Deveto vanredno zasedanje , 17.07.2018.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/175-18

1. dan rada

17.07.2018

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 20:30

  • TRAŽENJE OBAVEŠTENJA I OBJAŠNJENJA

  • Pritisci na KTV televiziju, usklaženost pregovora u Briselu sa stavovima ruske Dume, posebna sednica o Kosovu i Metohiji
  • Mišljenje i buduće aktivnosti Vlade u vezi sa podatkom da je 50% mladih depresivno i anksiozno, izveštaj o sprovoženju strategije za mlade, pristupačnost visokoškolskih ustanova studentima sa invaliditetom, toaleti u zdravstvenim ustanovama
  • Dodela sredstava preko konkursa produkciji G.F.C. doo i pored lažnih referenci, plaćenje penala za nerealizaciju prejekata za koje su odobreni krediti
  • O ćemu se tačno priča u Briselu i šta je dosad dogovoreno, očekuje li se potpisivanje pravno-obavezujućeg sporazuma do kraja 2018. godine, sednica o Kosovu i Metohiji
  • Da li je Dušan Bajatović dovoljno štedeo da nadoknadi štetu "makar za jednu firmu koju je upropastio"
  • Dodela priznanja za učenike koji osvajaju medalje na takmičenjima, izrada zakona o Matematičkoj gimnaziji
  • Zašto Tužilaštvo nije pozvalo Vojislava Koštunicu da da izjavu u vezi sa JSO, zašto Vojislav Šešelj nije odgovoarao za najavljivanje ubistva Zorana Đinđića, zašto Tomislav Nikolić nikad nije pozvan da da izjavu zbog izjave da je "i Tito pred smrt imao pro
  • Primena blažeg zakona za učinjeno krivično delo
  • Faza u kojoj se nalazi priprema izmena i dopuna Zakona o sudijama
  • Dragan Đilas i Telekom, slučaj Saše Jankovića i afera "Pištolj", nereagovanje Tužilaštva zbog izjava Vuka Jeremića o KiM
  • Dokument o priznanju nezavisnosti Kosova, da li je Aleksandar Vučić 2014. prihvatio da će potpisati pravni sporazum o normalizaciji odnosa sa Kosovom, da li se produženje roka za studiranje odnosi i za prvu generaciju studenata koji su upisali po Bolonji
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Vlado Babić

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka
    Hvala.

    Uvažena predsednice, poštovani gospodine ministre sa saradnicima, koleginice i kolege narodni poslanici, danas su na dnevnom redu ovog skupštinskog zasedanja tri zakona iz oblasti zdravstva i to su: novi zakon o presađivanju ljudskih organa, čiji su razlozi za donošenje sadržani u potrebi da se oblast presađivanja ljudskih organa sistemski potpuno uredi i da se tako stvore i obezbede uslovi za postizanje standarda kvaliteta i bezbednosti ljudskih organa koji su namenjeni za transplantaciju.Uz to potrebno je obezbediti dovoljan broj ljudskih organa za presađivanje uz očuvanje ljudskog dostojanstva kako primaoca, tako i davaoca ljudskih organa.

    Ovim zakonom jasno će se podeliti zdravstvene ustanove koje će obavljati poslove presađivanja od onih zdravstvenih ustanova koje će biti donor bolnice. Uz to donošenjem programa transplantacije koji će biti jedinstven na području Srbije i kojim će se jasno definisati procedure i postupci celokupnog postupanja presađivanja kojom će se uvesti red i u ovu oblast. Ujedno će se i uspostaviti jedinstven informacioni sistem u oblasti presađivanja organa, odnosno sistem sledivosti, a biće i pojednostavljeno izdavanje odobrenja zdravstvenim ustanovama da rade presađivanje organa s time što će inspekcijski nadzor vršiti stručnjaci koji su posebno edukovani kako bi se održao visok kvalitet ove medicinske usluge.

