materice, gde su davalac i primalac organa bile genetički identične jednojajčane bliznakinje. U Evropi ovo je tek 12 transplantacija ove vrste, ali je naša beogradska priča jedinstvena upravo po pacijentkinjama koje imaju 37 godina i jednojajčane su tj. monozigotne bliznakinje. To znači da sestra kojoj je presađena materica neće morati da uzima lekove koji sprečavaju odbacivanje presađenog organa. Jedina razlika između bliznakinja je u tome što je jedna rođena bez materice. Druga je rodila troje dece i odlučila da više neće da rađa i da svoju matericu želi da ustupi sestri.

    Ovako realizovana transplantacija je od ogromnog značaja za medicinsku nauku i uliva nadu svim ženama koje ne žele da se odreknu materinstva, a imaju slične probleme koje jedino mogu da se prevaziđu transplantacijom organa.

    Htela bih da pročitam i današnje saopštenje VMA o transplantaciji matičnih ćelija od nesrodnog davaoca. Znači, VMA ove godine će obeležiti 45 godina od prve alogene transplantacije kosne srži srodnog davaoca, što je bio pionirski poduhvat na prostoru Balkana. Do sada je urađeno na VMA preko 1.200 transplantacija, a svake godine osavremenjuje se ovaj oblik lečenja itd.

    Zbog vremena preći ću na sledeći zakon, a to su izmene i dopune Zakona o psihoaktivnim supstancama. Želim da kažem da zloupotreba i posledice psihoaktivnih kontrolisanih supstanci pogađaju sve društvene slojeve u svim zemljama sveta, direktno se odražavajući na zdravlje i život ljudi, podstičući nasilnički kriminal, maloletničku delikvenciju, prostituciju, prosjačenje, imovinske delikte, kao i različita druga devijantna ponašanja.

    Svake godine, nažalost, 200.000 ljudi umre od posledica korišćenja droga i da li bismo se uspešno borili protiv droga neophodna je koordinacija svih nadležnih službi kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Znači, neophodan je multidisciplinarni pristup ovom problemu.

    Veoma važno je podizanje svesti građana o štetnim efektima droga i mobilisanje celokupnog društva za uključivanje u aktivnostima na suzbijanju korišćenja raznih vrsta opijata i psihoaktivnih supstanci. Aktivnosti trebaju biti posebno usmere na mlade ljude koji često nisu ni svesni brojnih opasnosti od korišćenja droga. Osim neposrednog uticaja na zdravlje bivaju ugroženi i psihološki i emocionalni razvoj korisnika.

    Zloupotreba sintetičkih droga u Srbiji je relativno nova pojava koja je u velikoj meri povezana sa novim trendovima u ponašanju mladih ljudi u slobodno vreme. Korišćenje psihoaktivnih kontrolisanih supstanci, tj, droga nije samo zdravstvena pretnja, već i veliki socijalno-ekonomski problem širom sveta i svi mi zajedno moramo dati svoj doprinos u borbi protiv ovog zla po čovečanstvo u celini.

    Na kraju, želela bih da nešto kažem i o kanabisu. To ne kažem ja, to kaže nauka, to kaže struka. Znači, postoje već registrovani lekovi koji su uvažavajući zakonsku proceduru pojedinih zemalja stavljeni u medicinsku upotrebu. Na primer „dronabinol“, to je sintetski TSH za lečenje značajnog gubitka težine kod osoba sa HIV, AIDS-om, kod takvih pacijenata kao i za tretman sporednih efekata hemoterapija kod onkoloških pacijenata, kada drugi lekovi ne pomažu.

    Takođe, postoji upotreba „nabilona“, sintetske supstance slične THC-u za lečenje mučnine i povraćanje kod pacijenata na hemoterapiji koji ne reaguju na uobičajene lekove iz grupe antiemetika.

    Treći lek na bazi kanabisa je „sativeks“ sprej koji sadrži prirodne tetrahidrokanabinole za simptomatsko ublažavanje motornog poremećaja, odnosno spasticiteta kod osoba koje boluju od toga i kod kojih druga terapija nije dala neke željene rezultate.

