Petnaesto vanredno zasedanje , 23.07.2019.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Petnaesto vanredno zasedanje

03 Broj 06-2/190-19

2. dan rada

23.07.2019

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 19:40

OBRAĆANJA

...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, kolega Torbice.
Sada reč ima narodni poslanik Milorad Mirčić. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pre godinu i mesec dana u ovom parlamentu smo usvajali zakon po kome se stvaraju osnove za rešavanje stambenih pitanja pripadnika snaga bezbednosti.

Mi srpski radikali smo tad izneli niz primedbi. Ono što je na prvom mestu, to je da ne treba praviti razliku kada su u pitanju građani Srbije. Treba omogućiti i svim građanima, ako je to Vlada u stanju, svim građanima da dođu do povoljnih cena za kupovinu stanova, pošto u tom zakonu je član 10. ostao nepromenjen. On predviđa da cena kvadratnog metra bude 500 evra, nema tog građanina u Srbiji kojoj nije rešio stambeni problem, da na taj način ne bi rešavao stambeni problem, imajući u vidu da cena kvadratnog metra trenutno u Beogradu, u Novom Sadu, u većim urbanim sredinama nije ispod 1.000 evra po kvadratnom metru i to bi svakom građaninu dobro došlo.

Ali, objašnjenje je bilo da u prvoj fazi će se rešavati stambeni problemi odnosno pitanja omogućiti da se reše ti problemi, pitanje pripadnika službe bezbednosti, vojna lica, oficiri, policija, BIA, obaveštajnih službi i sada imamo nešto što se nadovezuje na taj član 1. a to je izmena i dopuna zakona gde se proširuje da će u mogućnosti biti invalidi, porodice palih boraca, itd. što je šira lepeza mogućnosti onih koji su na kraju krajeva pripadali ili pripadaju snagama bezbednosti vojske, policije i BIA, da oni ili njihovi potomci po istim uslovima eventualno pokušaju da reše svoj stambeni problem.

Ono što je SRS tada govorila, čisto podsećanja, to je da ova ideja nije nova, nije od juče i nije došla sa ovom Vladom, odnosno sa resornim ministrom. Ova ideja je još od ranije, prisetite samo 2000. godine, počeo je program i projekat rešavanja stambenih problema, tzv. jeftinih stanova za građane Srbije. Tačno sam rekao – za građane Srbije.

Ta ideja je nastala na razradi studije na kojoj su radili veliki stručnjaci iz različitih oblasti Srbije i nastala je na realnim osnovama da je bilo povoljnih uslova i da je u suštini moglo da se obezbede finansijska sredstva da se izgradi 100.000 stanova u Srbiji. Dobro ste čuli, 100.000 stanova, ali u svim delovima Srbije. Na tom projektu se čak angažovao i tadašnji predsednik Srbije, Slobodan Milošević. Jedan od živih učesnika koji je ovde danas prisutan je inženjer Milutin Mrkonjić. On je na kraju krajeva bio i taj operativac, koliko se sećam, koji je trebao da sprovede taj projekat, ali je rađen na bazi analiza koje su radili stručnjaci iz različitih oblasti. Pa se reklo, za rešavanje demografskih problema, za rešavanje svih ostalih problema sa kojima se suočavala Srbija potrebno je 100.000 stanova po ceni koja tada nije prelazila u protivrednosti 500 evra. Tada su bile marke.

Spletom niza okolnosti odustalo se, nije došlo do realizacije, međutim, ta ideja je ponovo aktivirana 2003. godine kada je gradonačelnik Grada Beograda, Nenad Bogdanović rekao da u Beogradu treba da se prave stanovi koji neće biti skuplji od 600 ili 700 evra po kvadratnom metru. Ne bi to bilo toliko interesantno da tada nije počela utrka bukvalno političkih aktera na političkoj sceni Srbije, predstavnika pre svega nekadašnjeg DOS-a, u različitim frakcijama, različitim partijama. Javila se predstavnik, tada kandidat za gradonačelnika, G1 7+, govorim čisto zbog kontinuiteta, da se ministar bolje snađe, koja je rekla – sve su to gluposti, ispod 750 evra ne može biti kvadratni metar izgrađen u Beogradu.

Srpska radikalna stranka nije zaostajala u tome, Aleksandar Vučić kao kandidat SRS za gradonačelnika konsultujući se sa stručnjacima iz te oblasti, izašao je u javnost da će on kao gradonačelnik da se potrudi da obezbedi izgradnju jeftinih stanova na teritoriji Grada Beograda, govorim o 2004. godini, po ceni ne većoj od 350 evra.