    Što se tiče razloga za donošenje novog Zakona o ljudskim ćelijama i tkivima, oni su sadržani u potrebi da se oblast primene ljudskih ćelija i tkiva zasnuje na najvišim standardima medicinske nauke i prakse, s obzirom da se ova oblast intenzivno razvija i daje nam mogućnosti za lečenje. Zakonom se definišu ustanove koje mogu biti banke ljudskih ćelija i tkiva. Osim toga, neophodno je definisati i registar davalaca matičnih ćelija hematopoeze koji će omogućiti pronalaženje nesrodnih davalaca i obezbediti neophodne ćelije radi presađivanja i u ovoj oblasti može se uspostaviti informacioni sistem sledivosti.

    Svaki građanin Srbije može dati pismeni pristanak za primenu njegovog organa i tkiva, isto kao što to može pismeno ili usmeno i da zabrani. Ali ako se tokom života nije izjasnio u vezi sa ovim, njegova porodica u trenutku njegove smrti može to da učini. Donošenjem ovog novog zakona stvoriće se uslovi za promociju davalaštva i podizanje svesti naših građana o značaju davanje uz poštovanje principa sledivosti u svrhu lečenja, a samim tim će se unaprediti kvalitet pružene zdravstvene zaštite sa propisima EU o ovoj oblasti.

    Što se tiče Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, u skladu sa direktivom EU, uvodi se pojam nove psihoaktivne supstance kako bi se i te nove psihoaktivne supstance obuhvatile definicijom droge i time obezbedio zakonski okvir za postupanje i preuzimanje mera u vezi sa pojmom nove psihoaktivne supstance. Time se obezbeđuje i pravni okvir za uspostavljanje centra za monitoring droga kao i zavisnosti od njih u Ministarstvu zdravlja u cilju praćenja, prikupljanja i analize podataka o postojanju droga na nacionalnom nivou, a biće povezana sa istim centrom na nivou Evrope. U centru će se prikupljati podaci o upotrebi droga u opštoj populaciji, lečenje zavisnika, mortalite, infektivne bolesti i rizično ponašanje povezano sa njenom upotrebom kao indikatori koji su pokazatelji trenutne ponude, prodaje i distribucije droga.

    Ovim zakonom takođe se definišu pravni okviri za donošenje podzakonskih propisa kojima će se regulisati skladištenje, uzrokovanje i uništavanje oduzetih psihoaktivnih kontrolisanih supstanci. Hvala vam.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala vam.
    Marija Janjušević.
    Desanka Repac.
    Jelena Vujić Obradović.
    Aleksandra Jerkov.
    Ivana Stojiljković.
    Maja Videnović.
    Reč ima Milanka Jevtović Vukojičić. Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Milanka Jevtović Vukojičić

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka
    Zahvaljujem.

    Poštovana predsednice sa saradnicima, uvaženi ministre takođe sa saradnicima, poštovani predstavnici pravosuđa, SNS nema dilemu kada treba da podrži zakone koji se odnose na život, na unapređenje kvaliteta života njenih građana, a nema ni dilemu kada treba da podrži predlog za izbor sudija jer smatramo da će izbor sudija doprineti efikasnosti pravosudnog sistema, a efikasnost pravosudnog sistema takođe jeste u interesu građana Republike Srbije.

    Najpre moram da istaknem da predlozi zakona koji dolaze od Ministarstva zdravlje jesu značajan iskorak napred ka unapređenju zdravstvenog sistema uopšte, ali takođe i u primeni novih metoda, u lečenju onih građana, a njihov broj nije tako mali, kojima je jedini način izlečenja i preživljavanja, odnosno jedini način života upravo presađivanje organa. U tom smislu smatram da je zakon koji se odnosi na presađivanje organa značajan iskorak napred u civilizacijskom smislu, ali i značajan iskorak napred kada se tiče razbijanja predrasuda i stereotipa koji su do sada možda važili u našem društvu.

    I te kako značajnim smatram kampanju koji ću Ministarstvo zdravlja voditi u cilju pronalaženja, odnosno u cilju adekvatnog broja organa koji će služiti za transplantaciju i produžiti život svima onima od kojih život i budućnost kako njih, tako i život njihovih porodica i te kako zavisi.

