Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 04.10.2019.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/225-19

3. dan rada

04.10.2019

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Marinković

Sednica je trajala od 10:05 do 18:30

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem, kolega Šaroviću.
Mislim da se previše udaljavamo od teme.
Da li želite da se Narodna skupština u danu za glasanje izjasni o ukazanoj povredi Poslovnika? (Ne.)
Zahvaljujem.
Poštovani narodni poslanici sada u skladu sa članom 87. Poslovnika Narodne skupštine, određujem pauzu u trajanju od jednog časa. Sa radom nastavljamo u 15 časova i 20 minuta. Zahvaljujem.
(Posle pauze.)
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo sa radom.
Reč ima narodni poslanik Milimir Vujadinović.
Izvolite,gospodine Vujadinoviću.
...
Srpska napredna stranka

Milimir Vujadinović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Hvala, predsedavajući.

Poštovani ministre, poštovane kolege, uvaženi građani, još danas negde na početku ove rasprave, obrazlažući u uvodnom delu ove zakonske predloge koji su danas pred nama, predstavnici Vlade su istakli da je ovo rezultat rada, ozbiljnog rada i analize kako državnih institucija, tako i onih nekih drugih eksternih i mogli smo zaključiti u stvari čitavog finansijskog sektora u Srbiji. To jeste nešto što ne sumnjamo da je u suštini tačno, naročito ako govorimo o onome u operativnom smislu, pripremi zakona.

Međutim, rekao bih da su ovi zakoni koji su danas pred nama, pre svega, rezultat ozbiljnih makroekonomskih pokazatelja i fiskalnih reformi, koje smo, moglo bi se reći, sad već i prošli. A, opet ti makroekonomski pokazatelji i te reforme su rezultat rada i truda, pre svega predsednika i Vlada, počevši od 2014. godine, kada je projektovana jedna nova politika, na čijem čelu je stajao današnji predsednik Republike, a sledile su je sve naredne Vlade, do dana današnjeg.

Sada, kakvi su to pokazatelji? Mislim da je to važno reći danas, jer danas se dosta tih statističkih podataka provlačilo u raspravi i da bi smo uopšte napravili neko poređenje, reći kakvi su to makroekonomski podaci i kakve su to reforme i šta je to dovelo do današnjeg, do ovog predloga zakona, koji je danas tema. Pa, pre svega rast BDP-a, negde na 3,5% prema projekciji za 2019. godinu, poredivši sa onim padom, tj. minusom od 3% iz 2012, odnosno 2014. godine, tj. pre svega, takođe i javni dug, koji je danas negde na 50% BDP-a u odnosu na onih 80%, koliko je bilo 2012, odnosno 2014. godine. Inflacija negde u tom periodu je bila 3,3%, a danas je svega 2,2% prema projekcijama budžeta za 2019. godinu. I na kraju, svakako stopa nezaposlenosti, koja je danas nešto na više od 3%, a u to doba smo imali na više od 25%.

Sada, svi ovi zakoni i slični zakoni, koji se nalaze pred nama, su svakako proizvod i rezultat, upravo ovih pokazatelja i sprovedenih mera. Istini za volju, kad već govorimo o investicionim fondovima, njihovo osnivanje je krenulo, negde već 2008. godine, ali upravo u tom periodu te 2008. godine, u ovo doba godine, septembra i oktobra 2008. godine, svetska ekonomija je ušla u ozbiljnu recesiju. Imovina tih fondova se počela znatno umanjivati, pa su i fondovi dovedeni na nivo marginalnog učešća u tržištu kapitala.

E sada opet poređenje. Šta je ono što je usledilo kao odgovor srpskih vlasti te 2008. godine na sveopštu ekonomsku krizu u svetu? Tadašnji predsednik, a današnji, jedan od današnjih lidera opozicije, Boris Tadić, odmah u novembru mesecu te 2008. godine, valjda pokušavajući, ja bih rekao pre svega, da obmane a ne da ohrabri naciju, kaže, citiram: "Baš u ovakvoj krizi možda se nalazi šansa za ubrzani razvoj Srbije, ne na onakav način kako smo zamislili, ali na način koji moram oda osmislimo".

