Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.12.2019.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/347-19

1. dan rada

24.12.2019

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:15 do 22:25

OBRAĆANJA

...
Pokret socijalista

Aleksandar Vulin

| Ministar unutrašnjih poslova
Da se zahvalim na tome što ste pažljivo pročitali sve što smo napisali i što ste uložili veliki trud da ono što je predloženo vidite, uvažite i da razumete koliko je to važno za našu zemlju i za koncept naše odbrane.
Potpuno ste u pravu, ja od 2012. godine slušam da je Kosovo prodato i da je ono sada nezavisno, sad je nezavisno, nije bilo pre, nego je sada konačno postalo nezavisno. Znate, vrlo je zanimljivo da Hašim Tači koji je, ako ništa drugo bar pokazao da šiptari nemaju reč, da nemaju besu, da im se ne može verovati, rekao ja jesam potpisao Briselski sporazum, ali neću da ga sprovodim, neću ništa da sprovedem. Pa, čekaj što ne sprovedeš to što te je dovelo do nezavisnosti. Zar nije to sporazum koji ti je dao nezavisnost? Kako sada to da nećeš više da pregovaraš sa Srbijom kada te sve to vodi ka nezavisnosti. Nije tačno. Ne vodi ih ništa ka nezavisnosti. Sve su udaljeniji od nezavisnosti. To je ogromna zasluga predsednika Vučića.
Godine 2012. nama su crtali uslove, nisu razgovarali, nego kažu – ovo su pre vas potpisali, na vama je da sprovedete. A, izborili smo se u međuvremenu za to i na prvom mestu predsednik Vučić se izborio za to da sada slušaju i pitaju koji su naši interesi, preko čega se ne može preći. Šta ne može da se pređe?
Ostao sam dužan odgovor od koga preti opasnost. Sve zemlje, pa čak i veoma velike zemlje, zemlje koje su naoružane nuklearnim oružjem imaju sličnu formulaciju, a formulacija je – agresija na našu zemlju je malo verovatno, ali se ne može isključiti. Apsolutno je tako.
Kako vi na Balkanu možete u potpunosti da isključite agresiju na vašu zemlju? Kako? Kako vi to možete da uradite? Ja nisam toliko hrabar. Ja nisam toliko hrabar da mogu da kažem da je to nemoguće, da je to nezamislivo. Nažalost 1999. godine smo videli da je vrlo zamislivo i 1998. godine smo videli da je vrlo zamislivo. Kao možete da kažete, siguran sam da to ne može da se desi. Čekajte, pa vi imate u Prištini ljude koji kažu da će zauzeti Niš. Evo slušali ste onu ludu babu Editu Tahiri, koja izađe i kaže – ako ne priznate Kosovo biće rata. Kako možete onda da isključite u potpunosti? Vidite, ako polazite od koncepta, to je nekada davno, početkom 2000. godina, imali smo koncept tada vladajućeg DOS-a koji je rekao – mi smo okruženi prijateljima, nemamo tajni prema našim prijateljima, pa su ukinuli šifrovanje u Ministarstvu spoljnih poslova, ukinuli između ostalog i spoljnu obaveštajnu službu sa obrazloženjem – pa, nemamo mi tajni. Sad nemaš tajni. Koja to zemlja na svetu nema tajni? Koja to zemlja za sebe kaže – okružen sam samo divnim prijateljima? Dobro, ko će napasti Švajcarsku? Švajcarska ima redovno služenje vojnog roka i imam rezervu o kojoj mi možemo samo da sanjamo. Kad kažem rezervu, mislim i na ljudski potencijal i na tehnički potencijal.
Znači, oni ne mogu da isključe, a mi možemo da isključimo. Ne možemo da isključimo. Na Balkanu niko nikad ne može da isključi. U ovom trenutku je malo verovatna, ne zbog drugih, već zbog nas, zato što mi jačamo, a onda će svako dva puta da razmisli da li se to isplati. Budemo li slabiji, što slabiji budemo bili, pa kada nam se desila oružana pobuna u Preševu i Bujanovcu? Kad smo bili najslabiji, kad smo bili na kolenima, kada su povlačili vojsku, kad su osetili da državno rukovodstvo ne zna šta će da radi. Samo zahvaljujući Vojsci Srbije, neki od njih su ovde, neki u Skupštini, samo zahvaljujući tvrdoglavosti Vojske Srbije taj deo nije otišao, samo zato.
Sad, kad vi imate sve to, kako onda možete sa sigurnošću da kažete – nikad to neće biti? Ako ova Skupština čvrsto veruje da je agresija na našu zemlju nemoguća, onda na sledećem budžetu treba da izglasa ukidanje rashoda za vojsku, jer je to bacanje para. Vojska služi da zaštiti zemlju. Ima ona tri misije i mirovnu misiju, ima i pomoć civilnim organima, ali vojska se ne pravi za to, vojska se pravi da zaštiti zemlju. Ako smo ubeđeni u to da je mogućnost agresije nikakva, da je nikad neće biti, ukinete vojsku, to je preko 90 milijardi dinara. Znate šta sve može da se uradi za 90 milijardi dinara? Ali, ko ima hrabrosti pred potomstvom i pred budućim generacijama da kaže tako nešto? Nemoguće. Dakle, ja jednostavno nemam i ponavljam još jednom, agresija je malo verovatna, ali se ne može isključiti i tako moramo da se ponašamo.
Pominjali ste vojnu neutralnost. Da, mi ćemo izdržati, dok je predsednik Vučić predsednik ove zemlje, mi ćemo biti vojno neutralni i nema te sile i pritiska koji će moći tu stvar da promeni.