    Ono što takođe želim da istaknem to je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama. Zašto želim da istaknem poseban značaj ovoga zakona? Zato što je zloupotreba psihoaktivnih supstanci i te kako ozbiljan ne samo zdravstveni, već i širi društveni problem ne samo zdravstveni, već i socijalni problem i nije pitanje zloupotrebe psihoaktivnih supstanci samo pitanje Ministarstva zdravlja, već upravo onako kako ste Predlogom zakona to i pokazali. To zahteva jedan multidisciplinarni pristup i uključivanje svih, kako nevladinog sektora, tako i lokalne samouprave, ali i svih nadležnih ministarstava pored Ministarstva zdravlja i Ministarstva rada i Ministarstva prosvete i Ministarstva unutrašnjih poslova i svih drugih ministarstava.

    Naravno da se izmene i dopune ovog zakona baziraju na analizi zakona koji je donet 2010. godine. Znači, uočene su one negativne posledice, odnosno negativni efekti tog zakona i ovim zakonom želimo to da ispravimo. Naravno, bazira se i na strategiji za period 2014. do 2021. godine. Zasniva se i na akcionim planovima, ali zasniva se i na ciljevima koji se predloženom i usvojenom strategijom, koju je Vlada usvojila još 2014. godine, postižu, a jedan od ciljeva je upravo smanjenje ponude, smanjenje tražnje narkotika, zatim međunarodna saradnja u suzbijanju psihoaktivnih supstanci, zatim adekvatna koordinacija, što ovim Predlogom zakona i činite, zatim monitoring, evaluacija i izveštavanje.

    Zašto je sve ovo važno i zašto je formiranje Centra za monitoring droga značajno? Zato da bismo uopšte znali koliki je obim rasprostranjenosti jedne pojave mi moramo da imamo centralnu bazu podataka. Zašto je važna centralna baza podataka kada se tiče psihoaktivnih supstanci? Zato što se svako strateško planiranje i svake radnje koje se iz strateškog planiranja preduzimaju upravo zasnivaju na adekvatnim i relevantnim podacima. Ti podaci po prvi put će biti relevantni upravo formiranjem ovog centra.

    Zašto je još važno? Zašto su važni ti podaci i analize tih podataka? Zato da bi se planirale i preduzele adekvatne mere koje će u stvari dovesti do sprečavanja zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, ali možda mnogo značajnije od toga do planiranja onih mera i aktivnosti koje se odnose na preveniranje nastajanja problema, odnosno na prevenciju.

    Ovde je pominjano danas od poslanika opozicije da MUP gotovo ništa nije učinilo na planu suzbijanja i borbe protiv dilera narkoticima. Ja moram da istaknem da je u poslednje tri godine MUP, zajedno sa tužilaštvom, zaplenilo 10 tona narkotika. Među narkoticima najviše se nalazi marihuana, ali samo prošle godine u Termoelektrani „Nikola Tesla“ uništeno je 200 kg narkotika, među njima takođe najviše marihuane, ali i 40.000 raznih drugih tableta.

    Takođe moram da naglasim veliku ulogu i koordinaciju i sinhronizovane aktivnosti i preventivne aktivnosti MUP i Ministarstva obrazovanja koje kod dece osnovnog školskog uzrasta, a to je četvrti i šesti razred osnovne škole, sprovode preventivne programe upravo kako bi se deca na nekom najranijem uzrastu, a svakako složićete se da mi sa preventivnim aktivnostima moramo da krenemo već iz dečijeg vrtića, upoznali sa svim štetnostima zloupotrebe psihoaktivnih supstanci.

    Zabrinjavajući je veliki rok od kada lice prvi put zloupotrebi psihoaktivnu supstancu, pa do pojavljivanja kod lekara. Prema nekim istraživanjima, mada pravo istraživanje u stvari izvršeno je tek 2014. godine, prođe deset godina. To je veliki vremenski period i zbilja moramo uraditi sve da dođe do efikasnih, adekvatnih, blagovremenih mera koje se odnose na preveniranje ovog problema.

    Takođe moram da istaknem da što se tiče analize uzoraka psihoaktivnih supstanci, ta analiza uzoraka obavlja se u MUP i u laboratorijama BIA. Takvih laboratorija postoji pet na teritoriji Republike Srbije. One rade po najvišim mogućim međunarodnim standardima. To je standard ISO 17025 i ovo pominjem zato što je analiza uzoraka psihoaktivnih supstanci i razmena podataka koja se odnosi na analizu i te kako značajna sa aspekta međunarodnih krivičnih istraga, jer znamo da je prodaja narkotika, na žalost, jedan od najunosnijih poslova.