Naravno, iz svega toga slede obećanja. Od 200 hiljada radnih mesta, o čuvanju već postojećeg, svakog postojećeg radnog mesta i o povećanju davanja kada su u pitanju narodne kuhinje.

Od svega toga, rezultat je, ma ne ni povećavanje davanja u narodne kuhinje, nego povećanje potreba za narodnom kuhinjom, jer povećanje davanja nije bilo moguće, jer niti je bilo išta od ovih 200 hiljada mesta, radnih novih, niti bilo šta od čuvanja već postojećih radnih mesta, nego smo imali ogroman broj pada zaposlenih i samim tim sve one negativne efekte koji će u konačnici dovesti do veće potrebe za siromaštvom. Na kraju krajeva, veće potrebe za narodnim kuhinjama.

Nažalost, nije Boris Tadić, tadašnji predsednik opozicije bio jedini koji je lagao narod. Celokupna srpska vlast u to doba se utrkivala u tome ko će od njih bolje i lakše narod da dovede u zabludu. Nisu u tome kasnili ni tadašnji, ostali aktuelni političari vlasti, ni Jeremić, ni Živković, ni Đilas, ni svi oni danas koji su politički lideri dela opozicije.

Zašto vam ovo sve govorim? Da bi smo stvorili jednu sliku i da bi ste mogli svi zajedno sa građanima da napravite poređenje između neodgovornosti i obmane naroda od strane srpskih vlasti u to doba i odgovornosti rada i truda koji karakteriše današnje vlasti, na čelu sa predsednikom.

Upravo ta odgovornost, red i rad su doveli do toga da imamo i ove ovakve pokazatelje, a kao proizvod i ove zakonske predloge koji su danas pred nama i koje ćemo mi, uvaženi predstavnici Vlade, svakako podržati u danu za glasanje. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Vujadinoviću.
Reč ima narodni poslanik Zoran Despotović. Izvolite, gospodine Despotoviću.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Despotović

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.

Gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, Evropska investiciona banka po rečima predsednika Privredne komore da malim i srednjim preduzećima u Srbiji nedostaje oko milijardu evra kredita na srednjem i dugom roku, tako da ta preduzeća teško dolaze do bankarskih pozajmica, što je i najveća prepreka za njihov rast. Zato svaka vrsta podrške ovoj kategoriji je više nego potrebna.

Postavlja se jedno suštinsko pitanje, zašto Srbija kasni za zemljama u okruženju koje su ovakve i slične fondove zaživeli još 2007. godine poput Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, a čak Bosne i Hercegovine oko 2000. godine?

Trenutno u Srbiji ima 10 investicionih fondova, koji su alternativa između štednje i posebnog investiranja.

Nadam se da će sa ovim Predlogom zakona to urediti i dati rezultate za razvoj malih i srednjih preduzeća, u njihovo kreditiranje. Od tih 10, navešću njih nekoliko koji posluju u Srbiji, kao što su „Delta Plus“, „FIMA proaktiv“, „Fokus Premijum“, „Cepter kapital“ i drugi. Za razliku od Srbije, razvijene zemlje koje imaju tesnu saradnju i vrlo razvijenu ekonomiju, imaju negde oko 1.600 fondova koji su i sami deo finansijskog tržišta.

Statistički podaci nam govore da je u 2018. godini više od 7.000 evropskih kompanija dobila investiciju i to uglavnom su u pitanju mala i srednja preduzeća. Poslanici SRS, smatraju da se ne sme zaobići u ovom slučaju ruski i kineski investicioni fondovi, koji bi sigurno dali veću sigurnost našim, kako malim, tako i srednjim preduzećima.

