Šesta sednica Prvog redovnog zasedanja , 22.05.2019.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesta sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/128-19

22.05.2019

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:20 do 00:00

OBRAĆANJA

...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, kolega Markoviću.
Pravo na repliku ima Tatjana Macura.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Tatjana Macura

Poslanička grupa Stranka moderne Srbije
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dakle, nije pitanje da li smo mi imali vremena da se pripremimo za raspravu. Dakle, mi smo imali dovoljno vremena da se mi kao narodni poslanici pripremimo za raspravu, s obzirom da je obim ovog zakona mali i da je i ovo malo vremena koje je bilo na raspolaganju dovoljno.

Ono što jeste problem, to je ovo nerazumevanje koje je narodni poslanik pokazao. Javna rasprava ne služi da bi se narodni poslanici pripremili za raspravu, već služi da bi se građani uputili u predloge zakona koje treba da usvoji Narodna skupština, i ne samo građani, već i stručna javnost. Dakle, ovde jeste izostala javna rasprava, to je činjenica, nisam ništa izmislila, stručna javnost nije bila upoznata, kao ni odbornici grada Beograda, kao ni bilo koji drugi odbornici, kao ni bilo koji drugi građanin Beograda ili države.

Što se tiče svih drugih komunikacija koje je prema meni ili prema organizaciji kojoj pripadam, a to je Stranka moderne Srbije, i mog kolege prekoputa, moram još jednom da se ogradim, mi nismo članovi Saveza za Srbiju, niti imamo bilo kakve veze sa kolegom opozicionim predstavnikom Draganom Đilasom i s tim u vezi je potpuno neumesno da šaljete takve primedbe. Danas na dnevnom redu jeste rasprava o glavnom gradu i svi drugi komentari koje ste uputili nakon što ste završili komentar na moje izlaganje su neumesni. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospođo Macura.
Pravo na repliku ima Aleksandar Marković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Marković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem predsedavajući.

Kada smo već kod nerazumevanja, imali smo primedbu kako odbornici Skupštine grada nisu konsultovani i nisu dostavili mišljenje, ne umem da definišem tu vrstu nepoznavanja stvari koju smo mogli da čujemo od prethodne govornice, ali tu nalazim vezu sa izvesnim Nikolom Jovanovićem koji je valjda šef odborničke grupe ovog Saveza za Srbiju u Skupštini grada koji je jutros istovetnu primedbu izneo. Pazite šta kaže taj genijalac. Šef odborničke grupe Saveza za Srbiju u Skupštini grada Beograda izjavio je danas da je donošenje novog zakona o glavnom gradu bez javne rasprave, bez znanja odbornika, dakle, tu primedbu je i prethodna govornica malopre iznela. Kakvog znanja odbornika? Koga zanima mišljenje odbornika lokalne skupštine kada je reč o predlogu zakona? Ovde je reč o vrhunskom nepoznavanju stvari u Srbiji. Ovo je Narodna skupština. Narodna skupština je jedina vlasna i jedina ima tu mogućnost da donosi zakone. Hajde sada da pitamo i da konsultujemo sve lokalne skupštine, dakle svih 17 gradskih opština, da sazovu sednice skupština opština i da daju mišljenje na ovaj predlog zakona.

O čemu pričate? Kakvi odbornici? Ili je to možda posledica frustracije što prethodna govornica nije gradski odbornik, a za to su vam krivi građani Beograd. Građani Beograda nisu želeli da vi postanete gradski odbornik, a bila je kandidat, visokopozicionirana na listi Dveri.

Da se vratimo još samo kratko na temu javne rasprave i primedbi kada je reč o javnim raspravama. Imali smo, predsedavajući, više javnih rasprava upravo od grupacije kojoj prethodna govornica pripada. To su bile javne rasprave, vrlo iscrpne javne rasprave u raznim predlozima zakona, između ostalog, javna rasprava na predlog Tijaninog zakona. Kako se to završilo? Tako što prethodna govornica nije došla da se izjasni, nije došla da glasa za taj zakon, a vodi nevladinu organizaciju „Mame su zakon“.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, kolega Markoviću.
Mislim da ste malo i preoštri i ne možete uporediti, ipak, koleginicu Macuru sa Nikolom Jovanovićem. To je, da, neuporedivo.
Da li želite vi repliku, gospođo Macura? (Ne.)
Milisav Petronijević ima reč. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Uvaženi predsedavajući, uvaženi ministri sa saradnicima, kolege poslanici i poslanice, kada su u pitanju izmene i dopune Zakona o glavnom gradu, što je danas na dnevnom redu, ja ću na početku reći od čega se pošlo, da bih kasnije govorio do čega se došlo.