Tada je počela kanonada napada na Aleksandra Vučića, kako je on jednak ili isti onome koji obećava kilogram hleba za tri dinara. Ta ideja je ostala očigledno zahvaljujući Aleksandru Vučiću koji je kao predsednik Vlade ponovo aktivirao tu ideju oko izgradnje jeftinijih stanova, nisu jeftini, za pripadnike snaga bezbednosti.

Šta je bilo zajedničko u svim ovim idejama? Na prvo mesto se osim cene stavljalo da će se aktivirati, odnosno angažovati domaća građevinska operativa, da će to biti i te kako značajan impuls za porast BDP, da će se koristiti domaći proizvodi, odnosno materijal koji proizvodi domaće fabrike i to je moglo recimo da se očekuje 2000. godine, kada je ova osnovna ideja izašla na svetlost dana. Jer, tada smo imali još dobar deo, skoro čitava privreda koja nije bila privatizovana i imali smo firme koje su do duše, bilo je i privatnih, ali većina njih je značajnih, one koje su mogle da se upuste u ovoj projekat, bile državne firme.

Posle toga, nakon privatizacije, teško je bilo da se poveruje da će moći tako da se koristi domaća građevinska operativa, odnosno da će se koristiti domaći građevinski materijal. Zašto? Zato što je došlo do različitih promena, velikih promena. Te firme koje su bile poput velikih giganata, kao što je „Rad“, kao što je „Ratko Mitrović“ itd. one su privatizovane, većina njih je devastirana, potpuno uništena, a proizvođači domaći građevinskog materijala istim putem, kao i građevinska operativa su krenuli kao građevinske firme. Posle kupovine bukvalno su nestale, ne postoje ili eventualno u tragovima, kao što su cementare.

Šta je ovde naglašeno kada je u pitanju izgradnja stanova u većim urbanim sredinama kao što je Vranje, Niš, Novi Sad, Beograd, kao što je priključena Sremska Mitrovica itd? Naglašeno je isto ovo da će to biti prilika za domaću građevinsku operativu, da će tu domaći proizvodi iz oblasti građevine biti u velikoj meri korišćeni. Krenulo se sa realizacijom tog projekta, da ne ulazimo sad u detalje da je dolazilo do odlaganja, prolongiranja, jer zakon nije bio donet na vreme, pa onda sa lokalnom samoupravom nije postignut blagovremeno sporazum, pojedinim lokalnim samoupravama, ali pojavila se prva izgradnja i početak gradnje u Vranju i, možete misliti, izvođač je turska kompanija „Tašjapi“, podizvođač je domaći, to je „Milenijum“.

Gde je sad čitava ta priča oko toga da će domaća građevinska operativa biti maksimalno iskorišćena? Kao podizvođač je angažovana domaća firma, to je „Milenijum“ koja, znate kad ste podizvođač, radite na minimumu zarade bez obzira koliko je želja svih nas da to bude drugačije, ali onaj koji je dobio posao, onaj ko izvodi taj posao, on određuje koliko će da plaća podizvođača.

Ovde je čudo veće sa činjenicom da je Srbija Republika, odnosno Vlada Republike Srbije investitor i ne može više da se objašnjava da je to međunarodni tender, koji jasno ima pravila da na tom međunarodnom tenderu mogu da se jave svi zainteresovani. Ovde se samo javio jedan izvođač, turska kompanija koja je dobila, bez obzira što je investitor Vlada Republike Srbije. Svugde je pravilo, investitor može da utiče i treba da utiče na onoga ko će biti izvođač. Čak, pošto je ovo lex specialis moglo se analogijom nekom ići da su ovo posebni uslovi i da ti posebni uslovi važe i za angažovanje domaćeg izvođača.

Zašto je ovo bitno? Domaći izvođač, naglašavam izvođač, angažovaće domaću radnu snagu, angažovaće domaću građevinsku industriju, kada je u pitanju stranac on će gledati da što jeftinije prođe, da ono što se ulaže za materijal kupi po jeftinijim cenama. Primera radi, prisutno je cement iz Albanije, jer je mnogo povoljniji nego cement iz Beočinske fabrike cementa, jer je povoljniji, jeftiniji nego što je to cementara „Popovac“ ili kako moj kolega Despot uporno napominje Kosjerić, jeste i Kosjerić, uvozi se iz Albanije, jer je to interes onoga ko izvodi radove da što jeftinije plati građevinski materijal, a to sve zavisi od njega i raspolaganja finansijskim sredstvima od strane izvođača. To je ono što je evidentno. Možemo mi sada da se ubeđujemo da je to po svim međunarodnim pravilima, da ova turska kompanija asfaltira put prema Tutinu, pa da zbog toga ta turska kompanija je dobila, ali kako objasniti da je vlasnik ove kompanije u martu mesecu bio priveden, uhapšen zbog davanja mita, kako to objasniti? Koji su to parametri uticali da bez obzira na to ipak ovaj izvođač ostane, a i dalje je podizvođač „Milenijum“.

