Deveta sednica Drugog redovnog zasedanja , 17.12.2019.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/336-19

2. dan rada

17.12.2019

Beograd

Sednicu je otvorio: Veroljub Arsić

Sednica je trajala od 10:10 do 18:15

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Aleksandra Tomić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi predsedavajući, poštovani ministri, kolege poslanici, današnja sednica ima sedam ugovora koji pokazuju suštinski koliko Srbija sarađuje i sa istokom i sa zapadom po različitim pitanjima, kao što je regulisanje duga koji se odnosi na Slovačku. To su neki zaostali dugovi država, koje je ova Vlada nasledila, koje neke ranije nisu htele da rešavaju. Tako da je upravo zbog dobrih spoljno političkih odnosa i bilateralnih sporazuma sa Slovačkom očito svedeno da dug koji je bio 85,5 miliona dolara, danas bude 9,3 miliona dolara i da država na određeni način završi sa tim dugovanjima.

Najbolji odnosi u politici su oni odnosi gde nemate opterećenje kada su u pitanju bilo kakva dugovanja i bilo kakvi politički delovi u smislu istih ili različitih interesa i zbog toga, obzirom da sa Slovačkom zaista imamo podršku kada su u pitanju evropske integracije, kao države, kao članice EU. Nama je drago da sa takvim državama zaista završimo sva dugovanja koja nas opterećuju iz prošlosti, iako npr. SNS za takva dugovanja nije imala nikakvih povoda, niti je imala pojma, dok nije preuzela odgovornost, a onda očito nije samo to dug, nego i mnoga druga dugovanja koja smo morali da rešavamo od 2012. godine do danas.

Kada govorimo o sporazumima Srbije i Rusije i izvoznom kreditu koji je potpisan 19. oktobra ove godine, na 172,5 miliona evra, onda govorimo upravo o infrastrukturnim projektima železnice, kao što govore i projekti koji se odnose na auto-put E80, na deonicu od 32 kilometra, pravac Niš-Merdare, s tim što je on od strane Evropske investicione banke u iznosu od 100 miliona, ali govorimo i o pomoći koja je potpisana između Razvojne agencije Republike Nemačke i Srbije još 2016. godine. To je sporazum koji se odnosi na KfW Razvojnu banku, koji govori o tome da je u različitim osnovama Nemačka razvojna banka pomagala za različite projekte i krize.

Sada, zaista ovaj deo koji se odnosi na migrantsku krizu želi da pomogne lokalnim samoupravama upravo na način na koji Vlada Republike Srbije i Ministarstvo za rad i socijalna pitanja je pokrenulo pitanje rešavanja migrantske krize kada su u pitanju objekti za rekonstrukciju osnovne škole, zdravstvene ustanove i samim tim da taj ceo projekat ide u saradnji i sa udruženjima građana, odnosno nevladinim sektorom koji se brine o ovom problemu.

Taj projekat očito će trajati tri godine, do 2022. godine od dana potpisivanja ovog sporazuma i ratifikacije u Skupštini, i pokazuje suštinski da mi zaista strateški razmišljamo o mnogim problemima koji nisu samo problemi Srbije, već i celog regiona i cele EU. Kao što znate migrantska kriza zaista opterećuje mnoge države, najviše države EU, ali pošto se Srbija nalazi u toj ruti, na određeni način EU je zahvalna Srbiji upravo zbog toga što smo mi prvi počeli da vršimo popis svih tih ljudi koji su ulazili u našu zemlju i izlazili. I, na kraju krajeva, zaista smo se pokazali kao dobri domaćini ljudima koji su se tu našli, jer ih je muka naterala, a ono što je fakat, to je da je zaista vrlo mala zainteresovanost tih ljudi da ostanu u Srbiji upravo zbog tog standarda koji je trenutno u Srbiji, jer su navikli da imaju standarde razvijenih evropskih država i svima je cilj ta Nemačka koja će inače od 1. januara potpuno otvoriti granice i, ne znam, neka prognoza njihova projekcija je da će u svoj sistem usisati milion i po ljudi po različitim osnovama za zapošljavanje najviše, naravno, onaj deo koji se odnosi na srednju stručnu spremu, a jedan pozamašan deo profesora, lekara, inženjera, koji će, inače to je nemački dugogodišnji plan za razvoj svoje ekonomije, jer su oni u jednom trenutku do 2030. godine projektovali da će imati pet miliona novih penzionera, kao stara nacija, tako da im je jako potrebno da imaju novu radnu snagu.