Dakle, pošlo se od sledećeg, da Ustav kaže – položaj grada Beograda, glavnog grada Republike Srbije uređuje se Zakonom o glavnom gradu i Statutom grada Beograda. I Ustav i Zakon o lokalnoj samoupravi, teritorizaciji kažu da je Beograd posebna jedinica lokalne samouprave i posebna teritorijalna jedinica i da ima nadležnosti koje su Ustavom i zakonom poverene opštini i gradu, a, naglašavam, Zakonom o glavnom gradu mogu se poveriti i druge nadležnosti, od toga se pošlo.

Vlada je predložila izmene i dopune Zakona o glavnom gradu, koje su na dnevnom redu, imajući u vidu ovo o čemu sam pričao, dakle ustavni i zakonski osnov, imajući u vidu iskustva u radu i funkcionisanju grada. Imajući u vidu opredeljenje Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu Vlade, ali i gradskih vlasti da obezbedi efikasnije i kvalitetnije obavljanje poslova grada Beograda na bazi njegovog posebnog ustavno – pravnog položaja i u skladu sa razvijenim kapacitetima, stručnim, organizacionim, kadrovskim koji postoje u Beogradu, a što će, poenta je, učiniti rad organa grada i gradskih opština znatno efikasnijim i dovesti do ravnomernijeg zadovoljenja potreba svih građana na teritoriji grada Beograda.

Poslanička grupa SPS će u danu za glasanje glasati za predloženi zakon o izmenama i dopunama Zakona o glavnom gradu, jer smo ubeđeni da na taj način glasamo za bolji život građana, glasamo za decentralizaciju grada i veće nadležnosti gradskih opština, glasamo za nivo odlučivanja koji je bliži građanima. Sve su to razlozi koji nas opredeljuju da damo punu podršku ovom predlogu zakona.

Otprilike tri karakteristike su ovog predloženog zakona. Jedna je koja reguliše položaj grada Beograda kao glavnog grada, drugo je stvaranje mogućnosti da se prenesu ovlašćenja na gradske opštine i treće je usaglašavanje sa zakonima u međuvremenu donetim u odnosu na ovaj zakon koji traje već evo 12 godina.

Kada je u pitanju položaj Beograda, ponavljam, ima se u vidu njegova posebnost, njegova specifičnost i zbog svoje veličine, broja stanovnika i da je privredni, finansijski, saobraćajni, kulturni centar Srbije i na kraju glavni grad Republike Srbije. Beograd je i administrativni i obrazovni, i univerzitetski, i zdravstveni centar Srbije, i ne pripada samo Beograđanima, pripada i Srbiji, i vidimo sve više pripada i Evropi. To se mora imati u vidu.

Mi podržavamo politiku Vlade koja teži ka tome da se Srbija ravnomerno razvija u svim njenim delovima i to je politika Vlade Srbije, što pokazuje, evo i u ovo zadnje vreme, otvaranjem fabrika u svim delovima Srbija, dovođenjem investicija, izgradnjom infrastrukture, evo, sad već možemo da kažemo izgradnjom mreže auto-puteva po Srbiji, što sve doprinosi ostvarivanju ovog cilja. Na isti način ili na istom tragu su i gradske vlasti i zato želim da to posebno istaknem da i oni na taj način razmišljaju, kada je u pitanju Beograd.

Dakle, kao što je potrebno ravnomerno razvijati Srbiju, tako je potrebno i u Beogradu ravnomerno razvijati zadovoljenje potreba svih građana Beograda, od onih koji skoro do Ljiga, do onih iza Padinske Skele, od onih sa obe strane Kosmaja, do onih do Stare Pazove. Svi su oni građani Beograda i zadatak jeste, na čemu i insistira ova gradska vlast, da svi oni ravnomerno mogu da zadovolje svoje potrebe. Mislim da je i predložena izmena zakona upravo na tom pravcu, na tom fonu.