Ima različitih priča i oko podizvođača, ali da sad ne širimo priču. Ono što je Srpska radikalna stranka insistirala i kada je donošen zakon i kada su u pitanju ove izmene i dopune, to je da se omogući što većem broju građana Srbije, ako već idete na tzv. rešavanje kadrovskih problema kada su u pitanju stanovi, onda ste mogli da stavite i profesore, mogli ste staviti mlade naučnike, lekare itd. To su sve mladi ljudi koji odlaze u inostranstvo, a konstatovali smo ovde da bi rešavanjem stambenog problema napravili veliki iskorak ka tome da ih zaustavimo, zadržimo ovde da žive, jer nije baš ni sjajno na tom Zapadu raditi i ne može tako lako da se dođe do stambenog prostora, pogotovo kada je u pitanju cena kvadratnog metra. Ova damping cena od 500 evra je povoljna za svakog građanina.

Šta je ovde još interesantno? Interesantno je da je sa ovom idejom nekadašnji ministar vojske, Dragan Šutanovac izašao u javnost da na mesto nekadašnje kasarne Vojvoda Stepa, naprave stanovi, koji će biti namenjeni oficirskom kadru Vojske Srbije. Tada se uradilo 70 stanova, koji su dodeljeni pripadnicima oficirskog kadra Vojske Srbije, možda su viši ili niži oficiri, kako vi ovde delite, ali oficiri su oficiri, profesionalna lica koja su angažovana u vojsci, oni su vojnici, generalno gledajući vojnici. Šta je bila tad, koji je tad model primenjen? Model da ti oficiri kod komercijalnih banaka podižu, kako kažu, povoljne kredite, država, odnosno Vlada je subvencionisala te kredite tako što je učestvovala sa 10%, gde je bila kamata 0,1% za one koji su korisnici stana, a na ove redovne kredite koji su uzimali od komercijalnih banaka bila je kamata 6%. To je tada promovisano kao veoma povoljno samom činjenicom da je iskorišćen prostor sa kojim je raspolagala Vojska Srbije i dat je za izgradnju stanova gde je smešten jedan određeni broj pripadnika vojske.

Tada je SRS isto govorila, zašto se pravi diskriminacija, zašto to nije obezbeđeno i pripadnicima policije? Nisu nas slušali, jednostavno to je bilo tada euforično stanje. Tada je obećavano od strane samog ministra i aktuelne Vlade, da će se sa takvom akcijom nastaviti tamo gde je god imovina sa kojom je raspolagala Vojska Srbije i gde su povoljni uslovi, da će se krenuti sa izgradnjom, s tim kao i ovde, da će u saradnji sa lokalnom samoupravom obezbediti povoljni uslovi za obezbeđivanje infrastrukture. Obećavano je da će to biti u Valjevu, obećavano da će to biti u Kragujevcu i tako redom.

Interesantno je ovo, zato taksativno navodimo, da se ovo sve manje-više u najvećem delu odnosi u periodu pred izbore. Neposredno pred izbore, godinu dana ili šest meseci. Kad prođu izbori, bogami veći deo ne da se ne uradi, nego se zaboravi. Računaju, narod preokupiran sa svojim problemima, sa rešavanjem osnove egzistencije, ko da će narod da pamti gde su sve obećali da će uraditi stanove.

Ovde se krenulo sličnom logikom. Ovde je najavljivano da će do kraja 2019. godine biti veći deo, odnosno veći broj stanova koji su najavljivani, da će gradnja biti otpočeta u svim gradovima, u Vranju, u Nišu, u Novom Sadu, u Beogradu, Sremskoj Mitrovici, a onda se blagovremeno obavestila javnost da će doći do prolongiranja u Novom Sadu, da u Beogradu treba da se nađe adekvatna lokacija koja će odgovarati, da će to biti pomereno za septembar mesec, govorim za ovu godinu, sada se već govori o oktobru mesecu i sve tako.

Sledeće godine, gospodo, u aprilu mesecu, koliko smo čuli, su izbori. Zamislite kakva je ovo snaga propagande kada se najavi da će većina oficira pripadnika vojske i snaga bezbednosti, imati mogućnost da po veoma povoljnim uslovima reše svoj stambeni problem. To, ide se logikom koncentričnih krugova kada su u pitanju glasovi, pa će oni koji su zainteresovani, sa svojim članovima porodice, u svakom slučaju u samom startu biti naklonjeni vlasti, jer im vlast omogućuje da po povoljnijim uslovima kupe stanove.

Možda mi srpski radikali ne bi ovako sigurni bili u ovoj tvrdnji, da pre neki dan nismo gledali nešto što je više za filmske žurnale, gde resorni ministar sa svojim saradnicima okupira gradilište ili mesto gde su smešteni radnici za izvođenje radova na Koridoru 10, to je okupacija, to je vazdušni desant izvršen, samo što je ovde sa automobilima.