Mora se učiniti napor da se i kineski, kao što sam rekao, i ruski investicioni fondovi iskoriste i ulože na tržištu Republike Srbije, jer mi od Kine, ni od Rusije nećemo imati nikakvih ucena, za razliku od EU, koja nam malo-pomalo, zavrće ruku i ono što nam da svakako da uz određeni uslov, dok nam ne slomi ruku.

Mnoga mala i srednja preduzeća u Srbiji su kreditno nesposobna, gde je nedovoljno obrtnih sredstava za sirovinu koja im je neophodna, da bi svoje poslovanje imalo efekat i dalo finansijsku korist.

Tržište je nedovoljno razvijeno, nedovoljno prisutno hartija od vrednosti, koje bi privukle potencijalne ulagače. Možda sa ovim Predlogom zakona o investicionom i alternativnim fondovima vratite poverenje, kako investitora, tako i korisnika tih sredstava.

Prema mišljenju stručnjaka, glavna uloga na tržištu je stanogradnja, jer oni koji imaju višak kapitala negde ga moraju uložiti, jer stanogradnja se pokazala kao najsigurnije ulaganje viška kapitala, što možemo konstatovati da je u Srbiji to evidentno prisutno i to u većoj meri.

U obrazloženju ovih sredstava možemo da vidimo da su u 2017. godini investicije fondova privrednog kapitala, koncentrisane u kompanije, kao što je Poljska 71%, zatim u Rumuniji 14% ukupnih vrednosti investicija, Mađarska 6%, Letonija sa 5% ukupnih investicija fondova privatnog kapitala zemalja u regionu centralne i istočne Evrope.

Na ovoj listi zemalja Srbija zauzima, nažalost, poslednje mesto. Razlog tog poslednjeg mesta je takođe definisan što u Srbiji nacionalno zakonodavstvo ne reguliše alternativne investicione fondove kao posebnu kategoriju, već jednim zakonom obuhvata celokupnu materiju investicionih fondova.

Da je kojim slučajem Srbija ranije imala ovakve i slične fondove, kao zemlja u okruženju, možda ne bi imali nesanitarne deponije, slične kao što je, recimo, iz mesta iz kojeg ja dolazim, Prijepolje, kao i stotinama drugih širom Srbije i to na takvim lokacijama gde bi u vreme Nemanjića, podizali crkve i manastire, kao što je u selu Nemenikuće u podnožju Kosmaja.

Možda uz pomoć ovih fondova i ovakvi i slični problemi bi mogli da se brže i bolje rešavaju, ali ovo je hipotetički, jer alternativne investicione fondove do sada nismo imali, pa zato i nemamo iskustva. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Despotoviću.
Reč ima narodni poslanik Ivana Nikolić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Ivana Nikolić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Hvala, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, zaista je zadovoljstvo danas govoriti u Narodnoj skupštini o predlozima zakona, koji prate izmenu Zakona o budžetu za 2019. godinu i ostalim zakonima kojima se definiše pitanje finansija u našoj državi, kao što su predložena rešenja na dnevnom redu, koja su ovde zbog jačanja srpske ekonomije i kreiranja dobrih poslovnih prilika.

Predloženim rešenjima biće veći broj učesnika na tržištu i naše domaće tržište postaće atraktivnije za ulaganje. Sada, kada imamo odlično stanje u državnoj kasi, kada želimo da višak prihoda podelimo sa građanima Srbije, a višak je obezbeđen dobrim političkim odlukama, odgovornim radom i na najbolji način vraćamo građanima Srbije, onda je zadovoljstvo nalaziti zakonska rešenja o kojima i danas govorimo, a koja će omogućiti najbolji i najsigurniji model za ulaganje našim građanima.

Posle teških reformi koje je sproveo predsednik Aleksandar Vučić, pravi način da se novac usmeri na građane, na najstarije, nezaposlene, na nove investicije, jeste upravo ovaj o kome danas govorimo.