Kada su u pitanju nadležnosti Beogradu, jedan deo, dakle, zakona koji je bitan, mislim da je to karakteristično, da se radi o dvostrukoj decentralizaciji. Jedna je decentralizacija sa Republika na grada, a druga je decentralizacija mogućnost prenošenja ovlašćenja sa grada na gradske opštine i, naravno, odlučivanje približiti što više građanima Beograda. Tu u čitavom nizu nadležnosti, ja ću se zadržati samo na nekim. Recimo, izgradnja, rekonstrukcija, održavanje i upravljanje javnim i nekategorisanim putevima. Jednostavna je rečenica, ali mnogo znači. U Beograd koji ima najveću mrežu saobraćajnica i puteva, u praksi su bili problemi da se ne zna šta pripada državi, šta pripada gradu. Naravno, to je onda u pitanju odgovornost, kada je u pitanju odražavanje, rekonstrukcija, itd. Sada se precizira tako nešto, šta pripada i sve osim državnih puteva i auto-puta pripada Beogradu, a Beograd raspolaže neophodnim sredstvima i kapacitetima da može to da održava.

Pored značajnih nadležnosti vezanih za oblasti zaštita od požara, upravljanje vanrednim situacijama, raspolaganje građevinskim zemljištem, tim najvećim bogatstvom jednog grada, upravljanje komunalnim otpadom, finansiranjem protivgradne zaštite, i tako dalje, opet ću se kratko zadržati na još jednoj nadležnosti, a to izdavanje građevinskih dozvola. Zašto se na tome zadržavam? Zato što je to jedna nadležnost koja daje mogućnost da se izdavanje građevinskih dozvola prenese na gradske opštine. Dakle, na gradske opštine u celini, a ne samo na pojedine gradske opštine i, naravno, mnogo većem broju kvadrata nego što je to bilo do sad, odnosno ranije.

Takođe, zadržaću se vrlo kratko na poslovima poljoprivredne inspekcije, koja treba da pređe u Beograd, naravno, u delu kontrole za koju je nadležan Beograd, koju propisuje Beograd za vlasnike, odnosno korisnike poljoprivrednog zemljišta.

Zašto je to važno? Malo je poznato u javnosti, ministar je to danas pomenuo, Grad Beograd je posle Vojvodine najveći poljoprivredni region sa 242 hiljade hektara.

Dakle, jedno ogromno bogatstvo, kada je to u pitanju. Dobijanjem poljoprivredne inspekcije, naravno, posebno će se voditi računa o izdavanju zemljišta, o korišćenju zemljišta itd.

Kada su u pitanju dalje nadležnosti simboli i nazivi naseljenih mesta i mogućnost prenosa gradskim opštinama, održavanje javnih manifestacija od značaja za grad, želim da se još malo zadržim na jednoj nadležnosti koju grad preuzima, a to je sprovođenje mera i finansiranje projekta u cilju podsticanja nataliteta i rađanja na svojoj teritoriji.

Dakle, pored onih mera koje Vlada, država preduzima, Beograd na sebe preuzima da naravno, u skladu sa materijalnim mogućnostima i sopstvena sredstva uloži u tako nešto, a ovaj projekat je od najvišeg državnog značaja.

Na kraju, pomenuću još donošenje prostornih urbanističkih planova, vrlo važno jedno pitanje, ali i iz razloga što daje mogućnost Gradu Beogradu da donošenje urbanističkih planova, pojedine opštine, misli se pre svega na one opštine koje su posebne celine, neki ih zovu rubne opštine, odomaćio se izraz prigradske opštine, inače sve su one gradske, ne postoje neki drugi izrazi, a to su Obrenovac, Lazarevac, Mladenovac, Barajevo, Sopot, Surčin i Grocka, da mogu donositi svoje urbanističke planove, naravno, usklađene sa planovima višeg ranga, misli se na planove grada itd, još jedno značajno ovlašćenje, da tako kažem, koje Grad Beograd dobija, a prenosi na gradske opštine.

Kada je u pitanju drugi deo ovog zakona, želim baš posebno da istaknem kao najveću vrednost ovog zakona, osim naravno ovih značajnih nadležnosti, a to je stvaranje mogućnosti da Beograd prenese na gradske opštine u svom sastavu veći broj poslova, te na taj način omogućuje decentralizaciju grada, dakle, drugi ona pravac, ali i spusta nivo odlučivanja bliže građanima. Puna podrška ovom predlogu zakona u ovoj oblasti.