    Sa ovim bih završila. SNS u ime života i napretka i pravde glasaće za sve predloge. Zahvaljujem.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Narodni poslanik Miladin Ševarlić. Nije tu.
    Reč ima narodni poslanik LJiljana Malušić.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Ljiljana Malušić

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka
    Hvala, uvažena predsednice.

    Poštovani ministre sa saradnicima, gospodo iz pravosuđa, ja ću danas govoriti o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim i kontrolisanim supstancama.

    Naime, droga, alkoholizam, pa i kocka su tri poroka koja izjedaju srpsko društvo. Na žalost, nemamo dovoljno istraživanja, ono što je validno i dobro od istraživanja je Institut „Batut“, koji je svojom statistikom došao do cifre da u Srbiji ima trenutno zavisnika, mislim na opijate, 50.000 registrovanih zavisnika, što nije mali broj, ali kada pogledate EU, nije dobro poređenje, ali smo zaista zemlja koja nema veliki procenat droge.

    Nekada sam radila na opštini Voždovac, pa sam se i sama bavila istraživanjem i držala tribine sa predstavnicima MUP i došli smo do nekog podatka da u Srbiji ima malo više zavisnika od 50.000. Ovo je registrovanih. Mislim da sigurno ima preko 100.000 ljudi koji su bar probali jednom ili više puta drogu.

    U Srbiji je karakteristika da uglavnom juškarci konzumiraju mnogo više opijata nego žene i taj procenat ide oko 90%, a žene su uglavnom tabletomani i to je negde oko 10% žena koje konzumiraju drogu.

    Ono što je vrlo validno i treba istaći da od najranijeg detinjstva, znači maltene od vrtića, razno raznim vežbicama, pa onda kroz čitavo školovanje, pa kroz osnovnu i srednju školu moramo deci objašnjavati i imati stalne edukacije i imati sastanke sa roditeljima, jer roditelji su najvažnija karika u lancu, a onda zatim škole, osnovne i srednje.

    Ono što mene brine nije samo taj veliki postotak, rekla bih, tih 50.000 ljudi, već način na koji se uzimaju ti opijati. Masa dece koja uzima heroin nema novac da kupi čist heroin, pa se onda dešava da više dece, govorim o deci mada tu ima i starije populacije,uzimaju jednu iglu. Tako da imamo pojave bolesti, imamo AIDS, imamo dosta zaraznih bolesti, između ostalih hepatitis C. To je ono o čemu medicinari i sve struke treba da povedu računa kad se tiče edukacije naše dece.

    Inače, Srbija se nalazi na vetrometini, tako bih nekako rekla, na istoku i zapadu, zapadu i istoku, pa se nalazi na glavnoj ruti, ili tranzitu velike količine droga. Srećom, dobili smo ministra koji to veoma uspešno i dobro radi tako da imamo na godišnjem nivou izuzetno velike zaplene te droge.

    U Srbiji se najviše koristi kanabis, zatim sintetičke droge, znači tablete, onda idu heroin, koji je izuzetno skup, dolazi do 22.000 evra po kilogramu, i na kraju kokain koji je od 40.000 do 50.000 evra.

    Ne treba biti dovoljno pametan pa izračunati da se za taj novac može kupiti jedan dvosoban stan i ovim putem apel svim mladim ljudima da nikad u životu ne probaju drogu, jer ljudi smatraju da postoje lake i teške droge. Ne postoje lake i teške droge, postoje droge, kreće se od laganih droga, pa se završava na heroinu i kokainu.

    Ono što bih naglasila je da Srbija uspešno vodi rat protiv narkotika. Najveći procenat para prolazi kroz ovu zemlju. Nešto prođe, nešto ne prođe, zato treba umrežiti, a to ste vi upravo uradili, različite institucije, od Ministarstva unutrašnjih poslova, preko različitih ministarstava. Moramo biti svi umreženi i pratiti, naročito carina. Carina je ta kod koje se polažu ispiti, koja pronalazi enormno velike količine droge. Srbija ima sreće da ima još uvek nekorumpirane, desi se tu ponekad nešto što ne valja, ali uglavnom je to jedna stabilna i dobra zemlja.