Još hoću da dodam, da, vojna neutralnost je skupa, to je najskuplji oblik, to je jako skupo. Skupo politički, skupo ekonomski, skupo jer morate sve da imate, morate sve sami da imate. Znate, da nismo vojno neutralni, da smo deo NATO pakta, pa ne bi imali avijaciju, nema potrebe. Ako vam treba neko da obezbeđuje vaš vazdušni prostor, pa to se zamoli susedna zemlja, kao što recimo radi Severna Makedonija, kao što radi Crna Gora, kao što radi Slovenija, pa vam drugi čuvaju nebo. Jeste li vi slobodna zemlja ako vam neko drugi čuva nebo? Jeste vi slobodna zemlja ako neko drugi preuzima odgovornost na vašem prostoru? Niste, naravno da niste.
Zato, koliko košta, toliko košta i treba da košta. Ako je cena naše slobode, ako se cena naše slobode može izračunati, izmeriti novcem, onda je to najjeftinije u našoj istoriji. Mi smo nažalost cenu naše slobode uvek merili izgubljenim glavama i krvlju. Ako možemo novcem, to nikad nije bilo jeftinije i ja ću se uvek boriti da svaki dinar damo, ali da sačuvamo svoju slobodu, a da ne bude krvi i da ne bude izgubljenih glava.
Bolje je pitanje, a koliko košta blokovsko svrstavanje? Evo, da ću vam primer iz našeg neposrednog okruženja. Recimo, naši susedi Bugari sa kojima imamo dobre odnose, članica NATO pakta, kupuju za preko milijardu evra nove avione, pogodićete, Fantome, kupuju za još negde 800 miliona evra ili dolara, nemojte me držati za reč, oklopna vozila, prepoznaćete, zapadne proizvodnje, i za još oko milijardu treba da kupe dve fregate za njihovu mornaricu na Crnom Moru. Da li to njima treba ili ne treba, to je sada pitanje. Koja agresija to njima preti, od koga to sad njima može da preti agresija? Zašta se oni to spremaju? Niko ne pita. Dođeš, ćutiš, platiš. Oni čak nemaju te pare, oni su podigli kredit za ovo. Mi za svaki avion, svaki metak, mi to iz naših prihoda, koliko nađemo, kako izdržimo, koliko uštedimo toliko i kupimo, ne uzmemo kredit, ne zadužimo se. Naši susedi se zadužuju da bi kupili naoružanje.
Postavlja se pitanje - čekaj, pa vi ste u bloku, ko će vas napasti? Šta, Srbija će da napadne Bugarsku? Napašćemo Bugarsku, pa da zaratimo sa celim NATO paktom. Nemojte od nas da se sklanjate, nema potrebe da trošite novac.
Naši susedi Hrvati su, što kupili, što dobili, 400 oklopnih vozila. Sad su uzeli divizion pancer haubica, 14 helikoptera "Kajova" naoružanih Hellfire raketama, što značajno menja odnos snaga u regionu. Sada im stiže još preko 60 "Bredlija", još nekih 20-ak za rezervne delove. Znate, to su teška oklopna vozila, to se ne uzima za mirovnu misiju u Avganistanu. Time se ratuje. Time se ne ide u mirovne misije. Nešto lakša sredstva idu u mirovne misije. Oni za to koriste. Pitanje je - za šta ih koristite? I oni takođe sad treba, po njihovim planovima, nisu uspeli da kupe prošle godine, trebali su da kupe od Izraela F-16, u verziji Barak, nisu kupili. Sada, po svoj prilici, hoće da kupe nove. Znate, to će da košta, ne može ispod milijardu, milijardu i 200. Pa, čekaj, vi ste u NATO paktu, najveća sila na svetu, zar niste tu da budite sigurni, bezbedni, zašto trošite pare, na koga trošite pare?
Vidite da i blokovsko svrstavanje mnogo košta. Dođe vam predsednik SAD, kao vodeće zemlje NATO pakta i kaže - 2% BDP ima da ide u vojsku i tačka. I kao što vidite, funkcioniše to. Bogami, i velike sile pristaju da je 2%.
Mi odgovaramo samo svojim građanima. Trošimo koliko imamo. Damo koliko možemo i koliko imamo i nije nam teško da damo za vojsku, jer je svi zajedno toliko volimo i toliko poštujemo. Ali, damo koliko mi imamo.
Neutralnost je skupa, ali, bogami, blokovsko svrstavanje nije ni malo jeftinije.
Hvala vam što primećujete tu veliku novost, tu veliku promenu. Srbija koju vodi predsednik Vučić ima hrabrosti da štiti Srbe, bez obzira gde oni žive. Znate, kad kažemo - štiti, ja sam ministar odbrane pa to kad ja kažem odmah zvuči kao da će tenkovi da krenu preko Drine, Srbi preko Drine se štite na prvom mestu diplomatijom i ekonomijom. Do sad, tapšali se po ramenima, ljubili se, gde ste braćo, drago mi je što vas vidimo, a ni dinara u kasu Republike Srpske, ništa. Kad treba - nema, ko vas pita odakle vam. Ako možemo nešto da uzmemo, mi uzmemo, ali da im damo, ne damo. Ova Vlada je sada dala 37 miliona evra Vladi Republike Srpske, plus u svakoj opštini u Republici Srpskoj prosečno za milion evra nekog projekta.
Evo, uz malo sreće, i biću najsrećniji čovek na svetu ako do kraja godine samo nađemo vremena, jer smo ispunili reč predsednika Vučića, održali smo reč, u Drvaru se otvara fabrika "Jumka", 100 žena zaposleno u Drvaru, povratničko mesto, gde su Srbi apsolutno u većini. Jedva čekam da ih vidim kako tamo rade. E, to je strategija čuvanja Srba. Čuvaš ih što ih ojačaš, da ti ne odu od Drvara, da ih sačuvaš, da ih zaposliš tamo, da budu tamo, da žive, rade i da budu tamo gde žive Srbi, da se zna da je Srbija tu. To je ta strategija i to je ono što je prvo.
Prvo je ekonomija, za njom diplomatija. A naš predsednik je jasno rekao, i vrhovni komandant Vojske - Jasenovac, Oluja i martovski pogrom se nikad više neće ponoviti i to je svakom jasno. Nikada više. A to neće biti bez snažne srpske države, neće biti bez snažne vojske. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Pravo na repliku, narodni poslanik Vladimir Marinković.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala, ja ću vrlo kratko.