    Na kraju želim da kažem da ćemo mi iz SNS zdušno podržati ove predloge zakona u Danu za glasanje i glasati za njih i kao što reče predsednik Odbora za zdravlje i porodicu i onda kada ne budemo poslanici bićemo ponosni na usvojene zakone. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Reč ima narodni poslanik Ana Stevanović.
    Reč ima narodni poslanik Danijela Stojadinović.
    Reč ima narodni poslanik Borislav Kovačević. Da li je tu?
    Reč ima narodni poslanik Dušan Pavlović.
    Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević. Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Marijan Rističević

    Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
    Dame i gospodo narodni poslanici, meni je žao što moje kolege poslanici, koji su danas veoma čudno izgledali i veoma se čudno smejuljili, što nisu prisutni, što prof. Pavlović nije tu da mu objasnim razliku između industrijske konoplje i one druge konoplje za koju je on ovde izvršio propagiranje i reklamiranje.

    Dakle, industrijska konoplja do 0,3%. Kad su sušne godine uništava u poljoprivrednim usevima iako nije narkotik, ali čim pređe 0,3% THC-a ona se uništava iako daje veoma solidne prinose i daje veće prihode po hektaru kad se gaji i industrijska konoplja ima više hiljada namena u industriji i u preradi dostiže 10 puta veću vrednost od one koliku ima u poljoprivrednim usevima.

    Da bi ostavio i vreme kolegama, ja ću reći da ću podržati sve zakone, naravno i sudije. Sudijama želim da preporučim da znaju da oni treba da štite i da kažnjavaju, da štite one koji nisu krivi, a da kažnjavaju one koji su krivi, ne samo da bi kaznili delo, već da se novo delo ne bi počinilo i moj savet im je da ubuduće vode računa da oni nisu nezavisni, božanski nezavisni, da nisu nezavisni od zakona, već su nezavisni od kriminala i nadam se da će i sudije privrednih sudova i ove druge sudije tako postupati. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala lepo.
    Reč ima Predrag Jelenković. Izvolite.
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Predrag Jelenković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
    Zahvaljujem predsednice.

    Uvaženi ministre sa saradnicima, uvažene sudije, koleginice i kolege, kolega dr Bačevac je govorio dosta o zakonu, a ja bih nešto da kažem o Kliničkom centru u Nišu koji se ubraja u jedan od najboljih donorskih centara za transplataciju.

    Klinički centar Niš je prema statističkim podacima trenutno jedan od najboljih donorskih centara od ukupno njih 14 u zemlji jer se čitav tim lekara koji se time bave godinama unazad svojski trude da pronađu potencijalne recipijente, odnosno pacijente koji ispunjavaju uslove za transplataciju jetre konkretno, a ujedno i savetodavno pomažu kolegama iz ostalih zdravstvenih centara u regionu, čiji pacijenti gravitiraju ka ovo zdravstvenoj ustanovi.

    U Srbiji trenutno samo tri zdravstvena centra rade transplataciju jetre, a to su Klinički centar Srbije, Klinički centar Vojvodine i VMA i ako za sada u Niškom kliničkom centru ne postoje u potpunosti svi uslovi da se obavljaju transplatacije jetre, ali kada se sagledaju podaci i brojke u poslednjih nekoliko godina Klinički centar u Nišu je u potpunosti ispunio ulogu u prepoznavanju pacijenata sa obolelom jetrom sa juga i jugoistoka Srbije i što je bitnije njihovu primenu za transplantaciju.

    U prethodnom periodu na listi Niškog kliničkog centra nalazilo se gotovo dvadesetak pacijenata koji spadaju u kandidate za prijem novog organa, od kojih su neki već transplantirani, a za neke je u toku priprema. Ono što je zaista važno, novi uslovi rada, nova zgrada sa najmodernijom opremom i aparatima, ali i ljudstvo pre svega čine da situacija bude sve bolja, te u novoj zgradi postoje i posebne sobe koje su namenjene za pacijente koji se pripremaju za ekvantaciju, odnosno transplantaciju, a saradnja sa kordinatorima za transplataciju iz ostalih zdravstvenih centara je sve bolja.