Naravno, oni u svojim izlaganjima najviše vole da pričaju o zemljama Zapadnog Balkana, zato što bi ovde uvek želeli da uzmu ono što je najvrednije od nas, a to su naši mladi, to su obrazovani ljudi i to je ono zbog čega se Vlada Republike Srbije zaista trudi da mlade ljude što više zadrži u Srbiji i da one koji su otišli vrati upravo da žive i otvaraju svoja mala i srednja preduzeća ovde, ovde stvaraju porodice, i zaista svojim aktivnim merama se trudi da ozbiljno priđe tom problemu. Zato je Vlada Republike Srbije napravila jednu radnu grupu koju je nazvala da je to u stvari radna grupa za rešavanje tzv. socijalnih migracija, odnosno upravo onih problema koji se javljaju zbog čega određeni ljudi, a najviše odlaze zbog ekonomski povoljnijih okruženja u zemlja EU u kojima bi živeli.

Ono što smo pokazali kao država u ovom trenutku to je da kroz ekonomske reforme i fiskalnu konsolidaciju smo stvorili uslov da bi mogli da radimo infrastrukturne projekte kao što je železnica, kao što su putevi i kao što je gasifikacija. Mi danas imamo i sporazum kojim treba da ratifikujemo, odobrimo praktično banci „Inteza“ i „Rajfajzen“ banci da odbori kredit „Srbijagasu“ u vrednosti od 20 miliona evra za razvojni gasovod koji treba da ide upravo kao treća faza na pravcu Aleksandrovac-Brus-Kopaonik-Raška-Novi Pazar-Tutin.

Znači, mi se zaista ovde kao država trudimo da pored toga što vodimo zaista aktivnu spoljnu politiku i krajnje na odgovoran način pokušavajući u svakoj međunarodnoj organizaciji, pa i mi kao narodni poslanici u međunarodnim delegacijama, želimo da pokažemo zaista koliko odgovorno prilazimo rešavanju pitanja odnosa Beograda i Prištine s jedne strane. S druge strane, važni infrastrukturni projekti, koji su urađeni do sada u Srbiji, a to je pokrenuto i završeno četiri auto-puta, u planu su još dva, pokazuje da zaista sa takvom infrastrukturom, sa novim putevima, novim železničkim prugama, otvaranje novih fabrika, novih radnih mesta je u stvari ambijent zbog kojeg mladi ljudi treba da se vrate ovde.

Na kraju krajeva, otvaramo najnovije naučno-tehnološke parkove gde bi trebali IT stručnjake da ovde zaposlimo i da imaju platu onoliko koliko odgovara zaista u svim razvijenim državama, da ne moraju da odlaze napolje da bi radili isti ovaj posao. To najbolje pokazuje da je rast izvoza IT-ja prešao već 20%, da ta se ta cifra kreće u razvojnom delu oko milijardu evra godišnje i to je za nas u stvari pokazatelj u kom smeru mi treba da idemo. Naravno, i kao odgovorni političari, mi tamo i idemo.

Pre dva dana, otvoreni su radovi na Moravskom koridoru i ja moram da kažem da je to za nas veliki značaj što će to biti prvi digitalni auto-put, što to jednostavno donosi život, što će takav auto-put imati 11 petlji, 78 mostova, 23 nadvožnjaka, pet podvožnjaka i 11 ispusta. Izgradnjom ovog auto-puta regulišete potpuno sistem odbrane od poplava, odnosno Moravu na određeni način pokušavate da ustrojite da ne biste kao država imali velike štete u tom delu.

Ono što je najvažnije, to je da će se taj projekat raditi u tri faze i da će on iznositi 112 kilometara u ukupnoj svojoj dužini i koštaće 745 miliona evra sa dopunskim radovima od 20%. Ono što je najavljeno još polovinom ove godine, to je da će u narednih osam godina biti dato uopšte za infrastrukturne projekte 14,5 milijardi evra. Šta to znači?

To znači da sa Narodnom Republikom Kinom i sa kompanijama koje dolaze iz Kine, imaće projekte u vrednosti od pet milijardi evra, u srednjoročne investicije od osam, da ćemo deo koji se odnosi na razvoj kompletne železničke pruge Beograd-Makedonija imati u vrednosti od 600 miliona evra, da ćemo sa Rusijom imati izgradnju novog dispečerskog centra, koji se odnosi na železnicu, u vrednosti od 150 miliona evra, plus kada se misli na samu prugu još 400 miliona, da sa Turskom, turskim kompanijama radimo aktivno na izgradnji puta Beograd-Sarajevo, da azerbejdžanska firma "Azvirt" radi aktivno na izgradnji auto-puta Ruma-Šabac i brze saobraćajnice Šabac-Loznica.

To su sve pokazatelji u stvari koliko zaista Republika Srbija ulaže u svoju budućnost, a ta budućnost će brzo doći zato što kada vi rešavate probleme, kao na primer što Moravski koridor rešava probleme pola miliona ljudi u svojoj komunikaciji između Koridora 10 i 11, onda to pokazuje da zaista taj razvoj uopšte Srbije ići će kroz visoke stope rasta. Zašto? Zato što samo Raška oblast ima registrovano 11.000 privrednih subjekata, od toga 2.500 privrednih društava i 8.500 preduzetnika. Zamislite tu trgovinsku razmenu koja će biti sve veća i veća kada odjednom 11.000 privrednih subjekata zaista olakša svoj život i rad kroz ovakve infrastrukturne projekte.