Zahvaljujem se ministru na ovako iscrpnim i detaljnim odgovorima. Smatram da su ovo teme od strateškog značaja za razvoj naše države.

Ono što mogu da kažem je da mi moramo svi zajedno da radimo na tome da povećamo taj budžet, koji je za vojsku i odbranu još uvek mali. Treba da radimo na tome.

Upravo ono, ministre, što ste rekli, da ekonomski jačamo našu zemlju, kako bi imali više da odvajamo za naoružanje i za vojsku, upravo u smislu jačanja, ne samo ekonomskog, nego i jačanja naše geopolitičke pozicije. A ako ćete iskreno, što se tiče, rekli ste - skupo je, naravno, skupo je imati avione, skupo je kupovati helikoptere, skupo je kupovati novu opremu, ja bih voleo, iskreno, da mi imamo kao Izrael "Gvozdenu kupolu". To štiti izraelski narod u svakom trenutku od bilo kakvog napada, bilo kakve pretnje.

I ne možemo mi da se oslonimo na to, lepo ste vi to rekli, da će biti mir, da mi svi želimo dobro. Naravno, normalno je, to je ljudski, ali nas praksa, ali nas teren demantuje.

Vi ste jednom lepo rekli, ja sam to primetio, kada je u pitanju Kosovo i Metohija. Govori se stalno, pogotovo to dolazi od nekih zemalja zapadnih, o pomirenju, da treba prvo da dođe do, kako bi oni rekli, reconciliation, pa onda do nekih krajnjih rešenja. Vi nemate na Kosovu i Metohiji od 2000. godine nijednu političku partiju koja je multinacionalna. O kom mi suživotu pričamo i o kom mi pomirenju pričamo posle 20 godina?

Znači, proces je u stvari suprotan. Ekonomija, ekonomska saradnja, razvoj trgovine, slobodan protok roba, ljudi i kapitala, to je ono što Vučić radi sada i dobija podršku u celom regionu. Dakle, i sa Albanijom i sa Makedonijom, jačanje i snaženje naše ekonomije…

(Predsedavajući: Privodite kraju.)

… Mogućnost da više izvezemo.

Hvala, gospodine Arsiću.

Hvala još jednom na odgovorima i ovo je stvarno jedna od najznačajnijih tema za našu državu. Nadam se da ćemo sve ovo što je predloženo da implementiramo na jedan kvalitetan način i naravno da ćemo usvojiti. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Borisav Kovačević.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Borisav Kovačević

Poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera Srbije
Hvala, gospodine predsedavajući.

Uvaženi ministre Vulin, danas ovde na čelu respektabilnog tima, očigledno, poštovane koleginice i kolege poslanici, ja mislim da smo mi danas na sednici na kojoj se raspravlja, ukupno uzevši, ceo dnevni red, o materiji, ako ne apsolutno najvažnijoj za državu, a ono sigurno među nekoliko oblasti po važnosti.

Ja sam to nekoliko puta na ranijim sednicama pominjao i pitao, postavljao pitanja Vladi, kada će strategija odbrane i strategija nacionalne bezbednosti doći na red, zbog toga što je to vrlo pomno, pažljivo i studiozno i razrađeno u ovim dvema studijama. Pokazalo se da su i unutrašnji faktori, posebno spoljašnji faktori, izmenili sliku ukupnog bezbednosnog stanja i situacije u zemlji i položaja zemlje u odnosu na međunarodne obaveštajne i druge subjekte.

Zato pozdravljam što se ovome konačno prišlo i hteo bih da kažem nekoliko stvari.

Da bi se raspravljalo danas o ovom materijalu, o ovim temama, mora se stvarno strogo voditi računa dokle u raspravi smemo ići i otvarati stvari, obzirom da su ovo delikatne državne stvari i kao oblasti spadaju u državne tajne. Zato i jeste sasvim snažno i veoma potrebno na početku u uvodu rečeno da su ovo javna dokumenta, što znači da je ovo oblik dokumenata s kojima se može ići u javnost, a da ne bude nikakve štete po bezbednost i druge oblasti ove zemlje. Mislim da je to dobro urađeno i da tako i treba raditi.

Ove strategije su dokumenta, i to je naglašeno, koja služe kao osnova za izradu drugih strateških dokumenata i doktrina i dokumenata javnih politika i normativno-pravnih akata, ali takođe svih u obliku javnih akata.

Zašto ovo naglašavam? Zato što mislim, možda grešim, ali želim da iznesem to, razmišljam da bismo mi kao Skupština daleko bolje, kvalitetnije, konstruktivnije raspravljali o ovim dokumentima ako bismo raspravljali u uslovima zatvorene sednice za javnost, zbog toga što bismo mogli, bez obzira što su ovo javna dokumenta, u raspravu da ulazimo nešto i preko toga i da na takav način mnogo ozbiljnije, dubioznije sagledavamo stvari koje su ušle u ova dokumenta, jer ovako inače ostaje dosta pitanja koja bi se mogla postaviti na tekst u ovim dokumentima, ali je suvišno kad ne možete dobiti odgovore koji prekoračuju ono što je javno.

Kada se govori o pretnjama bezbednosti ove zemlje, želim da na prvo mesto stavim obaveštajnu delatnost stranih subjekata prema Srbiji, odnosno obaveštajnu delatnost stranih obaveštajnih službi prema Srbiji. Mislim da ako uzmemo kao jedan element moguću bezbednosnu ugroženost ove države spolja, drugi element jeste ugroženost iznutra, odnosno unutrašnji nemiri i svi ostali oblici koji se mogu pojaviti. Ali, ja sam tvrdo ubeđen da krupne stvari i krupne opasnosti i pretnje bezbednosti u ovoj zemlji sa unutrašnjeg plana ne mogu nastati, i to sam siguran, same od sebe, bez podstrekavanja, da ne upotrebim težu reč, obaveštajnog delovanja spolja za stvaranje takvog ambijenta i takvih pojava u zemlji koje će voditi ka unutrašnjim nemirima i ostalim oblicima ugrožavanja bezbednosti. Ubeđen sam, kao što verujem da i vi jeste, da i ovo sve što se događa danas u zemlji na tom planu, što dolazi i od opozicije, da jeste ne samostalno, nego instruisano i pomagano spolja od ino faktora.