Zašto? Te gradske opštine su u neposrednom kontaktu sa građanima, na taj način će se kvalitetnije, efikasnije obaviti poslovi iz nadležnosti grada, što je naravno, takođe jedan od ciljeva koji su bitni.

Druga stvar, ima se u vidu kada se govori o prenosu nadležnosti na gradske opštine da se faktički Beograd deli na dve zone, opet ne kažem formalno, nego praktično pričamo, jedna je gradska gde su 10 opština, i druga je, mi tako nazivamo u svakodnevnom govoru prigradske, inače su i to gradske opštine.

Zašto? Zato što, jer se ima u vidu da je nužno tim opštinama preneti veća ovlašćenja, približiti odlučivanje građanima što više, što bliže da bude njima. Imajući u vidu razuđenost teritorije grada, imajući u vidu činjenicu da određene gradske opštine predstavljaju urbane celine, imajući u vidu da su svojevrsni administrativni centri za to područje, i naravno imajući u vidu cilj da se stvore uslovi za efikasnije i kvalitetnije obavljanje delatnosti iz nadležnosti i grada, a posebno obavljanje komunalnih delatnosti na području gradskih opština.

Samo nekoliko podataka kada govorimo o razuđenosti. U odnosu na Grad Beograd koji se prostire na 3224 kilometara kvadratna, ovih sedam opština o kojima govorim Lazarevac Obrenovac, Mladenovac, Barajevo, Sopot, Surčin i Grocka, obuhvataju dve trećine površine Beograda, 2127 kvadratnih kilometara. Dakle, jedno ogromno područje, 137 naselja i skoro 400 hiljada stanovnika.

Dakle, veliki razlog da Beograd prenese ovlašćenja na te opštine, u većem obimu iako će sve opštine gradske dobiti veća ovlašćenja nego do sada, ali će ovih sedam opština dobiti još veće, jer su posebne celine, velike, administrativni centri, svaki ima neku svoju karakteristiku, neku posebnost.

Grocka sa blizu 90 hiljada stanovnika, Obrenovac sa blizu 80 hiljada stanovnika, sa moćnim jednim kombinatom, Lazarevac 60 hiljada, sa jednim moćnim rudarskim energetskim kombinatom, ali i sa svojim specifičnostima i posebnostima na koje mora da se obrati pažnja, a to je da zahvaljujući tom rudarsko energetskom kombinatu koji snabdeva pola Srbije sa strujom, je uništen vazduh, zemlja i voda, i da je potrebno dosta tom narodu tamo učiniti i uraditi, zadovoljiti njegove potrebe da može da kvalitetno živi.

Mladenovac koji je bio pionir industrijalizacije, jedan industrijski centar koji je na žalost uništen i čija je industrija uništena pljačkaškom privatizacijom, dosovskom, pa je postala samo jedna mala Palanka, Surčin, Sopot koji je imao status opštine i nosilac bio male privrede, status opštine još 1905. godine, itd.

Dakle, sve su to posebne celine, posebne opštine sa posebnim problemima, specifičnim i karakterističnim za to područje, u odnosu na ovo recimo u Starom gradu, jer tu je potreba ljudi da imaju put, vodu, kanalizaciju, struju itd.

Ovde je veći problem što kod jednog dela bezidejne opozicije u Beogradu, što Beograd uređuje svoj grad, da bi bio privlačan i pristupačan, ne samo Beograđanima nego i Srbiji, i onima van države Srbije. Sad to vreme taj bezidejni deo opozicije ima politiku grada da se svađa sa saobraćajnim znacima, građevinskim mašinama, koje uređuju taj grad, drugim rečima sa željom da se sastane, da Beograd zastane.

Još nešto što želim da kažem, skrenem pažnju, a to je dalja decentralizacija, odnosno regulisanje mesne samouprave. Beograd je grad koji ima veliki broj stanovnika, opština i naselja. Iz tog razloga je nužno bilo da se utvrde načini kako se mogu formirati ili gasiti mesne zajednice, i to je dato u nadležnost gradskim opštinama, što je potpuno ispravno , imajući u vidu da su oni najbliže građanima Beograda.