    Međutim, kada je reč o transplantacijama bubrega, duže vreme unazad Klinički centar Niš je pri vrhu liste u zemlji. U toku prošle godine ovde je urađeno osam srodničkih tranplantacija i četiri kadeverične, a tokom ove još nekoliko, zapravo koliko sam ja upoznat, još dve srodničke i jedna kadeverična, što predstavlja zaista bitan uspeh, a od 2007. godine kada su transplantacije počele da se rade u Nišu preko 110 pacijenata je dobilo novi bubreg.

    Koliko je bitno da se i sam zakon, ali i svest sugrađana, to smo danas više puta čuli, konstanto podiže i da se utiče na javnost na to koliko je bitna i saradnja ustanova govori i onaj primer iz 2015. godine, neko je danas pomenuo, kada je u klinički centar sa teškim povredama iz Knjaževca dovezena šezdesetšestogodišnja žena kojoj lekari nisu mogli da pomognu i očekivali da će nastupiti moždana smrt.

    Tada su alarmantno svi i svi transplantacioni timovi iz čitave zemlje ponovo zahvaljujući pre svega, porodici donora, a potom i spremnosti lekara Kliničkog centra Niš izveli pravu filmsku akciju kada su spašena čak četiri života. U zajedničkoj akciji učestvovalo je oko 200 lekara, medicinskih sestara i nemedicinskog osoblja. Iz Niša kvr se slala u Beograd kako bi se uradila tipizacija tkiva i pronašla osoba koja ima najviše podudaranja i time najmanje šansi da odbaci presađeno srce.

    Koliko je bitan zajednički pristup pokazuje i to da je za jetru transplantacioni tim iz Novog Sada u Niš, došao helikopterom, dok su bubrezi presađeni odmah u niškom Kliničkom centru.

    Ono što treba istaći je da, naravno, u toku se privodi, i pri kraju je renoviranje stare zgrade hirurgije u Nišu, u kojoj se nekada nalazio stari urgentni centar, i u tom prostoru će biti smeštene ambulante mnogih klinika, dnevna bolnica, odnosno poliklinika, što će značajno uticati i na brzinu i kvalitet rada i komfor pacijenata. Pored nove zgrade Kliničkog centra, uveliko se prave planovi i uskoro počinje izgradnja heliodroma, sredstva su obezbeđena od Direktorata civilnog vazduhoplovstva, a ugovor je potpisan krajem decembra 2017. godine, tako da će, ukoliko se ne varam, niški Klinički centar biti prva civilna zdravstvena ustanova koja poseduje mesto za sletanje helikoptera, i još puno aktivnosti na kojima uveliko rade ljudi iz uprave Kliničkog centra, u dogovoru naravno, sa ministrom, ljudima iz ministarstva i naravno, uz pomoć Vlade Srbije.

    Ono što je važno da je preseljena i Pulmološka klinika iz bolnice koja se nalazila van Niša, udaljena 12 kilometara, i uveliko se prave planovi za preseljenje i onkološke klinike iz istog mesta, što je od izuzetnog značaja za pacijente. Završava se topla veza između ginekologije i Dečije interne klinike, tako da novorođenčad koja moraju da budu lečena više neće morati da se izlažu atmosferskim prilika,a i prebacuju sa klinike na kliniku. Kada već pominjem najmlađe, uskoro bi trebalo da Klinički centar Niš, formira prvi dečiji urgentni centar u Srbiji u kome će biti zbrinjavani svi pacijenti iz regiona mlađi od 18. godina. U danu za glasanje SDS će podržati set zakona, kao i set zakona iz oblasti pravosuđa.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Reč ima narodni poslanik Branka Stamenković. (Nije tu.)
    Svetlana Nikolić Pavlović, da li je tu? Izvolite.