Zato mislim da je jako važno, to ću pri kraju uzeti temu da govorim, kako nam je organizovan, strukturno postavljen, vođen, kadrovan, itd. ukupan sistem nacionalne bezbednosti. Izvinite što ću možda odstupiti od nekih principa, ali ja kada kažem – kompletan sistem nacionalne bezbednosti, tu podrazumevam, naravno, i sve vojne snage. To je za mene celokupan sistem bezbednosti.

Mislim da je, pored onoga što je ovde ministar u svom uvodnom izlaganju istakao i sad je pominjano u diskusijama mojih kolega, posebno gospodina Marinkovića, dakle, briga za ceo nacionalni korpus, bio on u zemlji ili napolju, mislim da je jako važno što je u ovim dokumentima istaknuto, i to bih stavio na drugo mesto, kao borba za očuvanje unutrašnje stabilnosti i bezbednosti građana.

Kad se ove teme tiče, mislim da je jako bitno kako nam je do sada radila, odnosno kako će ubuduće raditi i delovati kontraobaveštajna služba i kontraobaveštajna zaštita. To je prvi stub odbrane unutrašnje bezbednosti. Kad su u pitanju unutrašnje neprijateljske snage, ja ću slobodno reći, jer to u svakoj zemlji ima, a posebno kad je u pitanju ino faktor neprijateljski nastrojen, odnosno konkretno obaveštajne službe kojima najdirektnije i u prvom redu mora da se suprotstavlja kontraobaveštajna služba, odnosno službe naše.

Mislim da je jako važna u celom sistemu odbrane zemlje i njene bezbednosne sigurnosti, i to je dobro istaknuto u dokumentima, efikasnost državne uprave i institucija. Kod ovoga ću navesti jedan primer. Godine 2007, kada smo prvi put došli na vlast, govorim sad o koaliciji, naravno, na čelu sa SNS, jedna od osnovnih izbornih tema i opredeljenja u budućoj vladajućoj politici je predstavljena vrlo snažno – borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ja tvrdim, imam dosta godina, ali ne pamtim da je ikada do tada bila izražena veća politička volja za tu borbu.

Međutim, ne bih rekao da smo na tom planu uradili sve što je trebalo, odnosno, da nismo dovoljno uradili, da se može mnogo više, i posebno mislim da nismo dovoljno ojačali institucije ove zemlje za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. U takvoj situaciji ne možete se lečiti od korupcije i organizovanog kriminala, jer bi to značilo isto kao kad biste doveli svetski poznatog hirurga da izvrši složenu operaciju, a date mu instrumente koji nisu sterilisani. Rezultat, operacija uspela, pacijent mrtav.

Zato mislim da je trebalo još snažnije ovde naglasiti potrebu jačanja svih institucija, pa i bezbednosnih, iako se istini za volju mora naglasiti da je u nekim institucijama veliki, veliki, veliki napredak. U tom smislu ću istaći MUP. Ministarstvo unutrašnjih poslova je najviše napredovalo u tom planu. Mislim da je unutrašnja kontrola kao oblik čuvanja zdravog nastupa i dobrog organizovanja u MUP izuzetan primer kako to treba raditi i u svim drugim institucijama.

Hoću pri kraju da kažem nešto o sistemu o sistemu nacionalne bezbednosti koji sam pominjao, a koji se inače u Strategiji deli na upravljački i izvršni, pa bih ja više malo o ovom izvršnom sistemu nacionalne bezbednosti. Mislim da zbog svega što sam pomenuo, i što nisam stigao, jer nas vreme gazi, mislim da u ovom dokumentu nedostaje, a verovatno zbog toga što sam napred rekao, što ne možete tako nešto izlagati, jer to ostane javnosti dostupan dokument, ali da se svejedno moglo više nešto reći i o kontraobaveštajnoj delatnosti našoj budućoj, i o sistemu unutrašnje bezbednosti i o bezbednosno obaveštajnom sistemu i Birou za koordinaciju rada službi bezbednosti itd.

Hoću da kažem, neću ulaziti u primere ima ih dosta, vi ih znate, u proteklim godinama bilo je dosta drastičnih primera koji su pokazali da nam kontraobaveštajna služba nije obavljala poslove u meri koji bi zadovoljili potrebe suzbijanja opasnosti po bezbednost zemlje. Mislim da bi kontraobaveštajnu službu trebalo preispitati rad, odnosno rad kontraobaveštajne službe, posebno i svih službi kad je u pitanju njihova samostalna delatnost s jedne strane, i s druge strane kad je u pitanju koordinacija svih službi zajedno ka istom cilju ili istim ciljevima.

U tom smislu, mislim da bismo napravili pomak i da zaslužuje posebnu pažnju razmatranje daljeg mesta, uloge, organizacije, strukture, rukovođenja Biroa za koordinaciju rada službi bezbednosti. Mislim da bi ovaj sektor u sistemu nacionalne bezbednosti morao biti konkretniji u objedinjavanju rada službi i određivanju zajedničkih ciljeva svih službi, i treće, da nastoji da svaka služba u svom načinu i delokrugu delovanja postigne najbolje ciljeve kako bismo ostvarili brže i bolje zajedničke ciljeve.

Bezbednosno obaveštajni sistem po meni, i time zaključim, zaslužuje potrebu da se što pre sedne, to ne znači da je nešto sada alarmantno, da se sedne na određenom i kompetentnom nivou i da se razmotri, shodno današnjim uslovima rada, kompletna njihova organizacija svake službe, strukturiranje i zajedničko delovanje i s druge strane ovo što sam rekao, kako da ojačamo funkciju i nadležnost Biroa za koordinaciju rada službi.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodna poslanica Stefana Miladinović.
...
Socijalistička partija Srbije

Stefana Miladinović

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Hvala, vam uvaženi potpredsedniče.