Mislim da mi danas u stvari pokazujemo građanima Srbije koliko puno radimo i koliki rezultati stoje iza ovog rada u proteklih četiri godine. Zbog toga ćemo u danu za glasanje podržati ovaj predlog svih sporazuma. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, prof. Tomić.
Reč ima Dubravka Filipovski.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dubravka Filipovski

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre, poštovani narodni poslanici, veoma je važno da u današnjoj raspravi istaknemo vrednost svih sedam sporazuma koji su danas na dnevnom redu, jer svaki od njih predstavlja jedan važan korak napred za svakog građanina Srbije.

Sporazum između Srbije i Ruske Federacije koji je potpisan ove godine 19. oktobra za vreme posete premijera Ruske Federacije Dimitrija Medvedeva u iznosu od 172,5 miliona evra je zajam koji je potpisan na pet godina za finansiranje železničke infrastrukture sa kamatnom stopom od 3% i sa rokom vraćanja od 1926. do 2031. godine.

Sporazum za Evropskom investicionom bankom za izgradnju dela deonica Niš-Merdare u dužini od 77 kilometara i izgradnjom od 32 kilometra poluprofila auto-puta je značajan i zbog bezbednosti i zbog skraćenja vremena putovanja, ali i zbog povezivanja sa Albanijom, Bugarskom, kao i zbog integracije Srbije u saobraćajni sistem regiona i Evrope uopšte.

Sporazum sa Severnom Makedonijom je važan zbog otklanjanja svih prepreka u trgovinskoj razmeni između dve zemlje, a isto tako on je nastavak implementacije, potpisanog sporazuma mini Šengena između Srbije, Severne Makedonije i Albanije.

Sporazum Srbije sa SAD je u cilju poboljšanja usaglašenosti poreskih propisa dve države koji će omogućiti povećanje međunarodne reputacije i kredibiliteta domaćih finansijskih institucija.

Ovi sporazumi u potpunosti pokazuju posvećenost Srbije ekonomskom napretku, izgradnji infrastrukture i citiraću, odnosno ponoviću reči predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je i juče rekao prilikom otvaranja izložbe „Ništa više nije daleko“, da je u poslednjih pet godina urađeno više u oblasti infrastrukture, nego u poslednjih 50 godina. I, vidimo to svakim danom i po novim putevima koji je otvaraju i po činjenici da je u nedelju potpisan Sporazum za izgradnju Moravskog koridora po činjenici da će sutra biti otvorena deonica Surčin-Beograd na osnovu kojih će u potpunosti biti povezan deo autoputa od Subotice, od Horgoša do Preljine, ali i činjenici da će za otprilike 12 dana, dakle, za 11 dana, 28. decembra predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Srbije Ana Brnabić predstaviti građanima Srbije novi investicioni plan za narednih pet godina uz povećanje plata i penzija, uz smanjenje nezaposlenosti građana Srbije na ispod 10%, to su svakako povoljne i dobre vesti za kraj ove godine.

Nasuprot tome, deo opozicije, koji već godinu dana, bojkotuje rad parlamenta, nastavlja sa izmišljenim aferama, Dragan Đilas kaže šta će nam autoputevi. Nastavlja sa omalovažavanjem unapređenja izbornih uslova kojima težimo i kaže da uređivanje 45 dana predizborne kampanje koja u Srbiji traje 1.445 dana je isto kao razgovarati sa okupatorom da tokom leta policijski čas traje jedan sat duže, jer je dan duži.

To kaže čovek koji je od početnog kapitala koji je prijavio od 74 hiljade evra, za vreme dok je bio ministar i gradonačelnik, zaradio i prijavio samo 25 miliona evra u nekretninama, a njegove firme su imale prihode od 619 miliona. To kaže Đilas i njegovi saborci zato što ne znaju šta hoće, zato što nemaju program i zato što žele na silu da se dočepaju vlasti i njima očigledno nije cilj da vlast osvoje na izborima. Zato se građani Srbije ograđuju od takvih političara svakim danom i ne žele da imaju bilo šta sa ljudima koji su se enormno bogatili dok su bili na vlasti, a dok je građanima Srbije bilo gore.

Mi nastavljamo dalje sa unapređenjem privrednog ambijenta u Srbiji, to pokazuje i naš svakodnevni rad, zakoni o kojima raspravljamo i koje donosimo, kao i ovi sporazumi koji su danas na dnevnom redu i u danu za glasanje podržaću sve ove sporazume.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospođo Filipovski.
Sada reč ima Zvonimir Đokić.
Izvolite, kolega Đokiću.
...
Srpska napredna stranka

Zvonimir Đokić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem predsedavajući.