Zamislite kakva scena, filmski žurnal. Danas je drug ministar ili drugarica ministar posetila Koridor 10, po ko zna koji put, N faktorijel, i sa svojim saradnicima obratila se radnicima i rekla – verujemo u vas, vi ste naša nada. Radnici nemaju blage veze, rade u privatnoj kompaniji, još da čudo bude veće, to je grčka kompanija koja nam pravi probleme na Koridoru, ne zaboravlja ministar to da kaže, ali pored nje, nećete verovati, glavom i bradom Drobnjak. Za divno čudo, meni delovao pred kamerama trezan, veoma trezan.

Drobnjak ide onom logikom, kada hoće da se vozi fijakerom, on ne razgovara sa konjem, nego sa kočijašem. I tako je uspeo preko Vučića da i on bude značajan faktor u tom filmskom žurnalu, jer to ostaje za veki vekova. Tako vam je to. Niko od nas, verujte, kada želite fijakerom da se vozite, ne znam koliko ste bili u prilici, pa nećete pitati konja vuče fijaker, pitate kočijaša. Tako i Drobnjak, za cenu auto-puta, za putarinu, pita Vučića, nije pitao resornog ministra, čak je resorni ministar rekao da to ne dolazi u obzir, pokazao netrpeljivost prema takvom ponašanju.

Međutim, kada je u pitanju obilazak Koridora, tu je Drobnjak. Gde je direktor Koridora, niko ne zna, nagađa se. Veća je tajna gde je direktor Koridora, da li je na Brionima ili Grčkoj, nego u kakvom će kompletu izaći resorni ministar pred radnike, odnosno u Skupštinu Srbije. To je veća dilema. I Srbija je bukvalno u situaciji da zbog svih životnih problema više razmišlja o tome – a gde je direktor Koridora?

Gde je problem u Koridoru 10? Problem je u tome što se sve podređuje propagandi. Ne možete, gospodo, tako da opstanete u Srbiji. Morate da menjate ministre u Vladi Srbije. Oni se bave ličnom propagandom. Uostalom, radi javnosti Srbije, ovde je malopre bio i lični fotograf ministra resornog. Zamislite dokle smo mi došli sa standardom, kad lični fotograf ulazi da bi slikao ministra. Nema veze kakva je tema, bitno je da ode ta slika u javnost. Bitno je da se neki ministri promovišu, a da li će Koridor 10, istočni krak profunkcionisati, pa kao da je to bitno, to je nekih 100 metara ili kilometar, kao da je to bitno. To su geolozi, geološka istraživanja rađena 2008. godine, to su krivi. Znate, struka nema nikakve veze.

Nikako da resorni ministar shvati jednu stvar. Nije ministar tu stručno lice da ide na teren, da svoju pamet pokazuje, koliko je pametna, koliko je stručna. Ministar je čovek domaćin. Ministar treba da obezbedi sredstva da projekat funkcioniše, a ne da izigrava nekog strogog policajca koji će pred kamerama da se obraća inženjerima, ljudima iz struke, a sama nema pojma o tome.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima sada prof. dr Zorana Mihajlović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zorana Mihajlović