Poštovani ministre Vulin sa saradnicima, gospodo oficiri, meni je žao danas što među vama nema oficirki, ali verujem da ćemo u nekom narednom periodu imati priliku da vidimo i žene oficire ovde u Narodnoj skupštini.

Pre svega bi kao ovlašćena predstavnica poslaničke grupe SPS rekla da ćemo, naravno, sva dokumenta koja su danas na dnevnom redu podržati, a ja ću svoje izlaganje usmeriti na dva najvažnija strateška dokumenta za Republiku Srbiju, posebno kada je u pitanju bezbednost i svih građana i građanki, uz jednu opasku, da mi je zaista žao, da kao neko ko pripada ovoj državi i neko ko predstavlja građane u ovom visokom domu, nemam priliku da sučeljavam svoje mišljenje ili mi svi zajedno ovde da razgovaramo o ovim najvažnijim strateškim dokumentima sa jednim delom opozicije koji ni ovo, na žalost, ne smatra važnim.

Osvrnula bih se pre svega na Strategiju nacionalne bezbednosti kao najvišeg i najvažnijeg strateškog dokumenta čijim se sprovođenjem štite nacionalni interesi, nacionalne vrednosti od izazova, rizika i pretnji bezbednosti u svim oblastima društvenog života. Sama sintagma Strategije nacionalne bezbednosti podrazumeva sistem komplementarnih normi iz domena državnih strategija u oblasti sistema bezbednosti pretočenih u celovit i relativno trajan program.

Srbija ovom strategijom u skladu sa svojim društvenim mogućnostima u sadašnjosti ali i u budućnosti i uzimajući u obzir naravno globalne promene i trendove, štiti vlastiti identitet, opstanak i nacionalne interese. Nacionalni interesi definisani ovom strategijom najopštija su programska opredeljenja državnih organa i naravno važnih političkih institucija u vođenju i spoljašnje i unutrašnje politike države.

U našem slučaju osnovni sistemi interesa nacionalne bezbednosti nesumnjivo jesu, pre svega, teritorijalni integritet, odnosno teritorijalna celovitost, suverenitet, zaštita Ustavom utvrđenog poretka i svakako zaštita univerzalnih ljudskih prava.

Na osnovu strategijskog okruženja koje u sebi sadrži geopolitičko određenje, kako teoretičari zovu geopolitički kod, i procenjenih izazova rizika i pretnji, definisani su nacionalni interesi Republike Srbije, na osnovu kojih je utvrđena politika nacionalne bezbednosti, struktura i načela funkcionisanja sistema nacionalne bezbednosti, kao i način njegovog sprovođenja.

Kao što sam rekla, ovo je najvažniji dokument i kao takav u sebi sadrži i proklamovane nacionalne interes. U ovom slučaju ima ih sedam, a prvi među njima jeste očuvanje suverenosti, nezavisnosti, teritorijalne celovitosti države, koji podrazumeva zaštitu teritorijalnog integriteta i suvereniteta, odnosno sigurnost celokupne naše teritorije, uključujući i vazdušni prostor i teritorijalne vode.

Očuvanje AP KiM, u sastavu Republike Srbije par ekselans je nacionalno pitanje. Braneći svoj teritorijalni integritet i suverenitet Srbija brani i međunarodno pravo i Povelju UN i autoritet Saveta bezbednosti na planu očuvanja međunarodnog mira i bezbednosti, ali i svoj nacionalni i istorijski identitet.

Ako se od strane nekih velikih sila osporava, a nažalost, i od strane nekih političkih faktora ovde, aktivnost u pogledu povlačenja priznanja tzv. Kosova, ova spoljno-politička akcija doprinosi jačanju pozicije Republike Srbije štiteći upravo prvi nacionalni interes.

Podsetiću, 17 priznanja u protekle tri godine i to – 17 suverenih država članica UN povuklo je priznanje tzv. Kosova, to su: Gana, Togo, Centralnoafrička Republika, Republika Palau, Madagaskar, Solomonska ostrva, Lesoto, Surinam, Grenada, Unija Komora, Burundi, Komonvelt Dominika, Sao Tome i Principe, Liberija, Gvineja Bisao, Papua Nova Gvineja i pre nekoliko nedelja Republika Nauru. I baš danas dok razgovaramo o ovom dokumentu postoje i oni, iako članovi ovog parlamenta govore jezikom Bedžeta Pacolija.

Najveći stepen hipokrizije je današnji pokušaj Marinike Tepić da devalvira rezultate spoljno-političkog delovanja našeg državnog vrha priznatog od velikog dela međunarodne zajednica.

Današnja izjava Marinike Tepić probila je, složićemo se svi, sve granice političke borbe i time pogazila, čak i zakletvu koju je potpisala ovde u Narodnoj skupštini. Danas, znači za sve građane u Domu Narodne skupštine, Marinika Tepić je u holu, centralnom holu, citirajući Bedžeta Pacolija, počinila izdaju države, ugrozila upravo ovaj najvažniji nacionalni interes, suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije, ali i svo srpsko stanovništvo na KiM.

No, da se vratim, upravo ova združena spoljno-politička akcija doprinela je, kako Ivica Dačić kaže, da niti jedna odluka danas može biti sprovedena bez saglasnosti Republike Srbije, jer podsetiću od 193 države članice, 95 država članica UN ne priznaje, 93 priznaje a pet država članica ima neutralan stav.

Dijalog Beograda i Prištine koji je obustavljen uvođenjem taksi, incidenti i nove zapaljive izjave zvaničnika Prištine ne doprinose dogovoru, već stvaraju nove rizike za region, a za nas izazove.

Svakako treba pomenuti i prevenciju otklanjanja separatističkog delovanja i aktivnosti državnih institucija koje mogu preduprediti ove aktivnosti i graditi društvo na principima univerzalnih vrednosti promovišući svakako različitosti.