    Inače, trgovina oružjem i drogom je najunosniji biznis u svetu. Kod nas, Bogu hvalanije, prosto zato što dobro radimo svoj posao.

    Ono što treba istaći da u Srbiji je primećen veliki procenat ili povećana učestalost upotrebe sintetičkih droga. U 2015. godini zapljeno je 1,3 tone biljnog kanabisa, heroina 26 kilograma, 6 kilograma pilula i ostalog. Treba istaći još da je za ovaj zakon 2016. na 2017. skoro mesec dana vođena javna rasprava i uglavnom je bilo dobronamernih sugestija. Jedna od učestalih, znači onih koje su se ponavljale je bilo da se legalizuje kanabis.

    Ja sam diplomirani sociolog, nisam kompetentna da govorim o tome, znam da nije legalizovan kanabis, smola kanabisa za lečenje, jer struka upravo kaže da kanabis ne leči, da može samo da probleme koji se tiču, neka vrsta slična metadonu, može da uspori bol, ali nikako da leči. I sigurna sam da možda neće biti iako postoji velika peticija da se to uradi. To prepuštam kompetentnijim ljudima nego što sam ja.

    A ono što treba istaći je još da je cilj ovog zakona prikupljanje podataka. Vrlo je važno je kad imate i monitoring. Znači, vrlo je važno kad imate statistiku kolika je potražnja, šta se dešava u ovoj državi, gde ta droga završava. Vi dobro radite svoj posao, sve pohvale za vaš rad, trud i za vašu čitavu kliku ili za sve vaše predstavnike.

    Treba reći još da prvo ozbiljnije istraživanje je urađeno 2014. godine na egzemplaru od 5.385 ljudi i da se po prvi put droga proba u osnovnoj školi, a da je neka populacija koja je učestalija u uzimanju opijata od 18 do 64 godine.

    Ono što ja znam je da je, nažalost, jedno dete od 9 godina, ne ja nego kaže Institut „Batut“, probalo drogu i to je nedopustivo. Tu bih se ja zapitala šta je sa institucijama, šta je sa roditeljima, šta je ako dete ide u vrtić, školu? Znači, svi moramo biti uključeni u to. Interakcija je put do dobrog načina sprečavanja droge u Srbiji, a ne samo u Srbiji, nego i u svetu.

    U Srbiji godišnje umre, u 2015. godini je umrla 41 osoba, hvala Bogu to je mnogo manje, 2,5 puta, nego u 2000. godini, odnosno 2009. godini. Znači da polako se ljudi osvešćuju, jer to je jedna od najvećih pošasti 21 veka. I ne samo to, to što neko upropasti sebe ne valja, ali upropašćava čitavu porodicu, upropašćava i društvo.

    Šta još reći? Možda samo da treba da postoji više tribina, mnogo, mnogo edukacija, a ja ću sa zadovoljstvom u Danu za glasanje podržati sve predloge ovih zakona.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Zahvaljujem.
    Nataša Vučković odustaje od diskusije.
    Reč ima narodni poslanik Srđan Nogo.
    Reč ima narodni poslanik Zoran Radojičić.
    Reč ima narodni poslanik Dragana Kostić. Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Dragana Kostić

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka
    Zahvaljujem.

    Uvažena predsednice, gospodine ministre sa saradnicima, izuzetna mi je čast da danas mogu da raspravljam o ovom setu zakona koji je na dnevnom redu i odnosi se o presađivanju organa, ćelija i tkiva kod čoveka.

    Vlada Srbije kao i Ministarstvo zdravlja kontinuirano radi, ulaže napor da se obezbede svi adekvatni preduslovi i uslovi za razvoj donorstva, a jedan od njih je svakako i Predlog zakona o presađivanju ljudskih organa koji je danas na dnevnom redu.

    Srbija danas ima izuzetno stručne transplantacione timove u referentnim zdravstvenim ustanovama koji svakog dana uz apsolutnu posvećenost i predanost ovom poslu obavljaju transplantacije i spašavaju živote naših građana.