Na kraju ću završiti sa onim sa čim sam počeo. Dakle, cilj ovog zakona je da obezbedi efikasnije i kvalitetnije obavljanje poslova grada Beograda, a predložena zakonska rešenja će učiniti rad organa i grada i gradskih opština znatno efikasnijim, dovesti do ravnomernijeg zadovoljenja potreba svih građana na teritoriji grada Beograda, ponavljam, od onih blizu Ljiga, do onih iza Padinske Skele, od onih sa ove strane Kosmaja, do onih blizu Stare Pazove.

Ponoviću, podržaćemo predložene izmene i dopune ovog zakona. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Petronijeviću.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Marković.
Izvolite, kolega Marković.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Marković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, uvaženi potpredsedniče Narodne skupštine, gospodine Marinkoviću.

Uvaženi gospodine Ružiću sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, pozdravljam i ove golubare u parku ispred Predsedništva, koji nisu danas sa nama.

Danas je pred nama veoma važan predlog zakona, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o glavnom gradu, čije će usvajanje omogućiti kvalitetnije i efikasnije obavljanje poslova grada Beograda, a imajući u vidu posebnost ustavno-pravnog položaja grada Beograda, koja dosadašnjim zakonom nije, da kažem, dosledno sprovedena, ali i specifičnost Beograda u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave, kako zbog svoje veličine, tako i zbog broja stanovnika.

Naročito, možda zbog toga što je Beograd privredni, finansijski, saobraćajni i kulturni centar Srbije. Srpska napredna stranka snažno podržava predložene izmene, zato što one prvenstveno omogućavaju ono što je najvažnije, a to je decentralizacija grada Beograda. Povećavaju nadležnosti opština, jednom rečju spuštaju nivo odlučivanje bliže građanima i samim tim povećavaju kvalitet života Beograđana.

Srpska napredna stranka je građanima obećala, upravo ono što danas sprovodimo, decentralizacija grada i mogućnost da građani budu uključeniji u proces donošenja odluka u njihovim opštinama.

Za razliku od nekih drugih koji su to isto obećavali, koji su se deklarativno zalagali za decentralizaciju, a onda su u praksi radili sve suprotno od toga. Najbolji primer za to je Dragan Đilas, koji je Statutom grada 2011. godine, sproveo, kao što smo rekli, najbrutalniju centralizaciju grada Beograda, čime su Beogradske opštine, kako gradske tako i prigradske, svedene bukvalno na nivo mesne zajednice.

Tako smo došli u jednu paradoksalnu situaciju, a to je da bilo koja opština u Srbiji, pa i najmanja ona, ima veće nadležnosti nego, recimo, gradska opština Novi Beograd, ili Vračar, ili Mladenovac, Obrenovaca, Lazarevac ili bilo koja druga gradska opština u Beogradu.

Potpuno je, na taj način, obesmišljeno postojanje gradskih opština. Možda se to drastičnije videlo na primeru tzv. prigradskih opština, kada za sve morate da idete u grad. Objektivno se postavlja pitanje svrsishodnosti tih opština, dakle - čemu izbori za skupštinu opštine, čemu skupština opštine, čemu predsednik, veće, organi? Čemu sve to ako ta opština nema nadležnosti i ako nema šta da radi?

Sada to menjamo i uvodimo dve zone u Beogradu, prigradsku i gradsku. Dakle, gradsku zonu će činiti 10 opština: Vračar, Stari grad, Savski Venac, Zvezdara, Palilula, Voždovaca, Rakovica, Čukarica, Novi Beograd i Zemun. Prigradsku zonu sedam opština: Barajevo, Grodska, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac, Sopot i Surčin i biće jasno uređena podela nadležnosti i stvaranje mogućnosti da grad Beograd ovim opštinama prenese veći broj poslova nego što je to do sada bio slučaj.

Da krenemo redom. Mogućnost da komunalne mreže na teritoriji grada Beograda mogu biti u svojini vršioca komunalne delatnosti. Naime, do sada smo imali određene probleme u praksi, jer je ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju komunalne mreže mogao da vrši isključivo subjekt u čijoj su svojini te mreže, a ne vršilac komunalne delatnosti. Davanjem mogućnosti da komunalne mreže budu u svojini vršioca komunalne delatnosti, kako bi iz svojih sredstava, samostalno sprovodio aktivnosti u cilju finansiranja, obavljanja te delatnosti, ostvarujemo dodatnu efikasnost i poboljšavamo kvalitet u pružanju tih komunalnih usluga.