Drugi cilj jeste očuvanje unutrašnje stabilnosti i bezbednosti i ono uključuje zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda drugih građana, kao i ostalih vrednosti društva od spoljnih i unutrašnjih ugrožavanja, svakako političku samostalnost, ali i stabilnost svih državnih atributa, borbu protiv terorizma i to u svim njenim pojavnim oblicima i sprečavanje svih vrsta ekstremizma i radikalizma, pomenuta više puta danas i migrantska kriza, to jeste izazov sa kojim se Republika Srbija suočava unazad godinama kao i Evropa i reaguje adekvatno preduzimajući, naravno, obaveze međunarodnim sporazumima i doprinosi pronalaženju koordiniranog i sveobuhvatnog odgovora na regionalnom i evropskom planu. Po svemu sudeći ovaj izazov će se nastaviti a Republika Srbija će u skladu sa kapacitetima i međunarodnim standardima umeti da odgovori.

Srbija radi i radiće na unapređenju sposobnosti i kapaciteta štabova za vanredne situacije u cilju boljeg, bržeg, odnosno efikasnijeg reagovanja. Posebno bih izdvojila sajber bezbednost, kao grad na bezbednosti koja futuristički gledano, donosi nove, nepoznate izazove, rizike i pretnje, zahteva stručnost, neprestano praćenje razvoja savremenih informacionih tehnologija i brzo reagovanje.

Apsolutna zaštita od sajber napada ne postoji i zato je neophodno kontinuirano pratiti svu tehnologiju, razvijati i informacionu zaštitu, naravno, naročito vitalne infrastrukture.

Treći nacionalni interes je očuvanja postojanja i zaštite srpskog naroda, gde god on živi, kao i nacionalnih manjina i njihovog identiteta. Kao ključni cilj ovde je izdvojen razvoj demografskog potencijala, znači demografski razvitak, populaciona politika, odnosno pronatalitetna politika, unapređenje socijalne i zdravstvene zaštite.

Podjednako važan istaknut je i ravnomerni i regionalni razvoj kojim se svakako sprečavaju u izvesnoj meri unutrašnje i spoljašnje migracije, takođe unapređenje položaja nacionalnih manjina, poboljšanje položaja zaštita prava i interesa dijaspore, ali i zaštita kulturnog i istorijskog nasleđa, pojačane aktivnosti u tom smislu u UNESKO, ali i drugim organizacijama radi očuvanja zaštite vidljivosti kulturnog nasleđa. Ovo je posebno važno zbog pokušaja različitih pokušaja revizije istorije.

Kada je u pitanju očuvanje mira i stabilnosti u regionu i svetu složićemo se svi da doprinos međunarodnom miru i bezbednosti se ogleda kroz saradnju i u međunarodnim institucijama i organizacijama, Republika Srbije sarađuje sa svim relevantnim međunarodnim organima i organizacijama kada je u pitanju sprečavanje terorizma, organizovanog kriminala, ali i kroz saradnju nadležnih bezbednosnih službi i pravosudnih organa, svakako i uz učešće u multinacionalnim operacijama i različitim inicijativama.

U samom dokumentu pomenute su neke od inicijativa i ja bih zaista pomenula, pre svega, jednu izuzetno važnu, a to je Berlinski proces ili VB6, gde je Srbija aktivno uzela učešće, upravo je pokazala tim učešćem i nekim proaktivnim stavom i razumevanje regiona konteksta u kome živimo, ali i perspektive i to smo kroz brojne sporazume sad ratifikovali. Podsetiću da je jedan od rezultata ratifikacije i po prvi put sedište jedne međunarodne organizacije u Beogradu.

Svakako treba nastojati, zapravo, insistirati na poštovanju CEFTA Sporazuma. Politika vojne neutralnosti, sa tim se slažem, gospodine ministre, kad ste rekli - jeste vojna neutralnost saradnja sa NATO-om kroz program "Partnerstva za mir" ali i sa ODKB-om, naravno, saradnja sa Organizacijom za evropsku bezbednost i saradnju kroz sve tri dimenzije, nesporno je i na tome treba nastaviti da se sarađuje i gaje tradicionalni odnosi sa državama članicama Pokreta nesvrstanih.

Iskoristila bih priliku i da pomenem dve inicijative koje ovde nisu navedene, a smatram da je važno da se pomenu u kontekstu sprovođenja upravo nacionalnih interesa.

Prva od njih je Inicijativa "Pojas i put". Podsetiću da od samog lansiranja inicijative Si Đipinga Srbija se opredelila da aktivno učestvuje i u svoje spoljno-političke ciljeve unela je saradnju u ovom globalnom projektu. Ovo je inicijativa, pokazuje se uz razvoj bilateralnih odnosa svih država u formatu danas 17 plus jedan, da direktno utiče na razvoj privrede i time jačanje ekonomije što i jeste jedan od naših nacionalnih interesa.

Osim infrastrukturnih projekata, razvoj privredne saradnje, saradnje na obrazovnom, kulturnom nivou, naravno naučnom, ali i kroz razmenu tehnologija i znanje iz različitih oblasti jačaju se svi kapaciteti države u pogledu zaštite i očuvanja svih navedenih nacionalnih interesa.

Druga inicijativa koju bih želela da pomenem jeste "Mini Šengen", kako ga kolokvijalno zovemo, jeste inicijativa koju je pokrenuo predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, a upravo u cilju i regionalne stabilnosti i razvoja ekonomija regiona. Ovom inicijativom je potvrđeno da Srbija ima viziju regiona i to kakvu viziju. Ta vizija počiva, pre svega, na ekonomskoj saradnji, na četiri slobode, a to je protok ljudi, kapitala, usluga i roba, odnosno ono što je suština progresa svake države.

Svako osporavanje ove inicijative, posebno dela opozicije koja je imala priliku da svoje vizije iznosi u onom periodu kada je bila na vlasti pokazuje ne samo da su politički amateri, već potpuno odsustvo elementarne političke svesti.

Deklaracija o uspostavljanu slobodnog protoka ljudi, roba, usluga i kapitala, na Zapadnom Balkanu, treba da unapredi regionalnu saradnju u cilju većeg privrednog rasta, privlačenje investicija i podizanja kvaliteta života građana.

Istakla bih, naravno, u ovom smislu i saradnju protiv prekograničnog organizovanog kriminala, pružanju uzajamne pomoći u odgovoru na hitne slučajeve kao što su elementarne nepogode.