    U 2017. godini broj realizovanih donora je 40. Urađeno je 92 transplantacije, od toga 62 bubrega i 23 jetre i sedam srca. Ovi podaci ukazuju na to da je Srbija na dobrom putu za članstvo u Eurotransplantnu, da smo dostigli nivo opremljenosti i stručnosti i da možemo da ispunjavamo izuzetno stroge kriterijume ove organizacije, da postanemo njihovi partneri, a i to da je naše zdravstvo do pre par godina ubedljivo najslabije rangirano u Evropi, je značajno uznapredovalo, kao što je i svest o značaju donorstva na znatno višem nivou, ali još uvek ne na dovoljno visokom.

    Građani Srbije treba da budu svesni da je transplantacija za neke pacijente jedini način lečenja ali i život i da svako od nas, naših najdražih može da bude u toj situaciji.

    Šesnaest puta je veća verovatnoća da će nam zatrebati tuđ organ, nego da ćemo biti u prilici da svoje organe dajemo nekom drugom, zato ću ja kao i svi, nadam se, poslanici bez obzira na političko opredeljenje u danu za glasanje podržati ovaj zakon.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Reč ima Dejan Nikolić.
    Reč ima Dušica Stojković.
    Reč ima Dragan Vesović.
    Reč ima Zvonimir Đokić. Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Zvonimir Đokić

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka
    Zahvaljujem.

    Poštovana predsedavajuća, poštovani gospodine ministre sa saradnicima, ja ću danas govoriti o jednom zakonu, o Predlogu zakona o kome se manje govorilo danas, to je Predlog zakona o potvrđivanju dodatnog protokola između Republike Srbije i Međunarodne agencije za atomsku energiju, uz Sporazum između SFRJ i Međunarodne agencije za atomsku energiju o primeni garantija u vezi sa ugovorom o ne širenju nuklearnog oružja.

    Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je odredbama člana 97. tačka 1. Ustava Republike Srbije, prema kome Republika Srbija, između ostalog, uređuje i obezbeđuje svoj međunarodni položaj, a na osnovu člana 99. stav 1. Narodna skupština potvrđuje međunarodne ugovore kada je zakonom predviđena obaveza njihovog potvrđivanja.

    Kao svaka odgovorna vlast i ova vlast je konačno morala da donese jedan, tj. da predloži jedan ovakav predlog zakona, jer to nisu uradili neki u prethodnim godinama, neki iz prethodnih vlasti, verovatno baveći se nekim ličnim pitanjima i problemima.

    Republika Srbija je tradicionalno orijentisana ka sprečavanju širenja nuklearnog oružja i ka korišćenju nuklearne energije, isključivo u miroljubive svrhe. Direktan osnov za sprečavanje širenja nuklearnog oružja predstavljaju tri međusobno povezana međunarodno-pravna akta. Dodatni protokol uz Sporazum o primeni garantija u vezi sa ugovorom o ne širenju nuklearnog oružja se sačinjen u Beogradu 3. jula 2009. godine na osnovu odluke Vlade i da bi stupio na snagu potrebno je da ga potvrdi Narodna skupština.

    Znači, od 2009. godine do sada neko iz prethodnih vlasti se nije setio da potvrdi ovaj Sporazum. Konačno, SNS i vlast koju predvodi, između ostalog, Aleksandar Vučić kao odgovorna vlast donosi ovakav predlog zakona.

    Ugovor o neširenju nuklearnog oružja je temelj za sprovođenje režima nuklearne neproliferacije. Na međunarodnom planu na snagu je stupio još 1970. godine, a njegovi ciljevi su sprečavanje širenja nuklearnog oružja, odnosno tehnologije, podsticanje korišćenja nuklearne energije isključivo u miroljubive svrhe i širenje ideje razoružanja. Ukupno 191 država iz čitavog sveta, ne računajući međunarodne organizacije, čine ugovorne strane ovog međunarodnog ugovora. Ugovor uspostavlja sistem garantija koji je u nadležnosti Međunarodne agencije za atomsku energiju. Dakle, sa tom Međunarodnom agencijom za atomsku energiju mi smo predvideli i potpisali Protokol koji sada treba da stupi na snagu.