Poštovani gospodine ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, dana kada govorimo o drugoj zajedničkoj načelnoj jedinstvenoj raspravi tj. pretresu o zakonima kojima potvrđujemo različiti sporazume, vidimo da u stvari imamo sedam različitih zakona o različitim sporazumima, tj. potvrđivanju garancija, potvrđivanju finansijskog ugovora, ali ima nešto zajedničko između svih tih sporazuma i svih tih garancija, a to je sledeće, da su svi oni postignuti između ravnopravnih pregovaračkih strana.

Zašto ovo ističem? Znači, jedna pregovaračka strana je Vlada Republike Srbije, a druga pregovaračka strana, recimo je Vlada Slovačke Republike, kada se radi o sporazumu, o regulisanju duga Republike Srbije prema Slovačkoj ili SAD, kada se govori o poboljšanju usaglašenosti poreskih propisa ili sa Ruskom Federacijom, kada sa njihovom Vladom potvrđujemo sporazum o odobravanju državnog izvoznog kredita, ili kada potvrđujemo, dajemo garanciju dvema bankama „Rajfajzen banci“ i banci „Intesa“ kada treba da garantuju „Srbijagasu“ dalju izgradnju dela gasovoda. Ili finansijski sporazum vezan za ugovor auto-puta E80 na deonici Niš – Merdare, koji postižemo sa EU i tako dalje da ne nabrajam. Dakle, radi se o sporazumima između dve ravnopravne strane.

Zašto ovo ističem? Pa, mnogo je ružno kada sa nekim pregovarate a taj neko prema njemu imate neki podanički odnos. To smo mogli videti čak i nedavno, pre nekoliko dana, od dela naše opozicije koja je prvo pozvala međunarodne predstavnike, predstavnike Evropskog parlamenta da kao posreduju između naših, između tog dela opozicije i dela vlasti, to jest da učestvuju u međupartijskom dijalogu o poboljšanju uslova za održavanje parlamentarnih izbora 2020. godine. Onda se kao naljute, pa kao neće da učestvuju. U stvari šta su hteli? U stvari su hteli da ti Evropski parlamentarci predvođeni gospođom Tanjom Fajon i Vladimirom Bilčikom, budu nekakve sudije, pa da presuđuju između zamislite te opasno velike opozicione grupe okupljene oko Saveza za Srbiju i svih ostalih. Znači, toliko su sebe uzdigli, toliko sebi daju važnost i tako dalje, kao neće oni uopšte da razgovaraju sa predstavnicima vlasti nego su im potrebni nekakvi posrednici sa kojima jedino mogu da razgovaraju, pa će ti posrednici da prenesu njihove želje i tako dalje.

Znači, taj podanički odnos je strašno ružan. Zamislite kako bi takvi ljudi vodili državnu politiku kada bi, ne daj Bože jednog dana došli na vlast. Upravo tako, podanički. Da ne bi bilo nejasnoća nekih, tu delegaciju Evropskog parlamenta koju je predvodila gospođa Tanja Fajon, predsednica Odbora Evropskog parlamenta za odnose sa Srbijom i dva bivša poslanika Evropskog parlamenta Eduard Kukan i Knut Flenkeštajn, i u kojoj učestvuje i Vladimir Bilčik izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju je mogu reći dobro odradila svoj posao. Iako je bilo raznih natpisa u štampi i tako dalje. Ne možemo mi reći za Tanju Fajon da je bila zlonamerna prema nama, mada znamo da je poznata njena ne skrivena naklonost prema tom delu opozicije, pogotovo prema strankama koje u svom nazivu imaju reč demokratska. Ali, njena grupacija u Evropskom parlamentu je na primer je dan pre posete evro poslanika Beogradu organizovala debatu, za koga? Za članove Saveza za Srbiju o kojoj se nisu čula drugačija mišljenja.

Znači, postojala je samo jedna strana koja je pričala. Oni su otišli tamo da bi pljuvali po Srbiji, da bi iznosili razne neistine, laži i tako dalje, doduše nije bilo mnogo gledalaca, nije bilo mnogo zainteresovanih da čuju sve to što oni slušaju, jer i oni znaju ko je Dragan Đilas i oni znaju šta je radio dok je bio na vlasti i tako dalje.

Ima jedna interesantna stvar sa te debate, da je tako nazovemo. Kažu da je Dragan Đilas govorio na nekom nepoznatom stranom jeziku. NJegovi prijatelji kažu da je to engleski jezik, ja ne znam, verovatno. Ostaće upamćen po tome.

Znači, veoma je bitno da sačinjavamo sporazume, učestvujući kao potpuno ravnopravna strana sa drugom pregovaračkom stranom. Ovi sporazumi su svakako razvojni za Srbiju i odgovorni. Evo, na primer, sporazum sa Slovačkom je veoma bitan jer mi vraćamo dug koji je stvoren još u vreme Čehoslovačke i kao jedna veoma odgovorna država, odgovorna vlast, moramo poštovati i svoje obaveze.