Dalje, mogućnost osnivanja javnih komunalnih preduzeća od strane pojedinih gradskih opština. Dakle, ovde je reč o ovih sedam prigradskih opština i ako uzmemo u obzir da je uređivanje i obezbeđivanje komunalnih delatnosti jedna od izvornih nadležnosti jedinica lokalnih samouprava, i ako se ima u vidu da je reč o prigradskih opštinama, koje su nekada imale ovakvu mogućnost, dakle zakonsku mogućnost da osnivaju preduzeća za obavljanje komunalnih delatnosti, onda je jasno da ćemo ovim rešenjem postići efikasnije i kvalitetnije obavljanje komunalnih delatnosti na području ovih opština.

Dalje, mogućnost da se pojedini urbanistički planovi donose i od strane gradskih opština, ovde smo već dosta čuli o ovome, prigradske opštine sada dobijaju pravo da van plana generalne regulacije donose urbanističke planove za svoje područje, naravno uz prethodnu saglasnost grada koja je neophodna. Ovo je, takođe jedna značajna novina koja će doprineti bržem razvoju prigradskih opština i boljem privlačenju investitora.

Dakle, prigradska opština će na ovaj način postati konkurentnija. Imaju mogućnost da urade plansku dokumentaciju. Imaju mogućnost izrade planova, za to dobijaju saglasnost. Imaju već mogućnost da izdaju dozvolu za izgradnju. Imaju mogućnost da vrše legalizaciju. Sve to kada uzmemo u obzir, neće postojati ni jedan osnov zašto bi neko izbegavao od investitora prigradske opštine. Dakle, nema razloga više da iko od investitora ima bilo kakvu sumnju u tom smislu.

Ovo smo već rekli, dakle, mogućnost za izdavanje građevinskih dozvola za izgradnju objekata i ostalih akata u postupku objedinjene procedure i davanje mogućnosti gradu da Statutom utvrdi podelu poslova između grada i gradskih opština.

Dakle, ovo je značajna odredba koja daje mogućnost gradu da izvrši raspodelu ovih poslova između grada, sa jedne strane, i gradskih opština, a u cilju efikasnijeg obavljanja posla.

Kao što smo rekli, ali da naglasimo još jednom, gradske opštine će moći da izdaju građevinske dozvole do 1.500 kvadrata, što do sada nije bio slučaj, a prigradske opštine do 5.000 kvadrata.

Takođe, gradskim opštinama biće omogućeno da legalizuju objekte do 400 kvadrata, a prigradskim opštinama to će biti omogućeno do 3.000 kvadrata.

Pored navedenog, ovde imamo i čitav niz novih ovlašćenja po pitanju poljoprivredne inspekcije: ovlašćenje o obrazovanju, sportu, kulturi, po pitanju podsticanja nataliteta, po pitanju smanjenja rizika od katastrofa i upravljanju u vanrednim situacijama, ekologije, protivgradne zaštite, itd, a sve u cilju efikasnijeg rada gradskih organa i gradskih opština, kao i u cilju, da kažem, ravnomernijeg zadovoljenja potreba svih Beograđana i interesa svih Beograđana.

Ovim zakonom se vrši i usaglašavanje, kako smo i čuli od ministra, sa čitavim nizom drugih resornih zakona, kao što su Zakon o javnoj svojini, Zakon o planiranju i izgradnji, Zakon o autonomnim pokrajinama i zaposlenima u autonomnim pokrajinama i lokalnoj samoupravi i mnogim drugim zakonima.

Ono što treba još istaći je da sledeći korak koji treba da prati ovaj zakon jeste donošenje novog Statuta grada Beograda, koji će dalje razraditi podelu nadležnosti i dalju decentralizaciju grada.

Kao što smo rekli, ovde nije kraj decentralizacije. Decentralizacija se neće završiti samo time što će prigradske i gradske opštine dobiti veći broj ovlašćenja, dakle i veće nadležnosti.

Sledeći korak je da opštine, pogotovo prigradske opštine, krenu da prave uslužne centre kako bi najveći deo posla koji građani treba da obave u opštini, mogli, zapravo da obave u svojim naseljima u kojima i žive, a koji su deo te opštine.