    Kako bi se sprovele odredbe Ugovora, Međunarodna agencija za atomsku energiju je sa državama ugovornim stranama uz Ugovor o neširenju nuklearnog oružja zaključila pojedinačne sporazume o garantijama. Među njima je i pomenuti Sporazum o garantijama koji je na snazi u Republici Srbiji. Ovi sporazumi bliže definišu način vršenja obračuna i kontrole nuklearnog materijala i sprovođenja redovnih inspekcija koje za cilj imaju sprečavanje širenja nuklearnog oružja. Potvrđuju da se deklarisani nuklearni materijali koriste isključivo u mirnodopske svrhe i regulišu i druge bitne elemente u vezi sa verifikacijom koju vrši Međunarodna agencija za atomsku energiju.

    Radi jačanja kontrole i verifikacionih mehanizama, dakle, donet je ovaj dodatni protokol, a ponovnim prijemom u članstvo Međunarodne agencije za atomsku energiju Republika Srbija je prihvatila i obaveze koje su utvrđene Statutom Međunarodne agencije, čime se obavezala da će nuklearnu energiju koristiti isključivo u mirnodopske svrhe i raditi na sprečavanju širenja nuklearnog oružja.

    Inspekcije koje treba da se sprovode, redovne inspekcije, kroz kontrolisane posete, imaju za cilj da ne dođe do širenja nuklearnog oružja. Na toj osnovi Republika Srbija prihvata ranije ratifikovan Sporazum između SFRJ i Međunarodne agencije o primeni garancija u vezi sa Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja, a u skladu sa kojima se u našoj zemlji u javnom preduzeću Nuklearni objekti Srbije i u Institutu za nuklearne nauke Vinča i drugim lokacijama i institucijama u kojima se koristi nuklearni materijal odvijaju redovne kontrole, kontrolne posete, inspekcije.

    Koje su te druge? Pored navedenih nuklearnih objekata, nuklearni materijal se koristi i na drugim lokacijama, a to su univerziteti, instituti, medicinske ustanove, industrija i koji mogu biti takođe predmet inspekcijskog nadzora. Inspekcije se sada odvijaju u skladu sa odredbama postojećeg Sporazuma o primeni garantija, a posete inspektora Međunarodne agencije imaju ograničen karakter. Nakon što Zakon o potvrđivanju dodatnog sporazuma stupi na snagu i njegove odredbe počnu da se primenjuju u celosti, Međunarodna agencija i kod nas otpočinje vršenje detaljnih inspekcija, proširuje se i obim pristupa, što do sada nije bio slučaj. Republika Srbija se obavezuje da će davati značajno više podataka Međunarodnoj agenciji i razmenjivati nuklearni materijal i vezanim.

    Na kraju, zašto je bitan ovaj zakon? Stupanjem na snagu Zakona o potvrđivanju dodatnog protokola, kao i njegovim sprovođenjem, Republika Srbija ostvaruje kako međunarodno političke tako i druge direktne nacionalne dobrobiti. Znači, šta je dobro za Srbiju?

    Potvrđivanje tradicionalne orijentacije Republike Srbije ka korišćenju nuklearne energije isključivo u miroljubive svrhe i njenog opredeljenja ka sprečavanju širenja nuklearnog oružja. Dalje, omogućavanje lakšeg pristupa zemlje u uvozu i tehnologijama vezanim za nuklearne aktivnosti, ostvarivanje pomoći u sprečavanju nenamernog razvijanja mreže za nelegalnu trgovinu nuklearnim materijalima, uspostavljanje univerzalnog nacionalnog standarda za verifikaciju i izvršenje preuzetih obaveza u pogledu sprečavanju širenja nuklearnog oružja, napredovanje zemlje u procesu postizanja integrisanih garancija i otvaranje prostora za dalje smanjivanje broja tradicionalnih inspekcija Međunarodne agencije za atomsku energiju i ispunjavanje međunarodnih obaveza i usklađivanje sa međunarodnim preporukama EU i njenim zakonodavstvom. Zato predlažem da usvojimo Predlog zakona. Zahvaljujem se na pažnji.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Zahvaljujem.
    Reč ima narodni poslanik Dušan Milisavljević.
    Reč ima narodni poslanik Radoslav Cokić.
    Reč ima narodni poslanik Branko Popović.

    Whoops, looks like something went wrong.