Da ne bih dužio dalje, svakako podržavam sve ove sporazume, njih ima sedam. U danu za glasanje glasaću za njih. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Đokiću.
Sada reč ima gospodin Aleksandar Marković.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Marković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, rekli smo već da danas protiče 351. dan kako poslanici dela opozicije ne dolaze na posao za koji uredno primaju platu.

E sad, znamo i to da bi se neki od njih vrlo rado vratili u parlament, ali im ne da njihov šef, zajednički šef svima njima, Dragan Đilas i oni se upravo toga plaše. Plaše se da bi u tom slučaju Đilas poveo hajku preko svojih medija protiv njih, ali će oni, predsedavajući, svakako račune polagati građanima koji su ih birali da zastupaju njihove interese ovde u parlamentu, a oni to uporno ne čine.

Neki od njih, predsedavajući, su i danas bili u Narodnoj skupštini, ovde u holu, držali konferencije za štampu. Bila je ona Marinika sa neutvrđenim prezimenom, jer postoji polemika koje je njeno pravo prezime i, iskreno, ja očekujem da ćemo uskoro, a možda već na sledećoj konferenciji za štampu Marinike Tepić čuti da je Vučić, zapravo, kriv i za ove zemljotrese od pre nekoliko dana i za ostale elementarne nepogode. Možda će ga optužiti i da je učestvovao u Kenedijevom ubistvu. Jeste da nije ni bio rođen tada, ali šta to njih briga. Nije to njima naročito važno. Ništa me ne bi iznenadilo, jer ovo što iznose i Marinika Tepić i Boško Obradović i onaj Aleksić i svi ostali preti ozbiljno već da postane serija ili triler film sa elementima naučne fantastike. Uopšte se ne obaziru, pri tome, da je sve to već bezbroj puta demantovano od svih merodavnih institucija, zvaničnih državnih institucija i domaćih i stranih.

Oni uporno vrte istu priču danima ovde u holu Narodne skupštine. S vremena na vreme ubace neku novu fotografiju, ubace neko novo lice, ubace neko novo ime sa željom da stvar bude uverljivija. Ono što je, predsedavajući, najopasnije u svemu ovome, ne obaziru se na to što se time direktno ugrožava odbrambena industrija Srbije.

Dakle, ovakvim zlonamernim navodima direktno se nanosi šteta vojnoj industriji Srbije i to je ono što je opasno i nameće se pitanje da li to što rade rade iz čiste pakosti ili rade možda za nečije interese?

Zašto ovo kažem? Zato što nikom nije u interesu da Srbija ima snažnu i konkurentnu namensku industriju. Nikom nije u interesu da Srbija bude snažna i jaka, da imamo snažnu vojnu industriju. Kao da žele da se uništi vojna industrija Srbije., Kao da žele da se uništi svaka fabrika u Srbiji i onda se s pravom pitamo šta je motiv za ovo? Da li je u pitanju čista pakost, mržnja prema rezultatima Vlade i predsednika Srbije Aleksandra Vučića ili je u pitanju to da možda rade za nečije interese? Zahvaljujem.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, kolega Markoviću.
Sada reč ima prof. dr Marko Atlagić.
Izvolite, prof. Atlagiću.
...
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Uvaženi potpredsedniče Narodne skupštine, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, danas, da tako kažemo, na kraju vrlo je teško govoriti o ovim sporazumima i moja malenkost nema nameru o tome da kažem, ali ću ipak reći nekoliko rečenica o dva sporazuma i to sporazum vezan za Rusiju i sporazum vezan za SAD na jedan specifičan način zato da ne bih došao u situaciju da se ponavljam, da kažem ono što su govorile moje uvažene koleginice i kolege.

Poštovani narodni poslanici, ja ću početi sa jednim citatom. Verujem da ćete ga prepoznati. Citiram: „Srbija nikada neće da odustane od prijateljstva sa Rusijom, jer to ne bi bilo normalno“. Završen citat. Šta mislite, čiji je ovo citat? Vidim da nećete da kažete, ja ću vas samo podsetiti, a vi ste ga svi čuli koji ste bili prisutni na sednici, rekao je predsednik Aleksandar Vučić 27. aprila 2014. godine u ekspozeu za predsednika Vlade, u ekspozeu stranica 14.

A iz ekspozea od 03.08.2016. godine, stoji na strani deset, citiram: „Vlada ostaje posvećena promovisanju dobrih bilateralnih odnosa saradnje i sa drugim uticajnim faktorima, jer se govorilo o evropskim zemljama u međunarodnoj zajednicim, poput SAD, kao i sa tradicionalnim prijateljima i partnerima poput Ruske Federacije, Narodne Republike Kine, arapskih zemalja i drugih“.