Ministarstvo finansija, Vlada Republike Srbije u saradnji sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, sprovodeći program SNS i pametnu podsticajnu ekonomsku politiku, donose odlične rezultate i o tome govori pozicija Srbije na svetski priznatim listama, o tome govore relevantne svetske institucije, koje opisuju rejting jedne zemlje i što nas naravno stavlja u sve zavidniju poziciju u pogledu konkurencije i sve poželjniju destinaciju za ulaganje.

Takvo jedno dobro stanje opisuju sledeće činjenice, kao što smo već čuli, četiri godine za redom imamo suficit u budžetu. Dobra ekonomska politika omogućila nam je da na primer u poslednjih pet godina imamo izgrađeno preko 300 kilometara autoputeva, tri godine za redom imamo povećanje plata u javnom sektoru, povećanje plata u zdravstvu, u policiji, u Vojsci, u obrazovanju, povećanje penzija.

U Srbiji se nikada više nije radilo i gradilo i to ravnomerno, jednako na čitavoj teritoriji Republike. Činjenica je da je stopa nezaposlenosti, nikada manja 10,3% i to nije kraj, na smanjenje ovog broja se svakodnevno radi i to je svakako izvesno zbog ulaganja u kapitalne investicije, zbog izgradnje dobre infrastrukture, zbog privlačenja novih investicija i opet zbog otvaranja novih radnih mesta.

Odgovorna, pametna politika ulaganja, intenzivan rad na poboljšanju kvaliteta života naših građana, smanjenje stope nezaposlenosti, beleži se i u opštini Ub, opštini iz koje dolazim. U Ubu je prava ekspanzija razvoja, moje kolege iz Uba su jutros na lokalnoj sednici, između ostalih tačaka, izglasali i izmenu Odluke o budžetu za 2019. godinu, zbog suficita u lokalnom budžetu.

Važno je da se istakne da se u Ubu beleži napredak u odnosu na 2018. godinu u 2019. godini, a kakav je trend i u poslednjih nekoliko godina i u čitavoj zemlji. Zdrava politika donela je suficit baziran na održivim prihodima. Na primer, prihod od poreza na zarade u lokalnoj samoupravi Ub raste iz godine u godinu. U septembru 2018. godine taj iznos je bio 169 miliona dinara, u septembru ove godine, pre nekoliko dana, iznet je podatak da je taj iznos 207 miliona dinara.

Dakle, više ljudi radi, negde su i povećane i dobra atmosfera sa stabilnim finansijama dovela je do realizacije novih projekata. Tako oni koji dolaze u Ub, u nezavisne institucije, u pratnji televizije „N1“ i prave dramatične situacije, a navodno snimaju film, a iste te institucije ne poštuju, ne odazivaju se kada ih zakon obavezuje da se jave, u ovom slučaju u pitanju je sud, verovatno odlaze nezadovoljni iz Uba kada vide rezultate rada odgovornog rukovodstva na čelu sa predsednikom, Darkom Glišićem. Mogu da vide, izgrađen najmoderniji vrtić u Srbiji, a za Ubljane je najznačajnija investicija, jer otkako je izgrađen novi vrtić sada imamo korisnih šest hiljada kvadrata i najvažnije jeste da ne postoji lista čekanja za ulazak dece u vrtić. Vrednost te investicije je 260 miliona.

Rekonstrukcija najveće osnovne škole za Mačvanski i Kolubarski okrug sa izgradnjom zatvorenog bazena u sklopu škole. Vrednost je 350 miliona dinara. Izgradnja moderne zelene pijace, vrednost 231 milion dinara. Kompletna rekonstrukcija doma zdravlja, očekuje se završetak radova na proleće, vrednost je 178 miliona dinara i upravo danas, u Ubu je otvoren mali sajam sporta, a završeni su radovi na kompletnoj rekonstrukciji proširenju Sportsko-rekreativnog centra Školarac, vrednosti milion evra.