| Ministarka rudarstva i energetike
Da krenemo prvo od Predloga zakona, a doći ćemo naravno i do Koridora.
Priča o ideji, niko ne spori da su ideje postojale nekada pre, vi to bolje znate od mene, rekli ste – Milošević, Bogdanović itd. Ali, kad nešto ostane na tome da bude samo ideja, onda baš i nema neke svrhe od toga. Mislim da je mnogo važnije da ideja postane stvarnost, odnosno da se realizuje kroz određeni projekat. Pa, ova Vlada je, dakle, u realizaciji jednog takvog projekta koji, da, jeste nekada bio ideja, ali nekada je bio ideja, a danas je zaista realizacija.
I danas se stanovi grade. Ja mislim 8. februara, oni koji budu kupili stanove u Vranju, useliće se u svoje stanove, u maju mesecu sledeće godine useliće se u Nišu. Radi se već trenutno u Kraljevu i Kragujevcu. Izabrani su izvođači u Novom Sadu i u Sremskoj Mitrovici. U Beogradu očekujemo u oktobru. Tu ste jedino u pravu da se tražila lokacija i da su se čekale još određene procene nekih drugih institucija.
Kad već govorite o tome da, eto, neće biti dovoljno domaćih preduzeća, da se neće koristiti dovoljno domaća oprema, onda da vas podsetim, i kada smo branili ovaj zakon, u zakonu jasno piše, a opet i u realizaciji se to vrlo jasno vidi. Prvo, u zakonu piše – 80% mora biti najmanje srpska oprema. U svemu što se radi na svim ovim gradilištima preko 80% jeste oprema iz Srbije. Dakle, opremanje stanova je iz Srbije, proizvodnja je u Srbiji.
Drugo, kada kažete ko su to izvođači u izgradnji ovih stanova, Niš i Vranje koji su prvi počeli da se rade, u pitanju je tursko-srpski konzorcijum. Pri javnom pozivu javio se samo jedan izvođač i nakon toga su sklopljeni ugovori. Na svim drugim mestima, Kraljevo, Kragujevac, Novi Sad, Sremska Mitrovica, konzorcijumi su isključivo srpski. Potpuno je tačno, bez obzira sa koliko omalovažavanja govorite o tome, dakle, potpuno je tačno da to i te kako utiče i diže lokalnu privredu.
Dakle, imate izvođače iz Paraćina, Kruševca, Kragujevca, možemo da ih pročitamo sve, da bi prosto javnost znala. U Kraljevu je to „Grading“ iz Paraćina, kao nosilac konzorcijuma. Unutar tog konzorcijuma nalaze se firme iz Kruševca i iz Paraćina. U Kragujevcu je to „Ljuba invest“, nosilac konzorcijuma, a takođe nekoliko firmi, sve su takođe iz Paraćina, Kragujevca i Kruševca. U Novom Sadu je to „Orbis kompani“ Novi Sad i „Anzor inženjering“ takođe iz Novog Sada. U Sremskoj Mitrovici je to grupa ponuđača koji čine „Modular“ Beograd, „Tesla sistemi“ Beograd i „Kej“ Valjevo, a za nadzor je izabran CIP.
Tako da, ta priča, kad već govorite, ja razumem da vi tako dolazite do svojih političkih poena objašnjavajući kako Vlada daje sve strancima, a ništa od toga nije tačno i koristite se kao i u prošlosti vašim tzv. poluistinama, odnosno poluneistinama, kako više da ih nazovemo, ali zaista niste tu u pravu.
Drugo, kada govorite, još jedanput da potvrdim da je oprema i opremanje stanova koji nisu, ponavljam još jednom, socijalni stanovi, nego se prave po svim standardima energetske efikasnosti i svim standardima u izgradnji, najmanje 80% srpska, svuda je ovde mnogo više od 80%. To je što se tiče vašim primedbi na zakon.
Pomenuli ste, između ostalog, da je vlasnik turske kompanije uhapšen. Vlasnik turske kompanije zove se Emre, živi u Turskoj, nije nijednog trenutka bio uhapšen. Osoba o kojoj govorite, za koju smo i mi saznali jeste jedan od rukovodilaca unutar turske kompanije „Tašjapi“ i ja verujem da nadležni organi rade svoj deo posla, nema veze sa vlasnikom, što mislim da je važno, jer da je vlasnik bilo bi, po meni, tu problema.
Što se tiče priče oko desanta, kako ste vi to nazvali, moram da vam kažem nešto. Vi možete zaista, i to radite, i možda su naša osećanja obostrana u tom smislu, da govorite o meni šta god hoćete, možete da mislite o meni šta god hoćete, možete da se trudite na svakoj sednici Skupštine i van sednice Skupštine da govorite o meni šta god želite, to je zaista vaša stvar, mene to stvarno manje zanima, kažem, naša su tu osećanja obostrana, ali ono što nikada ne možete promeniti jesu rezultati koje neko napravi. Dakle, ja sam spremna svakog trenutka sa vama koji ciglu niste napravili, koji niste spavali na trasi, koji niste isprljali svoje cipele, koji niste napravili ili završili neki najteži deo auto-puta, uvek da izmerimo te rezultate šta je ko do sada uradio, pa da vidimo šta je ko napravio ili uništio, kao što ste vi, po čemu ste poznati i šta je neko napravio i izgradio.
Prema tome, ja predstavljam Vladu Republike Srbije, nema gradilišta na kojem nisam bila, nema gradilišta na kojem neću biti. Ono što želim da vas podsetim, možda čak i onako prijateljski da vam kažem, to je da kada tako govorite o radnicima i o svemu onome što se radi na Koridoru 10, ne radite vi protiv mene, vi
10/3 MZ/CG
direktno radite protiv radnika. Kao što ste isto tako, i uopšte ne znam kako ćete da izađete ljudima tamo između Pojata i Preljine da objasnite da ste protiv auto-puta, verovatno će oni da razumeju vašu argumentaciju da je bolje da nemaju auto-put nego da imaju, tako se isto odnosi i na Koridor 10. Ti ljudi jesu heroji, još nešto, ne znate, očito, na tim deonicama ne radi jedna kompanija, rade stotine kompanija. Ti su radnici, pre svega, stotine srpskih kompanija, to su naši ljudi, ljudi koji žive u Srbiji, ljudi koji tamo dan i noć na 45 stepeni tog dana rade.
Prema tome, sve što kažete, obraćajući se meni, verujte, kao da ste njih povredili.
Prema tome, da li vama smeta dal ja idem ili ne idem, bitan je rezultat. Bitan je semafor. Semafor kaže - 300 kilometara auto-puteva, rehabilitovane pruge, tri međunarodna aerodroma.
A šta ste vi uradili? Uglavnom ste uništavali. Po tome ste i bili poznati. Tako da nemojte meni da pričate o tome.
Ovaj zakon mi ćemo, kao što sam rekla, od ideje, napraviti od toga rezultat, kao i auto-puteve, kao i Pojate-Preljina, sve što smo do sada uradili. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospođo Mihajlović.
Sada pravo na repliku ima Aleksandar Marković, pa Milorad Mirčić, na pominjanje predsednika partije i stranke. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Marković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, gospodine Marinkoviću.