Uvaženi narodni poslanici, da vas podsetim na ono što vi znate, jer je upravo danas vreme i mesto da kažemo neke stvari. Moje izlaganje će povezati malo politike, malo nauke, a voleo bih da mi neko suprotstavi drugačije mišljenje. Možda ću i polemisati sa nekim mišljenjima koja su iznesena ovih dana na pojedinim TV ekranima.

Ovo prijateljstvo o kojem je predsednik Republike govorio u dva ekspozea svoja između Srbije i Rusije građeno je u obostranom interesu dve bratske i prijateljske zemlje. Prijateljstvo dve bratske i prijateljske zemlje građeno je u istorijskom, kulturnom i duhovnom smislu i njihovim vezama.

Rusi nastanjeni u Srbiji, arhitekte, umetnici, naučnici, bukvalno su preporodili Srbiju i ostavili izuzetan trag, dajući veliki doprinos razvoju srpskog društva i srpske države, srpske nauke, univerziteta, baleta, opere, arhitekture, heraldike, pa i stripa i drugih naučnih delatnosti.

Ja o tome pojedinačno neću govoriti, jer vi znate o čemu se radi, a dozvolite samo da kažem da je kralj Aleksandar Karađorđević, inače smatran prijateljem Rusa, upravo uz njegovu podršku i srpskog patrijarha Varnave, otvoren je 1933. godine Ruski dom, najstariji kulturni centar u Beogradu. Podvlačim ovo.

Uvaženi narodni poslanici, u svetu postoji 64 ruska doma, što je vrlo bitno. Ja molim narodne poslanike da obrate pažnju, da ne ometaju. Ali je samo beogradski Ruski dom namenjen druženju Srba i Rusa, nijedan drugi od 64. Šta vam to govori, sami procenite.

Isto tako, neke najlepše zgrade i kuće u Beogradu projektovali su upravo ruski arhitekti, vama dobro poznato da ih ne nabrajam, ali, do 1925. godine u Kraljevini SHS funkcionisalo je 17 ruskih škola, malo li je. Srbi i Rusi kao dva naroda, ovo je vrlo važno poštovani građani da zapamtite, nikada nisu bili u ratnim sukobima.

I vi, uvaženi narodni poslanici nije loše da poslušate, a ne da ometate.

Mnogi Srbi prateći putokaz pravoslavne vere bežali su od unijaćenja u carsku Rusiju gde su osnovali Novaju Serbiju i Slaveno Serbiju.

Nadalje, Rusija je bila jedini spoljno-politički saveznik Srbije u toku Prvog srpskog ustanka 1804-1813. godine. Uvaženi narodni poslanici, dobro je da zapamtite, naš srpski, a crnogorski Petar Petrović NJegoš upućen amanetom Petra Cetinjskog: „Moli se Bogu i drže se Rusije“, jer 6. marta 1833. godine, u Sankt Petersburgu rukopoložen za vladiku Crne Gore i brda, jel tako braćo Srbi u Crnoj Gori i vi koji smatrate da ste Crnogorci? U srpsko-turskom ratu, 1876. godine, učestvovalo je oko 20.000 dobrovoljaca iz Rusije, od čega 1.000 oficira.

Prelazimo na balkanske ratove u jednoj rečicini - Rusi su bili u srpskim redovima. Samo dan nakon austrijskog ultimatuma Srbiji 24. jula 1914. godine, srpski kralj Aleksandar Karađorđević tražio je savet od ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova koji je 27. aprila 1914. godine, poslao svoj čuveni odgovor, citiram: „Rusija ni u kom slučaju neće ostaviti Srbiju“ završen citat.

Uloga Rusije u Drugom svetskom ratu bila je nemerljiva. Preko 26 miliona života Rusi su dali za oslobođenje od fašizma i ugradili su svoje živote u temelje slobode, pa i oslobođenju jednim delom naše zemlje. Za slobodu Beograda dali su preko 1.000 života.

Uvaženi narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije prijateljstvo Srba i Rusa, pored ostaloga, zasniva se što su Srbi i Rusi narod istog korena, iste krvi, iste vere, skoro istog pisma i jezika, slične kulture i to je ono što nas, pored ostalog, povezuje.

Dozvolite da spomenem našeg srpskog svetskog Dositeja Obradovića koji je bio izvor pokušaja da se pokrene duhovni život srpskog naroda u jednom srednjeevropskom prozapadnom pravcu. Ovo je bitno poštovani građani da zapamtite. On je zapadnjak bio. Govorio je nekoliko zapadnih jezika, divio se engleskoj kulturi, tvrdio da su engleskinje najbolje žene na svetu, ali čim je prešao u Srbiju nakon što ga je Karađorđe pozvao, koji je sklon Austriji, kazao je, citiram „Karađorđe okreći se Rusiji“ završen citat.