Imamo konstantno uređenje naponske mreže, izgradnju novih opštinski i državnih puteva, odnosno asfaltiranje. Iz godine u godinu je taj broj kilometara je sve veći. Velika višeznačajna šansa za Ub jeste izlazak na autoput „Miloš Veliki“. Dakle, apsolutno jedan dobar ambijent, kako u Srbiji tako i kod nas u Ubu i svakako naš zadatak ovde danas jeste da donosimo dobre zakonska rešenja, koja će doprineti unapređenju, modernizaciji naše zemlje, sve za dobrobit naših građana.

Svakako, u danu za glasanje SNS će glasati za ovakve predloge. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, koleginice Nikolić.
Sada reč ima narodni poslanik Milorad Mirčić.
Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, po nama srpskim radikalima još je prerano govoriti o nekim optimalnim uslovima za zaživljavanje liberalnog kapitalizma i liberalnih uslova na tržištu. Prema tome, i ovi zakoni koji zagovaraju da na osnovu „zdrave konkurencije“ može da funkcioniše tržište, suviše je slaba Srbija, u smislu da nije dovoljno ekonomski ojačala, da bi mogla da ne samo učestvuje, nego da obezbedi približno povoljne uslove za odvijanje slobodne trgovine i slobodne ekonomije. Naravno, ne zagovaramo mi da bude taj državni intervencionizam, ali u svakom slučaju treba voditi računa i uvek biti oprezan.

Ono što je potpuno jasno, to smo svedoci, bez obzira što je ekonomska kriza širih razmera bila 2008. godine, Beogradska berza hartija od vrednosti jednostavno ne može da funkcioniše. Isuviše je to plitko tržište, isuviše je to osiromašena Srbija gde bi to moglo u pravom smislu reči da funkcioniše onako kako se to predlaže u zakonu, pogotovo kada se usvajaju ovi proevropski zakoni.

Ono što je po nama radikalima potpuno izvesno, a mislim da je sve svesnija i vladajuća koalicija, odnosno konkretno SNS, nisu ovi zakoni glavni uslov za ulazak u EU. Nisu ove silne usvojene papirologije koje u sebi sadrže te evropske zakone i njihova pravila, nisu to uslov po kojem će, ako Srbija i ovaj parlament usvoji, Srbija biti korak bliže EU. Svi mi znamo šta je glavni i osnovni uslov za ulazak Srbije u EU i to je veliki znak pitanja. Svesni smo mi da je priznanje Kosova kao samostalne države, odnosno prećutno prelazak oko učlanjenja Kosova kao nove države u UN. To je jedini uslov na kome se insistira u poslednje vreme.

Mi smo dubokog ubeđenja da pri zdravoj pameti niko neće prihvatiti takav uslov, neće niko dozvoliti sebi da potpiše i, da se ne zavaravamo, pored ove naše ponekad i malo burnije rasprave u parlamentu koja se odvijala ovih dana ima nešto što je mnogo aktuelnije, mnogo važnije, što je iznad i parlamenta i naših stranačkih, pogotovo poslaničkih interesa, to je dan kada treba da se održavaju izbori u južnoj pokrajini Republike Srbije, na Kosovu i Metohiji.

Mi kao politički odgovorna stranka, državotvorna stranka, apelujemo i pozivamo da u što većem broju Srbi izađu na izbore. Ono što je veoma bitno je da u što većem broju izađu oni koji imaju pravo glasa na te izbore, koji su zakazani pod pritiskom. Znamo istorijat i sve znamo kako se odvijalo i kako se odvija u južnoj srpskoj pokrajini, ali svesni smo mi srpski radikali da je jedan deo stanovništva i te kako ogorčen. Govorim za onaj pre svega najvećim delom koji se odnosi na Srbe koji žive na Kosovu i Metohiji ili širom Srbije, ogorčeni su, bukvalno ljuti su na neke stvari koje su se dešavale u proteklom periodu. Nije ovo trenutak, po nama srpskim radikalima, da bi tu ljutnju, da bi taj bes i to nezadovoljstvo iskaljivali ili stavljali sada na prvo mesto.