Nacionalni interes evropske integracije, kao jedan od glavnih spoljno-političkih ciljeva Republike Srbije ide svojim tokom, možda ne dinamikom koju bismo mi želeli, posebno kada su u pitanju Poglavlja 23 i 24 i za nas, možda najbolnije Poglavlje 35.

Ekonomski razvoj i ukupni prosperitet, kao i očuvanje životne sredine, međusobno su povezani, zapravo, svi ovi ciljevi su međusobno i povezani i uslovljeni. A, u okviru ovog sedmog cilja, očuvanje životne sredine i resursa, rekla bih da bi trebalo kao država da se pozabavimo više cirkularnom ekonomijom, jer jednim delom ćemo razvijati dalje privredu, a drugim delom štititi naše privredne resurse.

U funkciji ostvarivanja nacionalnih interesa formulisani su bezbednosni rizici, izazovi i pretnje, ali i zadaci i ovo sve zajedno čini osnovni sadržaj svake, pa i naše Strategije.

Dosledno sprovođenje ove Strategije podrazumeva jasnu uključenost svih institucija sistema bezbednosti, izvršni deo koji podrazumeva sistem odbrane, unutrašnje bezbednosti, bezbednosno-obaveštajni sistem, institucije nadležne za spoljne poslove, ali i vitalni sistemi, kao što su zdravstvo, pravosuđe, obrazovanje, privreda, posebno energetika, telekomunikacioni sistemi, infrastruktura, nauka, ali i građani. Dakle, Strategiju nacionalne bezbednosti sprovodimo svi mi.

Ovo je najvažniji strateški dokument, jer su svi stavovi, opredeljenja i predviđene mere u cilju ostvarivanja i očuvanja osnovnih nacionalnih interesa. Nacionalni interesi predstavljaju jedinstvo elemenata na kojima se zasnivaju osnovne potrebe države i ne mogu biti predmet pregovaranja. Oni podrazumevaju spremnost države na zaštitu interesa, u skladu sa univerzalnim principima i svakako međunarodnim pravom.

Dakle, ovaj dokument, uz ekspoze predsednika, države i Vlada, smatra se najvažnijim nacionalnim dokumentom, koji treba da doprinese očuvanju unutrašnje i spoljne bezbednosti države i čast je imati priliku diskutovati o ovom dokumentu u Narodnoj skupštini.

Prateći Strategiju nacionalne bezbednosti, ukratko bih se osvrnula na Strategiju odbrane Republike Srbije, u kojoj su definisani i odbrambeni interesi, koji predstavljaju izraz najviših vrednosti opštih potreba građana, čime se štite, naravno, i svi ostali nacionalni interese.

Opredeljenje iskazano u ovoj strategiji nedvosmisleno iskazuju odlučnost Republike Srbije da u skladu sa odlukom o vojnoj neutralnosti izrađuje i jača sopstvene kapacitete i kapacitete za odbranu. Vojna neutralnost kao odbrambeni interes proizašao je iz njenih nacionalnih vrednosti i interesa i, naravno, međunarodnog položaja.

Svakako, vojna neutralnost ne isključuje saradnju, kao što smo rekli, sa drugim državama ili pak vojno-političkim savezima. I ta saradnja se ogleda kroz, kao što sam pomenula, i partnerstvo za mir, produbljivanje saradnje sa Organizacijom dogovora o kolektivnoj bezbednosti, OEBS-om i tako dalje.

Ono posebno važno jeste učešće u multinacionalnim operacijama pod mandatom UN, nastavak saradnje u operacijama EU u upravljanju krizama, doprinosimo ostvarivanju funkcije odbrane zemlje, jačanje njene pozicije u međunarodnim odnosima i, naravno, zaštitu univerzalnih vrednosti.

Posebno značajna saradnja, i to bih možda na kraju istakla, jeste, pored pomenutih, naravno u Strategiji nacionalne bezbednosti, jeste saradnja sa KFOR-om u AP Kosovo i Metohija, u skladu sa Rezolucijom 1244, a u cilju zaštite suverenosti i nezavisnosti.

Opredeljeni smo, kao što možemo pročitati u Strategiji odbrane, da za nastavak komunikacije, saradnje, kao i realizaciju zajedničkih aktivnosti, kao što je učešće u timovima odgovornim za implementaciju vojno-tehničkog sporazuma, preduzimaće se dalje mere radi sprečavanja transformacije naoružanih formacija, koje se nazivaju kosovske snage bezbednosti u oružane snage Kosova.

Odluka kosovskih vlasti, prošle godine da pretvore kosovske snage u stalnu vojsku Kosova dobila je podršku možda nekih velikih sila, ali je izazvala uznemirenost kod mnogih evropskih zemalja. Podršku, u ovom smislu, moramo tražiti od svih međunarodnih faktora. Nekoliko zemalja, članica NATO-a, takođe, ocenilo je tu odluku neprikladnom i da je izabran loš trenutak za formiranje vojske Kosova, a veliki broj država osudio je, naravno, i uvedene, evo već godinu dana, uvedene takse na robe iz Republike Srbije i BiH.

Misija KFOR-a mora u tom smislu ostati nepromenjena i verujem da će, kao i do sada, nastaviti da doprinosi stabilnosti celog regiona i pružati zaštitu svima na Kosovu.

Evo, na kraju, želela bih da istaknem da je izuzetno važno održati dobru saradnju sa svim državama u regionu, kao i sa svim međunarodnim i regionalnim inicijativama i organizacijama, a naročito važno održati kontinuitet razmatranja periodičnih izveštaja o stanju na Kosovu i Metohiji, pred Savetom bezbednosti UN.

Oba dokumenta, po svom sadržaju i iznetim principima, ciljevima i merama za sprovođenje, jesu za pohvalu. Doprineće, naravno, bezbednosti, ali i razvoju Republike Srbije.