Dakle, dalja decentralizacija, jačanje nadležnosti gradskih opština, brži razvoj prigradskih opština i spuštanje nivoa odlučivanje bliže građanima, to je ono što je suština ovog zakona i to je ono za šta se SNS zalaže, za razliku od nekih drugih, evo, opet ću ponoviti Dragana Đilasa, koga je dok je bio gradonačelnik Beograda zanimao samo novac i kako će da se obogati i to se jasno vidi iz nebrojeno mnogo afera u kojima je bio akter u to vreme, a posledice su takve da je grad Beograd ostao zadužen u iznosu od preko milijardu evra.

Đilas je, naravno, u nekoliko navrata pokušao vrlo nespretno da ospori tu činjenicu, pa je iznosio kako je zapravo dug Beograda negde oko 400, 450, možda 500 miliona evra. Ali je zaboravio da u tu cifru uračuna odnosno ubroji i dugove gradskih javnih preduzeća i ustanova i gradskih opština.

Ako uzmemo podatak da je od 2013. godine uhapšeno i procesuirano 44 Đilasovih saradnika ili ljudi koji su radili u gradskoj administraciji ili u gradskim strukturama, i članova i funkcionera Demokratske stranke i povezanih lica, onda je sasvim jasno, i tih 44 uhapšenih je bilo u osam različitih afera, kada je grad oštećen u iznosu od preko osam i po miliona evra, onda su jasne razmere lopovluka prethodne gradske vlasti.

Setimo se nekoliko slučajeva, čuvene afere rekonstrukcije Bulevara kralja Aleksandra, u kojoj je uhapšen tadašnji odnosno dotadašnji gradski menadžer i Đilasova desna ruka, zajedno sa još osam lica, zbog sumnje da su zloupotrebili položaj i oštetili grad za oko šest miliona evra.

Setimo se afere „bus plus“ i ugradnje onih validatora u kojoj je načinjena ogromna šteta građanima Beograda. Stručnjaci su procenjivali da je tom prilikom grad oštećen za šest miliona evra.

Setimo se afere nabavke i ugradnje podzemnih kontejnera, koji su plaćeni isto šest miliona evra. I tu je bilo nekih hapšenja. Uhapšen je direktor javnog preduzeća „Gradska čistoća“ i neki njegovi saradnici, a epilog je da je oštećen gradski budžet za šest miliona evra. Rezultat – nit kontejnera, nit para.

Setimo se nabavke 30 tramvaja, tzv. „španaca“, mislim da se javnost dobro seća toga, koji su bili i bezobrazno preplaćeni i preskupi za održavanje, a gotovo nefunkcionalni. Procena stručnjaka je da je u ukupnom zbiru u ovoj transakciji načinjena šteta gradu od čak 53 miliona evra.

Setimo se kako je Đilas na prevaru izgradio onu kuću „Velikog brata“, dok je bio suvlasnik one firme „Emošn prodakšn“, ako se tako zvala.

Setimo se afere „Pazl grad“.

Setimo se na kraju najveće afere, afere Mosta na Adi, simbola lopovske vlasti Dragana Đilasa i Demokratske stranke.

Ono što je važno naglasiti je da građani Beograda i dan-danas trpe posledice pljačke i razaranja Beograda. Mi i dan-danas vraćamo dugove koje nam je ostavio Dragan Đilas i ta štetočinska ekipa iz Demokratske stranke.

Ali, danas grad funkcioniše neuporedivo bolje, i to u svakom smislu te reči. Skoro da smo anulirali prethodne dugove, one ogromne dugove Đilasa i ekipe. Doveli smo finansije u red i smanjili budžetski deficit. Značajno smo smanjili nezaposlenost u Beogradu. Slobodno možemo reći da je gotovo na istorijskom minimumu.

Imamo neuporedivo više kapitalnih investicija, neuporedivo više gradilišta, preko 1.500 aktivnih gradilišta u ovom trenutku. Godišnje se izda preko milion kvadrata građevinskih dozvola u Beogradu.

Imamo više izgrađenih vrtića, domova zdravlja. Više od milijardu dinara je uloženo u obnovu i izgradnju domova zdravlja. Preko 50 zdravstvenih objekata je obnovljeno i adaptirano. Novi domovi zdravlja su u Labudovom brdu, Malom Mokrom Lugu, naselju Stepa Stepanović, Jajincima, Borči, Ugrinovcima, Kumodražu, Banjici.

Neuporedivo je više obnovljenih škola, parkova, dečijih igrališta, ustanova kulture. U krajnjem slučaju -–više radnih mesta.