Mi smo svesni, duboko odgovorni pred Srbijom, pred narodom, da bez obzira kakav je naš do sada politički stav bio i kakav će od sada da bude, da treba bojkotovati sve ono što je od kvazivlasti na Kosovu i ono što se nameće od strane njihovih mentora, ali ovo je trenutak kada treba čovek da prevaziđe sve to i stranačke neke principe i neke odluke i treba jasno i glasno staviti do znanja da je prekosutra veliki dan odgovornosti na svima nama, a pogotovo na onima koji imaju pravo da glasaju.

Prekosutra se odlučuje da li će jedna lista, jedinstvena, objedinjena koja se zove Srpska lista odlučivati i biti faktor odluke u tom tzv. parlamentu Kosova ili će ipak uspeti oni koji nas dugi niz godina, da ne kažem decenija, pritiskaju i da nametnu svoje, kako oni kažu, velikosrbe koji se na albanskom obraćaju svom srpskom narodu. Tu odgovornost treba da oseti svaki pojedinac i svaki pojedinac treba da zna - nisu bitni raniji stavovi, ni ljutnje, ni srdžba, ni bes, ni neslaganje, koji su dobrim delom bili opravdani, nisu bitni sad ni stranački principi. Sada se sve to ostavlja po strani. Sada svaki odgovoran Srbin na Kosovu i Metohiji treba da ode da glasa, da glasa da odgovornost za sve što se bude dešavalo u narednom periodu na prostoru južne pokrajine i te kako i odgovara i ima uvid centralna vlast, režim koji je u Beogradu izabran voljom građana.

Mi srpski radikali znamo, duboko smo ubeđeni, da ovo što mi apelujemo i pozivamo ima i neku političku dimenziju, u smislu da će mnogi da kažu - evo, vidite, sad ovog trenutka oni politički menjaju svoj stav. Taj stav koji je do sada bio potpuno jasan, da ne priznajemo Kosovo, on je preovlađujući stav u Srbiji, to se duboko nadamo. Da li će nama neko od naših simpatizera i članova da zameri, to je manje bitno u odnosu na činjenicu da shvati svoju odgovornost i svoju obavezu da izađe ovog trenutka, odnosno prekosutra i da obavi svoju građansku dužnost.

Mi srpski radikali smo možda i ovih dana u ovoj raspravi malo žučnije, malo bučnije raspravljali, možda je i sa druge strane isto tako bilo, ali ne treba to da zbunjuje one koji treba prekosutra da odlučuju ne samo o onome što će se dešavati u budućnosti u južnoj srpskoj pokrajini, nego mnogo šire, odlučivaće i o tome kako će ubuduće da se odlučuje i u samoj Srbiji i u Republici Srpskoj. Ta njihova odlučnost, to jedinstvo, ta spremnost da budu jedinstveni da glasaju za jednu listu treba da bude vodilja za sve one koji učestvuju i koji su najodgovorniji za vlast u Srbiji.

Stoga mi srpski radikali pozivamo da i daljom raspravom u ovom parlamentu, pošto sam ja poslednji koji govori ispred poslaničke grupe SRS, da sačuvamo tu atmosferu, da damo primer našim sunarodnicima i onima koji su opredeljeni za Republiku Srbiju da ipak postoji odgovornost i postoji trenutak kada tu odgovornost, u punom smislu ove reči, treba iskazati na biračkom mestu. Ja vam se zahvaljujem.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Mirčiću.
Reč ima ministar Branislav Nedimović.
Izvolite.

Whoops, looks like something went wrong.