Kao što sam rekla, mi ćemo podržati sve zakone, a moje kolege će govoriti o njima nešto kasnije. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ministar Aleksandar Vulin.
...
Pokret socijalista

Aleksandar Vulin

| Ministar unutrašnjih poslova
Uvaženoj poslanici, odmah da joj kažem da je kod nas procenat žena u Vojsci Srbije i Ministarstvu odbrane veoma visok. Sad ću vam reći. Ima u našem sistemu i u Ministarstvu odbrane i u Vojsci Srbije 6,99% oficira su žene, podoficir 1,96%, profesionalnih vojnika ima čak 15,41%, a na profesionalnom vojniku leži vojska, to je vojska. Civilnih lica je 51,97 i tu na prvom mestu nemojte odmah pomisliti na birokratiju. Nije birokratija, nego na prvom mestu je to zdravstvena zaštita. Na prvom mestu su to lekari, sestre, oni koji zaista brinu o zdravlju svih nas, ukupno 21,93% u našoj vojsci jeste žena, a u mirovnim misijama, evo sad ovog trenutka se nalazi 12,67% žena, i to vodite računa, Vojska Srbije ne ide u mirovne misije koje su najlakše. U Centralnoafričkoj republici je najviši procenat žena u mirovnim misijama, zato što tamo imamo poljsku bolnicu nivoa dva, gde se nalazi veliki broj zdravstvenih radnika i to je upravo to o čemu govorite.
Želim da se osvrnem i na najnoviji napad na našu državu, najnoviji napad na našu zemlju, najnoviji napad na našu politiku, koji je uradila ova potpredsednica Đilasove stranke, stranke zdravog razuma, koja je izašla sa sumanutim šiptarskim optužbama kao da je to neko otkriće, kao da je to neki dokaz. Ona je optužila da srpska država kupuje odpriznanja kosovske nezavisnosti.
Čekajte, ako je to tako, evo ja vam kažem, onda je to jeftino i daj Bože sve da kupimo, ako je to tako. Vrlo zanimljivo da nikom nije smetalo da šiptari, recimo, kupe priznanje. To može, ali da Srbi urade sve što mogu da ne dođe do priznanja, odnosno da se povuče priznanje, to je već kriminal. Sve što Srbima ide u korist, odmah se predstavi kao kriminal i korupcija. Ništa mi nismo kupovali. Države shvatile da je međunarodno pravo vredno zaštite i da međunarodno pravo ima smisla i za njih. Sutra će njima doći neka nevolja, pa će morati da se brane.
Ali, znate šta, evo, da pođemo da je potpredsednica stranke zdravog razuma u pravu. Izvinite, Dragan Đilas ima preko 620 miliona evra. Koliko povlačenja priznanja Kosova može da se kupi za 620 miliona evra? Hajde, neka odvoji deo svojih para, pa neka kupi neku zemlju da nam ne prizna Kosovo. Eto mu sjajne prilike da pokaže i za šta troši pare, da pokaže koliko mu je stalo.
Ja ne znam, jel se oni žale što su se neke države odlučile da više ne priznaju Kosovo? Jel to njima krivo? Ako im nije krivo, ako misle da je to dobro, evo neka pomognu, kažu, citiraju Bedžeta Pacolija, očigledno svog prijatelja dobrog, ako kažu da šiptar Bedžet Pacoli govori istinu, evo, pozivam Dragana Đilasa da izvadi par miliona evra i neka nam kupi dve, tri države. Šta fali? Evo, pred izbore, da ga Bog vidi, odmah će Srbi da glasaju, da kažu – ma to patriota čovek, vidiš kako je uspeo da reši, da nam pomogne. Nešto mi govori da neće, ili ne da, ili to tako ne funkcioniše. Sam će morati da se opredeli šta je od ta dva, ili ne da svoje pare ili se povlačenja priznanja ne kupuju. Sad je na njemu. Nek on odluči. Ima para, hvala Bogu, može da pokaže, može da pokaže kako to funkcioniše, slobodno neka to uradi. Sve što je u korist Srba uvek je kriminal i korupcija.
Aleksandar Vučić je čovek koji je promenio poziciju Srbije. Ovo što se desilo, povlačenje priznanja, bilo je nezamislivo. Ma koliko para smo platili boravak Vuka Jeremića u Njujorku? Koliko para nas je to koštalo, pet, šest miliona dolara? Pa, evo, po ovoj računici Marinike Tepić, mogli smo da kupimo, da povučemo šest priznanja. Pa, bolje da smo to uradili. Ako je to tako, bolje bi bilo i korisnije da smo kupili to, nego što smo dali Vuku Jeremiću.
Naravno da nije tako i naravno da to tako ne funkcioniše. Naravno da to ne može da se kupi. Ali, zašto blatite svoj narod? Što sve što je dobro za Srbe? Pa čekaj, jel ima neko u ovoj Skupštini ko će da kaže da nije dobro za Srbiju da neko povuče priznanje? Kad je to već tako, pa što onda blatite i to? Što je onda to prljavo. Pa, nema u Skupštini, bojkotuju Skupštinu, ne bojkotuju dnevnice, ali Skupštinu bojkotuju. Kako možete? Zašto svoju zemlju? Što uvek nađete način da je ispljujete? Što uvek morate da je ponizite? Pa, to šiptari ne mogu da urade.
Sada tako funkcioniše sajber ratovanje. Sada će se uzimati izjava Marinike Tepić, ne Bedžeta Pacolija kome niko ništa ne veruje, nego će reći – poslanik Narodne skupštine optužio Srbiju za kupovinu priznanja, i to će sada biti vest koja se emituje u celom svetu, jer to ima veći kredibilitet, kada Srbi to kažu pa mora da je tako. Ne znaju oni šta oni misle o Srbiji, kako oni gledaju Srbiju, baš ih briga, nego imaju priliku da to urade. Zato je odgovornost i na meni i na vama i na svima koji se bave politikom da raskrinkamo tu strašnu laž i, evo, da pitamo njenog šefa - 620 miliona evra, koliko ćeš povlačenja priznanja kupiti od sopstvenih para ako je Marinika u pravu, a ako nije u pravu pa sram vas bilo?
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Božidar Delić. Izvolite.