Dalje dozvolite na kraju oko ovog sporazuma da kažem, a vezano za prijateljsku Rusiju. Ako bi svetskog slikarstva uklonili rusko slikarstvo svet bi potamneo. Ako bi svetsku muziku iz svetske muzike uklonili rusku, svet bi ogluveo. Ako bi iz svetske književnosti uklonili rusku književnost, svet bi zanemeo poštovani građani. Ako bi iz svetske energetike izbacili srpskog Teslu, svet bi pomračio.

Uvaženi građani Republike Srbije, poštovani narodni poslanici, Srbi su dali Rusima ogroman doprinos i udarali temelje savremenoj ruskoj državi. Sada ćete reći šta ovaj priča. Samo tri rečenice.

Prvo, grof Sava Vladislavić Raguzinski, Srbin iz Hercegovine bio je sekretar ruskog cara Petra velikog, ambasador Rusije u Kini, udarao, razgraničio Kinu i Rusiju. Da li je udarao temelje? Jeste. Idemo drugo.

General grof Mihajlo Miloradović, Srbin iz Hercegovine iz srpske Hercegovine, osnovao je, verovali ili ne rusku obaveštajnu službu i bio najzaslužniji u odbrani Moskve 1812. godine od Napoleona.

I usput da kažem, od trideset generala u odbrani Moskve deset generala bilo je Srba iz Beograda i drugih krajeva Srbije. Treće, grof Marko Vojinović je osnivač Ruske crnomorske flote.

Uvaženi narodni poslanici, evo to je veliki doprinos koji smo mi Srbi dali i udarali temelje zajedno sa bratskom Rusijom. Koristim priliku da se zahvalim bratskoj Rusiji koja je u Savetu bezbednosti UN onemogućila da se Srpski narod proglasi genocidnim, da se to uvažene dame i gospodo desilo nastavak bombardovanja i dalje bi trajao, on traje i danas.

Idemo na drugi sporazum. Drugi sporazum je vezan za SAD. U nas Srba, dozvolite dve rečenice da kažem, ima jedan veoma mali određeni broj naučnika, pa ako hoćete i istoričara, kako rekoh, doduše, malobrojnih kojima je naučna istina iznad svega i koji zasigurno neće pokleknuti pod udarom najvećih zemalja zapada kada su u pitanju naučne istine, kao što to rade pojedini političari danas na pojedinim televizijama i koji će po svaku cenu razobličiti ratne laži i podmetanja od strane SAD i zapadnih saveznika, pa i u slučaju „Račak“, čuli smo juče i prekjuče na nekim televizijama izmišljotine.

Predsednik Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić, izneo je neoborivu istinu kada je rekao, citiram: „Voker je izmislio da su Srbi izvršili zločin u Račku, što je bio povod bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije.“ Završen citat i dodao je: „Voker je svetski hohštapler i prevarant“ završen citat. Tražili su mi, uvaženi građani, da to posebno naglasim danas.

Poštovani narodni poslanici, istorijska je nauka je već to dokazala ovo što je gospodin Vučić rekao, a to predsednik Vučić odlično zna, za razliku od ovih iz Saveza za Srbiju. Zašto? Ovo je bitno da čujete poštovani građani, jer nema niti jedan istraživački rad, niti naučni rad, niti naučne knjige, a koju gospodin Aleksandar Vučić nije pročitao za razliku od njih. E, to je problem.

Zbog kratkoće vremena, ja ću citirati samo dva izvora i to inostrane provenijencije, namerno neću domaće, da ne bi naši politički protivnici rekli da smo subjektivni, koji potvrđuju reči predsednika Vučića. Jedan Nemački list, zove se „Berliner cajtung“ tvrdi, citiram, da je Račak bio izmišljen, odnosno namešten i da su ga namestile SAD i Voker.

Koristim ovde tu priliku da kažem, i Bugarske obaveštajne službe, vama vrlo malo poznate, nije li vam dame i gospodo poslanici, čudno što ovoj aferi, pod navodnike oko „Krušika“ je umešana novinarka baš iz Bugarske, o kojoj je govorio uvaženi poslanik Aleksandar Martinović. Šta vam to govori? Vi ste pametni ljudi, procenite o čemu se tu radi.

Ovaj nemački list uspeo je pronaći izveštaj autopsije Helene Ranta, koja je vodila finski tim stručnjaka. I gle čuda, za izveštajem autopsije tragalo se godinu dana. I danas je pod velom tajne, nije dostupan. Ali, ovom listu je bilo dostupno 60 stranica najvažnijih. Na kraju tog dela, bio mu je čitan, ali on je video ovaj list, odnosno njegovi novinari, o čemu se radi. Ranta nije uspela da objavi izveštaj autopsije, jer su na nju vršeni strahoviti politički pritisci da to ne uradi. Ona je to, kako znate, i potvrdila.