Prvo, 2003. godine nije bio Nenad Bogdanović gradonačelnik Beograda, nego, ako se ne varam, 2004, nakon lokalnih izbora, mislim, u septembru 2004. godine. Inače, kuriozitet je da je tad bio na snazi većinski sistem za izbor gradonačelnika Beograda, pa su žuti za izbore 2008. godine brže-bolje promenili način na koji se bira gradonačelnik, samo da Vučić ne bi pobedio. Jer, znali su i oni da Đilas nema apsolutnu šansu da na direktnim izborima porazi Aleksandra Vučića. Ali, dobro, to sad nije tema.

Ono što smo čuli da je cena stanova 500, nije 500 nego je do 500 evra. Dakle, velika je razlika u pitanju. Mi smo čuli da će u raznim gradovima ta cena biti i 400 i 430 i 450 evra. Dakle, nije 500, nego do 500 evra u protivdinarskoj vrednosti.

Međutim, predsedavajući, mi smo ovde čuli kako ovo nije zapravo nova ideja, kako su ovo stare ideje, kako je postojao niz nekih stručnjaka, nekih sposobnih i pametnih ljudi koji su predlagali ovo i ranije. Ja onda u tom slučaju moram da pitam - a što ti silni, pametni, sposobni stručnjaci nisu realizovali te pametne ideje? Zašto su morale da prođu godine i godine, decenije, čak? Dakle, tek sada, tek kada je Srpska napredna stranka preuzela odgovornost za vršenje vlasti u Srbiji, danas smo u situaciji da realizujemo ovaj projekat. Dakle, svi su bili pametni i sposobni, a niko ništa nije uradio, niko živ ništa po tom pitanju nije uradio. Topili su naše oružje, zidali neke zgrade po pašnjacima na Vračaru i tek danas, kada smo praktično na pola ovog posla, na pola ovog projekta, se jasno vidi ko je jedini u stanju da završi ovaj veoma ozbiljan i veoma odgovoran posao, a to je Vlada Srbije, na čelu sa Srpskom naprednom strankom, predvođena Aleksandrom Vučićem. Zahvaljujem se.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Markoviću.
Sada pravo na repliku ima Milorad Mirčić. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Pogrešno ste vi ovo, gospođo Mihajlović, protumačili. Nije ovde centralno pitanje vi. Vi počinjete svaku rečenicu - ja. Latinski ego, to je koren egoizma. Postoji jedno pravilo u javnim nastupima - čim čovek izgovori "ja", tu niti rečenice, ni čoveka. Nemojte to da koristite. Vi sebe stavljate i izjednačavate sa radnicima, daleko bilo. Nikad vi niste bili ni približni tim radnicima. Ti radnici vama služe u marketing. I nemojte nama koji smo dugo u politici da pričate tu priču.

Otišli ste tamo da bi napravili lični marketing. Pripremaju se novi izbori, možda i rekonstrukcija Vlade, ko zna koji je motiv bio te grupe što je vas pratila. Možda je vaš saradnik Drobnjak otišao da se trezni? Ne znam, otkud znam šta može pijanom čoveku da padne napamet, to niko ne zna.

Ali, ono što vi ovde morate da priznate, vi se služite zamenom teza. Mi ovde razgovaramo na bazi realnih činjenica. Ovaj projekat, govorili smo vam, može da se izvede tamo gde lokalna samouprava može da da po povoljnim cenama lokaciju, može da da parcele. Ne tako što će država da kaže - mi ćemo uzeti. Mora to negde da se evidentira. A povoljne parcele su tamo gde je, pre svega, imovina Vojske Srbije, tamo gde su kasarne koje su devastirane, prazne stoje. To su dosta atraktivne lokacije. U Kragujevcu imate jednu od najatraktivnijih lokacija, u Novom Sadu imate atraktivnu lokaciju, u Valjevu imate atraktivnu lokaciju, u Nišu je "Stevan Sinđelić" jako atraktivna lokacija. To je vlasništvo države.