Iz svega ovoga se jasno vidi razlika između prethodne gradske vlasti oličene u Draganu Đilasu i gradske vlasti Srpske napredne stranke.

Iz svih ovih razloga, želim da pozovem sve narodne poslanike da u danu za glasanje daju podršku Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o glavnom gradu. Zahvaljujem.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, kolega Markoviću.
Reč ima ministar, Branko Ružić.
Izvolite, ministre.
...
Socijalistička partija Srbije

Branko Ružić

Zahvaljujem, potpredsedniče.
Ja bih na kraju ovog turnusa izlaganja šefova poslaničkih grupa se zahvalio zaista i gospodinu Markoviću, i gospodinu Petronijeviću, i poslanici Karadžić, i Macuri, i Vojislavu Vujiću, Slavici Živković i, naravno, profesoru Šešelju.
Mislim da može da se izvuče jedan veoma važan zaključak, a to je da su svi ukazali na, naravno, svako iz svoje vizure, na značaj ovih izmena i dopuna Zakona o glavnom gradu. Ja bih samo ponovio da je intencija pre svega u daljoj decentralizaciji prenošenja ovlašćenja sa Republike na nivo grada, ali takođe i decentralizaciji i boljoj organizaciji unutar samog odnosa između grada Beograda i gradskih opština.
Šefovi i predstavnici poslaničkih grupa su već ukazali na ono što je intencija grada Beograda u pogledu izdavanja građevinskih dozvola i legalizacije, odnosno ozakonjenja, davanju, rekao bih, širih ovlašćenja i obuhvata samim gradskim opštinama, a to i jeste jedan od razloga zašto je bio potreban hitan postupak. To je nešto što je sasvim evidentno, da je postojalo jedno usko grlo koje smo morali da, narodski rečeno, otčepimo.
Što se tiče određenih kritika, ja moram da kažem da odbornici svakako nikada nisu bili deo zakonodavne aktivnosti, ali naravno da su javne rasprave mesto gde učestvuju, mogu da učestvuju, naravno, i odbornici kao građani i to uopšte nije sporno, ali mislim da je sasvim jasna potreba i širi društveni interes, interes građana i građanki Beograda, pa i privrede i investitora, da se po hitnom postupku urade ove izmene i dopune zakona u tom smislu.
Ono što je pomenuto, takođe, kao kritika, a tiče se referentnih manifestacija, to nije nadležnost Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, već je nadležnost Ministarstva kulture. To je sasvim evidentno. Pri tom, u jednoj političkoj areni svakako razumem da različite političke opcije koriste i neke primere za svoju političku borbu i to uopšte nije sporno.
Što se tiče nedoumica oko Zakona o javnoj svojini, ja ću samo pročitati član 3. koji jasno kaže da su u javnoj svojini prirodna bogatstva, dobra od opšteg interesa i dobra u opštoj upotrebi za koja je zakonom utvrđeno da su u javnoj svojini, stvari koje koriste organi i organizacije Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, ustanove, javne agencije i druge organizacije čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave i druge stvari koje su u skladu sa Zakonom u javnoj svojini. Tako da ovde nema nedoumica. Ovo je sasvim jasno.
Što se tiče tog lokal-patriotizma prema Zemunu, to je vrlo simpatično i to nije sporno, ali takođe nije naša intencija niti nadležnost da utvrđujemo koliki će gabarit ili dužina nekih plovnih objekata biti na rekama. Naša je velika sreća i bogatstvo da Beograd ima dve reke, Savu i Dunav.
Ono što je bila naša namera to je da ovim zakonom omogućimo dalju decentralizaciju, jednu bolju reorganizaciju unutar samog sistema u Beogradu, da to sve funkcioniše na dobrobit i na boljitak građanki i građana, da uvažimo sve specifičnosti.
Pomenuo je ovde i poslanik Petronijević kolika je razuđenost, koliko je od 17 opština različitih urbanih celina, ruralnih celina. Pomenuli smo, naravno, i značaj poljoprivrede i koliko hiljada hektara se obrađuje u gradu Beogradu i koliko će po tom osnovu biti priliva u budžet.
Na kraju, želim da se zahvalim svim šefovima poslaničkih grupa, bez obzira i na neke kritičke nijanse. Nadam se da ćemo nakon pauze čuti još dosta konstruktivnih rasprava i predloga. Hvala vam.