Nemački list "Berliner cajtung" tvrdi, pošto je on imao uviđaj u u njega, da je samo jedno telo imalo rane, obratite pažnju na ovo, koje su mogle biti, podvlačim, mogle biti, izazvane pucnjem iz blizine, tj. prilikom pogubljenja. Nisu tvrdili, ali su mogle biti.

Prema drugom izvoru, jednog francuskog novinara, citiram: "Istina je da sam bio u Račku na dan navodno pogubljenja i da sam pronašao svega četiri ranjene osobe". Podvlačim - svega četiri ranjene osobe. "Ali, ništa slično masovnom ubijanju", završen citat.

Poštovane dame i gospodo, šta se desilo u međuvremenu? Ovo je vrlo važno, da obratite pažnju. U međuvremenu Hašim Tači, vođa zločinačke OVK je izjavio tada, citiram: "Imamo mnogo stradalih, ali su imali i Srbi", završen citat, navodi ovaj nemački list. Dakle, nigde se ne govori o streljanim civilima. Ovaj list je to objavio 14. 03. 2000. godine.

Tači je priznao, u intervjuu Bi-Bi-Si-ju, 24. 3. 2000. godine da je, citiram: "Velika grupa OVK delovala u Račku i da je mnogo vojnika izgubilo živote u borbi sa jugoslovenskim snagama", završen citat. Dakle - mnogo vojnika izgubilo živote, a ne civila. A Bi-Bi-Si dodaje, citiram: "OVK je namerno ubijala albanske seljake, da bi pridobila simpatije zapada", završen citat.

Poštovani građani, vidite o kakvoj se podmetačini radi.

Zločinačka Medlin Olbrajt je priznala u Bi-Bi-Si programu da je, citiram: "Incident u Račku zahtevao pripremu i da je bio oživljen u nameri da se izvrši pritisak na evropske saveznike da bi vojno intervenisali", završen citat, tj. bombardovali našu zemlju, kaže doktor Peter Bein u jednom svom naučnom radu.

Ima li šta nejasno, gospodine Tači, ako slušaš ovo što ja govorim? Je li tačno da si dao ove izjave tada ili nije tačno? Citiram sada Dajanu DŽonston iz knjige "Suludi krstaši", 2005, strana 312. do 331: "Helena Ranta u junu 2000. je rekla da nije bilo nikakvih znakova pogubljenja i da su bila donesena tela iz drugih lokacija i da je NATO klasifikovao njenu konačnu verziju izveštaja", završen citat. A, gospodo narodni poslanici, priznala uvažena Ranta šta je bilo, ko joj je klasifikaciju njenog izveštaja izvršio i zato je pod velom tajne.

Ovo je u prilog onome što je predsednik države rekao - da je Voker svetski hohštapler. Ja bih dodao - i jedna belosvetska bitanga, o kojoj ja neću specijalno mnogo govoriti, jer ima i važnijih stvari nego što je ovaj Voker.

Ali, ipak da o njemu nešto kažemo, jer jedan naš uvaženi kolega, narodni poslanik, koji vrlo retko ovde dođe, on dođe kad treba iskritikovati Vladu i predsednika, na jednoj televiziji hvalio je Vokera, pre dva dana, ako ste slušali, a osim toga, izneo je i tezu o braći Bitići, onu koja Nataša Kandić iznela, i bugarska obaveštajna služba i SAD. O tome ću na kraju dve rečenice reći.

Ipak, dozvolite, zbog građana Republike Srbije, da kažemo ko je ovaj zlikovac Voker. Voker je zaista bio belosvetska bitanga i prevarant. Zašto? On nije samo namestio Račak zajedno sa njima, on je u Centralnoj Americi video prilično jezive strahote, u navodnike ovo kažem…

(Predsedavajući: Vreme, profesore, privedite kraju.)

… Jel ima vremena, recite mi?

(Predsedavajući: Nemate. Nažalost, potrošili ste. Imate još minut.)

Onda, poštovani građani Republike Srbije, samo na kraju da zaključim. Klinton je maja 2010. godine udao kćerku i rekao je, citiram: "Moja kćerka, srećna je i ja mogu da budem srećniji", završen citat, ponosno je izjavio Klinton. U svom zanosu neizmerne sreće trebao se setiti onih nesrećnih srpskih majki i očeva u Srbiji, Republici Srpskoj, Hrvatskoj i širom sveta, čije kćerke nikada neće stati pred matičara, jer su ih njegovi fašistički projektili isekli na komade. Ako ništa, trebao se setiti majke Milice Rakić, čija kćerka nikada neće stati pred matičara, jer su je razneli njegovi projektili.

I poslednja rečenica, uvaženi potpredsedniče, siguran sam, ako su Klinton i Voker ljudska bića, a verovatno jesu, verovatno će ih proganjati savest čitavog života. Hvala lepo.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, profesore Atlagiću.
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč, s obzirom da smo iscrpli sve kolege sa spiska?
Reč ima gospodin Aleksandar Šešelj. Izvolite.

Whoops, looks like something went wrong.