Mi govorimo na bazi realnih činjenica. Nema razloga da vi nekog prozivate da li je znao da napravi ciglu. Nikad u životu većina nas nije pravila ciglu. Možda vi pravite ciglu? To je nešto novo što otkrivate. Možda to radite, a možda ne radite. Možda ćemo gledati to u nekom filmskom žurnalu u narednom periodu, kako ministar pravi ciglu. To bi bilo veoma interesantno.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, kolega Mirčiću.
Sada reč ima narodni poslanik Borisav Kovačević. Izvolite, kolega Kovačeviću.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Borisav Kovačević

Poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera Srbije
Hvala, gospodine predsedavajući.

Gospođo ministar i vaši saradnici, poštovane koleginice i kolege poslanici, mi u Skupštini, čini mi se, retko imamo priliku da raspravljamo i izjašnjavamo se o donošenju leks specijalisa i to je uvek samo po sebi interesantno. Kad govorim o leks specijalisu mislim, da ne budem neprecizan, upravo na Zakon o posebnim uslovima za realizaciju Projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti.

Leks specijalis ima svoje specifike samim tim što odudara, ne samo od uobičajenog načina donošenja, nego što tretira i uređuje stvari koje nisu uobičajene. Iz tog razloga je vrlo bitno da se takvim zakonom reguliše jedan, da tako kažem, splet organizacijskih, dakle, organi koji donose i realizuju te zakone.

Sa tog aspekta gledano, ja mislim da je ovaj nama ponuđeni predlog zakona apsolutno dobro urađen. Ja ću ilustrovati sa nekoliko stvari.

Znači, formirana je Vladina komisija za pripremu predloga programa izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti. Znači, nešto što je ključna, fundamentalna stvar za donošenje zakona. Ona je formira, ta komisija, po predlogu Saveta za nacionalnu bezbednost i to govori samo po sebi šta znači i koliki je značaj brige za pripadnike organa bezbednosti, snaga bezbednosti i kakav to povratni značaj ima za ukupan sistem nacionalne bezbednosti. Taj predlog saveta je donet 16. novembra 2011. godine, a onda je usledio i zaključak Vlade koji je to potvrdio, jedino mi tu nije jasno, pa bih molio, gospođu ministarku ako može kasnije da samo pojasni, jer mi nije jasno zašto je razmak od pet godina celih između predloga Saveta za nacionalnu bezbednost i zaključka Vlade po tom predlogu?

Zatim, je formirana Komisija za koordinaciju aktivnosti u izgradnji stanova za pripadnike službi bezbednosti, što takođe pokazuje jedan krajnje konstruktivan pristup, jer stvarno bez ovakvog jednog organa ne bi moglo da se uđe u tako široku akciju koju pretpostavlja ovaj zakon.

Ta Komisija za koordinaciju je formirana 4. oktobra 2018. godine, znači, negde godinu dana nakon Zaključka Vlade o donošenju zakona. Ceo ovaj projekat, to je i rečeno u materijalima koje smo dobili, ne sećam se tačno da li u onom obrazloženju ili u kom delu, konstatovano je, i to je jedna definicija koja stoji kao noseći stub ili ugaoni temeljac, da je ceo ovaj projekat od značaja za nacionalnu bezbednost Srbije. To je ono što sam i ja malo pre pomenuo.

Na prvi pogled ja i kad sam prvo pročitao izgledalo mi je malo pretenciozno, međutim kad pogledate ceo zakon, kad dobro izanalizirate stvari onda vidite da to nije, nego da je krajnje realistično definisano.

Ovde kod ovog celog projekta je jako značajno i to ste vi negde tamo u onim pratećem materijalima nama dostavljenim i rekli, da se kod ovoga nije odstupilo od ustavnog načela o zaštiti imovine, to je onaj član 58. Ustava.

Jako je bitno, ovde je došla ocena, doduše nemamo, i to je moja zamerka, nemamo pojašnjenja. Više su u obrazloženju date definicije nekih stvari, kao što je, recimo da realizacija projekta utiče na rast BDP u oblasti građevinarstva. Pretpostavljam da to jeste tako, ali nemamo nigde pojašnjenja u čemu se to i kako sadrži i kako se ostvaruje.

Zatim, rečeno je da ovaj zakon i projekat donose rast zaposlenosti, jer se zakonom, i ministarka je malo pre u replici to i rekla, jer se zakonom određuje obaveznost angažovanja domaćih firmi u realizaciji projekta. To je jako važna stvar. Onda je logično da se realno očekuje rast zaposlenosti, što je za ovu zemlju jako važno i značajno, jer ovaj projekat neće teći do kraja ove godine ili do kraja sledeće, nego će se sukcesivno ostvarivati.

Ima jedna stvar koja meni, koliko god sam čitao nije jasna i nisam mogao naći pojašnjenje za to. Kaže se da za sprovođenje zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva iz budžeta, a to se nigde u materijalima ne objašnjava, na koji će se način to postići i meni izgleda malo neverovatno. Projekat nije ni jednostavan, ni kratkotrajan, ni beznačajan da bi ja poverovao da ne može biti nikakvog zahvatanja, baš nikakvog, kako je ovde rečeno, iz budžeta, pa bih molio, ako može, pojašnjenje i oko toga.

Uz to, bilo bi jako značajno, a nemamo nigde u materijalima, i ako je rečeno da neće biti zahvatanja iz budžeta, istovremeno nigde u materijalima nema ni krajnje aproksimacije o potrebnim sredstvima na godišnjem nivou ili ukupno, itd.

Mislim da ste bili nepotrebno štedljivi u obrazloženju zakona. U tom obrazloženju je, evo, već sam nabrojao dosta stvari, ima i drugih, trebalo biti tih objašnjenja i pojašnjenja.

Jako je važno što je zakon dobro regulisao, uredio, odredbe su jasno definisane, itd, kad se tiče izgradnje stanova za koje kategorije ljudi, za pripadnike kojih organa, pa je rečeno Ministarstvo odbrane, Vojska Srbije, MUP, BIA, Ministarstvo pravde, Uprava za izvršenje sankcija, itd, što je jako važno, jer precizira da nema proširivanja na društvene kategorije koje faktički i doslovce ne pripadaju organima bezbednosti.

Jako je važno, i to ste rekli vi u uvodnom izlaganju, jako je važno što smo ovim zakonom u pravima na stanove izjednačili aktuelne pripadnike, aktivne pripadnike organa bezbednosti i one koji su penzionisani, znači ranije one, jer bi bilo pogrešno, ova zemlja ne bi mogla da opravdava neke osnovne, odnosno kardinalne strateške pravce i vođenje politike ove države, ako ne bi izjednačila one koji sada stoje na braniku bezbednosti ove zemlje i oni koji su i u mnogo težim situacijama od ove u kojoj se sad nalazimo, i u redovnim, dali svoj veliki doprinos bezbednosti zemlje, a među njima ima, nažalost, jako veliki broj koji nisu obezbedili sebe ni svoje porodice stambeno.

Zato mislim da ovo zaslužuje, što kažu, gromoglasan aplauz.

Ovde su, takođe, precizno i jasno definisani određenim članom, 3, čini mi se, koje su to kategorije naših građana od onih koji nisu aktivni, a imaju pravo na ovakav benefitni dolazak do stanova.

Rečeno je da se donošenjem zakona obezbeđuje sveukupni razvoj Srbije, odnosno da taj razvoj obezbeđuje ova velika investicija u stanogradnju i to je velika istina i mislim da se ona ovim zakonom može u potpunosti ostvariti i realizovati.

Mislim da je jako bitno to što je ovim zakonom kupovina stana pod povoljnim uslovima dobro i precizno definisana i razrađena, mislim da je to član 5. i još neki, jer je učinjeno nešto što je veoma značajno. Da ovaj zakon ne sadrži neke odredbe vrlo značajne mi bismo mogli očekivati da se njegovom primenom dovede do zloupotrebe pri realizaciji ovog projekta. Ovako je većim brojem odredaba ovog zakona konkretno precizirano onemogućena zloupotreba ovog benefita povoljnije kupovine i to je jako važno kod opredeljenja mog i poslaničke grupe naše da glasamo za ovaj zakon.

Još jedna stvar koja je jako značajna u ovom zakonu, obzirom na ogromna sredstva finansijska, na inkorporiranost u realizaciji zakona mnogih organa i ministarstava itd, jako je važno što je zakonom preciziran, definisan nadzor nad primenama odredaba ovog zakona. Mislim da je dobro postavljen. Tu je rečeno da je ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, jedino meni nije jasno, pa molim i tu objašnjenje, da li je za sveukupan nadzor na realizaciji ovog projekata dovoljno samo ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, obzirom da se u realizaciji celog projekta radi i o značajnim prodajno-kupovnim ili kupovno-prodajnim transakcijama, finansijama i tako dalje, za šta nije faktički nadležno Ministarstvo građevine? Zato mislim da bi bilo dobro da se ovde zakonom, da tako kažem, dopiše neko ko bi za tu stranu realizacije projekta, odnosno nadzora nad realizacijom projekta bio zadužen. Hvala vam lepo.

Whoops, looks like something went wrong.